Komentari vijesti

jedna stara naslovnica



izvor

https://twitter.com/KICZO/status/532446005145640960

danasnji govor seselja i o tome zasto srbija ne izlazi iz krize

Војислав Шешељ - Трг Републике, 15. новембар 2014






https://www.youtube.com/watch?v=vnfgb3eVvXY#t=599

wiz je napisao/la:danasnji govor seselja i o tome zasto srbija ne izlazi iz krize

Војислав Шешељ - Трг Републике, 15. новембар 2014






https://www.youtube.com/watch?v=vnfgb3eVvXY#t=599

Najzanimljivije u svemu tome je ovo:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati_u_Srbiji[/mention] je napisao/la:Šešelj porijeklo vuče iz mjesta hercegovačkog sela Orahov Do, sela odakle dolaze svi ostali Šešelji. Ironično, u vrijeme sukoba Rimokatoličke crkve i Pravoslavne crkve pravoslavni su svećenici nudili zemlju svim katolicima koji prijeđu na pravoslavlje. U to vrijeme Orahov Dol naseljavale su samo tri obitelji Šešelj. Dvije obitelji su pobjegle u Dubrovnik i ostale na katoličanstvu, dok je jedna primila pravoslavlje, a to je obitelj četničkog vojvode Vojislava Šešelja.

  Ipak, od ovog mjesta govor postaje jako zanimljiv: https://www.youtube.com/watch?v=vnfgb3eVvXY#t=427

[quote="Nostradurus"]

Najzanimljivije u svemu tome je ovo:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati_u_Srbiji[/mention] je napisao/la:Šešelj porijeklo vuče iz mjesta hercegovačkog sela Orahov Do, sela odakle dolaze svi ostali Šešelji. Ironično, u vrijeme sukoba Rimokatoličke crkve i Pravoslavne crkve pravoslavni su svećenici nudili zemlju svim katolicima koji prijeđu na pravoslavlje. U to vrijeme Orahov Dol naseljavale su samo tri obitelji Šešelj. Dvije obitelji su pobjegle u Dubrovnik i ostale na katoličanstvu, dok je jedna primila pravoslavlje, a to je obitelj četničkog vojvode Vojislava Šešelja.

da, on je hrvat

Po porijeklu i cetnicki vojvoda. A tomislav nikolic (isto cetnicki vojvoda) ima hrvatsko ima i prezime. Dok nasa bivsa premijerka je u rodu sa nekim cetnickim vojvodom iz 2 svjetskog rata..a i milanovic zoran nije bas hrvatsko ime. Da tako kazemo

Sto samo kaze da je cijela da prica sa "srbima i hrvatima" nacin da skrenu paznju sa krade.

Nostradurus je napisao/la:
  Ipak, od ovog mjesta govor postaje jako zanimljiv: https://www.youtube.com/watch?v=vnfgb3eVvXY#t=427

Da, zato sam i stavio. on dobro detektira da je ova situacija losa za srbiju. I vidi izlaz iz situacije da pocnu izvoziti u rusiju. Sto je u osnovi ista stvar..izvoziti u EU ili rusiju..opet se postavlja problem robno novcane bilance. Ili da to kazemo ovako..nemogu ce otplatiti kredite bez obzira da li izvozili u EU ili rusiju.

Tako da on samo zeli se vezati na rusiju. Nema rijesenje za ekonomiju. On misli da je stvar u politickim ili tako nekim stvarima. A stvar je u ogranicenoj kolicini sirovine i stalne ekspanzije novcanog trzista.

Ukratko, ne razumije prave uzroke problema. I njegova rijesenja su besmislena..jer nisu rijesenja. Ne rijesavaju osnovni uzrok situacije.

Bas kao da su ga pustili iz zatvora da zkuha situaciju kao sto je raddio 90-tih..a nasi politicari to pomazu.

NBS: Aranžman sa MMF će stabilizovati dinar

Beta   | 19. 11. 2014. - 13:43h | Komentara: 0
Viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Veselin Pješčić ocenio je danas da će aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) doprineti stabilizaciji kursa dinara.


