Komentari vijesti

Nostradurus je napisao/la:

BUBI je napisao/la:Intervju s Radničkom frontom na index.hr. 
http://www.index.hr/vijesti/clanak/indexov-intervju-s-radnickom-frontom-suradnja-radnicke-fronte-i-sirize-je-apsolutna-nuznost/801779.aspx

I Radnička fronta i Živi zid se vole poistovjećivati sa Sirizom u Grčkoj, a zanimljivo ta ista Siriza ne poistovjećuje se niti s jednima od njih.

Radnička fronta kaže da Živi zid se ne zalaže za promjenu sistema, nego samo "za popravljanje kapitalizma".


"Jedino kompletnom promjenom sistema, vraćanjem centara moći natrag u ruke naroda, moguće je trajnije rješenje socijalnih problema..." poruka je Radničke fronte.

  Po meni je i Radnička fronta promašaj. Jer biti protiv kapitalizma, a ne imati izvodiv plan za drugi sustav je sigurni PROMAŠAJ i moglo bi se reći diverzija u političkoj sceni. Ako vam što govori, banirali su me na fb stranici radničke fronte.

Zanimljivo da čovječanstvo nije iznjedrilo jasnu jedinstvenu borbu protiv kapitalizma. 
Želim vjerovati da će se jednog dana u školama učiti kako je kapitalizam bio loš, kao što se danas uči da je feudalizam bio loš.

nacionalna garda razbija demonstracije ispred ukrajinske narodne banke

Нацгвардия силой разогнала активистов под Нацбанком в Киеве 26.02.2015



stanje u ducanima

nikolaev

http://novosti-n.org/news/read/84197.html

kiev

http://podrobnosti.ua/2018327-v-supermarketah-kieva-panika-ljudi-sgrebajut-produkty-foto.html

jos

http://vesti.lv/news/panika-vo-lyvove-zhiteli-opustoshayut-magaziny-video

http://dumskaya.net/news/agiotag-v-supermarketah-000000-044060/

economist

Ukraine’s economy


The day of reckoning


The West’s inadequate support for Ukraine is being brutally exposed






http://www.economist.com/news/finance-and-economics/21645242-wests-inadequate-support-ukraine-being-brutally-exposed-day



Ukraine To Halt Currency Trading Again Any Minute






http://www.zerohedge.com/news/2015-02-26/ukraine-halt-currency-trading-again-any-minute



Billa , Kyiv center, Lvivska Ploscha.

plan otplate grckog duga




izvor podataka

http://graphics.wsj.com/greece-debt-timeline/

orginalni izvor grafike

http://www.reddit.com/r/dataisbeautiful/comments/2xcjos/greeces_debt_payment_schedule_oc/

Kako namjestiti izbore 



https://i.imgur.com/asYFgKK.jpg

obratite paznju na izborne jedinice u hrvatskoj i kakve su im granice.

HYPO banka je upravo propala.

"Spectacular Developments" In Austria: Bail-In Arrives After €7.6 Billion Bad Bank Capital Hole "Discovered"


among the reasons for the massive capital shortfall was the plunge in collateral as a result of the continuing crisis in South East Europe which meant that the value of "real estate in South East Europe, shopping centers and tourism projects, deteriorated massively" driven largely by the appreciation of the Swiss Franc. "As a result, the volume of bad loans has increased significantly."



http://www.zerohedge.com/news/2015-03-01/spectacular-developments-austria-bail-arrives-after-%E2%82%AC76-billion-bad-bank-capital-hol



Hypo banka je imala soping centre, turisticke projekte i nekretine (izmedu ostalog i u hrvatskoj). I tome je pala cijena. Pa je HYPO banka propala.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/milanovic-o-devalvaciji-prste-dalje-od-kune-992936

Svašta se može naći u izjavi premijera Milanovića:

Milanović je napisao/la:Što se tiče devalvacije kune, naglasio je kako je ona opasna zbog dva važna razloga.

