Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pet stu 22, 2013 10:17 am

    Čemu služe neke banke i kako je opljačkana Hrvatska:


    Magarci pojma nemaju: Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Images?q=tbn:ANd9GcSU8byw2il2S0OhVfQ-pyoY2Q0pOzQmB7DX5EpLSyK1g5TndAhf


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Nekreditni novac u Švicarskoj

    Postaj  Nostradurus on sub srp 05, 2014 2:43 pm

    Isprva sam pomislio da se ne radi o nekredinom novcu jer je napis na advance.hr bio nejasan - http://www.advance.hr/vijesti/kontra-poslovnih-banaka-u-svicarskoj-krenulo-prikupljanje-potpisa-za-referendum-o-reformi-monetarnog-sustava-prema-kojoj-bi-novac-u-interesu-gradana-mogla-kreirati-samo-centralna-banka/ . Međutim, našao sam više tekstova koji kažu da se ipak radi o nekredinom novcu.

    http://www.initiative-monnaie-pleine.ch/english/

    Pripreme za proljeće lansiranja su u punom tijeku, uključujući i nacrta prijedloga izmjena švicarskog Ustava. U orah ljuske, prijedlog proširuje postojeći ekskluzivno pravo Švicarske Konfederacije za stvaranje novca i bilješke, kako bi također uključuju depozite. S punom snagom novog stvaranja novca isključivo u rukama Švicarske narodne banke, poslovne banke ne bi više imala moć stvoriti novac kroz kreditiranje. Primarna uloga Švicarske nacionalne banke postaje upravljanje novčane mase u odnosu na produktivno gospodarstvo, dok je odluka o tome kako novi novac uvodi dug-besplatno (debt-free) u gospodarstvo bi se nalaziti s vladom. Kao što je vidljivo iz gore navedenog, MoMo monetarna reforma Inicijativa bitno temelji na monetarnu reformu zagovara PositiveMoney.

    Također to piše i ovdje: http://www.worldeconomicsassociation.org/newsletterarticles/momo

    A great advantage of the sovereign money system is that money would be issued debt-free by the monetary authority and would therefore not carry interest

    Sve to se može naći i na ovom linku: http://www.vollgeld-initiative.ch

    Sve naravno ovisi o referendumu u Švicarskoj. Ipak se kreće. Možda uspije?


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Primjer balansiranog proračuna

    Postaj  Nostradurus on pet ruj 26, 2014 9:44 pm

    Kako stalo slušamo laži o štednji i proračunu, evo primjera malog balansiranog proračuna u praksi. Naravno, mnogi će da čupaju kosu, ali sve je tu lako provjerljivo i pokazuje se točnim u u praksi.
    Ovdje je link na xls tablicu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.xls
    A ovdje je link na pdf: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.pdf
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Mali_proracun


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sub ruj 27, 2014 2:24 pm

    Nostradurus je napisao/la:Kako stalo slušamo laži o štednji i proračunu, evo primjera malog balansiranog proračuna u praksi. Naravno, mnogi će da čupaju kosu, ali sve je tu lako provjerljivo i pokazuje se točnim u u praksi.
    Ovdje je link na xls tablicu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.xls
    A ovdje je link na pdf: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.pdf
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Mali_proracun

    Poštovani gosp. Nostradurus,

    gledam ovu Vašu tablicu.
    Što ako učitelj, doktor i cestar ne bi svoj dohodak potrošili na proizvode koje proizvode milinar, poljoprivrednik i stočar,
    kako bi tada mlinar, poljoprivrednik i stočar platili porez? Nikako.
    Tada država ne bi prikupila dovoljno poreza, te bi u idućem mjesecu za isplatu plaća morala ići u deficit ili smanjiti plaće doktoru, učitelju ili cestaru ili bi morala oporezivati štednju.

    Ipak ova tablica ne bi funkcionirala u pravim nacionalnim ekonomijama, primjerice zato što ubiranje poreza u ime države obavlja porezna uprava, a djelatnici u poreznoj upravi također primaju plaću, a ne samo djelatnici javnog sektora: doktori, cestari i učitelji.

    Isto tako postavlja se pitanje gdje je početak ove tablice? Pretpostavljam u stavci prihod države. Dakle inicijalno novac u državni proračun da bi se plasirao u plaće javnog sektora dolazi iz centralne banke ili državnih obveznica, a tek e onda kroz plaće javnog sektora i oporezivanja tih plaća vraća u državni proračun.

