Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pon oľu 12, 2012 9:11 pm

    Colonnello je napisao/la:Podmetnuli bi nam "revoluciju" u krajnjem slučaju, pa bi se ubijali međusobno, to bi uradili po mojoj procjeni.

    No, nisam stajališta da zbog toga što bi nam mogli uraditi, ne bismo trebali planirati alternativu. Prije svega stručnu, ovo na čemu radite već samim pisanjem na forumu. A ako to okrene na dublji, studiozniji i konretni rad, onda svakako imate potporu ljudi koji su dovoljno osviješteni.

    Veći problem od eventualnih vanjskih pritisaka, bio bi unutarnji problem kako dovesto kritičnu masu do svijesti da je to jedini pravi put, te da su osobne žrtve svakoga od nas neophodne da bi se uspjelo. Velika većina ljudi još uvijek pretežira tiho odumiranje i patnju, uz privid nekakvog života kojeg najčešće žive putem TV ekrana, nego da svjesno uđu u programirano siromaštvo i međunarodnu izolaciju, kako bi osigurali sutrašnjicu.

    Mnogi ljudi žele imati i ovce i novce. Međunarodna izolacija ne može trajati vječno. Osim toga, uz najbolju volju ne mogu vidjeti nikakvo drugo rješenje u ovom sustavu. Oni koji us stvorili krizu već 4 godine sastanče što javno, što tajno i nismo se makli ni milimetra. U međuvremenu nam propadaju tvornice samo tako. A glavni uzorok je vidi vraga samo novac. Pa mora da smo blesavi da nastavimo u ovom smjeru.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on pon oľu 12, 2012 9:21 pm

    Prijatelji, dajte malo više hrabrosti,
    Ratove je moguće podmetnuti u državama s puno stanovnika, više vjera i nacionalnosti, ili više plemena kao Libija.
    Tvrdim da u Hrvatskoj tako nešto nije moguće izvesti. Pa čovječe mi se skoro svi međusobno poznajemo. Do kada trebamo živjeti u strahu, dopuštati političarima da nas zadužuju.Jučer podignuti kredit danas potroše za isplatu svojih plaća i stvaranje poluga
    za ostanak na vlasti. od tog novca za koji su nas zadužili narod nije dobio ni vidio ni 1 euro.

    Ja tako više ne mogu i ne želim živjeti. Želim utjecati na ljude da se probude, iako većina smatra da sam malo skrenuo.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on pon oľu 12, 2012 9:26 pm

    erdedi je napisao/la:Prijatelji, dajte malo više hrabrosti,
    Ratove je moguće podmetnuti u državama s puno stanovnika, više vjera i nacionalnosti, ili više plemena kao Libija.
    Tvrdim da u Hrvatskoj tako nešto nije moguće izvesti. Pa čovječe mi se skoro svi međusobno poznajemo.

    Da, i srećom imamo najbolje komšije na svijetu, koji nas ne bi napali ni da ih netko na to nagovor... ups! Čekaj malo!

    Ovo je Balkan. Dječja je igra ovdje napravit rat i porazjebat države. Zapravo, ovdje se takve stvari praktički prirodno događaju. Treba znati to izbjeći.

    erdedi je napisao/la:Do kada trebamo živjeti u strahu, dopuštati političarima da nas zadužuju.Jučer podignuti kredit danas potroše za isplatu svojih plaća i stvaranje poluga za ostanak na vlasti. od tog novca za koji su nas zadužili narod nije dobio ni vidio ni 1 euro.

    Ja tako više ne mogu i ne želim živjeti. Želim utjecati na ljude da se probude, iako većina smatra da sam malo skrenuo.

    Ni ja nisam za to da se prihvaća status quo, daleko od toga. Samo, treba imati na pameti kakve se sve stvari mogu događati. I događat će se. Ali put koji se ovdje sugerira jest jedini kojim se može i mora ići, to bez danjega. Smiješi nam se to da će vjerojatno u doglednoj budućnosti, dobar dio svijeta početi stremiti prema takvim rješenjima. Morat će. Ili ih neće biti. Treba dakle znati napraviti što je nužno i iskoristiti određene povijesne dinamike da bi se to postiglo.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pon oľu 12, 2012 9:40 pm

    Veles je napisao/la:
    erdedi je napisao/la:Zar stvarno mislite da bi netko oružjem napao Hrvatsku, da naplati neki imaginarni dug.

    Da. Upravo tako. Pogledajte što se dogodilo Libiji. Pogledajte što se sprema Siriji, što se sprema Iranu, itd. Imperijalizam 21. stoljeća funkcionira tako da se održava dugovanja primarno angloameričkim kreditorima. Nije pitanje da se dug naplati - jer je to, kao što svi znamo, realno nemoguće - nego da se održi i kontinuirano povećava. Da se održi dug, uništit će se i država, ako treba. Dječja je igra izmanipulirati masu da se zbaci vlast koja pokušava provesti neke realne i potrebne reforme, a na poziciju moći dovedu najgori demagozi. Pogledajte samo Mađarsku, gdje su ljudi maltene izašli na ulice da bi se bunili protiv Orbana koji je htio - dovesti centralnu banku pod veću kontrolu vlasti. Mediji napisali da je to totalitarizam i zatiranje demokracije i ljudi popušili! Dakle, pamet u glavu!

    Što se tiče redoslijeda reformi za uvođenje nekreditnog novca, prvo i apsolutno najvažnije jest da država, dakle centralna vlast s parlamentom, kakvi bili da bili, uspostave kontrolu nad centralnom bankom. Centralna banka mora, da banaliziram, postati agencija ministarstva financija. Kad u jednom državnom tijelu, pod direktnom kontrolom vlasti koja se bira, budu i instrumenti monetarne i fiskalne politike, onda se može krenuti sa svim dalje: reforma bankarskog sustava i regulative; reforma financijskih tržišta (po potrebi i otpisi dugova, bude li trebalo); i onda pokretanje realne ekonomije na svim područjima za koja odlučimo da ju se treba pokrenuti.

    EDIT: Banke država nema šta dokapitalizirati. Tako i tako ih veći dio neće preživjeti potrebne reforme, nego će otići u stečaj. Dapače, dobar dio bi ih već sad trebao biti u stečaju, kad bi se neki sadašnji zakoni provodili. A one koje i uspiju ostati u životu nakon reformi, nek si same nađu dodatni kapital kako znaju i umiju. Nema ih država šta sanirati. Ako to nisu u stanju, nek ili prestanu poslovati ili nek otpišu sve dugove van kapitala koji imaju.

    Ne možete pustiti banke da propadnu jer će propasti i štednja građana. Nećemo valjda raditi protiv sebe. A osim toga, fiktina emisija u o.r. državu ne košta ništa. Taj novac se ne treba ni štampati. Cilj te fiktivne emisije novca je pruzimanje izdanih kredita preko iznosa primarnog novca iz HNB-a. Zašto je bitno to? Zato jer je kreditna ekspanzija == ekspanzija novca, a kamata na to je čisto kamatarenje. Država mora preuzeti banke i time preuzeti vlast nad domačim dužnicima. Tada nećemo biti nikome dužni, nego sami sebi. A to je nešto što je jako važno. Ako si dužan sam sebi, možeš si oprostiti dugove.
    ----------

    Problem provođenja oslobođenja od ekonomskog ropstva je kompleksan. Najveći problem je što inicijativu provode pojedinci. A npr. udruge koje bi se trebale tome pridružiti (udruga Franak) se drže po strani i bore za svoj parcijalan interes. A samo složni možemo pobijediti.

    Na prošlim izborima smo imali Ivana Pernara kao jedinog istinskog protivnika dužničkog ropstva. Jest, da čovjek nije idealan, ali tko je? I kako je prošao? 0.5% glasova. A sve ostale mikrostranke su skupike 25% glasova. I opet je greška bila u neslozi. Svako vuče da njemu paše. Nema uopće razmišljanja o širem djelovanju za cijelu zajednicu. Svatko se pravi pametan i veliča svoj utjecaj. A rezultat je bio da je pobjedila neoliberalna koncepcija i gomila potrošenik kvazi komunista koji su bili članovi baš radi vlastite koristi.

    I možemo se sada sjećati kako se u jugi kralo, ali se opstalo. Jednostavno, sustav koji stvara višak ne može propasti. Možemo propasti jedino ako sa svakim radom stvaramo gubitak. A to je upravo sada. i oni koji su uspješni, grade svoj uspjeh na dizanju kredita. Da nitko ne diže kredite (ni država), ne bi bilo ni tih naših "uspješnih". A ljudi misle da su bogom dani i da se bez njih ne može.