Pješčić kaže da će zaključivanje aranžmana s MMF-om doprineti stabilizaciji deviznog tržišta, pre svega po osnovu verifikacije kredibilne ekonomske politike Vlade Srbije

- Očekujemo da će zaključivanje aranžmana s MMF-om svakako doprineti
stabilizaciji deviznog tržišta, i to pre svega po osnovu verifikacije kredibilne ekonomske politike Vlade Srbije, koja bi trebalo da dorinese stranim direktnim investicijama - rekao je Pješčić na predstavljanju izveštaja o inflaciji za novembar 2014. godine.
 
Kako je istakao, na stabilizaciju kursa dinara delovaće i mere fiskalne konsolidacije, koje će usled smanjenja agregatne tražnje, uticati na smanjenje uvoza, što bi trebalo da donese smanjenju deprecijacijskih pritisaka. Dinar je u poslednjih mesec dana prema evru oslabio za 0,8 odsto, a od početka godine za 4,8 procenata, tako da jedan evro danas vredi 120,4385 dinara. Centralna banka je u perodu jul-oktobar na međubankarskom deviznom tržištu prodala 365 miliona evra.
 
- Naša intervencija na deviznom tržištu danas i porethodnih dana nije usmerena da spreči slabljenje dinara, niti da zaustavi taj proces, već da spreči prekomerne dnevne oscilacije kursa dinara koji može da donese i kapitalne gibitke i kapitalne dobitke kod finansijskih transaktora - rekao je Pješčić.
 
Motiv intervencija u ovom trenutku je, dodao je viceguverner NBS, da se obezbedi stabilnost na deviznom tržištu i očuva finansijska stabilnost sistema, dodajući da ostvarena deprecijacija nikako ne ugrožava osnovni cilj - stabilnost cena. Prema njegovim rečima, od sredine ove godine postoje latentni depresijacijski pritisci na kurs dinara koji su posledica pogoršanja makroekonomskih performansi, pre svega proširenja deficita trgovinskog računa do kojeg je došlo usled efekata poplava i povećanog uvoza energenata i smanjenog izvoza.
 
Prema projekcijama NBS deficit tekućeg računa računa u ovoj godini biće oko šest odsto bruto domaćeg proizvoda, a kako je istakao Pješčić u idućoj će biti oko pet odsto i biće najvećim delom finasiran prilivom stranih direktnih investicija, koje su pojektovane na oko 1,4 milijardi evra. Pješčić je istakao da je prisutan i odliv kapitala preko dividenti stranim akcionarima, koji je u trećem kvartalu iznosio oko 85 miliona evra, dok se iščekuje da u četvrtom kvartalu bude otprilike dvostruko veći.
 
- Taj iznos će biti viši zbog prirode samih odluka akcionara koji su u poslednjem kvartalu koncentrisali isplatu dividenti većinskim vlasnicima u inostranstvu -  objasnio je viceguverner NBS.
 
Kako je istakao, devize za isplatu dividendi su kupovane dinarima koje su ta preduzeća i banke ostvarile poslovanjem na srpskom tržištu i to je "sasvim legitimno i legalno".
 
- Tu ništa nije sporno, samo što u uslovima nedovoljno razvijenog deviznog tržišta povećana jednokratna tražnja za devizama izaziva značajan pomeranja u pogledu kretanja kursa - rekao je viceguverner NBS Veselin Pješčić.


Uzeto sa: 
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/512445/NBS-Aranzman-sa-MMF-ce-stabilizovati-dinar

wiz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
  Ipak, od ovog mjesta govor postaje jako zanimljiv: https://www.youtube.com/watch?v=vnfgb3eVvXY#t=427

Da, zato sam i stavio. on dobro detektira da je ova situacija losa za srbiju. I vidi izlaz iz situacije da pocnu izvoziti u rusiju. Sto je u osnovi ista stvar..izvoziti u EU ili rusiju..opet se postavlja problem robno novcane bilance. Ili da to kazemo ovako..nemogu ce otplatiti kredite bez obzira da li izvozili u EU ili rusiju.

