Komentari vijesti

Otvaraju nova radna mjesta..

Dokazi za to su očigledni: ljudi iz tržišta u razvoju imali su velike koristi od ovog trenda. Nekoliko istraživanja pokazalo je da međunarodni trgovinski lanci otvaraju nova radna mjesta, snižavaju cijene hrane i drugih potrepština i podižu standard poslovanja. Ekspanzija suvremenih trgovinskih firmi pomogla jenezaposlenima, a naročito ženama, kao i potrošačima i lokalnim dobavljačima.

Suvremeni trgovinski lanci ulažu u tehnologije i procese koji im omogućavaju da snize cijenu po jedinici proizvoda uslijed obujma poslovanja i smanje troškove, što doprinosi tome da potrošači plaćaju manje. Oni potiču viši standard kvaliteta kod dobavljača i ulažu u sigurnost hrane i kontroliranje porijekla. IFC ulaže u proširenje poslovanja lokalnih i međunarodnih trgovaca na tržištima u razvoju jer konkurencija potrošačima donosi veću vrijednost.

..dok postojeća nestaju!

http://www.agroklub.com/prehrambena-industrija/zasto-svjetska-banka-kreditira-trgovacke-lance/20031/

Ima nešto važnije. Korporacije postaju neofeudalci. Kome ćete prodavati robu, ako oni drže dućane??? Pamet u glavu!

Dnevnik na 1. Udruga Franak govori kako može zagorčati život bankama, ako se budu opirale i rez. Nije se moglo čuti da namjeravaju prenijeti depozite u banke koje budu surađivale.

Ipak, ako više od 15% depozita napusti neku banku, ista bi mogla u likvidaciju. Pa si ti misli, da li ćeš ostaviti pare u bilo kojoj od banaka koje se inate.

Pazite gdje držite depozite, ako dođe do iznošenja depozita iz nekih banaka!

   Mnogo ljudi se postavlja slično pitanje: Za koga glasati? I ovi drugi ne ulijevaju nikakvo povjerenje. Pa tu se slažu i većina ekonomista. Programi stranaka koji oni nude su uglavnom popisi dobrih želja.

   Možda je za prosječnog birača bitan popis dobih želja, ali za malo pronicljivije i ljude sa dobri pamćenjem to više nije dovoljno. U čemu je ta kvaka?

   Cijela kvaka je u stvari u financijskoj izvedivosti bilo kojeg plana. Pa svi se možemo sjetiti da je koalicija uspjela potrošiti gomilu novaca na izgradnju autocesta i da je na prvi pogled dosta toga živnulo. Ali u isto vrijeme je i živnuo rast zaduženja.

   Dok su do nedavno političari govorili da imamo prostora za zaduženje, sada je već otprilike 350 dana do bankrota. Tj. 1 godina. A da li koji program stranaka nudi izlaz iz dužničke krize? Možda deklarativno jer konkretan plan te dijelove nema. 

   Npr. te priče o štednji i racionalizaciji. Ma sve je to dobro, osim što se štednja vraća upravo suprotno od ulaganja. BDP pada, a kod ulaganja raste. Imate prilike vidjeti to u svakoj državi, a pogotovo u onoj koja ima vanjskotrgovinski deficit.

   Sada je aktivna i priča o poticanju stranih investicija. To je opet priča za sebe. Samo ću reći da samo dva tipa stranih ulaganja imaju smisao: ulaganje koje povećava naš izvoz te ulaganje koje smanjuje uvoz. Bilo kakav odljev profita iz Hrvatske ustvari smanjuje naše devizne rezerve i vodi u problem sa tečajem. Početni dotok deviza od ulaganja se nakon početka iznošenja profita od posla pretvara u katastrofu.

   Mnoge stranke deklarativno nisu za privatizaciju, ali u primjeru Grčke se vidi da vladanje dugom stvara rješenja iz noćnih mora. Syriza je pristala na masovnu privatizaciju aerodroma i luka. Naravno, to neće riješiti ništa. Dug se neće otplatiti, a Grčka će ostati bez imovine. 

   Ulazk u EU se pokazao jednako promašenim kao i dosadašnja politika svih vladajućih stranaka pa ne čudi jednoglasnost podrške sabornika. Osim financijske opstojnosti plana, bitna je i javna korist. Ako je plan dobar samo za mali broj ljudi, a za većinu je štetan, jasno je da se tu radi o ugrađenoj korupciji koja će se prelomiti na najbrojnijima - radnicima. I nije li baš to ono što se već 25 godina događa? Radnička klasa kao većina je izigrana obećanjima i lažnim programima tj. popisima želja baš zbog političke korupcije koja radi štetu javnom interesu i pogoduje bogaćenju manjeg broja ljudi. Za svaki se plan može odrediti tko bi imao najveću korist. I ako to nije velika većina, taj plan je loš, koruptivan i nedemokratski.