    Kukuriku vlada je po potezima naša noćna mora. Ono što se HDZ nije uzudio ni u snu, ovi rade pod firmom "to se mora". Takav moralni šljam se nije mogao vijdeti ni u seriji "Državnik novog kova". Alan Bastard je nitko i ništa u odnosu na naše pulene.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on pon oľu 12, 2012 9:50 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    Ne možete pustiti banke da propadnu jer će propasti i štednja građana. Nećemo valjda raditi protiv sebe. A osim toga, fiktina emisija u o.r. državu ne košta ništa.

    I zašto bi onda dokapitalizirala privatne banke u tuđem vlasništvu, kad može štednju građana naprosto "prebaciti" na račune u novim bankama u svom vlasništvu?

    Osim toga, štednje građana imaju malo veze s dokapitalizacijom banke. Tako i tako, štednje građana i postoje kao nekakav temeljni kapital u banci. Ono što bi se dokapitaliziranjem ulijevalo, bili bi dugovi, krediti i bogtepitaj kakva sve još ne čudesa koji su nastali multiplikacijom tog temeljnog kapitala. A toga a) nitko zapravo ni ne zna koliko ima i b) ispremreženo je po svim mogućim bankama do te mjere da se stvara praktički crna rupa za koju nikad nema kraja. Država počne pupmati novac u to i on praktički istovremeno nestaje kako ga razgrabljuju vjerovnici vjerovnika od vjerovnika.

    Ne, banke se treba pustiti da propadnu, ako za drugo nisu. Država za štednju građana uvijek može jamčiti i izmisliti je na nekom drugom računu u nekoj svojoj banci. A privatne banke se moraju naučiti da ih državni novac neće spašavati od njihovih vlastitih loših poteza.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pon oľu 12, 2012 10:13 pm

    Veles je napisao/la:
    Nostradurus je napisao/la:
    Ne možete pustiti banke da propadnu jer će propasti i štednja građana. Nećemo valjda raditi protiv sebe. A osim toga, fiktina emisija u o.r. državu ne košta ništa.

    I zašto bi onda dokapitalizirala privatne banke u tuđem vlasništvu, kad može štednju građana naprosto "prebaciti" na račune u novim bankama u svom vlasništvu?

    Osim toga, štednje građana imaju malo veze s dokapitalizacijom banke. Tako i tako, štednje građana i postoje kao nekakav temeljni kapital u banci. Ono što bi se dokapitaliziranjem ulijevalo, bili bi dugovi, krediti i bogtepitaj kakva sve još ne čudesa koji su nastali multiplikacijom tog temeljnog kapitala. A toga a) nitko zapravo ni ne zna koliko ima i b) ispremreženo je po svim mogućim bankama do te mjere da se stvara praktički crna rupa za koju nikad nema kraja. Država počne pupmati novac u to i on praktički istovremeno nestaje kako ga razgrabljuju vjerovnici vjerovnika od vjerovnika.

    Ne, banke se treba pustiti da propadnu, ako za drugo nisu. Država za štednju građana uvijek može jamčiti i izmisliti je na nekom drugom računu u nekoj svojoj banci. A privatne banke se moraju naučiti da ih državni novac neće spašavati od njihovih vlastitih loših poteza.

    Ne možete prebaciti fiktivnu štednju. Da bi banka zadržala aktivu, morala bi 100% od izdanih kredita ubaciti u obaveznu rezervu. Zar mislite da bi banke ubacile 38 milijardi Eura u obaveznu rezervu da bi izvlačile 2,5% kamata. Da to i učine (jer ECB im može dati koliko hoće šarenih papira) mi bi ostali kamatareni sa 7.25 milijardi kuna godišnje. A priznajte da si ne možemo dozvoliti taj luksuz. Naime, bez privatne štednje bi sva kamata išla direktno banci. Nema plaćanja kamate štedišama. Zašto ne bi država, kad preuzme te kredite povratila nekoliko milijardi kuna u proračun? Kamata na štednju skoro neće biti (1,25%).

    Osim toga, mi ne smijemo dozvoliti da nam se izvana ubacije novac i remeti regulacija novca u državi. Pa valjda to shvaćate. Strani novac kad ulazi u našu državu radi poremećaj. Sada ne (imamo ipak besparicu jer nema dotoka novca jer nema isplativog posla)jer nemamo domaću emisiju, ali kad je budemo imali, to će stvarati probleme. Osim toga, kad imamo vlast nad emisijom novca, što će nam strane investicije? Pa stim novcem se može kupovati samo u inozemstvu. Baš nikakva korist u državi. Samo problem - višak novca bez robe na drugoj strani i bez kontrole. Jedine strane investicije koje imaju smisla su investicije za proizvodnju za izvoz. Time bi se omogućilo pokrivanje jednog dijela uvoza.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on pon oľu 12, 2012 10:41 pm

    Nostradurus je napisao/la:Ne možete prebaciti fiktivnu štednju. Da bi banka zadržala aktivu, morala bi 100% od izdanih kredita ubaciti u obaveznu rezervu. Zar mislite da bi banke ubacile 38 milijardi Eura u obaveznu rezervu da bi izvlačile 2,5% kamata. Da to i učine (jer ECB im može dati koliko hoće šarenih papira) mi bi ostali kamatareni sa 7.25 milijardi kuna godišnje. A priznajte da si ne možemo dozvoliti taj luksuz. Naime, bez privatne štednje bi sva kamata išla direktno banci. Nema plaćanja kamate štedišama. Zašto ne bi država, kad preuzme te kredite povratila nekoliko milijardi kuna u proračun? Kamata na štednju skoro neće biti (1,25%).

    Zato što država sa nekreditnim novcem ne bi više morala toliko brinuti o punjenju proračuna pomoću kamata. Osim toga, kamate na kredit ne bi otplaćivali "mi", nego svi oni koji su uzeli kredite, dokle ih ne otplate. A u tom slučaju, kad bi se banke nekim čudom same od sebe dokapitalizirale (tj., pomogao bi im ECB ili koja već čarobna vila monetarizma), štediše ne bi imale razloga da ih napuste.

    Ne znam otkud ste izvukli brojku od 38 milijardi eura, ali svakako je bolje da tu količinu novaca ne izmišljava država kojoj je za sad to, praktički, godišnji proračun. Zašto da toliko enormnu količinu novca upušemo u banke, kada je jedino potrebno deset puta manji iznos, kojim bi se osiguralo da štedišama očuvamo sav iznos štednje. Ostalo banke nek si dokapitaliziraju kako znaju, ili, ako ne znaju, neka otpišu sve kredite koje su dali a po novoj ih legislativi ne mogu više jamčiti aktivom.

    Osim toga, stvarni bi iznos dokapitalizacije bio bi zasigurno daleko, daleko veći. Zašto? Zato jer tu nisu samo krediti izdani u deseterostrukoj vrijednosti temeljnog pologa. Dobar je dio tih kredita vjerojatno završio po raznoraznim međunarodnim financijskim tržištima, gdje su se oni dodatno multiplicirali u bogznakakve sve već ne financijske derivate i slične monstruoznosti. Zato, jednom kad bi krenuli lijevati novac u banke da dosegnete aktivu na 100%, nikad ne bi stalo. Bilo bi to kao da vodom pokušavate napuniti sito. Taj bi se novac stalno prelijevao na dugovanja i dugovanja koje si je banka nakalemila na vrat. I nikad kraja.

    Nostradurus je napisao/la:Osim toga, mi ne smijemo dozvoliti da nam se izvana ubacije novac i remeti regulacija novca u državi. Pa valjda to shvaćate. Strani novac kad ulazi u našu državu radi poremećaj. Sada ne (imamo ipak besparicu jer nema dotoka novca jer nema isplativog posla)jer nemamo domaću emisiju, ali kad je budemo imali, to će stvarati probleme. Osim toga, kad imamo vlast nad emisijom novca, što će nam strane investicije? Pa stim novcem se može kupovati samo u inozemstvu. Baš nikakva korist u državi. Samo problem - višak novca bez robe na drugoj strani i bez kontrole. Jedine strane investicije koje imaju smisla su investicije za proizvodnju za izvoz. Time bi se omogućilo pokrivanje jednog dijela uvoza.