Tako da on samo zeli se vezati na rusiju. Nema rijesenje za ekonomiju. On misli da je stvar u politickim ili tako nekim stvarima. A stvar je u ogranicenoj kolicini sirovine i stalne ekspanzije novcanog trzista.

Ukratko, ne razumije prave uzroke problema. I njegova rijesenja su besmislena..jer nisu rijesenja. Ne rijesavaju osnovni uzrok situacije.

Bas kao da su ga pustili iz zatvora da zakuha situaciju kao sto je radio 90-tih..a nasi politicari to pomazu.

    Bez obzira na na to, on je ispada daleko mudriji u ekonomiji nego većina političara. Naravno on navija za interese domaćeg kapitala. A očigledno je da je pušten u predobrom stanju za bolesnika i da je bolest samo jeftini alibi za to.

wiz je napisao/la:Todorićev Agrokor izlazi na burzu u Londonu, savjetuje ga Rothschild



AGROKOR Ivice Todorića angažirao je usluge švicarske Rothschild grupe, objavio je Reuters pozivajući se na anonimne izvore.
Angažman Rothschilda, piše Reuters, priprema je za Agrokorov izlazak na burzu, najvjerojatnije u Londonu. Pretpostavlja se da bi vrijednost Todorićeve firme nakon IPO-a iznosila oko četiri milijarde eura, odnosno nešto više od 30 milijardi kuna.
Izlazak Agrokora na burzu, tvrde Reutersovi izvori, planiran je za prvu polovicu 2015. godine. Još nije odlučeno na koju će međunarodnu burzu Agrokor izaći, ali najvjerojatnije će se raditi o Londonu.
Reuters je navode svojih izvora pokušao provjeriti u Agrokoru i Rothschildu, ali nisu uspjeli dobiti nikakav službeni komentar.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/todoricev-agrokor-izlazi-na-burzu-u-londonu-savjetuje-ga-rothschild-grupa/786601.aspx




Ima pitanja ? Ima nekog kome nesto nije jasno ? 

Izlazak na burzu bi mogao značiti da Agrokoru treba kešovina od prodaje dionica, zar ne? A već od prije znamo da Todorić ima ulogu od Rotschilda.

Mere ocajnika:
http://www.dw.de/po-500-evra-svakome-za-spas-ekonomije/a-18084375

Po 500 evra svakome za spas ekonomije?

Evropska centralna banka ulaže krajnji napor da dostigne inflaciju od dva odsto. Profesor ekonomije Džon Muelbauer predlaže novu i neočekivanu strategiju za podsticanje uspavane ekonomije.

DW: Koje strategije trenutno koristi Evropska centralna banka da bi dostigla inflaciju od dva odstoi zbog čega te strategije nisu delotvorne?

Džon Muelbauer: Trenutna strategija Evropske centralne banke ima dva glavna smera. Jedan je da se bankama ponude veoma jeftini zajmovi pod uslovom da ih pozajme malim preduzećima, a drugi, gde još uvek nisu daleko odmakli, jeste da kupuju aktivu. Te metode su dobro funkcionisale u Sjedinjenim Državama, ali su manje delotvorne u evrozoni. Sa jeftinijim hipotekama, cene nekretnina rastu, a to u Americi znači da ljudi mogu da pozajmljuju daleko više. Mnogo tog pozajmljenog novca se potroši, a to podstiče ekonomiju. U Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, stvari ne funkcionišu na taj način. U tim zemljama, ako želite da uzmete hipoteku, morate da platite veoma veliki depozit. U Nemačkoj je veoma teško da dobijete hipoteku bez ulaganja u iznosu od makar 20 odsto od njene vrednosti. Kada cene kuća u Nemačkoj porastu, ljudi moraju više da štede da bi mogli da plate taj depozit. Dakle, umesto podizanja potrošnje i podsticanja ekonomije, to ima suprotan efekat. Druga važna stvar jeste da u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, domaćinstva u načelu imaju daleko više depozita u bankama i ušteđevini nego što imaju duga. Kada saberete sve depozite koje imaju domaćinstva u Nemačkoj, iznos je daleko veći nego ukupna količina duga. Dakle, kada su kamate u padu ili veoma niske, sve te štediše zapravo imaju manje novca za potrošnju. Time se pomažu zajmodavci u Nemačkoj, ali oni su samo mali deo ekonomije. Daleko veći deo su – štediše.
Koje rešenje Vi predlažete?

