Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


+15
critical tinkerer
darac11
inliner
wiz
veruda
dado7
Colonnello
Trenka
Veles
Nadahon
erdedi
jekadril
Frankopan
Jung-fu
BUBI
19 posters

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles uto oľu 13, 2012 4:03 pm

    BUBI je napisao/la:Nije poanta u količini nekreditne emisije, nego u tome što nekreditni novac je bezvrjedan, ne vrijedi ništa, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama. Kreditni novac u startu ima pokriće u proizvodu na tržištu, jer je kredit proizvod banke.

    Isusekristebože, pa dajte upotrijebite mozak! Nijedan novac nema sam po sebi nikakvu vrijednost, on tek mora naći pokriće u proizvodu i uslugama tako da se razmjenjuje za iste. Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu? Tako da se za njih razmjenjuje! Isto kao i novac koji bi emitirala država, a koji se ne bi morao vraćati ili bi bio opterećen kamatom! Što vam to znači, da je kredit proizvod banke? Što to banka proizvodi s kreditom? Što dobijete s kreditom? Eventualno bunt papira s nekakvim potpisima, ili, u današnje vrijeme, elektroničke impulse u vašem računalu. Što je tu itko u banci proizveo? A natrag za to se traži vrijednost u vidu kamate. Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća.

    BUBI je napisao/la:Nekreditni novac bi očito bio proizvod države, koji se ne bi morao(ali se može?) vratiti državi, te kao takav ostaje zarobljen u ekonomiji, nema kružnog toka nekreditnog novca, novi nekreditni novac ulazi samo kroz novu emisiju, nema pokriće u proizvodima i uslugama i nastaje višak novca, ali višak novca ne znače veća kupovna moć novca, budući je veća količina i vrijednost novca na tržištu od vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu.

    Pa to je i poanta svega. Kako pobogu očekujete da dolazi do rasta realne ekonomije, to jest, kako očekujete veću vrijednost na tržištu, više proizvoda i usluga, ako prvo ne upušete - odnekud, bilo gdje - novac u sistem, koji će omogućiti razvoj, veću produktivnost, start svega? To je kao da mi velite da ne smijete dolijevati benzin u auto dok ne prevezete određenu količinu kilometara, inače se benzin rasipa. Kako će auto uopće početi voziti ikakvom brzinom ako ga prvo ne napunite benzinom? A emisija novaca iz bankarskog sustava opterećena kamatom vam je ekvivalenta rezervoaru koji je pun rupa, pa čim ga napunite, automatski curi i nemrete voziti više kako spada.

    Trenka je napisao/la:kako, dakle, odrediti što je nova vrijednost i za što treba postojati pokriće u novcu?
    što je realno, a što virtualno?

    Zdravim razumom. Ako imamo određen broj djece, a premalo vrtića, očito je da ih se mora napraviti još, te ujedno zaposliti još teta koje će ih čuvati. Ako nam treba bolnica, treba nam bolnica, itd.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1473
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus uto oľu 13, 2012 4:51 pm

    BUBI je napisao/la:
    Colonnello je napisao/la:Imam upit: ne bi li se banke u ovom scenariju i same već povukle sa našeg tržišta. Imam dojam kako bi sve strane banke, a sve su strane u RH, osim jedne, već na samu procjenu o velikoj mogućnosti dolaska prohrvatske vlade, povukle, pri tomu izvukle sav novac koji im je dostupan, i prihvatile gubitak plasiranih kredita. Zašto mislite da bi banke ostale?