    Inače jako zanimljiv model.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sub ruj 27, 2014 8:59 pm

    BUBI je napisao/la:
    Nostradurus je napisao/la:Kako stalo slušamo laži o štednji i proračunu, evo primjera malog balansiranog proračuna u praksi. Naravno, mnogi će da čupaju kosu, ali sve je tu lako provjerljivo i pokazuje se točnim u u praksi.
    Ovdje je link na xls tablicu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.xls
    A ovdje je link na pdf: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Mali_proracun.pdf
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Mali_proracun

    Poštovani gosp. Nostradurus,

    gledam ovu Vašu tablicu.
    Što ako učitelj, doktor i cestar ne bi svoj dohodak potrošili na proizvode koje proizvode milinar, poljoprivrednik i stočar,
    kako bi tada mlinar, poljoprivrednik i stočar platili porez? Nikako.
    Tada država ne bi prikupila dovoljno poreza, te bi u idućem mjesecu za isplatu plaća morala ići u deficit ili smanjiti plaće doktoru, učitelju ili cestaru ili bi morala oporezivati štednju.

    Imate xls tablicu pa probajte mijenjati zelene stavke. Tablica je podešena da vam svu štednju odnese za porez. Naravno, ako nema prihoda, međusobna razmjena realnog sektora bi morala biti izvršena preko trampe. Ako porez postane negativan, to znači da se njima daje socijalna pomoć.

    Ipak ova tablica ne bi funkcionirala u pravim nacionalnim ekonomijama, primjerice zato što ubiranje poreza u ime države obavlja porezna uprava, a djelatnici u poreznoj upravi također primaju plaću, a ne samo djelatnici javnog sektora: doktori, cestari i učitelji.

    Porezna uprava je dio javnog sektora i možete ih spojiti sa ostalima.

    Isto tako postavlja se pitanje gdje je početak ove tablice? Pretpostavljam u stavci prihod države. Dakle inicijalno novac u državni proračun da bi se plasirao u plaće javnog sektora dolazi iz centralne banke ili državnih obveznica, a tek e onda kroz plaće javnog sektora i oporezivanja tih plaća vraća u državni proračun.



    Pa odmah ste primjetili da nema objašnjenja od kuda novac u rukama države. Prema MMT-u država stvara novac za financiranje javnih potreba i porezima ga povlači i poništava. Prema današnoj spoznaji, novac se posuđuje od banaka??? Od kuda njima, ako ga država ne može stvoriti, tko drugi može? Ako ga stvara centralna banka, zašto treba posrednika između vlastite CB i sebe?

    Cilj primjera nije da se vidi tko stvara novac, nego da se vidi što znači balansiran proračun. Balansiran proračun sa balansiranim uvozom i izvozom znači da nema mjesta za globalni profit i radi se o financijskom zero sum rezultatu.
    Inače jako zanimljiv model.

    Ovo nije "zanimljiv model". Ovo vam je aktualni model, samo je tu izostavljeno strano zaduživanje kojim se omogućava da porez ne bude 100% štednje, ali se tim modelom ide u beskonačan dug i bankrot države. Prije sam imamo primjer sa 3 subjekta. Sada sam ga proširio na 6 i postavio računicu u xls tablicu.

    Također se vidi da rezanje javne potrošnje može značiti probleme u funkcioniranju realnog sektora jer pada promet, a minimalni troškovi postoje. Tj. štednja ništa ne pomaže jer bi tokom te štednje svi trebali rezati svoje cijene. A onda opet dolazim na to koji je to smisao? Jer nakon jednog ciklusa rezanja se stanje ne bi riješilo i tako bi se moglo rezati u nedogled. Npr. Prve godine se ne prikupi sva štednja za porez i slijedeće godine se ide u manji budžet. I opet se dogodi isto pa se ide sa manjim budžetom. Na kraju bi oni koji su zadržali štednju postajali sve bogatiji i bogatiji jer bi cijene padale. A to bi bio signal i drugima da štede. Very Happy I to bi se realno događalo da se država ne zadužuje. Ali to ne bi imalo ekonomskog smisla. ... Valjda vam sad postaje jasno zašto je kroz povijest novac morao biti oduziman privatnim posjednicima na ime poreza. To izgleda toliko nepotrebno i agresivno od vlasti, ali evo vam objašnjenja. Ako ne uberete novac za porez, nema istog budžeta. A sa manjim budžetom imate problema sa održanjem državne strukture (pobuna vojske, policije, itd.)


