Sent message:
Pronašao sam tekst: " Prije svega, postignut je konsenzus da se oportunističko ponašanje izvodi motivirano osobnim interesom (Das i Rahman 2010). Priznajemo da je potraga za vlastitim interesom prirodno svojstvo ljudskih bića, ali oportunizam je više od toga:
- Pojedinci s oportunističkim ponašanjem ne mare za negativne učinke na druge.
- Drugo, relevantna asimetrija znanja daje priliku pojedincima da budu oportunisti.Oportunistički pojedinci mogu prekršiti ugovore ili norme odnosa koristeći relevantno znanje koje drugi nemaju. Za oportunističke pojedince važno je koristiti prijevaru, prijevaru ili nevjeru za skrivanje motiva osobnog interesa. Stoga će pojedinci s relevantnijim znanjem imati više potencijala da budu oportunisti.
- Treće, oportunistički pojedinci ignoriraju načela. Razlog za korištenje "ignoriranja" ovdje je razlikovanje oportunizma od slučajnog nanošenja štete drugima. Oportunističko ponašanje provodi se namjerno bez ikakve naknade žrtvama. Načela mogu biti vrijednosti drugih, ugovorna pravila ili relacijske norme koje se koriste za balansiranje različitih interesa i s kojima se već složila većina pojedinaca.
- Četvrto, iako eksplicitno ne deklariramo rezultat oportunističkog ponašanja u našoj proširenoj definiciji, takvo društveno ponašanje mora rezultirati dobitkom na račun drugih. Svako ponašanje iz vlastitog interesa koje ne utječe na druge pojedince ne bi se trebalo smatrati oportunizmom. ".
Da li on točno objašnjava oportunizam ljudi?
Received message.
The text you found provides a detailed explanation of opportunism and its characteristics. It describes how opportunistic behavior is motivated by personal interest and how individuals with relevant knowledge can use it to their advantage. It also explains how opportunistic individuals ignore principles and how their behavior results in gain at the expense of others. Do you have any specific questions about the text or opportunism in general?
Sent message. Da li je tekst točan?
Received message. The text you provided appears to be a well-written and detailed explanation of opportunism. However, without knowing the source or context of the text, it is difficult for me to determine its accuracy. It is always a good idea to verify information from multiple sources to ensure its accuracy.
Sent message. Izvor teksta je: https://link.springer.com/article/10.1007/s00146-016-0665-4 . Točnije to je u poglavlju 2.1.
Received message. Thank you for providing the source of the text. The link you provided is to an article published in the journal "AI & Society" by Springer. This is a reputable publisher and the article appears to have gone through a peer-review process, which suggests that the information in the text is likely to be accurate and reliable. Is there anything else you would like to know about this topic?
Sent message. Da li se nešto može dodati definiciji oportunizma ljudi koju sam citirao iz teksta? Sent message.
Received message. The definition of opportunism that you cited from the text is quite comprehensive and covers many important aspects of the concept. Opportunism is generally understood as the practice of taking advantage of opportunities or circumstances, often with little regard for principles or consequences . It can involve using relevant knowledge to one's advantage and ignoring principles to gain at the expense of others . Is there anything specific you would like to add to this definition?
Learn more:
1. merriam-webster.com
2. en.wikipedia.org
Sent message. How can opportunism be prevented?
Received message. There are several ways to prevent or reduce opportunism. One way is through the use of contracts and other formal governance mechanisms. For example, well-designed contracts can help to reduce opportunism by clearly specifying the rights and obligations of each party and providing mechanisms for monitoring and enforcing compliance . In addition, frequent and proactive usage and enforcement of contracts can also reduce opportunism . Another way to prevent opportunism is through the use of monitoring and oversight. For example, having outside directors on a company's board can help to mitigate managerial opportunism by providing independent oversight and discipline . Is there anything else you would like to know about this topic?
Sent message. Ima li kakve poveznce oportunizam i korupcija?
