Reforma monetarnog i bankarskog sustava

BUBI je napisao/la:Nije poanta u količini nekreditne emisije, nego u tome što nekreditni novac je bezvrjedan, ne vrijedi ništa, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama. Kreditni novac u startu ima pokriće u proizvodu na tržištu, jer je kredit proizvod banke.

BUBI je napisao/la:Nekreditni novac bi očito bio proizvod države, koji se ne bi morao(ali se može?) vratiti državi, te kao takav ostaje zarobljen u ekonomiji, nema kružnog toka nekreditnog novca, novi nekreditni novac ulazi samo kroz novu emisiju, nema pokriće u proizvodima i uslugama i nastaje višak novca, ali višak novca ne znače veća kupovna moć novca, budući je veća količina i vrijednost novca na tržištu od vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu.

Trenka je napisao/la:kako, dakle, odrediti što je nova vrijednost i za što treba postojati pokriće u novcu?
što je realno, a što virtualno?

BUBI je napisao/la:

Colonnello je napisao/la:Imam upit: ne bi li se banke u ovom scenariju i same već povukle sa našeg tržišta. Imam dojam kako bi sve strane banke, a sve su strane u RH, osim jedne, već na samu procjenu o velikoj mogućnosti dolaska prohrvatske vlade, povukle, pri tomu izvukle sav novac koji im je dostupan, i prihvatile gubitak plasiranih kredita. Zašto mislite da bi banke ostale?

Banke u RH, kada bi vidjele da po sili zakona mogu davati kredite samo od 50% oročenog depozita i 0% od sredstava na žiroračunima i tekućim računima i depozitima po viđenju, te da je maksimalna kamata na kredit 2,5%, tada bi počele ucjenjivati RH preko kreditnih agencija za procjenu kreditnih rizika, HUP(Hrvatska udruga poslodavaca) bi također prosvjedovala protiv Vlade RH, jer bi kreditni rejting RH pao, jačala bi takozvana antipoduzetnička klima, te bi porasle kamatne stope na kredite, tada bi se dodatno povećala nezaposlenost, a time i pad kupovne moći stanovništva, te bi i građani krenuli u prosvjed protiv Vlade RH. Banke bi zasigurno ostale u RH, jer tu imaju interes u naplati svojih hipoteka i danih kredita, samo bi smanjile broj zaposlenih, te dodatno doprijenjele nezaposlenosti stanovništva i smanjenju gospodarske aktivnosti poduzetnicima, jer bi neodobravale kredite.

BUBI je napisao/la:".... Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu?..."

Kreditni novac ima pokriće u proizvodu na tržištu jer je kredit proizvod banke. Primjerice banka proda 100 kn kredita uz kamatu 10%. dakle vrijednst proizvoda je 110 kn koji je na jednoj strani glavnica, a na drugoj kamata i sve štima. Banka ima potraživanje 110 kn, a dužnik ima dug 110 kn. Za razliku od nekreditnog novca, gdje bi 100 kn visilo u zraku, jer bi pokriće uslijedilo tek kada bi se povećala proizvodnja proizvoda ili uvoz proizvoda ili porast cijena postojećih proizvoda, ali u startu nema pokriće.

"...Što vam to znači, da je kredit proizvod banke?..."

To znači da banka prodaje kredite, prihod od prodaje proizvoda kod banke je prihod od prodaje kredita.

"...Što to banka proizvodi s kreditom?..." Novac proizvodi, koji troši na plaćanje kamate na štednju, na vraćanje depozit, na pokriće svojih troškova i stvara svoj profit.

"....Što dobijete s kreditom?..." Novac koji ima pokriće u startu u svom proizvodu, jer je i kredit proizvod.

"...Što je tu itko u banci proizveo?.." Novac, a poduzetnici će taj novac konvertirati u proizvodnju proizvoda, a potrošači će novac konvertirati u potrošnju tih proizvoda.

" Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća."
Da točno, ako recimo netko prepozna vrijednost te usluge. Dužnici su već prepoznali vrijednost bankarskih usluga.

Veles je napisao/la:

Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima.

BUBI je napisao/la:
Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

Jung-fu je napisao/la:

BUBI je napisao/la:
Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

Genijalno ...

Stvarno neznam gospon Bubi tko je taj genijalac koji vam je mentorirao logiku...

BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

BUBI je napisao/la:
Gledajte, ako
nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
otplaćivati.

BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

erdedi je napisao/la:
<BLOCKQUOTE>

BUBI je napisao/la:
Gledajte, ako
nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
otplaćivati.

Gospon Bubi,
Uzmite nož i pokoljite nas, manje će boljeti, kraće trajati, nego što ovoliko davite.
Ako već ne možete shvatiti, ako tvrdite da je kredit bankarski proizvod, zašto taj bankarski proizvod Hrvati poduzetnici nebi kupovali od svoje NBH u kunama uz kamatu od recimo 1% , već ga moramo kupovati od stranih banaka uz kamatu od10 % i još uz valutnu klauzulu.



Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama, te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u depozitima.

Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita, mala cijena nabavka depozita.

</BLOCKQUOTE>

BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

erdedi je napisao/la:Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.

Jung-fu je napisao/la:GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.

BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

Nostradurus je napisao/la:

BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

Ma dajte uključite mozak. Recimo da ja imam 1kg zlata. Ako to zlato prodam firmi A, napravio sam promet 150000kn. Ako firma A opet proda to zlato firmi B, ona je napravila 150000kn prometa. Ako se to zlato proda u lancu 100 puta, imamo 15 milijona kuna prometa. A ako ga na kraju ja kupim opet za isti novac, rezultat je 15 miljona kuna prometa u BDp-u i efektivan promet u robi nula. To znači da svaki posrednik u lancu trgovanja povećava BDP. Kaj je onda BDP? On je i mjerilo mlaćenja prazne slame.

Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama,
te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite
poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna
konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita
visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u
depozitima.

Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to
znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita,
mala cijena nabavka depozita.

BUBI je napisao/la:BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.

Nostradurus je napisao/la:

BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

Da li shvaćate da ste sami sebi rekli istinu. Krediti imaju svrhu da se otplate krediti. Nema drugog smisla. Ali kako je svaki novi kredit veći od prijašnjeg, svrha je jedino dati sve veće bogatstvo u ruke davaocu kredita iz zraka.

Posljedica je nakardna - rasprodaja svega realog za prevarni proizvod - kredit iz zraka.

Dajte pročitajte ovo: HDZ i HSP dali u zalog Hypu sve nekretnine Grada Siska!.