    Zato bi centralna vlast trebala imati kontrolu i nad monetarnom i nad fiskalnom politikom, da jednom može balansirati drugu i vršiti regulaciju cijelokupne mase novca u državi, u kojoj će, htjeli mi to ili ne, biti i novca koji dolazi izvana. Uvoz novca, kao niti bilo koje druge robe, ne može se spriječiti niti to ima smisla. Ako meni umre bogata baba u Burkini Faso i ostavi mi u nasljedstvo dvadeset milijuna... nečega... što ćete mi reć, da ja ne smijem taj novac, pretvorivši ga u kune, dovesti u Hrvatsku? Ali takve se stvari onda rješavaju pomoću poreza. Možete opaliti tarife na uvoz deviza kao i bilo koje strane robe, te mu tako smanjujete vrijednost u odnosu na domaći novac.

    Sve ovo raspravljamo, naravno, pod suludom pretpostavkom da bi strane banke zapravo imale odnekud povuć enormne milijarde novca kojima bi se same dokapitalizirale. Što je, ne moram vam tumačiti, teško vjerojatno. Vjerojatnije je da bi se u procesu reforme bankarstva, našle suočene s time da bi velik dio kredita naprosto morale pustiti, piši kući propalo, ako ne žele da ih država likvidira.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on pon oľu 12, 2012 11:02 pm

    Ni ja nisam za to da se prihvaća status quo, daleko od toga. Samo, treba imati na pameti kakve se sve stvari mogu događati. I događat će se. Ali put koji se ovdje sugerira jest jedini kojim se može i mora ići, to bez danjega. Smiješi nam se to da će vjerojatno u doglednoj budućnosti, dobar dio svijeta početi stremiti prema takvim rješenjima. Morat će. Ili ih neće biti. Treba dakle znati napraviti što je nužno i iskoristiti određene povijesne dinamike da bi se to postiglo.

    Ne želim iznositi imena prije vremena, a želio bih vas uvjeriti da na osnivanju političkog pokreta i izrade provedivog plana
    po tri osnovne točke, navedene u postu prije, radi respektabilna grupa ljudi. Na ovom projektu (istina tajno) radi i nekoliko poštenih
    i pametnih ljudi, koji i sada učestvuju u vlasti, ili su učestvovali do nedavno ali su shvatili da je ulazak u EU propast Hrvatske,
    ipak i oni moraju hraniti svoju djecu. Siguran sam da će ovaj politički pokret pobijediti na slijedećim izborima, ma kad oni bili.
    Ova vlada će dati ostavku prije ljeta, jer nemaju mogućnost promjene zakona (zbog EU), a samim time nikakvog izlaza
    iz krize. Smatram da će slijedeća vlada s opcijom NE u EU pobijediti s najmanje 70% glasova, jer najmanje je toliko
    ljudi u bezizlaznoj situaciji.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on pon oľu 12, 2012 11:21 pm

    erdedi je napisao/la:Ne želim iznositi imena prije vremena, a želio bih vas uvjeriti da na osnivanju političkog pokreta i izrade provedivog plana
    po tri osnovne točke, navedene u postu prije, radi respektabilna grupa ljudi. Na ovom projektu (istina tajno) radi i nekoliko poštenih
    i pametnih ljudi, koji i sada učestvuju u vlasti, ili su učestvovali do nedavno ali su shvatili da je ulazak u EU propast Hrvatske,
    ipak i oni moraju hraniti svoju djecu. Siguran sam da će ovaj politički pokret pobijediti na slijedećim izborima, ma kad oni bili.
    Ova vlada će dati ostavku prije ljeta, jer nemaju mogućnost promjene zakona (zbog EU), a samim time nikakvog izlaza
    iz krize. Smatram da će slijedeća vlada s opcijom NE u EU pobijediti s najmanje 70% glasova, jer najmanje je toliko
    ljudi u bezizlaznoj situaciji.

    Ako kanite na vlast, morate biti spremni i znati se nositi s pokušajima destabilizacije do kojih će bez sumnje dolaziti i koji za čas mogu izvrnuti stvar na glavce. Ovdje raspravljamo o ekonomskim aspektima reformi, ali politički su zasigurno podjednako bitni. U današnjem svijetu, interna destabilizacija potaknuta iz vanjskih centara moći jest glavni neprijatelj opstanku nacionalne države, čak i više nego otvorena ratna agresija ili direktna kolonizacija. Naročito u zemljama koje su već toliko integrirane u zapadni krug kao EU i, eto sada, mi.

    Nemam ništa protiv probijanja leda u tome pogledu, samo treba paziti da ne bude: prvi se mačići u vodu bacaju! U doglednoj nas budućnosti zasigurno čeka novi val nacionalizma i jačanje onih nacionalnih država koje uspiju opstati kroz ovu stihiju. Dakle, nemam ništa protiv da se prvi u tome pokušamo unutar EU-a. Drugi će nas sigurno slijediti (Mađarska je već dobrim dijelom na toj trajektoriji), ako ne i podržavati u nekoj mjeri. No, treba paziti na stare snage, još uvijek vrlo moćne i kudikamo više opake, koje će takve stvari pokušati spriječiti, kud puklo da puklo.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 1:01 am

    Ako kanite na vlast, morate biti spremni i znati se nositi s pokušajima
    destabilizacije do kojih će bez sumnje dolaziti i koji za čas mogu
    izvrnuti stvar na glavce. Ovdje raspravljamo o ekonomskim aspektima
    reformi, ali politički su zasigurno podjednako bitni. U današnjem
    svijetu, interna destabilizacija potaknuta iz vanjskih centara moći jest
    glavni neprijatelj opstanku nacionalne države, čak i više nego otvorena
    ratna agresija ili direktna kolonizacija. Naročito u zemljama koje su
    već toliko integrirane u zapadni krug kao EU i, eto sada, mi.

    Ja osobno u nikakvoj vlasti nikad neću učestvovati, Samo sam inicijator sastanka političara i stručnjaka na kojem sam iznio informacije
    kako je za buduću vlast najvažnija promjena monetarnog sustava zemlje, i uputio ih na ovaj portal.
    Svakako si u pravu što se tiče prepreka, iako mislim da s dovoljno snažnom podrškom naroda takvoj politici,
    naši porobljivači i domaći izdajnici nemaju nikakve šanse. I da, slažem se s tvojim mišljenjem o nacionalnim državama.

    Evo jedan dobar članak, s zakašnjenjem od tri mjeseca (manji dio)



    Vrijeme je za nacionalizam



    Geopolitika Gospodarstvo


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Clip_image001


    VRIJEME JE ZA NACIONALIZAM, NARODOVLAŠĆE I DEMOKARCIJU


    Pravi smisao i jasna odredba nacionalizma ili etatizma


    Svijet je dosad bio u vlasti kapitala, koji se na izvoru
    odvajao od rada, proizvodnje i naroda, koji su zapali u dužničko ropstvo. To se
    ropstvo sve više produbljivalo kako su obitelji, proizvodne korporacija,
    poslovne banke i države – svaki iz svojih razloga – ostajali bez prihoda da
    žive, posluju, održavaju likvidnost ili da služe građanima.


    Kapital se osim iskorištavanjem rada i proizvodnje te iscrpljivanjem
    nacionalnog blaga naroda dodatno gomilao inflacijom odnosno „prvotnom emisijom“
    domišljenih nestvarnih financijskih „proizvoda“, kojima se obezvrjeđuje moguća
    ušteda građana, kapital nakupljen u proizvodnim poduzećima i državne pričuve.


    Sredstvo vlasti slobodnog svjetskog kapitala bilo je slobodno svjetsko
    tržište, nad kojime su ljudi, obitelji, proizvodna poduzeća, poslovne banke i
    države izgubili utjecaj. U takvom stanju ljudi i obitelji žive u neizvjesnosti,
    cijele industrijske grane izložene su propadanju, a narodi se rasipaju te gube
    kulturu i istovjetnost.


    Uza sav dosadašnji usiljeni svjetski gospodarski rast ljudski rod propada,
    jer ljudi i narodi, rad i vrijednost rada, prostor i prirodno blago, okoliš i
    klima ne uživaju nikakvu zaštitu. Njih sad ne uspijevaju zaštiti ni prirodne
    narodne vlasti ni ljudsko zajedništvo, koje su uništili svjetsko slobodno
    tržište i posvemašnje nadmetanje u njemu, koje kapital nameće kao bitnu
    značajku ljudskosti. Nadmetanje ili konkurencija služe tome da ljudima i
    narodima ostane manje stvorenog bogatstva, a kapitalu više. Dosad je u svijetu
    bio zaštićen samo kapital.


