https://nkatic.files.wordpress.com/2015/01/post-scriptum-o-nasim-naucnim-sporovima.pdf
Moram priznati da sam poceo da citam ali nisam zavrsio.
Filipusis je napisao/la:Katic protiv Madzara. Sudar neoliberala i Kejnzijanca..
https://nkatic.files.wordpress.com/2015/01/post-scriptum-o-nasim-naucnim-sporovima.pdf
Moram priznati da sam poceo da citam ali nisam zavrsio.
BUBI je napisao/la:Intervju s Radničkom frontom na index.hr.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/indexov-intervju-s-radnickom-frontom-suradnja-radnicke-fronte-i-sirize-je-apsolutna-nuznost/801779.aspx
I Radnička fronta i Živi zid se vole poistovjećivati sa Sirizom u Grčkoj, a zanimljivo ta ista Siriza ne poistovjećuje se niti s jednima od njih.
Radnička fronta kaže da Živi zid se ne zalaže za promjenu sistema, nego samo "za popravljanje kapitalizma".
"Jedino kompletnom promjenom sistema, vraćanjem centara moći natrag u ruke naroda, moguće je trajnije rješenje socijalnih problema..." poruka je Radničke fronte.
Nostradurus je napisao/la:BUBI je napisao/la:Intervju s Radničkom frontom na index.hr.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/indexov-intervju-s-radnickom-frontom-suradnja-radnicke-fronte-i-sirize-je-apsolutna-nuznost/801779.aspx
I Radnička fronta i Živi zid se vole poistovjećivati sa Sirizom u Grčkoj, a zanimljivo ta ista Siriza ne poistovjećuje se niti s jednima od njih.
Radnička fronta kaže da Živi zid se ne zalaže za promjenu sistema, nego samo "za popravljanje kapitalizma".
"Jedino kompletnom promjenom sistema, vraćanjem centara moći natrag u ruke naroda, moguće je trajnije rješenje socijalnih problema..." poruka je Radničke fronte.
Po meni je i Radnička fronta promašaj. Jer biti protiv kapitalizma, a ne imati izvodiv plan za drugi sustav je sigurni PROMAŠAJ i moglo bi se reći diverzija u političkoj sceni. Ako vam što govori, banirali su me na fb stranici radničke fronte.
Milanović je napisao/la:Što se tiče devalvacije kune, naglasio je kako je ona opasna zbog dva važna razloga.
– Prvo, zbog toga što značajan broj građana ima kredite u devizama, u stranim valutama, i oni bi time bili dovedeni praktički na rub egzistencije. HNB već godinama jakim i čvrstim deviznim rezervama, komforno i elegantno štiti tečaj kune prema euru, i tako će i nastaviti dok sam ja premijer. To se neće dirati. Ali ima jedan dublji problem ovdje, o kojem se manje govori, a to je pokušaj da se devalvacijom, dakle smanjenjem vrijednosti kune, kao "fol" stekne veća konkurentnost u izvozu. To je prevara. To je zabluda – rekao je i dodao da se konkurentnost ne postiže devalvacijom nacionalne valute, nego ulaganjima.
wiz je napisao/la:IZNENADNI FINANCIJSKI POTRES Koruška će otići u bankrot zbog velike afere Hypo?
Riječ je o Hypo-Alpe-Adria banci, čiji su problematični poslovni segmenti u međuvremenu izdvojeni u tzv. 'lošu banku' poznatu pod nazivom Heta, a koja je nagomilala više od 11 milijardi eura dugova. Posrnula banka koja je upala u velike probleme još 2008. godine austrijske je porezne obveznike koštala je već 5,5 milijardi eura i centralna vlast u Beču odlučila je reći - dosta.
http://www.jutarnji.hr/koruska-pred-bankrotom-vlada-odbila-pokriti-dug-hypo-banke---od-poreznih-obveznika-vise-necemo-uzeti-ni-euro--/1307117/
Znam..i austrijanci to znaju.Nostradurus je napisao/la:wiz je napisao/la:IZNENADNI FINANCIJSKI POTRES Koruška će otići u bankrot zbog velike afere Hypo?
Riječ je o Hypo-Alpe-Adria banci, čiji su problematični poslovni segmenti u međuvremenu izdvojeni u tzv. 'lošu banku' poznatu pod nazivom Heta, a koja je nagomilala više od 11 milijardi eura dugova. Posrnula banka koja je upala u velike probleme još 2008. godine austrijske je porezne obveznike koštala je već 5,5 milijardi eura i centralna vlast u Beču odlučila je reći - dosta.
http://www.jutarnji.hr/koruska-pred-bankrotom-vlada-odbila-pokriti-dug-hypo-banke---od-poreznih-obveznika-vise-necemo-uzeti-ni-euro--/1307117/
Ne smije bankrotirati jer su dali garancije za posudbe banci!