– Prvo, zbog toga što značajan broj građana ima kredite u devizama, u stranim valutama, i oni bi time bili dovedeni praktički na rub egzistencije. HNB već godinama jakim i čvrstim deviznim rezervama, komforno i elegantno štiti tečaj kune prema euru, i tako će i nastaviti dok sam ja premijer. To se neće dirati. Ali ima jedan dublji problem ovdje, o kojem se manje govori, a to je pokušaj da se devalvacijom, dakle smanjenjem vrijednosti kune, kao "fol" stekne veća konkurentnost u izvozu. To je prevara. To je zabluda – rekao je i dodao da se konkurentnost ne postiže devalvacijom nacionalne valute, nego ulaganjima.

Što je ovdje sranje od izjave?

Prvo, od kuda će doći ulaganja i kako će se ulaganja isplatiti? Prema ovim kriterijima, stalno se događa da je ulaganje neisplativo jer dug države raste. A da je isplativo, tada bi i devalvacija imala smisla. Jer kada imaš suficit vanjske trgovine, tada imaš prostora i da održiš taj suficit devalvacijom valute. Međutim, da bi nadoknadio gubitak novčane mase, moraš emitirati dodatnu količinu novca. I naravno to ne može biti kredit jer time stvaraš neotplativ dug.

wiz je napisao/la:IZNENADNI FINANCIJSKI POTRES Koruška će otići u bankrot zbog velike afere Hypo?


Riječ je o Hypo-Alpe-Adria banci, čiji su problematični poslovni segmenti u međuvremenu izdvojeni u tzv. 'lošu banku' poznatu pod nazivom Heta, a koja je nagomilala više od 11 milijardi eura dugova. Posrnula banka koja je upala u velike probleme još 2008. godine austrijske je porezne obveznike koštala je već 5,5 milijardi eura i centralna vlast u Beču odlučila je reći - dosta.



http://www.jutarnji.hr/koruska-pred-bankrotom-vlada-odbila-pokriti-dug-hypo-banke---od-poreznih-obveznika-vise-necemo-uzeti-ni-euro--/1307117/

Ne smije bankrotirati jer su dali garancije za posudbe banci!

http://www.poslovni.hr/komentari/kako-navesti-stedise-da-stede-manje-i-trose-vise-291235

Možda bi bilo dobro reći da ulagači nisu glupi kada ulažu u obveznice sa negativnom kamatom. To je kao da siromahu ponovo posuđuješ da bi mu mogao uvećati dug. Pitanje je samo što će biti na kraju kada dug bude ogroman.

Ako dobro vidim, počinje rasprodaja HEP-a.

http://www.poslovni.hr/burze/za-dionicu-hep-a-od-1615-do-1880-kuna-291289

Koji je cilj rasta produktivnosti? Sjetimo se naše proizvodnje mandarina. Robe je bilo puno, a cijena je bila nikakva? Pa da je nekome i bilo rentabilno, kako može zaraditi i koji je daljnji cilj tog posla?

Čini se da problem proizlazi iz toga što profit ostvaruju oni koji ne namjeravaju trošiti, već ulažu novac. Nikakva produktivnost neće utjecati na potrošnju koja neće stvoriti novi profit. Samo od kuda i kako?

http://www.poslovni.hr/komentari/rast-zemalja-u-razvoju-spasit-ce-samo-veca-produktivnosti-291139

Nostradurus je napisao/la:

wiz je napisao/la:IZNENADNI FINANCIJSKI POTRES Koruška će otići u bankrot zbog velike afere Hypo?