Moj predlog je da Evropska centralna banka pošalje svakom odraslom građaninu evrozone sa brojem socijalnog osiguranja ček na 500 evra. U mnogim domaćinstvima, to bi izazvalo dodatnu potrošnju. Naravno, neka domaćinstva bi to samo dodala svojoj ušteđevini, negde bi platili stari dug, ali ako pogledamo studije o tome kako su ljudi koristili novac u sličnim slučajevima, vidi se da bi veliki broj domaćinstava potrošio dosta novca u prvoj godini. To bi imalo zaista veliki efekat na ekonomsku aktivnost.
Dakle, po vašoj zamisli, Evropska centralna banka bi ljudima dala novac, oni bi ga potrošili, a vlade bi dobile prihode od poreza, čime bi se smanjio deficit. Da li postoje primeri kada je sličan pristup uspešno primenjen?
Nažalost, mnogi primeri te strategije desili su se u situacijama kada je već bilo problema sa inflacijom tako da ona često nije imala blagotvorni učinak. Ali u evrozoni smo suočeni sa potpuno suprotnim problemom – mi smo na udaru deflacije. Ako konvencionalni potezi ne funkcionišu baš najbolje, Evropska centralna banka moraće da učini nešto, a ta ideja bi bila siguran način da se stimuliše aktivnost i spreči pogoršanje inflacije.
Da li je podjednako važno da se tih 500 evra daju i ljudima u bogatijim zemljama, kao i u zemljama gde ima više teškoća?
Jedna od velikih unutrašnjih debata u savetu Evropske banke uvek je to što potezi imaju različite efekte na različite zemlje. Uvek postoji briga da će donesena odluka izgledati nepravedno i mislim da je najjednostavnije platiti isti iznos svakom građaninu evrozone. Politički gledano, to ima veoma mnogo smisla.
Da li Evropska centralna banka ima novca za to?

Novca apsolutno ima. Predsednik banke Mario Dragi, pričao je o ekspanziji od jednog triliona evra za balans Evropske centralna banke. Moj predlog bi koštao samo oko jednu šestinu tog iznosa tako da je to relativno malo u poređenju sa onim o čemu je govorio Dragi, a daleko je verovatnije da će imati snažan efekat.
Ali zar to nije samo kratkoročno rešenje?

Apsolutno. Dugoročno gledano, proces reformi mora da se nastavi. To je samo privremena mera da se spreči deflacija i pad evrozone u zaista duboku krizu, poput one u Japanu. U ovom trenutku, posebno u perifernim ekonomijama, postoji utisak da ih ti strogi nadzornici evrozone prisiljavaju na poslušnost. Sve vreme se priča o štednji, stiče se osećaj da odgovorni u evrozoni ne brinu mnogo o sudbini malih ljudi. To je deo razloga za nagli uspon svih tih nacionalističkih stranaka, na primer u Finskoj, Francuskoj, Grčkoj i Španiji. Ako imate nešto što će obični ljudi odmah prepoznati kao nešto što im koristi i što će poboljšati njihove šanse da nađu posao, to bi obezbedilo sjajan doprinos vraćanju poverenju u sistem evrozone.
Koji su argument protiv te ideje?