    Banke u RH, kada bi vidjele da po sili zakona mogu davati kredite samo od 50% oročenog depozita i 0% od sredstava na žiroračunima i tekućim računima i depozitima po viđenju, te da je maksimalna kamata na kredit 2,5%, tada bi počele ucjenjivati RH preko kreditnih agencija za procjenu kreditnih rizika, HUP(Hrvatska udruga poslodavaca) bi također prosvjedovala protiv Vlade RH, jer bi kreditni rejting RH pao, jačala bi takozvana antipoduzetnička klima, te bi porasle kamatne stope na kredite, tada bi se dodatno povećala nezaposlenost, a time i pad kupovne moći stanovništva, te bi i građani krenuli u prosvjed protiv Vlade RH. Banke bi zasigurno ostale u RH, jer tu imaju interes u naplati svojih hipoteka i danih kredita, samo bi smanjile broj zaposlenih, te dodatno doprijenjele nezaposlenosti stanovništva i smanjenju gospodarske aktivnosti poduzetnicima, jer bi neodobravale kredite.

    Pričate sve na pamet. Najviše mrzim poduzetnike pedalaše. Dižu kredite kupuju firme, pa opet dižu kredit i kupuju firme i samo nebo je granica. A nitko se ne pita zašto taj čovjek ne zaradi i od svog profita ne razvije svoje firme. Znači green field poduzetništvo. Ovo poduzetništvo tipa daj mi milijardu dolara da kupim sve vrijedno u državi je naopako i nepravedno prema ostalim u državi. Tko ovo ne kuži neka ni ne pita. Neće nikad ni skužiti.

    Dakle, čim mi spomenete poduzetnika koji diže kredit kod banke koja se kod ECB-a zaduži po simboličnoj kamati i onda to proda poduzetniku po 6%, to je samoj biti prevara. Iza tog novca ne stoji ništa.

    Osim toga, kad uvedemo svoju emisiju novca, kreditni rejtnig nam ne treba. Država u biti ne treba kredite. Jer tko će biti taj tko će državi dati kredit? Tko će izmisliti novac za nju? Sve je to prevara. Ako nešto treba kupovati iz inozemstva, treba se dogovoriti isporuka robe koju mi možemo proizvesti za razmjenu. Država koja nema što ponuditi zauzvrat ionako ne može uzimati kredite, zar ne.

    Kamata preko 2,5% bi se smatrala nedopuštenom. Ako država emitira 5% novog novca, nitko nema pravo zaraditi više na posudbi novca jer time uzima veći dio profita zajenice nego što smije. To su nova pravila u financijski održivom sustavu. Svatko može maštati da će nekoga kamatariti sa 25%, ali to vodi u destabilizaciju države i subjekata jer je samo 2.5% održivo. Svatko tko bi ostvario u sumi veću zaradu od financijske usluge bi trebao završiti u reštu na puno godina i zabranu bavljenja finacijskim uslugama. Znači, dalje samo zarada od vlastitog fizičkog rada.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:24 pm

    ".... Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu?..."

    Kreditni novac ima pokriće u proizvodu na tržištu jer je kredit proizvod banke. Primjerice banka proda 100 kn kredita uz kamatu 10%. dakle vrijednst proizvoda je 110 kn koji je na jednoj strani glavnica, a na drugoj kamata i sve štima. Banka ima potraživanje 110 kn, a dužnik ima dug 110 kn. Za razliku od nekreditnog novca, gdje bi 100 kn visilo u zraku, jer bi pokriće uslijedilo tek kada bi se povećala proizvodnja proizvoda ili uvoz proizvoda ili porast cijena postojećih proizvoda, ali u startu nema pokriće.

    "...Što vam to znači, da je kredit proizvod banke?..."

    To znači da banka prodaje kredite, prihod od prodaje proizvoda kod banke je prihod od prodaje kredita.

    "...Što to banka proizvodi s kreditom?..." Novac proizvodi, koji troši na plaćanje kamate na štednju, na vraćanje depozit, na pokriće svojih troškova i stvara svoj profit.

    "....Što dobijete s kreditom?..." Novac koji ima pokriće u startu u svom proizvodu, jer je i kredit proizvod.

    "...Što je tu itko u banci proizveo?.." Novac, a poduzetnici će taj novac konvertirati u proizvodnju proizvoda, a potrošači će novac konvertirati u potrošnju tih proizvoda.

    " Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća." Cool
    Da točno, ako recimo netko prepozna vrijednost te usluge. Dužnici su već prepoznali vrijednost bankarskih usluga.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:30 pm

    "... Ako nešto treba kupovati iz inozemstva, treba se dogovoriti isporuka robe koju mi možemo proizvesti za razmjenu. Država koja nema što ponuditi zauzvrat ionako ne može uzimati kredite, zar ne..:"

    Ne bih se baš složio, to rimjerice zanči da ne bi ništa uvozili s njemačkog tržišta, samo zato što nemamo im ništa za ponuditi. Mi uvozimo in njemačkog tržišta puno toga, a izvozimo uglavnom u BIH i Srbiju, ali ne pada nam napamet prestati uvoziti iz Njemačke, samo zato što im nemamo što za ponditi.

    Također ako zaista nemamo ništa za ponuditi u izvoz, ne znači da nećemo moći dignuti kredit iz inozemstva, da kupimo uvozne proizvode, primjerice možemo u zalog staviti nekretnine, otoke, državne komunalne tvrtke itd., ne mora izvoz biti jamstvo za otplatu kredita.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1473
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Novac - ključna stvar

    Postaj  Nostradurus uto oľu 13, 2012 5:30 pm

    Da još jednom pojasnim što je novac: To je kupovna moć u proizvodima/uslugama određene države.

    Tko ovu definiciju sada može povezati sa kreditima. Nitko, jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba. ECB je banka koja je tu da održi prevaru drugih banaka.

    A sad razmislite što je zamjena valute? To je zamjena kupovnih moći. Očigledno je da je to nemoguće. Svaka valuta se mora potrošiti u državi koja stvara robu-uslugu. Sad shvaćate valjda koji je problem kada se velika kolićina eura mijenja za neku drugu valutu. Npr. švicarski franak. I budali je jasno da švicarci ne mogu ponudom roba-usluga parirati tempom kojim se mijenja valuta. Trgovanje valutom zbog špekulacije je u stvari nedozvoljena radnja. Trgovanje valutom se treba obaviti radi poravnanja u robnoj razmjeni više država. Npr. ako se radi o prstenastom toku različite robe više država koje u sumi zatvara novčani tok u nulu. To znači da trgovanje treba obavljati centralna državna banka, a ne pojedinci i privatne firme.

    Kako su ljudi u stanju svojim radom stalno povećavati ponudu roba, ponuda novca se mora povećavati.

    BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa.

    BDP kao mjerilo nečega postaje važno tek kad država počinje mjeriti promet da bi kalkulirala koliko će porez ubrati. Ona ustvari zahvaća dio prometa i preusmjerava ga u zajedničke potrebe. Normalno je da kada u kruženju novca imamo štednju da se smanjuje količina novca koja nastavlja cirkulaciju i BDP pada. Eto jedostavo da ne može biti jednostavnije. A nije nam cilj tjerati ljude da stalo troše jer, ako netko štedi za kupovinu stana, on mora odvajati taj novac na stranu da bi ga kasnije potrošio. Ako bi se stalno forsirala potrošnja, rad ne bi imao isplativost u novčanom profitu, a štednja bi morala biti u nekoj drugoj robi. Npr. zlatu. Kako je zlato slabo prisutno, dosta je glupo razvijati cijelu industriju zlata da be se imala roba za štednju. Jednostavnije je dodavati novac u sustav da bi se pojavila štednja od rada i akumulacija kapitala.

    Sasvim je normalno da se emisija novca koristi za dotacije onima koji nisu radno sposobni. Time se omogućava rdno sposobnima da taj novac zarade preko svojih proizvoda i usluga. To znači da će se i invalidi koji su djelomično sposobni za rad moći uključiti u proizvodnju. Pravo i dužnost svakoga je da doprinosi koliko može. Neki invalidi ne žele besposličariti. Oni također žele biti aktivni. I tada neće biti besparice i oskudice.

    Ako se do novca uvijek dolazi vrijednim radom, a dobiva ga se kada si objektivno nesposoban (za pokriće troškova), tada novac ima vrijednost i pokriće.