Riječ je o Hypo-Alpe-Adria banci, čiji su problematični poslovni segmenti u međuvremenu izdvojeni u tzv. 'lošu banku' poznatu pod nazivom Heta, a koja je nagomilala više od 11 milijardi eura dugova. Posrnula banka koja je upala u velike probleme još 2008. godine austrijske je porezne obveznike koštala je već 5,5 milijardi eura i centralna vlast u Beču odlučila je reći - dosta.



http://www.jutarnji.hr/koruska-pred-bankrotom-vlada-odbila-pokriti-dug-hypo-banke---od-poreznih-obveznika-vise-necemo-uzeti-ni-euro--/1307117/

  Ne smije bankrotirati jer su dali garancije za posudbe banci!

Znam..i austrijanci to znaju.

A Black Swan Lands In Southern Austria: The Ripple Effects Of "Mini-Greece Going Off In The Heartland Of Europe"









[The Heta] bonds are notionally guaranteed by the Austrian state of Carinthia, which now theoretically becomes liable for the bail-in. It’s an echo of the mess Ireland got itself into at the height of the banking crisis, when it foolishly attempted to stem the panic by underwriting all Irish banking liabilities; the move very nearly ended up bankrupting the entire country. Hypo will bankrupt Carinthia.


http://www.zerohedge.com/news/2015-03-08/black-swan-lands-southern-austria-ripple-effects-mini-greece-going-heartland-europe



"Austria’s decision to wind down Heta Asset Resolution AG sent ripples through the financial system, causing credit rating downgrades in Austria and bank losses in Germany."



http://www.bloomberg.com/news/articles/2015-03-07/heta-damage-spreads-in-austrian-downgrades-german-losses

Mio fondovi su privatni. Prodaja autocesta privatnom fondu je PRIVATIZACIJA. Prema tome, Vlada laže da je odustala od privatizacije autocesta.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-objavio-odustajemo-od-monetizacije-autocesta/807075.aspx

Nostradurus je napisao/la:Mio fondovi su privatni. Prodaja autocesta privatnom fondu je PRIVATIZACIJA. Prema tome, Vlada laže da je odustala od privatizacije autocesta.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-objavio-odustajemo-od-monetizacije-autocesta/807075.aspx

Da.

A sto ce ostati u mirovinskim fondovima nakon toga ? vlasnistvo nad auto cestama ?

Koje nisu profitabilne. A kako traje recesija i siri se prema EU sredistu jos manje ce biti profitabilne 

Nadam se da nitko od vas ne racuna na mirovinu

wiz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:Mio fondovi su privatni. Prodaja autocesta privatnom fondu je PRIVATIZACIJA. Prema tome, Vlada laže da je odustala od privatizacije autocesta.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-objavio-odustajemo-od-monetizacije-autocesta/807075.aspx

Da.

A sto ce ostati u mirovinskim fondovima nakon toga ? vlasnistvo nad auto cestama ?

Koje nisu profitabilne. A kako traje recesija i siri se prema EU sredistu jos manje ce biti profitabilne 

Nadam se da nitko od vas ne racuna na mirovinu

Novac za profitabilnost se ne stvara bez duga. Mirovine će padati jer izdvajanje u MIO fondove ne donosi nikakav profit, već gubitak.

Međunarodna robna razmjena treba biti kompenzirana. Ne može se više računati na profit u međunarodnoj razmjeni. To vodi u velike financijske probleme te od toga neće imati koristi niti platno suficitarne niti deficitarne države.

http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/373474/Pocinje-novi-globalni-valutni-rat.html

Nostradurus je napisao/la:Međunarodna robna razmjena treba biti kompenzirana. Ne može se više računati na profit u međunarodnoj razmjeni. To vodi u velike financijske probleme te od toga neće imati koristi niti platno suficitarne niti deficitarne države.

http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/373474/Pocinje-novi-globalni-valutni-rat.html

ovo je krivi clanak. valutni rat traje vec godinama. sada samo ulazi u posljednju fazu prije implozije.

Znaci, razmjena?  Tipa, nama kakovac (ili kavu) daju iz afrike a mi njima trakotre... Moze.

Viskove razmjenujemo za ono sto nam treba. izbacimo novac iz svega i razmjenuje se roba za robu.