Mislim su argumenti protiv nje neutemeljeni, ali postoji nekoliko tipičnih kritika. Na primer, nemački komentatori kažu da bi takav potez potkopao motivaciju za rad. To je smešan argument jer ne verujem da je visoka nezaposlenost u evrozoni rezultat toga što se ljudi klone posla ili ne žele da rade, već toga što posla jednostavno nema. Još jedan argument protiv toga jeste da bi ta ideja mogla da se potkopa 'vera u valutu', što znači da se moj predlog ocenjuje kao nešto što podstiče inflaciju i da će nekako dovesti do dugoročno visoke inflacije. Naravno, kada ste u vrhuncu deflacije, možda to i nije najpreča briga. Treći je tipično desničarski argument, odnosno taj da je davanje novca siromašnim ljudima koji to 'ne zaslužuju' nekako nemoralno. Oni zaboravljaju da uobičajena monetarna politika uključuje podizanje cena imovine što pomaže ljudima koji poseduju bogatstvo. Desničari to doživljavaju kao prirodnu privilegiju, ali smatraju da je davanje iste privilegije siromašnima nepravedno. Mislim da je baš taj argument nemoralan.

U idealnom slučaju, kada bi se to desilo?

Mislim da nikako neće moći da se desi pre nego što uđemo u prvi kvartal 2015, jer ako se ispostavi da sam u pravu što se deflacije tiče, osećaj deflacije će poslužiti kao poziv na buđenje i Savet Evropske centralne banke zaista će morati da potraži opcije koje imaju efekta.
Džon Muelbauer je profesor primenjene makroekonomije na Univerzitetu u Oksfordu i bavi se istraživanjem odnosa između finansijskog sektora i realne ekonomije.
..................................................
Zanimljiv predlog!? Cini mi se da su ovo vec radili u SAD.

  Prije par godina bih rekao da je ovo dobra ideja. Međutim nije. Cilj te incijative je pokušati riješiti problem pada kupovne moći u kapitalizmu.

   Najveći posjednici novca nisu obični ljudi, već korporacije i svi koji trajno kumuliraju keš (mali broj uspješnih). Toj skupini treba još profita?? Pa naravno, oni žele posjedovati sve. Kako doći do profita i preuzimanja imovine drugih? Pa tako da podijeliš novac ljudima. Oni a zarade i onda promijene u čvrsti kapital. Točno to što je cilj ove inicijative. To se zove krpanje sustava koji ide u slom zbog sve veće socijalne nejednakosti.

Nostradurus, mozete li malo obrazloziti? Novac se daje svima, ali u obliku kredita, taj kredit ode u drzave poput Grcke, napravi malu pobudu, Nemacka industrija radi i proda svoju robu i opet im se novac vrati.

Ali, kako u ovom slucaju gledate na podelu novca? Dobro, jasno je da zele da pokrenu potrosnju, iako pricaju o stednji.

Filipusis je napisao/la:Nostradurus, mozete li malo obrazloziti? Novac se daje svima, ali u obliku kredita, taj kredit ode u drzave poput Grcke, napravi malu pobudu, Nemacka industrija radi i proda svoju robu i opet im se novac vrati.

Ali, kako u ovom slucaju gledate na podelu novca? Dobro, jasno je da zele da pokrenu potrosnju, iako pricaju o stednji.

    Nije ti uslugu učinio onaj tko ti da ribu, nego onaj koji te je naučio loviti.

  Konkretno, važnije bi bilo uspostaviti kompenziranu robnu razmjenu jer je tada onima koji razmjenjuju robu važno da ona druga strana može proizvesti nešto što treba zainteresiranima. To se može realizirati i razmjenom valute (samo za robno i uslužno trgovanje).

   Poklanjanje novca ne rješava problem onih kojima se poklanja. Oni su i dalje ovisni.

Ovo je 37 bankar koji se ubio ove godine.