   Poanta svega što planove stranaka čini neostvarivim i lošim za radnike je izostanak četiri točke: 

  1. Izričito bezuvjetno napuštanje EU (jer je unutar EU nemoguće autonomno sprovesti točku 2) 
  2. Mjere za prekidanje dužničkog ropstva novcu kao dugu.

  3. Smanjivanje socijalne nejednakosti ravnomjernijom raspodjelom plodova rada

  4. Mjere borbe protiv političke korupcije tj. za sprečavanje štete javnom interesu



   Sve 4 točke su bitne i najvažnije za prekidanje daljnjeg povećanog zaduživanja RH da bi se spriječio bankrot države, vratilo prava radnika i uspostavila demokracija u pravom smislu.


   Da dobro ste čuli. Prava radnika, su ugrožena jer nema novca, jer postajemo sve više dužni. Školarine nisu više besplatne. Zdravstveno se sve više privatizira. Mirovine se mogu zaslužiti tek u dubokoj starosti i to mizerne. Itd. Nije to zbog toga što je to nemoguće, nego što se društvo iscrpljuje plaćanjem kamata na novac u opticaju koji je preko 80% kredit (dug). Više o ekonomskom ropstvu i posljedicama možete pročitati u članku "Ekonomsko ropstvo".

   I što možemo učiniti na izborima 2015.? Treba glasati za stranke koje u svojem programu imaju gornje 4 točke. I tu imamo veliki problem. Takve stranke ili pojedinca za sada NEMA. Bivša stranka SP, sada Živi zid favozira kapitalističko uređenje koje se bazira na pojačanom socijalnom raslojavanju i korupciji javnog interesa za potrebe kapitalista. A bez 3. i 4. točke, nema boljeg života za radnike. 

   Politička situacija je loša i vodi nas u crna vremena. Moj prijedlog je: ne glasajte za nikoga ili poništite listić. Glasanje za manje zlo nas je dovelo u ovu situaciju. Davanje glasa bilo kome, dajete legitimnost društvenom sustavu, a ne radite baš ništa za mogući bolji život. I za neglasanje trebate imati znanje jer glasanjem za pogrešne pokazujete svoje neznanje.

   Ako ipak mislite glasati, glas za Živi zid je glas za najmanje zlo. Ni "Most" i "Orah" nisu alternativa, nego rezervni igrači HDZ-a i SDP-a. To znači da se i njih mora izbaciti kao moguću opciju. Ne vjerujete? Uvjeriti ćete se poslije izbora.

   Svi koji žele postati kompetentniji za odlučivanje bi se trebali obrazovati. Preporučujem "Ekonomija zajednice i demokratsko društvo".  

Nostradjurus, mozda grijesim, ali u ove 4. tocke koje si naveo kao kljucen, ja sam prepoznao sve 4 tocke koje je naveo i Zivi zid :ne zna:

miky0 je napisao/la:Nostradjurus, mozda grijesim, ali u ove 4. tocke koje si naveo kao kljucen, ja sam prepoznao sve 4 tocke koje je naveo i Zivi zid :ne zna:

   Razlika je u ozbiljnosti namjere za 3. i 4. točku. 

Nostradurus je napisao/la:

miky0 je napisao/la:Nostradjurus, mozda grijesim, ali u ove 4. tocke koje si naveo kao kljucen, ja sam prepoznao sve 4 tocke koje je naveo i Zivi zid :ne zna:

   Razlika je u ozbiljnosti namjere za 3. i 4. točku. 

Mislis da su nekompetentni za provodjenje tih dviju tocaka? Ok, ja priznajem da nasjedam na onu njihovu kad cujem, odnosno procitam da bi mnogi zavrsili u zatvoru zbog korupcije i slicnih pljackaskih metoda, kao i ravnomjernijem socijalnom kljucu.

Meni stvarno djeluje da oni zele te promjene.

Pitanje je samo koliko je realno od toga da se ista moze provest u djelo, s obzirom da smo mi vec porobljeno drustvo.