    Danas je to sve izokrenuto da ni ministi financija ne znaju što je novac i tko ga treba emitirati. A obična raja samo razmišlja kako će kupiti novi Iphone, ako će ga trebati kupiti od razmjenen naših proizvoda na svjetskom tržištu. Briga njih što je dizanje deviznih kredita neotplativo. Ljudi će sve uništiti u državi da bi se dičili proizvodima koje se sada može kupiti jedino uz još veće zaduživanje svih u državi.

    Svijest o posljedicama deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci uopće ne postoji. Ne shvaćaju da to znači da živimo na kredit. Da smo ovisni o stranom novcu i proizvodima. Da smo banana država i ovce od ljudi.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:33 pm

    "BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1473
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus uto oľu 13, 2012 5:36 pm

    BUBI je napisao/la:".... Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu?..."

    Kreditni novac ima pokriće u proizvodu na tržištu jer je kredit proizvod banke. Primjerice banka proda 100 kn kredita uz kamatu 10%. dakle vrijednst proizvoda je 110 kn koji je na jednoj strani glavnica, a na drugoj kamata i sve štima. Banka ima potraživanje 110 kn, a dužnik ima dug 110 kn. Za razliku od nekreditnog novca, gdje bi 100 kn visilo u zraku, jer bi pokriće uslijedilo tek kada bi se povećala proizvodnja proizvoda ili uvoz proizvoda ili porast cijena postojećih proizvoda, ali u startu nema pokriće.

    "...Što vam to znači, da je kredit proizvod banke?..."

    To znači da banka prodaje kredite, prihod od prodaje proizvoda kod banke je prihod od prodaje kredita.

    "...Što to banka proizvodi s kreditom?..." Novac proizvodi, koji troši na plaćanje kamate na štednju, na vraćanje depozit, na pokriće svojih troškova i stvara svoj profit.

    "....Što dobijete s kreditom?..." Novac koji ima pokriće u startu u svom proizvodu, jer je i kredit proizvod.

    "...Što je tu itko u banci proizveo?.." Novac, a poduzetnici će taj novac konvertirati u proizvodnju proizvoda, a potrošači će novac konvertirati u potrošnju tih proizvoda.

    " Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća." Cool
    Da točno, ako recimo netko prepozna vrijednost te usluge. Dužnici su već prepoznali vrijednost bankarskih usluga.
    Dajte prestanite tvrditi da je kredit proizvod. To je isto kao da ja tvrdim da je prevara normalan posao, ako bi bila zakonom legalizirana. To što je ovakav bankarski sustav legaliziran, ne znači da nije prevara. Pa prema tome, ako branite bankarski sustav, trebate braniti i lopovski biznis svake vrste. Nema tu razlike. Imate uloženi rad i profit. Ne kužim u čemu je problem. I tu je netko na gubitku, kao i u radi sa bankama.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu uto oľu 13, 2012 5:37 pm

    Veles je napisao/la:
    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima.

    Ova rečenica skaće sama sebi u usta...naravno da je GDP ovisan o navčarskim stimulansima, pa o tome i pričam ..
    GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.
    GDP bi se mogao i kvalitativno razmatrati, to je valjda budućnost makroekonomije, ne može se rasti kvantitativno u nedogled, ali za tako nešto je potrebna reorganizacija i racionalizacija i društvenog sistema a i same interesne ekonomije.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:41 pm

    "....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:43 pm

    Da kredit je uistinu proizvod, jer ljudima treba novac, a ne žele doći do novca: radom, prodajom, nasljedstvom, štednjom, nego eto kupnjom kredita.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:45 pm

    "ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu uto oľu 13, 2012 5:46 pm

    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Genijalno ... cyclops

    Stvarno neznam gospon Bubi tko je taj genijalac koji vam je mentorirao logiku...
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 5:49 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Genijalno ... cyclops

    Stvarno neznam gospon Bubi tko je taj genijalac koji vam je mentorirao logiku...