Ubio se tako da je skocio iz svojeg stana na ogradu ispred kuce. a tijelo mu se nalazilo na sipkama ispred kuce




Cijeli clanak

http://www.dailymail.co.uk/news/article-2866973/Banker-dies-impaled-railings-60ft-fall-central-London-home-door-John-Lennon-s-former-house.html


Ima nesrazmjerno puno bankara koji se ubijaju u odnosu na generalnu populaciju. Slicno se dogadalo nakon kraha burze 1929 godine


Kao sto mozete vidjeti



ili prodavali imovinu sa velikim popustom



Ovo je transparent sa Occupy demonstracija

http://rt.com/business/218315-china-russia-ruble-yuan/

Kina zamjenom valute sa 11 država izbacuje dolar iz vanjske trgovine. Jedina međunarodna trgovina koja ima smisla je ona sa kompenziranom robnom razmjenom. Sve ostalo vodi u nestabilnost.

Milanović: 1 CHF = 6,39 kn godinu dana, bankari iznenađeni


Premijer je objavio da se tečaj švicarskog franka fiksira na 6,39 kuna na godinu dana. Trošak toga ide na teret financijskih institucija, rekao je premijer Zoran Milanović na izvanrednoj konferenciji za javnost.

Radi se o nekoliko desetaka tisuća obitelji koje od danas mogu mirno spavati i ne moraju gledati tečajnu listu. U sljedeću godinu dana možemo pristupiti razgovaru o konverziji kredita u 'švicarcima' u kune, rekao je premijer.

Fiksiranje tečaja Vlada će uputiti Saboru kroz zakon o potrošačkom kreditiranju.

Na pitanje o mogućim tužbama banaka rekao je da je jedina moguća tužba Ustavnom sudu, a da druge nisu moguće. Tužbe banaka nisu moguće, ja sam tu da zaštitim svoje građane, bio je kratak i jasan Milanović.



http://vijesti.hrt.hr/udruga-franak-mobilizira-clanstvo-i-najavljuje-prosvjede


Ja mislim da on ne shvaca sto zeli napraviti i kakve to moze imati posljedice.

Ovo je usporeden graf trzista nekretninama u poljskoj sa klasicnim grafom kojim se opisuju baloni (nekretninski izmedu ostalog)



Kao sto vidite trziste nekretnina u poljskoj je pred padom. I to velikim..u isto vrijeme kada je doslo do nestabilnosti sa frankom. Znaci, cijene nekretnina ce se smanjiti (jako) i u isto vrijeme ce rate kredita porasti (jako)

Model je uzet od ovog covjeka 

http://en.wikipedia.org/wiki/Jean-Paul_Rodrigue

statisticki podaci za poljsku se mogu naci ovdje

http://stat.gov.pl/

U poljskoj ce biti sada jako veliki pad..i rast rata.

http://www.jutarnji.hr/najagresivniji-potez-dosad-draghi-donio-odluku-bez-presedana--lalovac-trlja-ruke--to-je-jako-bitno-/1279242/

Šta kažete na ovu mjeru Draghia??? 

Koja je to fora da FED i ECB mogu štampat novac beskonačno.,šta mu onda s tim vrijednost ne pada.!?

fabricio1 je napisao/la:http://www.jutarnji.hr/najagresivniji-potez-dosad-draghi-donio-odluku-bez-presedana--lalovac-trlja-ruke--to-je-jako-bitno-/1279242/

Šta kažete na ovu mjeru Draghia??? 

Koja je to fora da FED i ECB mogu štampat novac beskonačno.,šta mu onda s tim vrijednost ne pada.!?

Dat cu primjer sadasnjeg stanja i vajmarske republike (njemacka nakon 1 svjetskog rata )



http://www.zerohedge.com/news/2015-01-24/spot-difference-money-printing-then-and-now

vise o vajmarskog republici

http://en.wikipedia.org/wiki/Hyperinflation_in_the_Weimar_Republic

Koliko čitam sad će Euro u lagani pad naspram dolara. Što to znači za Kunu. Gledano s ekonomske strane da li je bolje da kuna raste ili pada naspram eura? Pretpostavljam da je bolje da pada jer bi nam ti više pasalo zbog izvoza!

fabricio1 je napisao/la:Koliko čitam sad će Euro u lagani pad naspram dolara. Što to znači za Kunu. Gledano s ekonomske strane da li je bolje da kuna raste ili pada naspram eura? Pretpostavljam da je bolje da pada jer bi nam ti više pasalo zbog izvoza!