Nadam se da forum nece eksplodirati zbog ћирилице?   Pozdrav!

miky0 je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:

miky0 je napisao/la:Nostradjurus, mozda grijesim, ali u ove 4. tocke koje si naveo kao kljucen, ja sam prepoznao sve 4 tocke koje je naveo i Zivi zid :ne zna:

   Razlika je u ozbiljnosti namjere za 3. i 4. točku. 

Mislis da su nekompetentni za provodjenje tih dviju tocaka? Ok, ja priznajem da nasjedam na onu njihovu kad cujem, odnosno procitam da bi mnogi zavrsili u zatvoru zbog korupcije i slicnih pljackaskih metoda, kao i ravnomjernijem socijalnom kljucu.

Meni stvarno djeluje da oni zele te promjene.

Pitanje je samo koliko je realno od toga da se ista moze provest u djelo, s obzirom da smo mi vec porobljeno drustvo.

    Samo dobro pričaju. Ekonomija države je teža od ekonomije općine. Drago mi je da su dobili dovoljno glasova da njihove odluke budu bitne. Sve će uskoro biti jasno.

Filipusis je napisao/la:
Nadam se da forum nece eksplodirati zbog ћирилице?   Pozdrav!

 
   Problem je internacionalan i obuhvaća i mnoge druge države.

Filipusis je napisao/la:SPAJAJU SE FAJZER I ALERAN

Nastaje najveća farmaceutska kompanija na svijetu
Dvije kompanije će se spojiti pod imenom "Allergan PLC", ali bi trebalo da bude preimenovano u "Pfizer PLC"

AUTOR: Tanjug

Farmaceutske kompanije Fajzer (Pfizer) i Aleran (Allergan) spojiće se prema dogovoru vrijednom 160 milijardi dolara čime će biti napravljena najveća farmaceutska kompanija na svijetu.
Akcionari Alergena će dobiti 11,3 akcija nove kompanije za svaku svoju akciju. Fajzerovi akcionari će za svaku svoju, dobiti po jednu akciju nove kompanije.
Alergan, poznat po proizvodnji botoksa, ima sjedište u Irskoj, ali većinu operacija vodi u Nju Džersiju. Analitičari ocjenjuju da će ovim manevrom, Fajzer uspjeti da izbjegne visoke korporativne poreze premještanjem sjedišta u Dablin.
Dvije kompanije će se spojiti pod imenom "Allergan PLC", ali bi trebalo da bude preimenovano u "Pfizer PLC".
---
Kako vi ovo tumacite? Meni deluje kao ukrupnjivanje i centralizaciju moci, kao dalju monopolizaciju trzista.

    Kada sI veliki igrač moraš raditi na tome da što više monopoliziraš tržište. To je imperativ za stvaranje profita. Konkurenciju koju ne možeš ubiti, možeš umjesto zabranjenog oligopola riješiti legalnim poslom udruživanja. Eto to je još jedno objašnjenje, osim onoga u vezi poreza.

misljenja o novom mandataru vlade ? i razvoju situacije daljnje ?

wiz je napisao/la:misljenja o novom mandataru vlade ? i razvoju situacije daljnje ?

   Vječna tema je što nam se sprema. Koliko vidimo Most i HDZ su desnica i nemaju ništa bitno ili ključno u programu. Tihomir Orešković mi se tu više čini kao autoritet za daljnju privatizaciju. Uglavnom, raja će sve to debelo platiti, a koristi neće biti.

   Usput, sretna Nova godina i puno zdravlja i poslovnog uspjeha.

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/411375/Ustanak-protiv-ultrakonzervativne-revolucije-koja-melje-poljsku-demokraciju.html



Eu se brine za gubitak vladavine prava u Poljskoj. Da vidimo, zakone donosi Bruxelles i tada se oni prihvaćaju u drugim državama. Vladavina prava je u biti vladavina Buxellesovih odluka. Oni se bune jer se ne poštuje odluka Buxellesa, zar ne? To je i logčno.
Sada pogledajmo što rade poljaci. Donose svoje zakone i rade po njima. Ne krše svoje zakone. Prema tome to je također vladavina zakona, ali domaćih. Buxelles se ne brine nikad kada nema vladavine naroda, nego samo kada nema vladavine njihovih zakona.  Kome bi se trebali prikloniti poljaci? Buxellesu i njegovim zakonima ili svojima. Kome je Bruxelles pomogao svojim zakonima? Sigurno ne narodima, ako ne računamo seobu naroda zbog ekonomske krize koju je izazvao Bruxelles svojim zakonima. Bruxelles je u službi međunarodnog krupnog i financijskog kapitala te za njih i piše zakone. Kritizirati da se ide kontra vladavine zakona koji su u službi krupnog kapitala je u stvari obrana interesa kurpnog kapitala. Krupnom kapitalu nije po volji da im nacionalne države prkose boljim informiranjem o pravom stanju.