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Islandski prijedlog reforme monetarnog sustava

    Postaj  Nostradurus on sub tra 04, 2015 7:24 pm

    Na ovom linku je objavljen plan monetarne reforme u Islandu: http://www.forsaetisraduneyti.is/media/Skyrslur/monetary-reform.pdf

    Pročitao sam 110 stranica opisa te dodao komentare u tekst: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Island-monetary-reform_sa_komentarima.pdf

    Zaključak:
    Radi se o Čikago planu. Predložana monetarna reforma značajno ide u korist bankara. Ničim se ne sankcionira dosadašnja ekspanzija novca i čak se omogućava bankama da po simboličnoj kamati zadrži do tada nepokrivenu aktivu.
    Reformu kao da je napisao neki simpatizer bankara. Ne uviđa se problem sa tržišnim određivanjem kamatne stope i netržišnim određivanjem obujma emisije novca.
    Ako se reforma provede u ovom obliku, mogla bi da poluči minorne rezultate za veliku većinu stanovnika Islanda. Za razliku od toga, kapitalisti bi mogli ostvariti odlične profite. Za malu posjedničku manjinu, ovo je odlična reforma.
    Primjena ovog modela je ograničena na države koje imaju vanjskotrgovinski suficit. One koje to nemaju, mogle bi se naći u problemima zbog nekontroliranog rasta vanjskog duga.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    wiz

    Broj postova : 526
    Join date : 05.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  wiz on sub tra 18, 2015 12:38 am

    "Odious Debt" - A Definition


    In international law, odious debt is a legal theory which holds that the national debt incurred by a regime for purposes that do not serve the best interests of the nation, should not be enforceable. Such debts are thus considered by this doctrine to be personal debts of the regime that incurred them and not debts of the state. In some respects, the concept is analogous to the invalidity of contracts signed under coercion.


    http://www.zerohedge.com/article/odious-debt-definition
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Dekan ekonomskog fakulteta ima plan

    Postaj  Nostradurus on pet kol 07, 2015 9:23 am

    Model podrazumjeva primarnu emisiju! Ne znamo da li uključuje i sprečavanje multiplikacije novca.

    http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/moj-model-pokazuje-da--samo-paket--mjera-s-rezanjem-tecaja-i-pdv-a-donosi-razvoj/


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Tri sloja financijskih problema potvrđena od stručnjaka!

    Postaj  Nostradurus on pon ruj 14, 2015 9:18 am

    Da li se netko sjeća članka o 3 bitna financijska problema u državi ( https://xreforma.wordpress.com/2013/10/04/tri-sloja-financijskih-problema-u-drustvu/ )? Napisao sam ga krajem 2013. Godinu dana kasnije, imam potvrdu u intervju-u sa profesorom Lovrinovićem.

    U članku ( http://croative.net/?p=24745 ) od kraja prošle godine Ivan Lovrinović kaže:
    >> U razdoblju 1994 – 2001. državi je bilo dopušteno da se kod HNB-a zaduži do 5 posto visine tekućeg državnog proračuna. A upravo su te godine stranci dovršili preuzimanje našeg bankarskog sustava (92 posto), što je prilično uznemiravajuća koincidencija. Država se mora zaduživati isključivo kod banaka i emisijom vrijednosnica! Troškovi zaduživanja dramatično su počeli rasti. Kunski i devizni krediti banaka središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti u RH od kraja 2009. do sredine 2014. povećali su se sa 21 na 36 milijardi kuna. Lokalnoj državi s 1,8 na 4,4 milijarde kuna. Kamate na dug države s 5,2 u 2009. porasle su na 9,2 milijarde kuna. Radi se samo za kamate. Na servisiranje javnog duga danas odlazi 3,1 posto BDP-a. Znači, BDP mora rasti najmanje 3,1 posto da bi se dug samo održavao, a ne otplatio. To je stanje dužničke ekonomije i našeg društva, koje depresija pogoršava.