Sa ovim podebljanim možda se ne bi složili korisnici kredita sa valutnom klauzulom. Isto vrijedi i za osiguranja koja se plaćaju u valutnoj klauzuli.


Otkup obveznica države od strane ECB-a će najviše pomoći onima koji imaju te obveznice da ih lako promijene za keš. Međutim, to što kapitalisti imaju više keš-a, ne znači ništa za običnog čovjeka ili državu.

Zamislite da vi i vaš susjed imate odlične usluge koje bi međusobno razmjenjivali, ali nemate početni kapital. Kako mislite da ćete uzeti kredit od banke, napraviti velik međusobni promet, zaraditi profit te da će i banka od toga profitirati? Za to vam fale luzeri koji će napraviti gubitak. Dakle, kada banka dijeli kredit, a nema luzera koji donose profit u tu zajednicu, tada ta zajednica polagano i postupno financijski uništava samu sebe.

Misljenja ?


Stranka Ivana Vilibora Sinčića i Ivana Pernara Živi zid u anketama javnog mnijenja po popularnosti je pretekla OraH Mirele Holy i trenutačno slovi za treću političku stranku po popularnosti u Hrvatskoj. Zanimljivo je pritom da Živi zid do sad uopće nije predstavio svoj program. Isti je, naime, još uvijek u izradi. Na ovom mjestu Lupiga vam predstavlja Akcijski plan Živog zida. Isti će biti okosnica programa političke stranke koja je popularnost stekla na sprječavanju deložacija i zagovoru takozvanog "nekreditnog uređenja". Pogledajte, dakle, po prvi put za što se sve zalažu Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i njihovi istomišljenici, a koliko su njihovi planovi ostvarivi – o tome ćete razmisliti sami.
Kao prvu točku Akcijskog plana Živi zid je istaknuo "uspostavu monetarne suverenosti". Ona podrazumijeva "momentalnu obustavu deložacija" i "momentalnu blokadu računa građana". 
- Cilj ovog najvažnijeg koraka je jednostavan: moć stvaranja novca vratiti društvu i oduzeti ga privatnim bankama te razbiti dužničko ropstvo i nelikvidnost, stoji u Akcijskom planu. Ovu točku Živi zid nakanio je realizirati "promjenom zakona o Hrvatskoj narodnoj banci" i "preuzimanjem kontrole nad stvaranjem novca".
- Nakon toga će HNB smjeti tiskati novac i njime financirati državu (proračun), napominje Živi zid. Govoreći o "nekreditnoj emisiji novca", Živi zid ističe da bi ona omogućila odbacivanje "dužničke doktrine", "uvođenje nekreditnih emisija novca", koji više "ne bi bio dug, nego dar".
- Nekreditni novac ulazi u sustav bez troška, dolazi do pada cijena jer nestaju troškovi raznih kredita u cijeni te se, konačno, smanjuje porezni pritisak, planira Živi zid. 


Vise na linku 


http://www.lupiga.com/vijesti/prvi-put-u-javnosti-akcijski-plan-zivog-zida-nastampat-cemo-toliko-novca-da-ce-svima-biti-bolje

Živi zid je imao odličnu priliku da se deklarira kako kompletna i prava ljevica. Međutim, kapitalizam im je toliko dobroga dao u životu da ga se ne mogu odreći.

Nostradurus je napisao/la:Živi zid je imao odličnu priliku da se deklarira kako kompletna i prava ljevica. Međutim, kapitalizam im je toliko dobroga dao u životu da ga se ne mogu odreći.

Slažem se gosp. Nostradurus, i ja sam čitao da je taj Ivan Pernar zapravo sin dobrostojećih roditelja i da nikad u životu nije morao ništa raditi niti od rada živjeti, tipično za kapitaliste.