    Ljudi ne žele zaraditi novac za otplatu kredita, nego srljaju iz kredita u kredit. Ima ih takvih!tongue
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu uto oľu 13, 2012 5:52 pm

    BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

    ..nešto kao u Mostaru?
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi uto oľu 13, 2012 5:58 pm

    <blockquote>
    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako
    nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
    bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
    kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
    od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
    otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
    za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
    otplaćivati.

    Gospon Bubi,
    Uzmite nož i pokoljite nas, manje će boljeti, kraće trajati, nego što ovoliko davite.
    Ako već ne možete shvatiti, ako tvrdite da je kredit bankarski proizvod, zašto taj bankarski proizvod Hrvati poduzetnici nebi kupovali od svoje NBH u kunama uz kamatu od recimo 1% , već ga moramo kupovati od stranih banaka uz kamatu od10 % i još uz valutnu klauzulu.
    </blockquote>
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 6:01 pm

    [quote="Jung-fu"]
    BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

    ..nešto kao u Mostaru? Da primjerice. Dok su Maslenički most gradili na drugom mjestu novi i obnovili stari, ali za treći nema mjesta, što ne znači da se treći neće gradititi, može se graditi na mjestu postojećih, samo se postojeći sruši i napravi novi.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 6:06 pm

    erdedi je napisao/la:
    <BLOCKQUOTE>

    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako
    nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
    bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
    kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
    od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
    otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
    za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
    otplaćivati.

    Gospon Bubi,
    Uzmite nož i pokoljite nas, manje će boljeti, kraće trajati, nego što ovoliko davite.
    Ako već ne možete shvatiti, ako tvrdite da je kredit bankarski proizvod, zašto taj bankarski proizvod Hrvati poduzetnici nebi kupovali od svoje NBH u kunama uz kamatu od recimo 1% , već ga moramo kupovati od stranih banaka uz kamatu od10 % i još uz valutnu klauzulu.



    Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama, te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u depozitima.

    Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita, mala cijena nabavka depozita.

    </BLOCKQUOTE>
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi uto oľu 13, 2012 6:06 pm

    Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1473
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus uto oľu 13, 2012 6:08 pm

    BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

    Ma dajte uključite mozak. Recimo da ja imam 1kg zlata. Ako to zlato prodam firmi A, napravio sam promet 150000kn. Ako firma A opet proda to zlato firmi B, ona je napravila 150000kn prometa. Ako se to zlato proda u lancu 100 puta, imamo 15 milijona kuna prometa. A ako ga na kraju ja kupim opet za isti novac, rezultat je 15 miljona kuna prometa u BDp-u i efektivan promet u robi nula. To znači da svaki posrednik u lancu trgovanja povećava BDP. Kaj je onda BDP? On je i mjerilo mlaćenja prazne slame.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 6:09 pm

    erdedi je napisao/la:Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.

    Naravno da jest, jer je jedan gospodin tvrdio da BDP ne može kvantitativno rasti unedogled, vjerojatno tvrdeći da su prostorni resursi ograničeni.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles uto oľu 13, 2012 6:15 pm

    Jung-fu je napisao/la:GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.

    Ne možete planirati budući rast isključivo temeljem statistike. GDP ne indicira ništa što je ili nije potrebno, GDP vam naprosto govori o tome kakvom brzinom trenutno vozite, a ne o tome gdje idete, kamo bi trebali stići ili koliko vam goriva treba za to.

    Kak će vam GDP pokazati koje ceste treba izgraditi ili koja znanstvena istraživanja treba financirati? A za neke takve stvari treba više novaca nego za druge i prema tome ako čisto povećavate količinu novaca po nekom apstraktnom matematičkom algoritmu, opet neće biti dosta za stvari koje su zbilja nužne. Potrebe društva ne određuju se mehanički.

    Gospon Bubi, najiskrenije vam savjetujem da se ostavite ekonomije i primite motike.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1473
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus uto oľu 13, 2012 6:15 pm

    BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Da li shvaćate da ste sami sebi rekli istinu. Krediti imaju svrhu da se otplate krediti. Nema drugog smisla. Ali kako je svaki novi kredit veći od prijašnjeg, svrha je jedino dati sve veće bogatstvo u ruke davaocu kredita iz zraka.