Ipak, čudno je kako je konzervativna stranka ispala bolja za svoje stanovnike njego tkz. ljevica. Izgleda da je u tkz. ljevicu zalutao najgori oportunistički šljam. I to ne samo u Poljskoj već i šire.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/vilim-ribic-sindikati-su-za-reforme-ali-prave



-------------------------------------------------------
Možemo se zapitati i drugačije: Kome ovakvi sindikati odgovaraju? Oni kao da su agenti krupnog kapitala. Nemojmo zaboraviti da su sindikalne vođe zahtijevale niže kamate na kredite. A što je uopće kredit? Kredit je metoda kojom kapitalisti ostvaruju profit, a da ostala raja uopće u tome ne vidi vrhunsku obmanu. Jer bez kredita, kada kapitalisti žele ostvariti profit, oni koji gube su naravno radnici. Neki se neće složiti, ali probajte zamisliti da nema kredita. Ne možeš kupiti stan i moraš štedjeti. A tvoja štednja izvlači novac iz opticaja. Kako će kapitalisti tada moći profitirati, ako mi radnici štedimo? To je glavno pitanje? A drugo pitanje je: čak i da ne štedimo, nego trošimo samo onoliko koliko smo dobili plaće, od kuda će se stvoriti zarada kapitalista? Kako će posao biti isplativ i razvijati se? Ništa bez kredita. Kapitalizam bez kredita može funkcionirati jedino po načelu merkantilizma. A to znači da bez izvoza nema profita u državi. A stvar se prikriva kreditima za koje se zalažu sindikalci. Samo da je kamata manja. A kako će se krediti vratiti, ako ni bez kredita nema profita u državi? Kolika je inteligencija sindikalnog vodstva da to ne kuže? A načelu im je diplomirani ekonomist Vilim Ribić. Znači, sada nema profita bez izvoza, a krediti to samo skrivaju.

Idemo dalje. Sindikati zazivaju prave reforme, a ne znaju točan uzrok sadašnjih problema niti kako ga riješiti. Oni bi da je vuk sit i ovce na broju. To znači da vuk mora pojesti pastira. Da li će se pastir sa time složiti? Još je gore što postoji sindikat znanstvenih radnika koji nije ni malo inteligentniji. Čovjek se zapita, ako ti ljudi ne znaju riješiti svoje probleme, kako će nas naučiti da riješimo svoje. Mislim, ovo je zbilja za zabrinuti se. A drugo pitanje je kako tokom ovih silnih godina nisu shvatili da nešto neštima i da iste metode ne mogu dati druge rezultate. Jer to je osnova znanstvenog istupa. Pa i manje pametnima je jasno da se rješenja koja su se do sada primjenjivala nisu bila sa ciljem da se stanje poboljša, nego da se pogorša. I ništa sindikati nisu naučili. Kao da su tu od jučer pa nemaju pojma. Toliko toga je privatizirano, a situacija je sve gora i gora. Pa ne može onda rješenje biti u kompletnoj privatizaciji, zar ne? I sindikati ne žele privatizaciju, ali žele da dolaze investitori i ulažu. Oni žele da se radnici ponašaju kao oportunisti koji će raditi za gazde i od toga profitirati. Znači na jednoj strani radnici profitiraju, a na drugoj poslodavi opet profitiraju.