    Postupak kojime je uspostavljena vlast otuđenog [i]slobodnog
    svjetskog
    kapitala putem slobodnog svjetskog tržišta je širenje ideologije
    liberalizma, koja je donijela slobodu kapitalu i tržištu, a oduzela je ljudima,
    obiteljima, proizvođačima i narodima.


    Od prestanka Hladnog rata i podjele svijeta u ideološke, gospodarske,
    političke i sigurnosne blokove do jučer bio je izgrađen nakazan uzorak
    globalnog svijeta, koji je uništio ljude, obezvrijedio rad i obezglavio narode.


    Izazivanje financijske krize u SAD 2008. godine – prve financijske krize na
    globaliziranom tržištu – i njezino brzo širenjem svijetom pokazali su, prvo, da
    kapital nije u stanju vladati ni sam sobom, a kamoli svijetom i, drugo, da su
    najozbiljniji problemi zahvatili sve izvore društvenog utjecaja te da su od
    gospodarskih prerasli u političke, iz političkih u ljudske, a iz ljudskih u
    sigurnosne.


    Ipak, od jučer se na noge počinju dizati narodi, kako bi
    zaštitili sebe i svoje ljude, rad i vrijednost rada, prostor i prirodno blago,
    okoliš i klimu te obnovili demokraciju. Pred našim očima povlači se i rasipa
    dojučerašnji svjetski poredak, koji je ljudima i narodima besramno nametnut u
    samo tri desetljeća.


    Međutim, za srozavanje uspostavljenog svjetskog sustava u provaliju
    povijesti potrebno je još, prvo, da se započetoj pobuni priključi dovoljan,
    presudan broj naroda – među kojima će biti i neki od naroda koji su dosad
    stvarali svjetske političke ideje – te, drugo, da se objavi nova, očita, opća
    spasonosna ideja, koja će zamijeniti liberalizam, kao zloćudnu
    ideologiju.


    Naš naraštaj bit će svjedok iščezavanja jednog nakaznog i
    ukletog svjetskog političkog poretka te dolaska novog vremena i skore
    uspostave novog uzorka globalizacije. Primaknulo se vrijeme nacionalizma,
    narodovlašća i demokracije.


    Nakon iskustva s globalnim svjetskim financijskim kapitalizmom svijetu se
    više ne može nametnuti nikakav novi unitaran model globalnosti, jer
    narodi ne žele i ne mogu izbrisati svoj identitet, svoje ljudske i zemljopisne
    posebnosti te svoju povijest i kulturu. Narode se treba uvažavati i uvažiti,
    štititi, podupirati i njegovati.


    Temeljna ideja nacionalizma sastoji se u uspostavi demokracije unutar
    naroda i suradnje među narodima putem njihovih narodnih država.
    Doktrina nacionalizma, koja će odrediti načela demokracije unutar naroda i opće
    suradnje među narodima nije nacionalna, nego svjetska doktrina, koja
    je jednako prihvatljiva za sve narode, koji se ne kane upuštati u
    imperijalizam.


    Doktrina nacionalizma uključuje kao bitne značajke poštivanje tuđih naroda
    koliko i vlastitog naroda. Ona zagovara i poštuje suverenost svih naroda.
    Koliko god se trsili liberali, odnarođeni kukavice i ljudi koji priznaju
    postojanje samo jednog naroda, oni ne mogu iz svjetskog političkog rječnika
    ukloniti riječ „nacionalizam“, jer je ona potrebna da se njome označi
    nezaobilazna politička doktrina. Ta riječ nema i ne može imati zamjenu.


    Globalni svijet je preveć složen, da bi se ga se upoznalo i
    da bi se potpuno shvatilo procese koji u njemu teku, a kamoli da bi se
    njime vladalo ili upravljalo iz jednog sjedišta. Stoga, za trajanje
    globaliziranog svijeta i ostanak ljudi u njemu treba svima prirodno ograničiti
    mogućnost izbora i stupanj slobode djelovanja. Prirodan, bezbolan, ljudski i
    evolucijski način da se to provede je dobra mjera re-lokalizacije
    globalnog svijeta u nacionalne ili države okvire, u kojima se može upriličiti
    dostojan opstanak, razvitak te djelovanje ljudi, obitelji i naroda.


    U nacionalnim ili državnim okvirima može se najlakše nadoknaditi to što je
    izgubljeno u liberalnom svijetu slobode kapitala i slobode tržišta. Međutim,
    bitno je spriječiti da se na razvalinama unitarnog svijeta kapitala ne pojavi
    koja nova varijanta svjetskog unitarizma putem vjere odnosno ideologije,
    politike ili sile, kad već propada svijet kapitala oduzetoga radu i narodima.


    Svaki je unitarizam u globalnom svijetu veliko zlo, jer on ljudsko
    zajedništvo, koje je proizvod i biološke i društvene evolucije vrsta,
    zamjenjuje stegom, koja ne optimizira ljudsko djelovanje i koja stvara
    društvenu entropiju. Suradnja među državama naroda u kojima vlada uzajamnost i
    zajedništvo nudi daleko viši stupanj ljudskog zajedništva, gospodarske i
    društvene učinkovitosti te ljudskog zadovoljstva i ljudskosti, nego najbolje
    ugođen unitaran sustav. Ukupno dosegnuti stupanj i opseg zajedništva u društvu
    mjerila su dobrog uređenja društva.


    O razlici između unitarizma i zajedništva najočitije govori srozavanje
    Europske Unije, koja je zatrla Europsku Ekonomsku Zajednicu.


    Doktrina nacionalizma omogućit će presudno poboljšanje stanja u ljudskom
    rodu stvaranjem i jamčenjem političke, gospodarske, sigurnosne i kulturne
    stabilnosti u svijetu, koja će biti utemeljena na zajedništvu uspostavljenom u
    nacionalnim zajednicama. I narodno zajedništvo utemeljeno na životnoj
    demokraciji i potrebna svjetska suradnja postići će se na slijedeći način:



    • narodi i države preuzet će
      nadzor nad svjetskim tržištem;
    • pojedinci, trgovačka
      društva i narodi ne će upravljati svoje djelovanje samo za svoj uski
      probitak, nego će nositi i društvenu odgovornost;
    • pojedinci u bogatim zemljama
      ne će biti plaćeni više nego što zaslužuju i to na račun siromašnih
      naroda;
    • sadašnja tehnološka
      (digitalna, biotehnološka i internetska) revolucija ne će pružati
      opravdanje za stvaranje neljudskih odnosa u svijetu i nepoštedno
      iskorištavanje jednih ljudi o drugih;
    • ljude će se nadahnjivati,
      podupirati i navoditi da se osim za osobne probitke brinu i za opće dobro;
    • makroekonomska stabilnost
      zemalja bit će praćena stabilnošću ukupnog svjetskog gospodarstva;
    • omogućit će se razvitak i
      napredak siromašnim narodima i ukloniti siromaštvo iz svijeta;
    • osigurat će se povratak
      kapitala u nacionalni prostor i obnovu nacionalnog kapitala;
    • uklonit će se iluzija
      postojanja i održljivosti poslijeindustrijskog društva i stvoriti uvjeti
      za industrijalizaciju ili reindustrijalizaciju svih zemalja svijeta;
    • omogućit će se ukupno
      poboljšanje ljudskog života, a ne samo namicanje visokog prosječnog narodnog
      dohotka;
    • omogućit će se potencijalno
      opasnom afričkom kontinentu da odlučno istupi iz nedovoljne razvijenosti;
    • vlade država omogućivat će
      bolje korištenje ljudskih potencijala i usklađenje odnosa u gospodarstvu;
    • uklonit će se i nakazno
      neravnomjerna razdioba dohotka unutar pojedinačnih zemalja i uvesti
      umjerena razlika u dohotku, koja ne će kočiti razvitak nacionalnih
      gospodarstava i ukupnog svjetskog gospodarstva;
    • uklonit će se prekomjerno
      nagrađivanje poslovodstava i ljudi u slobodnim profesijama, koje je
      nesumjerljivo njihovom doprinosu bogatstvu naroda, ali i plaćama njihovih
      radnika ili kupaca;
    • jamčit će se razvitak
      poduzetničkog potencijala i u najsiromašnijim zemljama, koji sputava
      poduzetnički duh u bogatim zemljama;
    • sudbine naroda vratit će u
      njihove ruke;
    • obrazovanje djece i
      odraslih stvarat će znanje, koje će omogućiti povećanje proizvodnosti
      rada
      , bez kojega nema povećanja bogatstva naroda; opće znanje služit
      će, kao i dosad, uzgoju ljudskosti i poboljšanju kulture;
    • usprkos sloma komunizma,
      koji je njegovao takozvano plansko gospodarstvo, obnovit će se planiranje
      gospodarstva u suradnji njegova državnog i privatnog sektora;
    • isprazno načelo „svima
      jednaka prigoda za uspjeh u životu“ postat će uporabljivim kad mu se
      pridruži načelo pravednosti;
    • snažan utjecaj države u
      gospodarstvu učinit će ljude pripravnijim za promjene, a socijalna država
      omogućit će bolju prilagodbu ljudi promjenama koje se dogode;
    • zauzdat će se inflacija
      financijskih proizvoda i sniziti „proizvodnost“ financijskih tržišta, a
      povisiti proizvodnost rada u industriji, na koje počiva stvaranje novog
      bogatstva;
    • omogućit će se da
      gospodarstvo vode političari, tehnolozi i inženjeri, a ne pravnici i
      liberalni ekonomisti;
    • omogućit će se obnova
      svjetskog gospodarstva, spriječiti njegovo buduće posrtanje i njegovo
      padanje u nove svjetske krize;
    • nastojanje da se održava najveći
      mogući
      rast svjetskog gospodarstva bit će zamijenjeno jamčenjem najmanjeg
      potrebnog
      rasta.