Nostradurus je napisao/la:Mio fondovi su privatni. Prodaja autocesta privatnom fondu je PRIVATIZACIJA. Prema tome, Vlada laže da je odustala od privatizacije autocesta.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-objavio-odustajemo-od-monetizacije-autocesta/807075.aspx
wiz je napisao/la:Nostradurus je napisao/la:Mio fondovi su privatni. Prodaja autocesta privatnom fondu je PRIVATIZACIJA. Prema tome, Vlada laže da je odustala od privatizacije autocesta.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-objavio-odustajemo-od-monetizacije-autocesta/807075.aspx
Da.
A sto ce ostati u mirovinskim fondovima nakon toga ? vlasnistvo nad auto cestama ?
Koje nisu profitabilne. A kako traje recesija i siri se prema EU sredistu jos manje ce biti profitabilne
Nadam se da nitko od vas ne racuna na mirovinu
ovo je krivi clanak. valutni rat traje vec godinama. sada samo ulazi u posljednju fazu prije implozije.Nostradurus je napisao/la:Međunarodna robna razmjena treba biti kompenzirana. Ne može se više računati na profit u međunarodnoj razmjeni. To vodi u velike financijske probleme te od toga neće imati koristi niti platno suficitarne niti deficitarne države.
http://www.tportal.hr/biznis/trendovi/373474/Pocinje-novi-globalni-valutni-rat.html
wiz je napisao/la:
Jos jedan clanak o tome kako je "sayrzia" (sada na vlasti u grckoj) povezana sa sorosem i internacionalnim bankarima
As Greece celebrates the inauguration of its anti-austerity government, the euphoria should be tempered with a bit of realism. Although new Prime Minister Alexis Tsipras, who named his son «Ernesto» after Cuban revolutionary Ernesto «Ché» Guevara, and the vast majority of his new Coalition of the Radical Left (SYRIZA) government have good left-wing and pro-labor credentials, the same cannot be necessarily said of the man Tsipras chose to be Greece’s new finance minister. Yanis Varoufakisis a citizen of Australia who was educated in Britain and worked as a professor at the University of Texas. Europe has witnessed such dual nationals with conflicting loyalties take power in countries in Eastern Europe, most notably in Ukraine, where American Natalie Jaresko became finance minister in order to deliver International MonetaryFund (IMF) and European Central Bank (ECB) austerity «poison pills» to Ukraine.
http://www.strategic-culture.org/news/2015/01/29/a-soros-trojan-horse-inside-the-new-greek-government.html
Guverner Vujčić je napisao/la: Jugoslavija je, kako ja to volim reći, na neki način, ekonomski, bila latinoamerička zemlja u Europi. Nije bila zemlja centralnoplanske ekonomije na sovjetski način niti je bila tržišno gospodarstvo na zapadnoeuropski način, već nešto između, s elementima jednog i drugog, naravno ideološki i praktično snažnije komunistički obojana. No, ljudi su mogli štedjeti u stranoj valuti, slobodno se kretati preko granice, a makroekonomska politika bila je izuzetno loša. Središnja banka služila je za financiranje onoga što je politika odredila da bi bilo dobro i poželjno financirati, direktno ili preko bankarskog sustava te, naravno, za posredno financiranje fiskalnog deficita. Devizna klauzula kod davanja kredita bila je, naravno, zabranjena. Rezultat je bio sličan kao u mnogim zemljama Latinske Amerike. Periodi visoke inflacije izmjenjivali su se s periodima devalvacija. Sve te devalvacije, naravno, nisu pomogle da Jugoslavija postane izvozna sila. Vrijednost domaćeg novca je padala, ljudi su racionalno zaključili da se isplati štedjeti u njemačkim markama, a zaduživati u dinarima, bez devizne klauzule. Naravno, ti su krediti bili teško dostupni i za njih je često trebalo imati ‘vezu’. Kako nije postojala devizna klauzula, vrijednost kredita uslijed devalvacija smanjivala se prema vrijednosti obveza te su banke kumulirale ogromne gubitke. Te gubitke im je središnja banka omogućavala prikrivati jer se, naravno, niko nije držao takvih tričarija poput međunarodnih računovodstvenih standarda. Idila je trajala sve dok kompletan bankovni sustav nije bankrotirao, štediše izgubile svoju štednju, a porezni obveznici pokrili razliku. U trenutku kad smo postali neovisni, 1991. godine, udio deviznih depozita, njemačke marke u prvom redu, u ukupnim štednim depozitima u Hrvatskoj iznosio je više od 90 posto. Dakle, sanacija bankovnog sustava početkom 90-ih upravo je iznošenje na svjetlo dana troška takve promašene politike. Tim je teže shvatiti zašto se troškovi te sanacije često koriste kao argument u korist obnove politike koja ih je prouzročila. Uvijek postoji šansa da se greške ponove, ukine devizna klauzula, devalvira nacionalna valuta i ponovno prožive sve divote koje već godinama u Hrvatskoj predlažu neki profesori ekonomskog fakulteta. Da ne govorim o tome da je hrvatsko gospodarstvo, zbog izrazito otvorenog karaktera, još osjetljivije na posljedice takve politike nego što je to bilo jugoslavensko
|
|
No user |
Ukupno je: 1 korisnik/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 1 gost.
/
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 103, dana 02.02.24 0:48.