Hmmm. Čekaj malo. Da li ja mogu otvoriti firmu i zaposliti sam sebe. Sam ću sebe plaćati i ono što proizvedem u firmi kupovati svojom plaćom. I na kraju će mi kao radniku ostati dio novca, ali ću zaraditi i kao poslodvaac. Da li je to ta ideja? Ipak, čini se da nema objašnjenja kako ću sam sebi isplatiti istu plaću, ako nisam potrošio u firmi ono što sam dobio kao radnik. A kada bi potrošio više nego što sam dobio za plaću, tek tada bih kao poduzetnik ostvario profit. I povrh svega tu nema nikakvih poreza i inih gluposti, ali nema načina da stvorimo više novca nego što ga je bilo. Što iz toga slijedi? Bez pojave viška novca nema profitabilnosti i najčešće slijedi gubitak i bankrot na jednoj strani da bi drugi bili "uspješni". Kako u takvom sustavu da radnici budu zaštićeni i da im se ne režu prava? Sustav ne funkcionira i bez ikakvih prava, poreza i nameta. Sindikati ne vide osnovne zakonitosti iz makroekonomije koje uništavaju financijsku opstojnost kako poduzetnika, tako i radnika. Ma ne to nije slučajno jer traje godinama, a sindikalne vođe imaju diplome iz ekonomije. Može biti samo da sindikalnim vođama osobno voda nije došla do grla i da ih NIJE BRIGA za one koji su im dali povjerenje. U Francuskoj čak sindikate finaciraju velike firme. A zašto? Da ih ne bilo briga za radnike. A što drugo. Jer ako krenemo od brige za radnike, tada ćemo imati znatnu financijsku štetu za kapitaliste, znati ćemo uzroke problema i rješenje. A rješenje ne može biti sretni kraj za krupni kapital. Krupnom kapitali je u interesu da ljudi ne znaju što rade sindikati. A neće znati, ako ih školstvo ne nauči. Pa smo sada lako zaključili zašto sindikat znanosti nema pojma. Ne smiju naučiti ljudi pravom stanju stvari pa ni sebe. To naravno nije u interesu kapitalista i gle čuda sve što nije u interesu kapitalista se ne događa. A i kada se dogodi, netko se pobrine da se to zaboravi i promijeni.

Ako živimo u društvu gdje je interes kapitalista ispred najbolejg interesa velike većine to je moguće jedino ako ako je došlo do korupcije vlasti. Kapitalizam kao takav ne može postojati bez korupcije jer pogoduje kapitalistima. I vidi vraga, sindikati nisu dovoljno pametni da to zaključe. Ili nisu pametni ili su zadovoljni korupcijom u sustavu koja im začudo održava posao. Jer kada bi se sve riješilo, sindikat bi bio nepotreban. Sindikalne vođe su znači niti ne mogu raditi sa ciljem da se sustav popravi jer bi time ostali bez posla. Mašala. To možda znači da sindikalne vođe nikad neće dopustiti da se sustav promijeni jer tada postaju nepotrebni. Oni su u stvari borci za loš položaj radnika.

, Eto to je istina o sindikalnim vođama i reformama koje zazivaju.

Što je cilj sastanka u Kitzbühel-u?
----------------------------------------------
Mandatar za sastav nove Vlade dogovara smanjenje dugovanja sa investitorima. “Mislim da će nam dati malo vremena. Što prije treba poslati jasne poruke kako mislimo smanjiti dug tako da nam se poboljša rejting”, kaže Orešković.

Sad pogledajmo situaciju sa strane investitora. Bolji kreditni rejting i smanjenje kamate daje manju zaradu investitorima. Da li je u interesu investitorima da im se zarada. Osim toga, ako bi se nekim čudom i dogodilo da se dugovi počnu otplaćivati pa i po visokim kamatama, očigledno je da to znači kraj posla investitorima. Investitori su očigleno u sukobu interesa ili mi imamo krive informacije.

Što bi mogla biti prava informacija? Postoji velika šansa da će se pod alibijem postizanja boljeg kreditnog rejtninga i smanjenja kamata predložiti nešto što nije rješenje. I zbilja u nastavku se kaže: >>“Mislim da će nam dati malo vremena. Što prije treba poslati jasne poruke kako mislimo smanjiti dug tako da nam se poboljša rejting”, kaže Orešković. Kao jednu od mogućnosti u tom smislu najavljuje da će se fokusirati na pokretanje neaktivne imovine, posebno državne imovine koja nije u funkciji. To je mrtvi kapital i tu mislim da imamo vrlo jasne mogućnosti za aktiviranje te imovine i time smanjiti dug, dodao je.<<

To što se zove aktiviranje mrtvog kapitala je u biti drugi naziv za rasprodaju državne imovine. Jasna mogućnost za smanjenje duga je rasprodaja imovine. Zbilja? Da li nam je za to trebao Tihomir Orešković? To smo i do sada radili i začudo, država nije smanjivala dug, nego ga je povećavala. Da li je moguće da taj plan tako proziran?