    Nadalje, ako središnja banka za otkup državnog duga kreira novu količinu novca, riječ je o monetizaciji javnog duga. Moguće su i druge vrste monetizacije, ali je ova definicija izvorna i najvažnija. Monetizacija dovodi u snažnu vezu monetarnu i fiskalnu politiku. Monetizacija je nadomjestak za neučinkovito prikupljanje državnih prihoda, ili pretjerane rashode. Monetizacija može biti korisna i štetna. Njena visina mora biti određena i prihvatljiva. Dio duga našeg javnog sektora trebalo bi monetizirati, čime bi se postigle značajne uštede na kamatama. Ali, sadašnji Zakon o HNB-u to onemogućuje. Propisi ECB-a također. Međutim, postoji rješenje, nagoviješta nam profesor Lovrinović. Monetizacija javnog duga napose je prihvatljiva u vrijeme recesije i deflacije. Istraživanje na uzorku 10 zemalja od 1962. do 1983. pokazalo je da monetizacija duga nije dovela niti do značajnog povećanja ponude novca niti značajnije inflacije. Je li od 2008. do danas prisutna monetizacija? Trebamo razlikovati staru, klasičnu monetizaciju od nove: nema izravne kupnje državnog duga od strane središnje banke, nego preko banaka na sekundarnom tržištu. <<

    => Defektira problem novca kao duga tj. izostanak financiranja deficita državnog proračuna bez duga prema privatnom kapitalu. - Problem 1

    Naravno, prof. Lovrinović ne vidi problem u multiplikaciji depozita jer je u doba socijalizma kreditna ekspanzija bila ograničavana da se ne bi razbuktala inflacija.
    -------------

    >>Ovdje dolazimo do činjenice da je problem suvremenih razvijenih ekonomija u raspodjeli bogatstva. Samo 5 – 10 posto stanovnika svake zemlje posjeduje 90-95 posto ukupnog bogatstva. Zbog toga se gasi srednji sloj, koji je glavni konzument i pokretač potrošnje i rasta. Morat će doći do nove ekonomsko-političke paradigme koja će zamijeniti sadašnji neodrživi model kapitalizma. Nužna je jedna nova vrsta formacijske “revolucije”, u smislu kombiniranja pravedne raspodjele i socijalno-tržišnog kapitalizma.<<

    => Defektira se problem raspodjele tj. društvenog uređenja tj. ekonomskih odnosa u društvu - Problem 2
    -------------

    Ostaje samo izostavljen 3. problem: trajno negativna vanjskotrgovinska bilanca. Ona je dodatni uzrok stvaranja vanjskog duga koji vodi također u ekonomsko ropstvo. Njega je spomenuo nobelovac Stigliz:http://www.index.hr/vijesti/clanak/nobelovac-stiglitz-upozorava-hrvate-ono-sto-hdzovi-bavarci-predlazu-nikome-nece-pomoci/822114.aspx

    Stigliz je napisao/la:"Ekonomska politika koja se providi u Njemačkoj, a promovira se i ovdje, je pogrešna jer Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta. Njemačka prijeti narušavanjem ravnoteže, zato što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani", kaže Stiglitz.




    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1448
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Najav promjena u monetarnoj politici

    Postaj  Nostradurus on pon pro 21, 2015 11:45 am

    U današnjem poslovnom tjednu na HR1-u napokon je otkriveno što se namjerava napraviti u monetarnoj regulaciji.
    Banke će čini se kunske državne obveznice prodati HNB-u za kune i time dobiti keš. HNB će dobiti obveznice koje će prije ili kasnije doći na naplatu.

    Koja je poanta? Banke dobivaju keš odmah i mogu ga konvertirati u devize i iznijeti van zemlje ili iskoristiti za davanje kredita . Što će učiniti, pogodite. HNB će dobiti bezvrijedne papire, a možda izgubiti devizne rezerve. Kome ovakav razvoj događaja ide u prilog? Pa ako očekujemo promjenu tečaja, očigledno je da ranije unovčenje kunskih obveznica prava stvar. HNB u tom slučaju radi kao agent banaka. Ili to ili mi se to samo učinilo?
    https://hrti.hrt.hr/#/linear/3124?program_id=79875


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 18 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: pet svi 29, 2020 2:17 pm.