Jos jedan clanak o tome kako je "sayrzia" (sada na vlasti u grckoj) povezana sa sorosem i internacionalnim bankarima

As Greece celebrates the inauguration of its anti-austerity government, the euphoria should be tempered with a bit of realism. Although new Prime Minister Alexis Tsipras, who named his son «Ernesto» after Cuban revolutionary Ernesto «Ché» Guevara, and the vast majority of his new Coalition of the Radical Left (SYRIZA) government have good left-wing and pro-labor credentials, the same cannot be necessarily said of the man Tsipras chose to be Greece’s new finance minister. Yanis Varoufakisis a citizen of Australia who was educated in Britain and worked as a professor at the University of Texas. Europe has witnessed such dual nationals with conflicting loyalties take power in countries in Eastern Europe, most notably in Ukraine, where American Natalie Jaresko became finance minister in order to deliver International MonetaryFund (IMF) and European Central Bank (ECB) austerity «poison pills» to Ukraine.


http://www.strategic-culture.org/news/2015/01/29/a-soros-trojan-horse-inside-the-new-greek-government.html

bankroti povezani sa hypo bankom se sire. Sada na njemacku

The Austrian Black Swan Claims Its First Foreign Casualty: German Duesselhyp Collapses, To Be Bailed Out


Indeed, it was just the beginning, and moments ago we got confirmation that the next domino has tipped over, following a Reuters report that Germany's deposit protection fund will take over the property lender Duesseldorfer Hypothekenbank AG (DuesselHyp), which has "run into problems" due to its exposure to Austrian lender Hypo Alpe Adria's "bad bank" Heta.


http://www.zerohedge.com/news/2015-03-15/austrian-black-swan-claims-its-first-foreign-casualty-german-duesselhyp-collapses-be

wiz je napisao/la:
Jos jedan clanak o tome kako je "sayrzia" (sada na vlasti u grckoj) povezana sa sorosem i internacionalnim bankarima

As Greece celebrates the inauguration of its anti-austerity government, the euphoria should be tempered with a bit of realism. Although new Prime Minister Alexis Tsipras, who named his son «Ernesto» after Cuban revolutionary Ernesto «Ché» Guevara, and the vast majority of his new Coalition of the Radical Left (SYRIZA) government have good left-wing and pro-labor credentials, the same cannot be necessarily said of the man Tsipras chose to be Greece’s new finance minister. Yanis Varoufakisis a citizen of Australia who was educated in Britain and worked as a professor at the University of Texas. Europe has witnessed such dual nationals with conflicting loyalties take power in countries in Eastern Europe, most notably in Ukraine, where American Natalie Jaresko became finance minister in order to deliver International MonetaryFund (IMF) and European Central Bank (ECB) austerity «poison pills» to Ukraine.


http://www.strategic-culture.org/news/2015/01/29/a-soros-trojan-horse-inside-the-new-greek-government.html

Nisam polagao velike nade u Syrizu premda sam u određenom vremenu čak mislio da je Yanufakis ozbiljan igrač koji bi mogao matirati EU svojim logičnim zahtijevima. Pri tome mislim na sporazum kojim je Njemačka poslije ww2 dobila odlične uvjete za otplatu ratne štete u stilu, razvijajte našu privredu na vašu štetu i mi ćemo vam sve otplatiti. Pa taj sporazum predstavlja trojanskog konja za sve u Europi. Potpisali su da će dopustiti nijemcima da postanu gospodarska sila.