Zašto bi nova Vlada radila isto što i predhodne? Zašto nema promjene plana? Pa čini se da rasprodaja više pogoduje "investitorima", nego smanjenje duga. Ako im mi damo pare za kamate, a oni tim novcima kupe državnu imovinu, tada je to pun pogodak. Smanjenje duga u očima investitora bi bio pravi grijeh. A taj prozirni plan će biti predstavljen kao odlično "novo" rješenje. Vjerojatno će ga pratiti i uvođenje poreza na imovinu. Samo što taj porez neće toliko udariti po onima koji imaju, nego po onima koji još nešto imaju, a sada sapajaju kraj sa krajem. Realno gledajući, pritisak poreza na dobit ne može odjednom stvoriti globalnu profitabilnost u državi. Za to se mora stvoriti dodatni novac u državi. Samo nitko ne govori kako.

http://net.hr/danas/novac/dug-raste-to-je-zabrinjvajuce-oreskovic-u-kitzbuhelu-trazi-spas-u-cetvrtak-ima-20-sastanaka/

popis sudionika konferencije. uglavnom turska i rusija su bili u sredistu zanimanja i jugoistocna evropa

http://www.index.hr/vijesti/clanak/imamo-dokument-donosimo-popis-sudionika-unicreditove-konferencije/868485.aspx

ja nisam dobro shvatio..ovo je kao izjava mandatara vlade

"Predstavio sam pet glavnih transformatora. Prvi je bio efikasnost u javnom sektoru, drugi je bio pojačati konkurentnost, tu sam se fokusirao na Doing Business, Hrvatske je 65. od 189. u svijetu,  tu imamo priliku pojačati efikasnost kroz tehnologiju, da smanjimo rok čekanja za dozvole. Dva glavna transformatora su investicije i europski fondovi. Neće biti radikalnih rezova. Moramo povući novac iz fondova. U vezi investicija krzo energetioku i infrastrukturu možemo povećat rast. Moramo smanjit dug, Svi su pitali kako ćemo to riješiti. I to mormao, jer ako to ne napravimo, slijede nam problemi., Zadnji transformator će biti u zdravstvenom sektoru, tu vidim priliku u nabavi, te u administraciji gdje možemo pojačati efikasnost, te u znanosti i obrazovanju", rekao je Orešković.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/oreskovic-presretan-otkrio-je-pet-reformi-kojima-zeli-pokrenuti-hrvatsku/868369.aspx


Jel to krivo prevedeno ? krivo napisano (gramaticki) ? ili covjek uopce ne zna sto govori i stvarno nema pojma o jeziku ?


Pretpostavljam da je svima jasno da su izbori bili predstava za mase i da su postavili stecajnog upravitelja ?

Orešković očigledno ne zna osnove makroekonomije i pojam merkantilizma. Ove mjere ne mogu uspjeti jer na primjeru Njemačke vidimo da to ne hoda jer Njemačka i dalje ima veliko zaduženje. Mislim da je jasno da će on prodati priču o nekom programu, a da će se pod time raditi daljnja rasprodaja.

Neki detalji potvrđuju raniju analizu sastanka u Kitzbühel-u?
-------------------------------------------------------------------------------
Među zahtijevima se ističe onaj UNICREDITA - Erik F. Nielsen:
>>Moje glavne preporuke gospodinu Oreškoviću, a to su stavovi i većine sudionika konferencije, odnosile su se na to da Hrvatska mora zaustaviti rast javnog duga, jamčiti nastavak neovisnosti monetarne vlasti, odnosno nastavak monetarne i tečajne politike koje su bile jamac stabilnosti u godinama krize te sam predložio da se u potpunosti odustane od najave ‘monetarne reforme’”<<

Predstavnik banke je naravno protiv toga da se država financira bez duga jer mu to nikako nije u interesu. Banke bi tada izgubile gusku koja nosi zlatna jaja. To je očekivana preporuka od strane finacijskog kapitala. Pitanje je: da li mi uopće možemo vjerovati stranim savjetnicima? Plaća ih netko drugi da bi nas savjetovali prema tuđem interesu.

Drugo pitanje je zašto je pitanje monetarne reforme izašlo na naslovnici? Naime, među preporukama istog predstavnika je: >>Trebalo nastaviti privatizaciju i reforme u javnom sektoru i pravosuđu te nastaviti mjere kojima se diže konkurentnost<<.
Očigledno je da je monetarna reforma daleko od realizacije pa se gura na naslovnice, dok privatizaciju koja se već provodi (sa većom štetom od koristi) i pretvara novčani profit u opipljivi kapital ne treba isticati. Također, što država više rasprodaje to ima manje imovine kojom garantira vraćanje dugova i što naravno neće bitno usporiti rast duga, to je bankrot države bliži. A tada slijedi i rasprodaja imovine koja se smatra "važnom" za nacionalne interese.