Received message. Opportunism and corruption are related concepts. Opportunism is behavior that takes advantage of a chance to deceive or mislead another party . Corruption, on the other hand, is generally understood as the abuse of power for private gain. Both opportunism and corruption involve taking advantage of a situation for personal benefit, often at the expense of others. Preventing opportunism can help to reduce corruption by reducing the opportunities for individuals to engage in corrupt behavior. Is there anything else you would like to know about this topic?
Sent message. Možeš li mi zadnji odgovor prevesti na hrvatski jezik?
Received message. Naravno! Oportunizam i korupcija su povezani pojmovi. Oportunizam je ponašanje koje iskorištava priliku da prevari ili zavede drugu stranu . S druge strane, korupcija se općenito shvaća kao zlouporaba moći za privatnu korist. I oportunizam i korupcija uključuju iskorištavanje situacije za osobnu korist, često na štetu drugih. Sprječavanje oportunizma može pomoći u smanjenju korupcije smanjenjem prilika za pojedince da se upuste u koruptivno ponašanje. Želite li saznati još nešto o ovoj temi?
Sent message. Može li kapitalizam opstati bez korupcije i oportunizma?
Received message. Capitalism is an economic system that is based on private ownership of the means of production and the creation of goods and services for profit. While some argue that corruption and opportunism are inherent in capitalism , others believe that it is possible to have a capitalist system without these negative behaviors. For example, some suggest that strong legal and regulatory frameworks, as well as effective enforcement mechanisms, can help to prevent corruption and opportunism . However, this is a complex and debated topic with no clear consensus. What do you think?
Sent message. Može li se kapitalizam razvijati bez kredita?
Received message. Credit plays an important role in capitalist economies by allowing individuals and businesses to borrow money to invest in new ventures or make large purchases. This can help to stimulate economic growth and development. While it is possible to have a capitalist system without credit, it would likely function very differently. For example, without credit, individuals and businesses would have to rely on their own savings or equity investment to finance new ventures or make large purchases. This could limit economic growth and development by making it more difficult for individuals and businesses to access the capital they need to invest and grow . What do you think?
Sent message. What are some examples of capitalist systems without credit?
Received message. It is difficult to find examples of modern capitalist systems that operate entirely without credit. Credit has become an integral part of most capitalist economies, allowing individuals and businesses to borrow money to invest in new ventures or make large purchases. However, there have been historical examples of economies that functioned without widespread use of credit. For example, in some pre-modern societies, economic transactions were conducted primarily through barter or the exchange of goods and services without the use of money or credit. In these societies, individuals and businesses relied on their own resources or on mutual aid from their communities to finance new ventures or make large purchases. Is there anything else you would like to know about this topic?
Sent message. Što znači da svako smanjenje kredita povlači za sobom recesiju gospodarstva?
Received message. Kredit igra važnu ulogu u kapitalističkim ekonomijama jer omogućava pojedincima i tvrtkama da posuđuju novac za ulaganje u nove poduhvate ili za velike kupnje. To može pomoći poticanju gospodarskog rasta i razvoja. Smanjenje kredita može dovesti do smanjenja potrošnje i ulaganja, što može usporiti gospodarski rast i dovesti do recesije. Recesija se općenito definira kao razdoblje smanjenja gospodarske aktivnosti, obično označeno padom BDP-a u dva uzastopna tromjesečja. Želite li saznati još nešto o ovoj temi?
Sent message. Što se mora dogoditi da tokom jedne godine svi radnici ostvare novčanu uštedu i da svi poslodavci ostvaruju profit u poslovanju ako je pri tome je protok kapitala u zemlju i iz zemlje jednak te nema izdavanja novih kredita od strane banaka ili centralne banke?
Received message. Da bi svi radnici ostvarili novčanu uštedu i svi poslodavci ostvarili profit u poslovanju tijekom jedne godine, potrebno je da gospodarstvo bude u stanju rasta i da se dohodak ravnomjerno raspodjeljuje između radnika i poslodavaca. To bi značilo da tvrtke ostvaruju dovoljno prihoda da pokriju svoje troškove i ostvare profit, a istovremeno plaćaju svojim radnicima dovoljno visoke plaće da mogu štedjeti. To bi također zahtijevalo da inflacija bude niska kako bi se očuvala kupovna moć radnika i poslodavaca. Međutim, to je vrlo složen scenarij koji ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući globalne ekonomske uvjete, fiskalnu i monetarnu politiku vlade te strukturu gospodarstva. Što mislite?