    Navedene mjere, koje djelomice sastavljaju gospodarski nacionalizam,
    uklonit će nedaće koje je svijetu donio liberalistički sustav vlasti kapitala i
    tržišta. One će se moći provesti istom kad se u stvarni ljudski globalni svijet
    postave pregrade, koje će štititi ljude i narode, omogućiti dobro upravljanje
    narodnim zajednicama te jamčiti mir i političku stabilnost u svijetu. Međutim,
    budući da su svjetski gospodarski problemi već prerasli u političke, za
    provedbu mjera gospodarskog nacionalizma nužno je prihvaćanje političkog
    nacionalizma (ili etatizma) kao opće ideje i svjetske doktrine.


    U dosadašnjem vladajućem svjetskom sustavu vlasti,
    kapital nije dopuštao da se pravo upozna stvarni svijet i da se objavi istina o
    stanju u njemu. Skrivanje i iskrivljivanje istine o svijetu omogućivali su
    nesmetano traganje kapitala za prigodama i mogućnostima za vlastito
    samouvećanje, pri čemu je vođenje svijeta bilo prepuštano samovoljnim pobudama,
    neutemeljenim odlukama i nasumičnim postupcima stotina milijuna i milijarda
    pravnih i fizičkih osoba raštrkanih svijetom.


    Neizvjesnost u kojoj su živjeli ljudi i trajali narodi nužno je stvarala
    političku, gospodarsku, sigurnosnu i ljudsku nestabilnost u svijetu, koji se
    više nikad ne će deglobalizirati i koji će zauvijek ostati jedan. U
    takvom svijetu nužno je ograničiti stupanj slobode ljudima, korporacijama i
    narodima i to u svrhu promicanja općeg dobra te uspostave i čuvanja skladnih
    odnosa i mira u svijetu. Obnovom i podizanjem stupnja zajedništva u narodima te
    obnovom neposredne suradnje među ojačalim narodnim državama ne će se zatirati
    prava odgovorna sloboda, nego samo samovolja pojedinaca i korporacija. U
    pravom, životnom zajedništvu pitanje slobode se ni ne postavlja.


    U složenim stanjima kakvo je današnje stanje svijeta važniji su uspostava i
    održavanje reda, nego zaštitu samovolje društvenih čimbenika. Red povisuje
    stupanj slobode uzajamnog djelovanja, a suzbija samo prohtjeve pojedinaca i
    samovolju korporacija te sprječava lutanje svijetom kapitala, koji će politički
    i gospodarski nacionalizam prisiliti na sjedilački život i
    naturalizaciju.


    HRVATSKA USUSRET NOVOM VREMENU


    Hrvatska je zapala u velike nevolje zbog djelovanja
    slobodnog svjetskog tržišta i zbog ugađanja volji Europske komisije
    tijekom takozvanih prijepristupnih ugovora. Hrvatsko gospodarstvo se zbog
    izloženosti svjetskom tržištu, zastarjele tehnologije i nekonkurentnih
    proizvoda gotovo potpuno i deindustrijaliziralo i deagrariziralo.


    Pregovori s EU bili su diktat, kojime su hrvatskim vlastima nametnuti
    unutarnja i vanjska politika, vođene gospodarstva, pravosudna praksa i sigurnosna
    politika, a narodu nametan tuđi liberalistički sustav uvjerenja, kojime je
    zatirano hrvatsko narodno životno zajedništvo. Posljedice tog postupka su:



    • uvođenje nakaznog
      političkog sustava, koji sprječava da se vodi nacionalna politika;
    • povlačenje države iz
      gospodarstva putem liberalizacije vanjske trgovine, privatizacije državnih
      poduzeća i prirodnih izvora te putem odustajanja države od uređenja
      domaćih tržišta robe, usluga, rada i novca;
    • potpuna
      deindustrijalizacija Hrvatske, čime je spriječen rast gospodarstva,
      stvorena vojska nezaposlenih ljudi, opao izvoz dobara i usluga te
      osiromašen golem dio hrvatskog pučanstva;
    • odustajanje države od
      zaštite ljudi i naroda, rada i vrijednosti rada, nacionalnog prostora i
      prirodnog blaga te okoliša i klime;
    • pravna nesigurnost građana
      te izloženost političara i branitelja Domovinskog rata sudskom
      progonu tuđih pravosudnih tijela;
    • uništenje obrazovnog
      sustava i unakaženje nacionalne kulture;
    • srozavanje razine fizičke
      sigurnosti građana, obitelji i cijelog naroda;
    • razaranje uvriježenog
      hrvatskog sustava uvjerenja, koje uništava hrvatsko obiteljsko, zavičajno
      i narodno životno zajedništvo, bez kojega nema opstanka naroda i njegova
      ostanka na njegovoj zemlji.


    Hrvati i Hrvatska sad vidno propadaju pa Hrvati trebaju
    smjesta pružiti otpor propadanju i za svoj spas skupno se pokrenuti, kako bi
    svoj opstanak i svoju budućnost zajamčili:



    • preuzimanjem svoje države u
      svoje ruke;
    • izgradnjom vlastitog
      političkog sustava, koji će omogućiti državi da promiče dobrobit naroda,
    • vođenjem vlastite unutarnje
      i vanjske politike;
    • ponovnom
      industrijalizacijom zemlje;
    • vlastitim iskorištavanjem i
      iskorištenjem hrvatskog prirodnog blaga;
    • zaštitom ljudi, naroda i
      države od navale svjetskog tržišta i kapitala;
    • obnovom i osuvremenjenjem
      obrazovnog sustava, kojime bi se u zemlju vratili i stručno i integralno
      znanje;
    • obnovom i promicanjem
      ljudskog i narodnog životnog zajedništva te obnovom i obranom uvriježenog
      sustava uvjerenja, uz koji su Hrvati stoljećima opstali i ostali na svojoj
      zemlji.


    Hrvatska nije mogla potreban otpor propadanju pružiti pod
    vodstvom starih liberalnih snaga, a ne će ga moći pružiti ni pod vodstvom novih
    liberalnih i liberalističkih internacionalističkih snaga, koje su
    došle na vlast o netom održanim izborima. Borba za obnovu Hrvatske i za
    preporod hrvatskog naroda može se dobiti samo pod vodstvom nacionalnih snaga,
    koje će prihvatiti ideju renacionalizacije svijeta i provoditi doktrine
    gospodarskog i političkog nacionalizma, kako je on osmišljen i određen
    u ovom štivu.


    Stoga je u Hrvatskoj potrebno posvemašnje okupljanje nacionalnih
    političkih
    snaga, kako bi one mogle prevagnuti nad liberalističkim
    internacionalističkim snagama, koje od 2000. godine vladaju Hrvatskom.