U biti, monetarna reforma se mora zaustaviti da bi se na ime rastućeg duga što više imovine prebacilo u ruke tkz. "investitora".

http://www.jutarnji.hr/zaustavljanje-monetarne-reforme-jedan-je-od-prioriteta/1500308/

Pošto slabo posećujem hrvatske forume i sajtove generalno, šta vi mislite o novom zaoštravanju odnosa vas i nas?  Ništa, samo da mi javite da li da se spremam za pičvajz sad ili malo kasnije? Nismo dugo šenlučili, bio bi red, ne? Šta kažu?

Vas lože Ameri, daju vam neki vatromet, a mi bi morali naći odgovor, pa kud puklo da puklo. Lepo vas je pitao Lazanski "koga možete gađati sa raketama dometa 300km u vašem okruženju?"  
............................................

Richest 62 people own as much as poorest half of world's population - report

https://www.rt.com/business/329284-wealth-richest-inequality-poverty/

Filipusis je napisao/la:Pošto slabo posećujem hrvatske forume i sajtove generalno, šta vi mislite o novom zaoštravanju odnosa vas i nas?  Ništa, samo da mi javite da li da se spremam za pičvajz sad ili malo kasnije? Nismo dugo šenlučili, bio bi red, ne? Šta kažu?

Vas lože Ameri, daju vam neki vatromet, a mi bi morali naći odgovor, pa kud puklo da puklo. Lepo vas je pitao Lazanski "koga možete gađati sa raketama dometa 300km u vašem okruženju?"  
............................................

Richest 62 people own as much as poorest half of world's population - report

https://www.rt.com/business/329284-wealth-richest-inequality-poverty/

  Obična raja nema veze sa time. Mislim da je to samo skretanje pažnje sa važnijih tema i povećanje profita proizvođačina oružja. Neka političari sami uzmu puške i neka sami sa drugim političarima vode ratove, ali bez raje.

MIO fondovi bi trebali biti održivi i zadovoljavati svhu koja im dana - da stvore izvore sredstava za buduće umirovljenike. Pri tome bi upravljači MIO fondova također trebali dobro zaraditi. Pa pođimo samo od predpostavke da će MIO fond svakom ulagaču vratiti 100% od uloženog i ništa više. Dodajmo tome 0,5% naknade na imovinu svakog umirovljenika godišnje. Prosječna vrijednost fonda od 50% tokom 40 godina do umirovljenja puta 0,4% naknade daje ukupan trošak od 8% od vrijednosti uplate svakog umirovljenika.

Dolazimo do rezultata da nam treba 108% uplate za 100% isplate. Ili to ili ćemo moći isplatiti recimo 92% od uplate. Kod prvog slučaja nam je potreban ekonomski perpetum mobile: uložiš 100% novaca i dobiješ 108%. Da li ekonomski perpetum mobile postoji? Da bi postojao, mora postojati mogućnost da se sa vremenom poveća količina novca. Teoretski, oni koji uplaćuju u MIO fond bi trebali prodavati proizvode i usluge upravljačima fonda za iznos upravljanja fondom i tako povratiti trošak od 0,4% od uplate. Upravljači fonda ne bi smjeli ništa novca zadržati niti kao fond niti privatno. Tako bi postigli da imamo 100% uplate i nemamo gubitak na upravljanju. To je jedna solucija. Druga je da uplatioci naprave suficit u platnoj bilanci za vrijednost troška upravljanja i tako riješe trošak upravljanja. Treća je da banke manjak novca nadomještaju dodatnim posuđivanjem novca. Četvrta je da centralna banka stvori novac bez duga za potrebe deficita proračuna države i da se taj višak koji zarade uplatioci MIO fondova onda može iskoristiti za plaćanje upravljanja MIO fondom. Ukupno je to 5 mogućnosti.