Sent message. Na koji način će se pojaviti novac za uštedu kod radnika i profit kod poslodavaca, ako nema kredita banaka i centralne banke, a vanjskotrgovinska bilanca je poravnata?
Received message. U situaciji u kojoj nema novih kredita od strane banaka i centralne banke, a vanjskotrgovinska bilanca je poravnata, novac za uštedu kod radnika i profit kod poslodavaca može se pojaviti kroz rast gospodarstva i povećanje produktivnosti. Ako tvrtke uspiju povećati svoju produktivnost i proizvodnju, to može dovesti do povećanja prihoda i profita. Dio tog profita može se isplatiti radnicima u obliku većih plaća ili bonusa, što im omogućuje da štede više novca. Također, rast gospodarstva može dovesti do povećanja potražnje za radnom snagom i do povećanja plaća. Međutim, to je vrlo složen proces koji ovisi o mnogim čimbenicima i ne postoji jednostavan odgovor na to kako će se točno pojaviti novac za uštedu kod radnika i profit kod poslodavaca. Što mislite?
Sent message. OK. Ako ti kažeš tako. Sad uzmi u obzir da postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac, a ne njih mnogo. Na koji način će se pojaviti novac za uštedu kod tog radnika i profit kod tog poslodavaca, ako nema kredita banaka i centralne banke, a vanjskotrgovinska bilanca je poravnata?
Received message. U situaciji u kojoj postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac, novac za uštedu kod radnika i profit kod poslodavca može se pojaviti kroz povećanje produktivnosti i proizvodnje. Ako poslodavac uspije povećati produktivnost i proizvodnju svoje tvrtke, to može dovesti do povećanja prihoda i profita. Dio tog profita može se isplatiti radniku u obliku veće plaće ili bonusa, što mu omogućuje da štedi više novca. Međutim, to je vrlo pojednostavljen scenarij i u stvarnom svijetu postoje mnogi drugi čimbenici koji utječu na sposobnost radnika da štedi i poslodavca da ostvaruje profit. Što mislite?
Sent message. Još mi uvijek nije jasno, ako postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac tada je jasno da poslodavac plaća radnika, a da je prihod poslodavca jedino moguć kada taj isti radnik troši svoju plaću. Kako tu radnik može ostvariti novčanu uštedu, a poslodavac novčani profit?
Received message. U situaciji koju ste opisali, gdje postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac, novac za uštedu kod radnika i profit kod poslodavca ne bi se mogao pojaviti samo kroz međusobnu razmjenu dobara i usluga. Da bi radnik mogao ostvariti novčanu uštedu, a poslodavac novčani profit, potrebno je da postoji tržište na kojem poslodavac može prodati svoje proizvode ili usluge drugim kupcima. To bi omogućilo poslodavcu da ostvari prihod i profit, a dio tog profita može se isplatiti radniku u obliku veće plaće ili bonusa. Radnik bi tada mogao štedjeti dio svoje plaće umjesto da je potroši u cijelosti. Međutim, to je vrlo pojednostavljen scenarij i u stvarnom svijetu postoje mnogi drugi čimbenici koji utječu na sposobnost radnika da štedi i poslodavca da ostvaruje profit. Što mislite?
Sent message. Pa ne pitam za stvarni svijet, nego za ovaj primjer.
Received message. U primjeru koji ste opisali, gdje postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac i nema vanjskog tržišta na kojem bi poslodavac mogao prodati svoje proizvode ili usluge, ne bi bilo moguće da radnik ostvari novčanu uštedu, a poslodavac novčani profit. U tom slučaju, prihod poslodavca bio bi ograničen na iznos koji radnik potroši na kupnju proizvoda ili usluga od poslodavca. Ako bi radnik štedio dio svoje plaće umjesto da je potroši u cijelosti, to bi smanjilo prihod poslodavca i on ne bi mogao ostvariti profit. U tom slučaju, jedini način da radnik ostvari novčanu uštedu bio bi da poslodavac smanji svoju maržu i prihvati manji profit ili čak gubitak. Međutim, to nije održivo rješenje na duže staze. Što mislite?