    Ako hrvatski građani na usiljenom i podmuklo upriličenom referendumu
    prihvate predloženi pristup Republike Hrvatske Europskoj Uniji – koja i sama
    propada pod udarcima svjetskog slobodnog kapitala putem svjetskog slobodnog
    tržišta – Hrvati će se morati rame uz rame s drugim europskim narodima izravno
    uhvatiti u politički koštac sa slobodnim svjetskim kapitalom, sa slobodnim
    svjetskim tržištem i s liberalizmom kao ideologijom


    Nova borba Hrvata za nacionalno oslobođenje iz samrtnog zagrljaja umiruće
    Europske Unije i svjetskog tržišta ubrzat će dolazak novog svijeta općeg, svjetskog
    nacionalizma, koji je blizu, na vratima stvarnoga ljudskog svijeta.








    [i]
    Nekim ljudima je nepotrebno zazoran izraz „etatizam“ kao što je drugima zazoran
    pojam „nacionalizam“.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 7:18 am

    "...Prema tome, nema emisije kreditnog novca u nekreditnom sustavu...."

    Znači oročen depozit u komercijalnoj banci iznosi 100 kn, u kredit može otići samo 50 kn, a preostalih 50 kn ostaje u trezoru komercijalne banke. Ukupna novčana masa je tih 100 kn, iznos nekredtinog novca je 5% ukupne novčane mase, dakle 5 kn, a kamata banke max 2.5%. Banka posuđuje kredit od 50 kn uz kamatu od 2.5% i recimo da je dospijeće kredita istovjetno dospijeću oročenog depozita. Banak naplati kredit u iznosu 51,25 što znači da bi na depozit od 100 kn mogla platiti samo 1,25% kamate. I sada visi u zraku tih 5 kuna.... kome bi ih država direktno dala poduzetniku, građaninu ili komercijalnoj banci? Ako bi ga država dala poduzetniku ili građaninu, tada bi građanin imao dodatnih 5 kn i postojećih 100 kn i ne bi imao interes staviti depozit u banci, jer u banci na depozit dobiva samo 1,25%. Ako bi država dala nekreditni novac direktno komercijalnoj banci, tada bi naka imala dodatnih 5 kn na postojećih 100 kn depozita i tada banka nebi imala interes prodati kredit, jer na pola depozita dobiva samo 2,5% kamata, što je 1,25% kamate na ukupni depozit. U takvom sistemu s vremenom bi komercijalne banke izgubile funkciju plaćanja kamate na štednju i naplaćivanja kamate na kredit, a poduzetnici i građani bi zahtjevali od države da iznos nekreditnog novca iznosi 100% ukupne novčane mase. Sve skupa nebi imalo smisla, jer bi se izgubio interes za proizvodnjom i radom, isto kao što primjerice primatelj socijalne pomoći od 2000 kn nema interes raditi za minimalnu plaću od 2900 kn. Ljudi bi izgubili poticaj da se pokrenu.
    avatar
    Colonnello

    Broj postova : 12
    Join date : 27.01.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Colonnello on uto oľu 13, 2012 7:44 am

    Imam upit: ne bi li se banke u ovom scenariju i same već povukle sa našeg tržišta. Imam dojam kako bi sve strane banke, a sve su strane u RH, osim jedne, već na samu procjenu o velikoj mogućnosti dolaska prohrvatske vlade, povukle, pri tomu izvukle sav novac koji im je dostupan, i prihvatile gubitak plasiranih kredita. Zašto mislite da bi banke ostale?
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 9:05 am

    Bubi,
    Nekreditni novac se u sustav ubacuje preko socijalnih kategorija, koje ga ne štede i ne zadržavaju, već njime plaćaju svoj život.
    Da bi vi zaradili 10 kuna od tog novca, morati ćete svojih 100 kuna uložiti u proizvodnju nečega što je ovima gore potrebno.
    Ako vi ne želite raditi, proizvoditi ili pružati usluge istima tj, nikako se angažirati onda svoj novac (100kuna) stavite u banku i umjesto
    10 kuna, njime zaradite 2,5 kune. Ako razumijete priču, gle paradoksa, iz dužničkog ropstva najprije će nas izvući sirotinja.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 9:32 am

    Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 9:40 am

    Colonnello je napisao/la:Imam upit: ne bi li se banke u ovom scenariju i same već povukle sa našeg tržišta. Imam dojam kako bi sve strane banke, a sve su strane u RH, osim jedne, već na samu procjenu o velikoj mogućnosti dolaska prohrvatske vlade, povukle, pri tomu izvukle sav novac koji im je dostupan, i prihvatile gubitak plasiranih kredita. Zašto mislite da bi banke ostale?

    Banke u RH, kada bi vidjele da po sili zakona mogu davati kredite samo od 50% oročenog depozita i 0% od sredstava na žiroračunima i tekućim računima i depozitima po viđenju, te da je maksimalna kamata na kredit 2,5%, tada bi počele ucjenjivati RH preko kreditnih agencija za procjenu kreditnih rizika, HUP(Hrvatska udruga poslodavaca) bi također prosvjedovala protiv Vlade RH, jer bi kreditni rejting RH pao, jačala bi takozvana antipoduzetnička klima, te bi porasle kamatne stope na kredite, tada bi se dodatno povećala nezaposlenost, a time i pad kupovne moći stanovništva, te bi i građani krenuli u prosvjed protiv Vlade RH. Banke bi zasigurno ostale u RH, jer tu imaju interes u naplati svojih hipoteka i danih kredita, samo bi smanjile broj zaposlenih, te dodatno doprijenjele nezaposlenosti stanovništva i smanjenju gospodarske aktivnosti poduzetnicima, jer bi neodobravale kredite.
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 10:34 am

    BUBI je napisao/la:Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.

    Vi stvarno ovo ne razumijete
    Socijalne kategorije stanovništva su kategorije o kojima brine država, za što se izdvaja ogroman novac.
    Sada novac koji država troši na njih dolazi iz kredita. Ta kategorija stanovništva, taj novac dobiven od države
    potroši na kupnju roba koje ste proizveli vi. Vi ste na na prodaji svoje robe ostvarili profit.Vaš profit je u stvari dio
    državnog kredita
    .
    Taj isti državni kredit i kamatu na njega, vraćati ćete vi i vaša djeca. Profit koji ste ostvarili neće vam biti dovoljan.

    Taj novac mora biti otisnut i poklonjen djelu stanovništva o kojem govorim. Oni će kupovati vaš proizvod i dio tog novca kao
    profit završi kod vas, a drugi dio kod drugih poduzetnika Takav novac, vi i drugi poduzetnici dalje investirate u proširenje
    vašeg posla, i slijedeće godine još veći dio takvog novca, koji je država poklonila završi kod vas. Vi puno radite što znači
    da ste zaposlili više ljudi, plaćate više poreza, doprinosite društvu i usput se bogatite na pošten i častan način, a niste nikome dužni.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 1:31 pm

    erdedi je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.

    Vi stvarno ovo ne razumijete
    Socijalne kategorije stanovništva su kategorije o kojima brine država, za što se izdvaja ogroman novac.
    Sada novac koji država troši na njih dolazi iz kredita. Ta kategorija stanovništva, taj novac dobiven od države
    potroši na kupnju roba koje ste proizveli vi. Vi ste na na prodaji svoje robe ostvarili profit.Vaš profit je u stvari dio
    državnog kredita
    .
    Taj isti državni kredit i kamatu na njega, vraćati ćete vi i vaša djeca. Profit koji ste ostvarili neće vam biti dovoljan.

    Taj novac mora biti otisnut i poklonjen djelu stanovništva o kojem govorim. Oni će kupovati vaš proizvod i dio tog novca kao
    profit završi kod vas, a drugi dio kod drugih poduzetnika Takav novac, vi i drugi poduzetnici dalje investirate u proširenje
    vašeg posla, i slijedeće godine još veći dio takvog novca, koji je država poklonila završi kod vas. Vi puno radite što znači
    da ste zaposlili više ljudi, plaćate više poreza, doprinosite društvu i usput se bogatite na pošten i častan način, a niste nikome dužni.