U ovom tekstu ( http://www.jutarnji.hr/vujcic--ima-jedna-knjiga-koju-bih-preporucio-nasim-politicarima--zove-se--zasto-nacije-propadaju-/1313412/ ) Guvener HNB-a Vujčić teško obmanjuje javnost. A može jer i tkz. stručnjaci nisu točno reagirali na obmane: http://www.rifin.com/rifins-news/1926-boris-vuji-bez-devizne-klauzule-bila-bi-inflacija-i-devalvacija-kao-u-sfrj

Guverner Vujčić je napisao/la: Jugoslavija je, kako ja to volim reći, na neki način, ekonomski, bila latinoamerička zemlja u Europi. Nije bila zemlja centralnoplanske ekonomije na sovjetski način niti je bila tržišno gospodarstvo na zapadnoeuropski način, već nešto između, s elementima jednog i drugog, naravno ideološki i praktično snažnije komunistički obojana. No, ljudi su mogli štedjeti u stranoj valuti, slobodno se kretati preko granice, a makroekonomska politika bila je izuzetno loša. Središnja banka služila je za financiranje onoga što je politika odredila da bi bilo dobro i poželjno financirati, direktno ili preko bankarskog sustava te, naravno, za posredno financiranje fiskalnog deficita. Devizna klauzula kod davanja kredita bila je, naravno, zabranjena. Rezultat je bio sličan kao u mnogim zemljama Latinske Amerike. Periodi visoke inflacije izmjenjivali su se s periodima devalvacija. Sve te devalvacije, naravno, nisu pomogle da Jugoslavija postane izvozna sila. Vrijednost domaćeg novca je padala, ljudi su racionalno zaključili da se isplati štedjeti u njemačkim markama, a zaduživati u dinarima, bez devizne klauzule. Naravno, ti su krediti bili teško dostupni i za njih je često trebalo imati ‘vezu’. Kako nije postojala devizna klauzula, vrijednost kredita uslijed devalvacija smanjivala se prema vrijednosti obveza te su banke kumulirale ogromne gubitke. Te gubitke im je središnja banka omogućavala prikrivati jer se, naravno, niko nije držao takvih tričarija poput međunarodnih računovodstvenih standarda. Idila je trajala sve dok kompletan bankovni sustav nije bankrotirao, štediše izgubile svoju štednju, a porezni obveznici pokrili razliku. U trenutku kad smo postali neovisni, 1991. godine, udio deviznih depozita, njemačke marke u prvom redu, u ukupnim štednim depozitima u Hrvatskoj iznosio je više od 90 posto. Dakle, sanacija bankovnog sustava početkom 90-ih upravo je iznošenje na svjetlo dana troška takve promašene politike. Tim je teže shvatiti zašto se troškovi te sanacije često koriste kao argument u korist obnove politike koja ih je prouzročila. Uvijek postoji šansa da se greške ponove, ukine devizna klauzula, devalvira nacionalna valuta i ponovno prožive sve divote koje već godinama u Hrvatskoj predlažu neki profesori ekonomskog fakulteta. Da ne govorim o tome da je hrvatsko gospodarstvo, zbog izrazito otvorenog karaktera, još osjetljivije na posljedice takve politike nego što je to bilo jugoslavensko

- Što je glavni kreator inflacije? Velika ponuda novca.

- Da li je SFRJ imala multiplikaciju novca preko depozita? Pa naravno da je.

- Zašto su krediti bili teško dostupni? Da bi se umanjila multiplikacija.

- Zašto je SFRJ slabila valutu? Jer je imala problem sa negativnom vanjskotrgovinskom bilancom. Ako slabiš valutu, moraš imati inflaciju jer je bilo dosta uvoza. Stalno rastu troškovi za uvozne komponente i radi postizanja profita moraš dizati cijene

- Ako su poduzeća bila vlasnicima banaka, kako su banke mogle davati kredite za kupovinu poduzeća? U uvjetima inflacija, davanje velikih kredita privatnim poduzetnicima se može okarakterizirati pogodovanjem. A može se naći i opis kako se takav kredit mogao iskoristiti za kupovinu deviza i kasnije prodajom deviza otplatiti uz visoku zaradu. To je objašnjenje zašto se nije mogao lako dobiti kredit. Bio bi odličan za zarađivanje na tečajnoj razlici.