Nego, što mislite hoće li  ovi koji su pobijedili u Grčkoj uvesti monetarni suverenitet, isto što propagira Živi Zid u Hrvatskoj?
Ja mislim da neće, jer NATO neće dozvoliti promjenu sistema u niti jednoj državi.

wiz je napisao/la:Misljenja ?

Tiskat ćemo toliko novca da će svima biti bolje!

Stranka Ivana Vilibora Sinčića i Ivana Pernara Živi zid u anketama javnog mnijenja po popularnosti je pretekla OraH Mirele Holy i trenutačno slovi za treću političku stranku po popularnosti u Hrvatskoj. Zanimljivo je pritom da Živi zid do sad uopće nije predstavio svoj program. Isti je, naime, još uvijek u izradi. Na ovom mjestu Lupiga vam predstavlja Akcijski plan Živog zida. Isti će biti okosnica programa političke stranke koja je popularnost stekla na sprječavanju deložacija i zagovoru takozvanog "nekreditnog uređenja". Pogledajte, dakle, po prvi put za što se sve zalažu Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i njihovi istomišljenici, a koliko su njihovi planovi ostvarivi – o tome ćete razmisliti sami.
Kao prvu točku Akcijskog plana Živi zid je istaknuo "uspostavu monetarne suverenosti". Ona podrazumijeva "momentalnu obustavu deložacija" i "momentalnu blokadu računa građana". 
- Cilj ovog najvažnijeg koraka je jednostavan: moć stvaranja novca vratiti društvu i oduzeti ga privatnim bankama te razbiti dužničko ropstvo i nelikvidnost, stoji u Akcijskom planu. Ovu točku Živi zid nakanio je realizirati "promjenom zakona o Hrvatskoj narodnoj banci" i "preuzimanjem kontrole nad stvaranjem novca".
- Nakon toga će HNB smjeti tiskati novac i njime financirati državu (proračun), napominje Živi zid. Govoreći o "nekreditnoj emisiji novca", Živi zid ističe da bi ona omogućila odbacivanje "dužničke doktrine", "uvođenje nekreditnih emisija novca", koji više "ne bi bio dug, nego dar".
- Nekreditni novac ulazi u sustav bez troška, dolazi do pada cijena jer nestaju troškovi raznih kredita u cijeni te se, konačno, smanjuje porezni pritisak, planira Živi zid. 


Vise na linku 


http://www.lupiga.com/vijesti/prvi-put-u-javnosti-akcijski-plan-zivog-zida-nastampat-cemo-toliko-novca-da-ce-svima-biti-bolje

Moje mišljenje je da NATO vojska neće dozvoliti nikakvu promjenu sistema u RH. Po prvi puta u povijesti čovječanstva imamo vojsku koja štiti sistem, a ne samo jedno kraljevstvo ili jednu zemlju. Svrha NATO-a je širenje postojećeg sistema na zemlje u kojoj još nema kapitalizma i zaštita postojećeg sistema u zemljama u kojoj već postoji kapitalizam. 
Vrlo je znakovito da sadašnja predsjednica RH dolazi upravo direktno iz NATO-a, to znači da je NATO ozbiljno shvatio Živi Zid.

BUBI je napisao/la:Nego, što mislite hoće li  ovi koji su pobijedili u Grčkoj uvesti monetarni suverenitet, isto što propagira Živi Zid u Hrvatskoj?
Ja mislim da neće, jer NATO neće dozvoliti promjenu sistema u niti jednoj državi.

Syriza ne namjerava izaći iz EU i ne namjerava raditi monetarnu reformu. Za sada im je to put u bankrot države. Nadam se da imaju plan B.

Evo malo zanimljivih stvari o Syrizi.

My facebook je napisao/la:Vidi, vidi. Đuro je sponzorirao Syrizu kao i naše domaće progresivne snage. Ako ih je dobro usmjerio, omanuti će. Ako su se otrgnuli kontroli, tada još ima šanse.
http://www.pravoslavie.ru/english/59853.htm