    Primjerice svaki mjesec penzionerima date nekreditni novac za penziju i tako svaki mjesec jer penzije trebaju penzioneri dobivati svaki mjesec, a to je primjerice jedini izvor penzija jer su primjerice ukinuti doprinosi za penzije pa je time jeftiniji rad i olakšanje za poduzetnike, ali što dobivate? Svaki mjesec povećavate količinu novca za iznos penzija i nastaje veća količina novca nego je proizvoda i usluga na tržištu. Nakon mnogo mjeseci penzioneri ne bi mogli potrošiti penziju jer nema toliko proizvoda i usluga na tržištu. Sada se penzije uplaćuju iz doprinosa za penzije i dotacijama iz proračuna, što uzrokuje deficit proračuna, ali se ne stvara dodatna količina novca koja nema pokriće u proizvodima i uslugama. Penzije iz nekreditne emisije nakon mnogo mjeseci bi postale bezvrjedne, jer poduzetnici ne bi mogli toliko proizvesti ili uvesti proizvoda i usluga koliko je porasla kupovna moć penzića, bila bi veća količina novca na tržištu, nego je vrijednost proizvoda i usluga na tržištu, te bi se zbog ravnoteže trebalo ići u rast cijena proizvoda i usluga, a ne u povećanje proizvodnje, jer razvoj tehnologije ne napreduje na mjesečnoj razini, a dodatni novac za penzije se emitira svaki mjesec, zato bi takova emisija nekreditnog novca( u ovom slučaju samo mjesečnih penzija) stvorila veću količinu novca od vrijednosti proizvoda i usluga na tržišu i time smanjivala vrijednost novca na mejsečnoj razini i tako svaki mejsec. Strašno!
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 1:31 pm

    erdedi je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.

    Vi stvarno ovo ne razumijete
    Socijalne kategorije stanovništva su kategorije o kojima brine država, za što se izdvaja ogroman novac.
    Sada novac koji država troši na njih dolazi iz kredita. Ta kategorija stanovništva, taj novac dobiven od države
    potroši na kupnju roba koje ste proizveli vi. Vi ste na na prodaji svoje robe ostvarili profit.Vaš profit je u stvari dio
    državnog kredita
    .
    Taj isti državni kredit i kamatu na njega, vraćati ćete vi i vaša djeca. Profit koji ste ostvarili neće vam biti dovoljan.

    Taj novac mora biti otisnut i poklonjen djelu stanovništva o kojem govorim. Oni će kupovati vaš proizvod i dio tog novca kao
    profit završi kod vas, a drugi dio kod drugih poduzetnika Takav novac, vi i drugi poduzetnici dalje investirate u proširenje
    vašeg posla, i slijedeće godine još veći dio takvog novca, koji je država poklonila završi kod vas. Vi puno radite što znači
    da ste zaposlili više ljudi, plaćate više poreza, doprinosite društvu i usput se bogatite na pošten i častan način, a niste nikome dužni.

    Ne, nažalost, ovdje ste potpuno u krivu. Socijala se treba održavati i dalje preko budžeta. Novac iz primarne emisije mora ići na pokretanje realne ekonomije i stvaranje novih vrijednosti. Jednom kada država zadobije kontrolu nad emisijom novca, može posve rasteretiti budžet od stavki potrebnih za velike infrastrukturne projekte, ulaganje u znanost i tehnologiju, te pokretanje novih industrija. Taj segment ekonomije mora doći od primarne novčane emisije. Ona mora otvarati nova radna mjesta i tjerati razvoj društva naprijed. Održavanje socijalne, zdravstvene i svih ostalih kategorije i dalje treba ići preko poreznih izdavanja u budžet. Primarnom emisijom novca sanirati socijalu, dok istovremeno realna ekonomija atrofira bila bi potpuna katastrofa.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 1:40 pm

    e]Ne, nažalost, ovdje ste potpuno u krivu. Socijala se treba održavati i dalje preko budžeta. Novac iz primarne emisije mora ići na pokretanje realne ekonomije i stvaranje novih vrijednosti. Jednom kada država zadobije kontrolu nad emisijom novca, može posve rasteretiti budžet od stavki potrebnih za velike infrastrukturne projekte, ulaganje u znanost i tehnologiju, te pokretanje novih industrija. Taj segment ekonomije mora doći od primarne novčane emisije. Ona mora otvarati nova radna mjesta i tjerati razvoj društva naprijed. Održavanje socijalne, zdravstvene i svih ostalih kategorije i dalje treba ići preko poreznih izdavanja u budžet. Primarnom emisijom novca sanirati socijalu, dok istovremeno realna ekonomija atrofira bila bi potpuna katastrofa.

    Nisam u krivu. Manji dio nekreditnog novca potrebno je u gospodarstvo "ubaciti" upravo ovako, preko socijalnih kategorija.
    Za drugi veći dio potpuno ste u pravu. Taj dio Bubiju ni ne pokušavam objasniti, jer ne razumije ni ovo.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 1:42 pm

    Veles je napisao/la:
    erdedi je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.

    Vi stvarno ovo ne razumijete
    Socijalne kategorije stanovništva su kategorije o kojima brine država, za što se izdvaja ogroman novac.
    Sada novac koji država troši na njih dolazi iz kredita. Ta kategorija stanovništva, taj novac dobiven od države
    potroši na kupnju roba koje ste proizveli vi. Vi ste na na prodaji svoje robe ostvarili profit.Vaš profit je u stvari dio
    državnog kredita
    .
    Taj isti državni kredit i kamatu na njega, vraćati ćete vi i vaša djeca. Profit koji ste ostvarili neće vam biti dovoljan.

    Taj novac mora biti otisnut i poklonjen djelu stanovništva o kojem govorim. Oni će kupovati vaš proizvod i dio tog novca kao
    profit završi kod vas, a drugi dio kod drugih poduzetnika Takav novac, vi i drugi poduzetnici dalje investirate u proširenje
    vašeg posla, i slijedeće godine još veći dio takvog novca, koji je država poklonila završi kod vas. Vi puno radite što znači
    da ste zaposlili više ljudi, plaćate više poreza, doprinosite društvu i usput se bogatite na pošten i častan način, a niste nikome dužni.

    Ne, nažalost, ovdje ste potpuno u krivu. Socijala se treba održavati i dalje preko budžeta. Novac iz primarne emisije mora ići na pokretanje realne ekonomije i stvaranje novih vrijednosti. Jednom kada država zadobije kontrolu nad emisijom novca, može posve rasteretiti budžet od stavki potrebnih za velike infrastrukturne projekte, ulaganje u znanost i tehnologiju, te pokretanje novih industrija. Taj segment ekonomije mora doći od primarne novčane emisije. Ona mora otvarati nova radna mjesta i tjerati razvoj društva naprijed. Održavanje socijalne, zdravstvene i svih ostalih kategorije i dalje treba ići preko poreznih izdavanja u budžet. Primarnom emisijom novca sanirati socijalu, dok istovremeno realna ekonomija atrofira bila bi potpuna katastrofa.

    Dobro, date poduzetnicima nekreditnu emisiju novca, koju bi oni trebali investirati u proizvodnju proizvoda i usluga, a ostavite poreze na plaće i dobit za financiranje socijale. Dakle svaki mjesec poduzetnik uzme nepovratno novac od države, umjesto da posudi kredit od komercijalne banke i tvrdite da bi poduzetnik tada išao s takvom glavnicom u poduzetnički pothvat, ako zna da je glavnica trajno njegova? Teško, budući imaš glavnicu i tvoja je, ne moraš je vratiti, naravno da se nema interes u poduzetništvu, kada znaš da opet možeš nekreditno dobiti novac od države. Takav dodatni novac nema pokriće u proizvodima i uslugama, te zbog ravnoteže treba doći do rasta cijena proizvoda i usluga ili do dodatne proizvodnje, ali teško da bi tehnologija brzo pratila porast nekreditne emisije novca. Nekreditni novac u startu nema vrijednost, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, bez obzira bio namijenjen penzićima, poduzetnicima ili socijali, ravonoteža se uspostavlja rastom cijena prozivoda i usluga na tržištu, a time novac je još manje vrijedan.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 2:14 pm

    BUBI je napisao/la:Dobro, date poduzetnicima nekreditnu emisiju novca, koju bi oni trebali investirati u proizvodnju proizvoda i usluga, a ostavite poreze na plaće i dobit za financiranje socijale. Dakle svaki mjesec poduzetnik uzme nepovratno novac od države, umjesto da posudi kredit od komercijalne banke i tvrdite da bi poduzetnik tada išao s takvom glavnicom u poduzetnički pothvat, ako zna da je glavnica trajno njegova? Teško, budući imaš glavnicu i tvoja je, ne moraš je vratiti, naravno da se nema interes u poduzetništvu, kada znaš da opet možeš nekreditno dobiti novac od države. Takav dodatni novac nema pokriće u proizvodima i uslugama, te zbog ravnoteže treba doći do rasta cijena proizvoda i usluga ili do dodatne proizvodnje, ali teško da bi tehnologija brzo pratila porast nekreditne emisije novca. Nekreditni novac u startu nema vrijednost, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, bez obzira bio namijenjen penzićima, poduzetnicima ili socijali, ravonoteža se uspostavlja rastom cijena prozivoda i usluga na tržištu, a time novac je još manje vrijedan.