Koje mogućnosti su dugoročno održive?
1. Ako upravljači uzimaju 8% novca MIO fonda i zadržavaju ga (teorija), sustav definitivno ima dugoročni problema sa akumuliranom štednjom jer se javlja besparica. A niti uplatioci ne smiju štedjeti novac. (uvoz=izvoz)
2. Ako upravljači sve novce potroše, tada to moraju i radnici. Svako zadržavanje štednje smanjuje novac u cirkulaciji i radi problem besparice (uvoz=izvoz)
3. Suficit u trgovanju sa inozemstvom mora pokriti sve štednje u državi i država mora raditi bez deficita inače će dolaziti do bankrota iz čisto tehničkih razloga, a ne iz nedostatka potrebe za nekim proizvodom ili uslugom. Pri tome se ne pritamo kako na stranu državu utječe taj gubitak novca (deviza)
4. Ideja da se manjak novca kao posljedica zadržane štednje nadomjesti kreditom je poprilično danas uobičajena. Ima samo jedan veliki problem. Vraćanje kredita znači povlačenje sve novčane mase i opet besparicu. To znači da se krediti mogu samo povćavati. A dug koji tako nastaje raste realno stopom kamate banke tj. ima tendenciju udvostučavanja u jednakom broju godina te se može pokazati da na njega ne utječe inflacija (već je računski provjereno). I dalje uvoz=izvoz te se ne smije uzimati strane kredite.
5. Doštampavanjem novca radi pokrivanja ostvarenih novčanih ušteda tj. deficita proračuna kada je uvoz=izvoz je tu jedina mogućnost koja omogućava globalnu profitabilnost bez ekonomske štete za druge države.

Da sumiramo, postoje samo dva dugoročno moguća rješenja. Jedno je sa prividom održivosti (financiranje štednje iz suficita platne bilance sa inozemstvom uz državu bez deficita proračuna i bez stranog zaduživanja). Dobar primjer bi bio da MIO fondovi ulažu u inozemstvu i da zatim profit dotiče u zemlju. Pitanje je tu samo dokle može inizemsto biti ekonomski ekspolatirano jer posljedice na inozemnu privredu se moraju javiti.
Drugo rješenje je prema osnovama moderne monetarne teorije koje predviđa emisiju novca za deficit proračuna i uvoz pokriven izvozom (kompenzirana razmjena). A država bi mogla uzimati strani kredit samo ako postoji suficit u vanjskoj trgovini iz kojeg bi se strani kredit mogao vratiti. Samo sa time se može osigurati da MIO fondovi mogu biti dugoročno financijski održivi.
---
Što sad imamo? Država ima deficit u vanjskoj trgovini, ima vanjski dug koji ne bi mogla pokriti ni da ima izvoz po stanovniku kao njemačka te ne pokriva deficit emisijom novca bez duga. Imamo tri praktična razloga zašto MIO fondovi ni teoretski nisu održivi.

Što ćemo sad? Hoće li me netko demantirati nekim konkretnim primjerom sa reduciranim brojem subjekata i dokazati da je ipak moguće nešto drugo? Evo, čekam taj primjer.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/kako-da-hrvatska-izbjegne-nacionalizaciju-ii-mirovinskog-stupa

Definitivno Ivan Lovrinović nije u pravu. Ali ne onako kako vi to mislite. Situacija je još gora.

http://www.banka.hr/hrvatska/12-ekonomista-i-pravnika-javnim-istupom-protiv-zamrzavanja-ii-stupa

program novog premijera

http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-prezentaciju-ovo-je-timov-program-/869876.aspx

Filipusis je napisao/la:
Nostradurus, kako tumačite jačanje dinara u odnosu na rusku rublju? Ima li tu pomoći?

..............................................

   Rusi slabe rublju da bi korigirali niže prihode od nafte. Prema mojim zaključcima, imas smisla slabiti valutu ako time spriječiš odljev novca na uvoznu robu ili osiguraš vanjskotrgovinski suficit u razmjeni. Normalno je da ako rusi slabe rublju da je ona prema dinaru slabija.

http://vijesti.hrt.hr/327199/sindikati-ne-mogu-drzavu-gurnuti-u-bankrotRibić: Ne odustajemo od povišica

 I ne samo to. Ribić je rekao da nas samo povećana proizvodnja može izvući.

Nakon fenomenalnog iskustva sa viškom mandarina, teško više je vjerovati Ribiću. Vjerojatno je mislio na rast bdp-a. A to nema toliko sa proizvodnjom koliko sa plasmanom po cijenama koje ne vode proizvođače u bankrot. Po nekim ekonomskim formulama BDP je obrtaj novca * novčana masa, ali obrtaj novca ovisi o stopi poreza. Veći obrtaj može da vodi u veće skupljanje poreza nego što je državna potrošnja, a to znači da tada realni sektor počinje raditi sa globalnim gubitkom. To naravno može biti nadoknađeno kreditnom ekspanzijom, ali nije trend koji vodu u nešto dobro. Krediti prije ili kasnije dolaze na naplatu.

   Šteta je što se Ribić bruka svojim izjavama na radiju, pogotovo što je diplomirani ekonomist pa ne bi smio tako valjati bisere.