    Posljedica je nakardna - rasprodaja svega realog za prevarni proizvod - kredit iz zraka.

    Dajte pročitajte ovo: HDZ i HSP dali u zalog Hypu sve nekretnine Grada Siska! .


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 6:18 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

    Ma dajte uključite mozak. Recimo da ja imam 1kg zlata. Ako to zlato prodam firmi A, napravio sam promet 150000kn. Ako firma A opet proda to zlato firmi B, ona je napravila 150000kn prometa. Ako se to zlato proda u lancu 100 puta, imamo 15 milijona kuna prometa. A ako ga na kraju ja kupim opet za isti novac, rezultat je 15 miljona kuna prometa u BDp-u i efektivan promet u robi nula. To znači da svaki posrednik u lancu trgovanja povećava BDP. Kaj je onda BDP? On je i mjerilo mlaćenja prazne slame.

    BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

    U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

    Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi uto oľu 13, 2012 6:18 pm

    Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama,
    te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite
    poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna
    konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita
    visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u
    depozitima.

    Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to
    znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita,
    mala cijena nabavka depozita.




    Da bubi, konačno ste nešto shvatili. Upravo to je rješenje. Rješenje koje suverena država s svojim novcem uvijek može primjeniti.
    Zašto je rizik naplate visok. Upravo suprotno. Ja kao poduzetnik uvijek pristajem, ako već moram biti dužan, biti ću dužan svojoj državi.Ovog trenutka pristajem svu imovinu založiti kod svoje banke za hrvatske Kune. Ako kao poduzetnik nisam sposoban
    proizvoditi proizvod i vraćati kredit uz 1% kamata, kako bi vraćao kredit s kamatom od 10%. Sasvim je u redu da Država Hrvatska proda moju imovinu i naplati dug. Ma jebe mi se za kreditni rejting, koji određuje skupina idiota, zaposlena kod poslodavca,
    koji je i vlasnik duga države kojoj se procjenjuje rejting


    Zadnja promjena: erdedi; uto oľu 13, 2012 6:27 pm; ukupno mijenjano 1 put.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles uto oľu 13, 2012 6:20 pm

    BUBI je napisao/la:BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

    U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

    Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.

    Izvrsno. Sad još samo odgovorite otkud tih dodatnih 100 kuna kojima se povećava BDP? Odakle može doći čistih, okruglih 100 kuna kojima će netko biti u stanju platiti razliku u cijeni?

    Ak mi velite "iz banke", zadavit ću vas.


    Zadnja promjena: Veles; uto oľu 13, 2012 6:22 pm; ukupno mijenjano 1 put.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI uto oľu 13, 2012 6:21 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Da li shvaćate da ste sami sebi rekli istinu. Krediti imaju svrhu da se otplate krediti. Nema drugog smisla. Ali kako je svaki novi kredit veći od prijašnjeg, svrha je jedino dati sve veće bogatstvo u ruke davaocu kredita iz zraka.

    Posljedica je nakardna - rasprodaja svega realog za prevarni proizvod - kredit iz zraka.

    Dajte pročitajte ovo: HDZ i HSP dali u zalog Hypu sve nekretnine Grada Siska! .



    Da nedavno sam pročitao taj članak iz grada Siska. Da ako grad Sisak sukladno javno privatnom partnertsvu s Hypo bankom ne unajmi jednom dovršenu dvoranu, banka uzima hipoteku na nekretnine grada Siska.

    Da krediti imaju svrhu da se otplate krediti, točno jer je i kredit proizvod. Kao da imate čašu u koju stalno trebate puniti vodu i sad vam kronično nedostaje voda. Tako i kredit trebate otplaćivati i za otplatu kredita vam treba novac, a novac se može dobiti iz novog kredita.

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: sub ruj 18, 2021 7:03 am.