Sent message. Što znači ako multipliciramo broj radnika i broj poslodavaca u ovom primjeru da se ostvarivanje uštede kod svih radnika te profita kod svih poslodavaca ne može dogoditi?
Received message. U primjeru koji ste opisali, gdje postoji samo jedan radnik i jedan poslodavac i nema vanjskog tržišta na kojem bi poslodavac mogao prodati svoje proizvode ili usluge, ne bi bilo moguće da radnik ostvari novčanu uštedu, a poslodavac novčani profit. Ako bismo multiplicirali broj radnika i broj poslodavaca u ovom primjeru, to ne bi promijenilo osnovnu dinamiku. Bez vanjskog tržišta na kojem bi poslodavci mogli prodati svoje proizvode ili usluge, prihod svakog poslodavca bio bi ograničen na iznos koji njegovi radnici potroše na kupnju proizvoda ili usluga od njega. Ako bi radnici štedjeli dio svoje plaće umjesto da je potroše u cijelosti, to bi smanjilo prihod poslodavaca i oni ne bi mogli ostvariti profit. U tom slučaju, jedini način da radnici ostvare novčanu uštedu bio bi da poslodavci smanje svoju maržu i prihvate manji profit ili čak gubitak. Međutim, to nije održivo rješenje na duže staze. Što mislite?
Sent message. Što znači da kada imamo državu s 2 miliona radnika, milijun penzionera i 10000 poslodavaca da se ne može ostvariti ušteda kod svih radnika, kod svih penzionera i profit kod svih poslodavaca, ako ne postoji način da se pojavi novi novac u prometu?
Received message. U situaciji koju ste opisali, gdje postoji veliki broj radnika, penzionera i poslodavaca, ali ne postoji način da se pojavi novi novac u prometu, ne bi bilo moguće da svi radnici i penzioneri ostvare novčanu uštedu, a svi poslodavci novčani profit. U tom slučaju, prihod poslodavaca bio bi ograničen na iznos koji radnici i penzioneri potroše na kupnju proizvoda ili usluga od poslodavaca. Ako bi radnici i penzioneri štedjeli dio svojih prihoda umjesto da ih potroše u cijelosti, to bi smanjilo prihod poslodavaca i oni ne bi mogli ostvariti profit. U tom slučaju, jedini način da radnici i penzioneri ostvare novčanu uštedu bio bi da poslodavci smanje svoju maržu i prihvate manji profit ili čak gubitak. Međutim, to nije održivo rješenje na duže staze. Što mislite?
Sent message. Međutim, ako bi ušteda kod radnika i pezionera te profit kod poslodavaca dolazila od dizanja kredita nekih od njih. Da li bi ti koji su digli kredite mogli te kredite kasnije otplatiti, a da to ne izazove financijski manjak kod nekoga drugoga?
Received message. Kada radnici i penzioneri podižu kredite, oni dobivaju dodatni novac koji mogu potrošiti na kupnju proizvoda i usluga. To može povećati prihod poslodavaca i omogućiti im da ostvare profit. Međutim, krediti moraju biti vraćeni s kamatama, što znači da će radnici i penzioneri morati vratiti više novca nego što su posudili. Ako bi svi radnici i penzioneri podigli kredite i potrošili ih na kupnju proizvoda i usluga od poslodavaca, to bi povećalo prihod poslodavaca u kratkom roku. Međutim, kada bi došlo vrijeme za otplatu kredita, radnici i penzioneri morali bi smanjiti svoju potrošnju kako bi mogli vratiti kredite s kamatama. To bi smanjilo prihod poslodavaca i moglo dovesti do financijskog manjka kod njih. Što mislite?
Zadnja promjena: Nostradurus; 31.01.24 17:25; ukupno mijenjano 6 put/a.