- Što stvara multiplikacija novca u bankama? Omogućava da zarada banke na istom primarnom novcu preraste iznos emisije istoga. Bankarski sustav je time podgrijavao inflaciju jer nije moga naplatiti toliku zaradu bez doštampavanja novca. Ali dok je bio u funkciji društvenih firmi to je bilo pogodovanje samih firmi sebi. Takav sustav može da radi samo uz primarnu emisiju. Ako se novac ne može doštampati bez duga, država bi uskoro pala u veliki dug (kao danas)

- Zbog inflacije, normalno je da nisi mogao štedjeti u dinarima na duže razdoblje. Svaki ozbiljni štediša na duži rok je moro štedjeti u devizama bilo to u banci ili u čarapi. To nije nikakav problem za privredu jer je privreda dobivala kredite od svojih banaka. Profit banaka nije toliko bitan, ako se novac nije plasirao na promašene projekte. A novac koji se emitirao primarnom emisijom nije mogao nestati, već je završavao u bankama na računima poduzeća i građana. Tako i novac za projekte nije nestajao, nego se vraćao u sustav (osim onog potrošenog na uvoz). Angažiranjem domaćih proizvođača kao opskrbljivača sustav čini samoodrživim.  

- A što imamo danas? Novčanu oskudicu i previsoku cijenu rada koja čini posao neisplativim. Privatne banke se bogate, a privreda ide u stečaj. Privatna poduzeća ne cirkuliraju profit preko posudbi, nego preko preuzimanja uvećavaju svoj privatni kapital. A cijeli sustav ovisi o dotoku novca koji je najvećim dijelom zaduživanje države, nadobudnih poduzetnika i banaka na stranom tržištu. I takva politika će urušiti privatne MIO fondove i potpuno rasprodati javno dobro na ime nepotrebnih dugova.

wiz je napisao/la:RATKO BOŠKOVIĆ Što s gubitkom banaka od 3,5 milijardi kuna


Kada je 2002. godine Riječka banka izgubila (današnjih) ‘samo’ 770 milijuna kuna, krivac za to odležao je u zatvoru šest godina....

Baš je zanimljivo kako naše banke doma beru profit, a na trgovanju ostvaruju gubitke. To mi liči na običnu kockarnicu.

Ljubo ima plan. Čini se da je dosta izkopirao od Karina. Sjetio se da stavi monetarnu politiku na 1. mjesto. Šteta je samo što se radi o emisiji novca preko kreditiranja iz centralne banke koja je naravno otplativa samo u posebnom slučaju kada država ima fantastično visoke suficite u vanjskoj trgovinskoj bilanci. :-)

http://www.tportal.hr/biznis/politika-i-ekonomija/375259/Jurcic-HNB-mora-preuzeti-ulogu-kreditora-drzave.html

U Novom valu smatraju da je reforma monetarnog sustava trenutačno ključna za pokretanje hrvatskog gospodarstva. 'Do prije par godina bilo je prostora da se problemi riješe kroz fiskalnu politiku, ali danas se više ne može riješiti nijedan veliki problem bez diranja u monetarnu politiku', kaže Ljubo Jurčić ističući da je glavni cilj ove reforme vraćanje kuni svih funkcija novca.

Black Swan 2: This Is "The Next Critical Chapter In The Austrian Banking System Story"


When it comes to the sweeping of (trillions of) toxic assets until such time as the ECB starts purchasing not only government bonds but equities, bank loans and really anything else that in a normal world would have some "mark to market" value, Europe had a ready answer: bad banks. A tradition which started with Switzerland and the semi-bailout of UBS during the great financial crisis, "bad banks" have been proposed every time there are a few hundred billion in bad assets that need to be swept away or otherwise removed from the the public eye.
In fact, it was just a few hours ago that Spain's economy minister praised the usefulness of bad banks, which have certainly seen their fair share of use in Spain over the past 5 years.