    Prvo i prvo, tko je rekao da bi svaki mjesec poduzetnik dobivao pare od države? Odakle vam to? Vi imate posve krivu ideju o tome što se ovdje pokušava napraviti!

    Država mora preuzeti ulogu primarnog kreditora. Banke mogu biti okej i fajn, ali one su u konačnici poduzeća kao i svaka druga unutar ekonomskog ciklusa i ne mogu biti te koje će pokretati nacionalni razvoj (jer inače ni nemamo države, imamo banke pod čijom smo vlašću). Dakle država je ta koja mora moći davati početni kapital za pokretanje realne nacionalne ekonomije: istraživanje novih tehnologija, gradnja novih bolnica, škola, cesta, infrastruktura, pokretanje novih industrija, štogod. Poduzetnici onda ne vraćaju kredit državi niti plaća kamate na to, nego puni proračun preko poreza i davanja koja proizlaze iz dodatnih vrijednosti i novih radnih mjesta koje otvore. Ali u konačnici, zadržavaju više novaca - ergo, više vrijednosti - nego što ih moraju vratiti. Što je upravo suprotno sistemu koji je sad, gdje vi kroz kredit, kamate i u konačnici poreze državi ste uvijek dužni vratiti više novaca nego što ga dobijete za bilo što. I naravo da je takav sustav umobolan i neodrživ!

    Poanta je da se sustav ustroji tako da ekspanzija novčane mase prati ekspanziju realne ekonomije i da taj proces bude pod javnom kontrolom demokratski izabrane vlasti, dakle da se nekakvim općim konsenzusom, kroz javne zakonske akte, može odlučivati o tome zašto nam uopće treba novac. A ne da se stalno govori: nema se novaca, mora se štedjeti! Ako se nema novaca da se održi dosadašnji novo ekonomskih i civlizacijskih dostignuća, država je onda dužna naprosot izmisliti novi novac koji će upuhati u sistem da se cijelokupno društvo održi i nastavi dalje ići naprijed! Mi sad živimo u svijetu koji je posve izvrnut na glavu, gdje realna ekonomija - dakle proizvodnja, infrastruktura, znanost, tehnologija, socijala, solidarnost sve, sve, sve što daje stvarnu vrijednsot ljudskom društvu - robuje bolesnoj fikciji monetarizma! U takvome sistemu, naravno da novaca nikada nema dovoljno zato što je bilo koja emisija opterećena kamatom i zato što je koncipirana dužnički (iako bih ja za prvu ruku bio dovoljno sretan da makar dobijemo primarnu emisiju bez kamate, to bi već bio dovoljno velik korak u pravom smjeru). Dakle na količinu od X novaca u opticaju na svijetu, postoji dug koji iznosi X*1.y i koji je naravno nemoguće otplatiti, zato što za bilo koju novu proizvodnju roba i usluga koja bi mogla stvoriti dodatnu vrijednost, automatski se mora vraćati vrijednost veća nego što će stvorena ikad biti!

    Postoji razlog zašto sve velike svjetske religije smatraju lihvu, dakle nabijanje kamate na dug, jednim od najvećih zala!


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto oľu 13, 2012 2:35 pm

    Emisija nekreditnog novca zamišljena je na formuli godišnje količine a ne na fiktivnim potrebama.
    Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.
    Emisija nekreditnog novca kroz mirovinski fond i socijalna davanja shvaćena je kao najbolja iz razoga što će sigurno završiti kod proizvođaća, a ne u štednji.

    To naravno ne znači da će svaki mjesec država pumpati novi novac u privredu, kroz godinu dodat će 3 ili 4 ili 5 ili više posto, ako rast GDP to traži, ako rasta nema neće se dodavato novi novac, ako GDP pada, novac će se povlačiti iz sustava dodatnim porezima u suficit koji se ne troši. Cilj je dokidanje inflacije i deflacije odnosno maksimalna zaposlenost.. Dokidanje tih ekonomskih devijacija zavisi o sposobnosti organizacije društva kao i njegove racionalizacije.
    Koliko vidim nema veće racionalizacije od ukidanja kreditnog novca i dužničkog ropstva.
    Porezi će ostati onoliko koliko treba da se zatvori godišnja financijska konstrukcija državnog proračuna.

    Nekreditni novac predviđa rast proizvodnje i bolju organizaciju, ali i veliku racionalizaciju odnosno reformu proračunskih prihoda i rashoda kao i poslova koje nudi država.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 2:46 pm

    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima. Proučite si recimo ovo:

    http://condoroptions.com/2008/04/06/three-reasons-to-scrap-gdp/
    http://www.becker-posner-blog.com/2009/12/should-we-jettison-gdp-as-an-economic-measure-posner.html
    http://www.econlib.org/library/Columns/y2010/HendersonGDP.html#

    Ukratko, nemrete planirati temeljnu varijablu razvoja društva na apstraktnoj ekonomskoj statistici. To je suludo.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 3:12 pm

    "...Emisija nekreditnog novca zamišljena je na formuli godišnje količine a ne na fiktivnim potrebama.
    Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije...."

    Kako rast BDP-a može biti indikator potrebe za određenom količinom nekreditnog novca, kada je upravo nekreditna emisija novca prema poduzetnicima generator rasta BDP-a. Ne možete reći sad je rast BDP-a 1%, sad ćemo nekreditno emitirati novac i za taj iznos novca smanjiti poreze i tako dodatno potaknuti rast GDP-a. To je kao da kažete da banke trebaju izdati kredita, koliko je rastao BDP. Prvotno je rečeno da je iznos nekreditnog novca samo 5% ukupne novčane mase, ali nije poanta u količini nekreditnog novca, nego u tome što je nekreditni novac bezvrjedan, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 3:23 pm

    "....Poanta je da se sustav ustroji tako da ekspanzija novčane mase prati ekspanziju realne ekonomije ..."

    Ne može prvo biti gospodarski rast, pa teko onda ekspanzija dodatnog novca, nego je uvijek obrnuto. Osim ako je poduzetnik domogao se novog stroja( koji bi generirao dodatnu proizvodnju-gosp. rast) u zamjenu za nešto-trampa,natura.

    Nije poanta u količini nekreditne emisije, nego u tome što nekreditni novac je bezvrjedan, ne vrijedi ništa, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama. Kreditni novac u startu ima pokriće u proizvodu na tržištu, jer je kredit proizvod banke.

    Nekreditni novac bi očito bio proizvod države, koji se ne bi morao(ali se može?) vratiti državi, te kao takav ostaje zarobljen u ekonomiji, nema kružnog toka nekreditnog novca, novi nekreditni novac ulazi samo kroz novu emisiju, nema pokriće u proizvodima i uslugama i nastaje višak novca, ali višak novca ne znače veća kupovna moć novca, budući je veća količina i vrijednost novca na tržištu od vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu.
    Trenka
    Trenka

    Broj postova : 32
    Join date : 29.02.2012
    Age : 29
    Lokacija : Karlovac-Zagreb

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Trenka on uto oľu 13, 2012 3:39 pm

    Veles je napisao/la:
    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima. Proučite si recimo ovo:

    http://condoroptions.com/2008/04/06/three-reasons-to-scrap-gdp/
    http://www.becker-posner-blog.com/2009/12/should-we-jettison-gdp-as-an-economic-measure-posner.html
    http://www.econlib.org/library/Columns/y2010/HendersonGDP.html#

    Ukratko, nemrete planirati temeljnu varijablu razvoja društva na apstraktnoj ekonomskoj statistici. To je suludo.


    kako, dakle, odrediti što je nova vrijednost i za što treba postojati pokriće u novcu?
    što je realno, a što virtualno?


    _________________
    Tko smo mi? Što je ovaj svijet? Što će biti s nama?

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 8 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet kol 06, 2020 6:45 am.