• GUINDOS: BAD BANKS USEFUL INSTRUMENT TO CLEAN UP BALANCE SHEETS.
  
  

Yes, useful. Until you have a massive blow up like in Austria when several years of avoiding reality exploded in everyone's face when the Bad Bank meant to fix the mess left after the collapse of Hypo Alpe Adria itself became insolvent, after the horrendous state of its balance sheet could no longer be masked, and creditors were shocked to learn they would foot the bail out, or rather bail in costs thanks to massive debt writedowns.
And since there is never just one cockroach when it comes to hiding Europe's biggest financial problem, namely trillions in non-performing loans, the question always is: which cockroach is next?
For now the answer, thanks to the ECB's relentless intervention in all capital markets is hiding, but one proposal comes from Daiwa Capital Markets which suggests to take a long hard look at Austria's Pfandbriefbank Oesterreich AG.
Here is what Daiwa's Jakub Lichwa thinks:

• A relatively low-profile entity in Austria – Pfandbriefbank Oesterreich AG (Pfandbriefbank) – is becoming the next critical chapter in the Austrian banking system story.
  
  
• This all started with the capital shortfall disclosure by Heta Asset Resolution AG (Heta), which prompted the Austrian Financial Market Authority (FMA) to announce on 1 March 2015 a moratorium on Heta’s debt securities, including €10.2bn of senior unsecured bonds guaranteed by the State of Carinthia. Carinthia has indicated that it does not have either the resources or will to honour these guarantees, which should be activated upon the bail-in or insolvency of Heta. This has sparked investor uncertainty about the broader guarantee framework in Austria.
  
  
• Given Pfandbriefbank’s exposure to Heta, that moratorium has a direct effect on Pfandbriefbank’s standalone ability to repay nearly €600mn of bonds due in June 2015. As things currently stand, these can only be repaid if Pfandbriefbank’s own guarantees are invoked. If they are not, that will further undermine guarantee mechanisms in Austria, and possibly beyond.
  
  
• The Austrian regional mortgage banks have publicly announced their commitment on 4 March 2015 to adhere to these guarantees, although the current trading level of senior unsecured bonds (PFBKOS 2.875 07/17) does not imply investor confidence in these assurances.
  
  
• Nevertheless, the PFBKOS 2.875 07/17 bond is currently quoted at around 95 (z-spread of 583bps), a significant discount from the 108 (z-spread of 2bps) level seen prior to the announcement of the Heta moratorium, reflecting investors’ increasing doubts about Austria’s guarantee mechanisms.
  
  
• The reaction from the rating agencies to the Heta moratorium has been more sanguine, suggesting that they believe that Pfandbriefbank’s own guarantees will be honoured. S&P sees no immediate effect of the recent events on the two related Austrian entities it rates, while Moody’s placed Pfandbriefbank’s A2 rating on review earlier in March, but did not downgrade it.
  
  

Daiwa's conclusion, ironically, after correctly calculating where the next major capital shortfall will be, reverts to the logic of the original Heta Asset Resolution bondholders, and assumes that all shall be well, and that this time, the government will not let the bank fail because the downstream effects will reverberate even louder and with far more dire consequences. To wit:

We are inclined to agree with the rating agencies that these guarantees will ultimately be honoured.

Fine, but keep in mind: there are those FX carry traders who were inclined to agree that the SNB would never drop its EURCHF peg, and were promptly carted out feet first when it did. And then there were those bondholders who also thought they would never be bailed-in to rescue Austria's Bad Bank. They too lost at least half of their investment.
In fact, the number of cases where investors go all in on a bet that some official public authority will not let them down, appear to be spreading very fast in the past few months. Which is why for any bondholders still long Pfandbriefbank bonds, the time to exit the dance-off is be now. Because when another shock announcement follows and sleepy Pfandbriefbank announces it is the next casualty of Austria's completely unexpected black swan, you will have nobody to blame but yourselves.
Full Daiwa Note:
Pfandbriefbank - Not Another Heta?
DetailPfandbriefbank is an issuing vehicle for its member banks (including Heta – the wind up entity for Hypo Alpe Adria Bank), with total assets of €5.6bn as of end-FY14, and very limited equity, given its business profile. The funds raised by the entity are channeled to its members and therefore Pfandbriefbank relies on the payment of these claims to service its own liabilities.
This reliance is strengthened by the Pfandbriefstelle-Act and Article 92 of the Austrian Banking Act, according to which members of Pfandbriefbank and their respective liable public authorities (Gewährsträger) are jointly and severally liable for all obligations of Pfandbriefbank. In an event of default, recourse against any or all of the member institutes and their respective liable public authorities is possible.
The members include: Hypo Noe Gruppe Bank AG (-/A/-, by Moody’s/S&P/Fitch), Hypo NOE Landesbank AG (-/A/-), Vorarlberger Landes- und Hypothekenbank AG (A2 RuRd/-/-), Hypo Tirol Bank AG (Baa2 RuRd/-/-), Landes-Hypothekenbank Steiermark AG (-/-/-), Salzburger Landes-Hypothekenbank AG (-/-/-), Hypo-Bank Burgenland AG (-/-/-), Austrian Anadi-Bank AG (-/-/-), and Heta Asset Resolution AG (Ca/-/-).
Pfandbriefbank has funded its activities via the wholesale markets, although it has not issued any bonds since 2007.
Pfandbriefbank’s bonds came into focus at the beginning of March following the announcement of the moratorium on Heta’s liabilities, whereby the Austrian Financial Market Authority suspended the interest or principal payments on some of Heta’s liabilities until 31 May 2016, with a view to drawing up a resolution strategy by then. The moratorium included €10.2bn of senior unsecured bonds guaranteed by the Province of Carinthia. Carinthia has indicated that it does not have either the resources or will to honour these guarantees.
Pfandbriefbank carries €1.24bn of exposure to Heta, of which nearly €600mn will come due in June 2015. By this date, the guaranteeing member states will need to agree and extend liquidity support to Pfandbriefbank AG or €5.6bn of its liabilities could come due immediately.
The Austrian regional mortgage banks have publicly announced their commitment on 4 March 2015 to adhere to these guarantees, although the current trading level of senior unsecured bonds (PFBKOS 2.875 07/17) does not imply investor confidence in these assurances.
In recently published research, Moody’s stated that “honouring of the guarantee obligations for Pfandbriefbank has limited impact on the federal states' risk-bearing capacity”. This suggests that what is in doubt is the willingness of the guarantors to act in line with their statement of 4 March, rather than the financial capacity of the guarantors to honour their commitments.
To our mind, therefore, there is a fundamental difference between the case of Heta, where Carinthia’s guarantee obligations threatened to sink the state financially, and Pfandbriefbank, where the guarantee obligations for the states are much less onerous.
Given this, and the potential contagion impact on trust in other guarantee structures if these obligations were also reneged on, it would appear more likely than not that that the guarantees provided to Pfandbriefbank will indeed be honoured. The current price of Pfandbriefbank’s bonds does not reflect that.
* * *
Until it does of course.


http://www.zerohedge.com/news/2015-03-27/black-swan-2-next-critical-chapter-austrian-banking-system-story


Posljedice hypo banke se sire po austriji i njemackoj.

Kako sva javna poduzeća mogu postati profitabilna? Odlična je to ideja sa posljedicama za realni sektor u vidu smanjenja vjerojatnosti profita, točnije povećanje vjerojatnosti rada sa gubitkom. A istu posljedicu ima i rezanje deficita proračuna kao i deficit platne bilance sa inozemstvom. I sve to imamo. Prema tome, slijede vremena otriježnjenja sa sigurnim bankrotom države.

http://www.banka.hr/hrvatska/grcic-situacija-je-teska-potreban-je-dodatni-fiskalni-napor