Dužnička kriza

Vidjet ćemo u kom će pravcu ići ideja "otpisivanja dugova". Ideja se iz pojedinih krugova predlaže kao zapravo jedino stvarno riješenje na grčku krizu. Računice izu od dvadesetak do cijelih 50% otpisanih dugova.
'Otpisivanje nenaplativih dugova' je prva definicija (stihijskog) stvaranja nekreditnog novca.
Naravno, to bi bio veliki presedan unutar kapitalizma. Fundamentalisti kapitalizma se tog scenarija valjda boje ko samoga vraga.
Otpisivanje dugova a očuvanje novca na dug i bankarstva djelomične rezerve imalo bi valjda doista katastrofalno psihološko djelovanje.
To bi bila velika neravnoteža unutar ekonomskih i društvenih odnosa. S jedne strane stvorio bi se osjećaj nepravde, a s druge osjećaj "lako ćemo riješiti naše nenaplative dugove".

Očito je da istinska monetarna reforma još ne dopire do svijesti odgovornih aktera. Nije mi jasno dali iza toga stoji strah, neka tajna prijetnja, nešto što mi još neznamo, ili se naprosto radi o golom neznanju.

Čini se da je otpis (većeg dijela) duga Grčke neminovan, ali osim što će to uzdrmati banke koje će ostati bez tog novca koji će se otpisat, to će biti inicijalna kapljica koja će pokrenuti lavinu. Naime, javiti će se jedna po jedna država PIIGS grupe sa istim zahtijevom! Zašto da oni vraćaju cijeli iznos kada se Grčkoj moglo otpisati. Isto su napravili i Islanđani na referendumu!

Otpis dugova je problematičan jer je pitanje tko će ulagati u banke novac, kada se zna da se može samo očekivati gubitak. Sa druge strane, kako će banke reći štedišama da novac koji su položili ne mogu dobiti nego samo dio. Prijedlog da se bankama da kredita da zakrpaju te rupe je jedini zakonski moguć, ali time banke postaju dužne za kamate na taj novac. A znate kako je sa kamatom na novac. Raste eksponecijalno, ako se ne troši prihod od kamata.

Prelaz na nekreditan novac je kao da tražite od lopova koji vas potkrada da prizna da je krao i da će od sad pošteno raditi. Ne mogu bankari, nakon 98 godina FED-a i još dužeg centralnog bankarstva u svijetu, reći: "Ovo je bila prevara. Sad ćemo to ispraviti". Da li shvaćate da bi ih zasuli gomilom tužbi zbog nanesene štete svi koji su ikad koristili kredite i sve države. Sumnjam da bi im išta ostalo od bogatstva jer je šteta od ove rabote daleko veća od koristi bankama.

Iz gornjeg razloga je 99,999% sigurno da će forsirati novac kao dug do samog kraja. Iz toga mi se čini da su ovi prosvjedi poticani da budu što masovniji da bi masa neupućenog naroda razvodnila problematiku. Pa kod nas se dvije, tri stranke ne mogu dogovoriti da zajednički nastupe, a tu imamo samo manju skupinu ljudi.

Isto tako, u trenutku kada države povrate vlast nad novcem, bankarski biznis će izgubiti svaku vlast nad realnim biznisom. Isto tako, javlja se logičko pitanje: Da li treba oduzeti stečeno bogatstvo koje je nastalo evidentno prevarnom radnjom? Ja mislim da da! Eksproprijacija ekspropriatora. Oduzeti na prijevaru oduzeto.

To je još jedan moment. Da, radilo se po zakonu. Ali po zakonu koji je podvaljen ekonomskom teorijom iz inozemstva. A te iste koledže financiraju banke.

slažem se s tobom da će se ovaj sustav forsirati do kraja. To bi značilo da ćemo mi uskoro prodati HEP, a zatim idu vode, šume, zemlja ...
Na kraju ćemo završiti s revolucijom i resetiranjem sustava. Nadam se da će nakon tog resetiranja, stvari biti postavljene na pravi način.

Za nas bi bilo jako korisno da se ova kriza u Evropi proširi na ostale članice i da se cijeli sustav uruši. U ovom scenariju ne bi imali vremena
rasprodati prirodna bogatsva.

Još jedna stvar. Pročitao sam da su Argentinci morali IMFu vratiti do zadnjeg novčića (cca 10 miljardi $) zajma, dok su se s privatnim
kreditorima uspjeli dogovoriti, te su vraćali između 35 i 60%. Znači nikako se ne zaduživati kod IMF-a, bez obzira kolike su kamate.

jekadril je napisao/la:To bi značilo da ćemo mi uskoro prodati HEP, a zatim idu vode, šume, zemlja ..

Ovo treba izbjeći. Samo budala bi svjesno išla u loše rješenje koje bi poslije ispravljala revolucijom.

Na kraju ćemo završiti s revolucijom i resetiranjem sustava. Nadam se da će nakon tog resetiranja, stvari biti postavljene na pravi način.

Uvijek se morate zapitati, tko ustvari rukovodi revolucijom. Mora postojati organizirani plan vođenja državom. Revolucionari obično imaju plan preuzimanja vlasti misleći da je rukovođenje državom najlakši korak. Pa i sam Aleksandar Makedonski je uvidio da je puno teže bio rukovoditi osvojenom Perzijom, nego je porobiti.

Za nas bi bilo jako korisno da se ova kriza u Evropi proširi na ostale članice i da se cijeli sustav uruši. U ovom scenariju ne bi imali vremena rasprodati prirodna bogatsva.

Zbog toga ne smijemo ući u EU. Kad smo u EU, ne možemo emitirati nekreditni novac. Euro se može urušavati još desetljeće. Dokle god krupni kapital može cijediti profit iz EU, stanje će trajati. Prvi znak raspada bi bio kada bi najveće multinacionalke počele raditi sa gubitcima više godina. Već smo vidjeli da banke padaju u krizu. Ako ih dovoljno padne, moglo bi se dogoditi da povuku i multinacionalne kompanije. Zbog toga je Siemens osnovao svoju banku. (http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/72155/ttl/Siemens-prebacio-4-do-6-milijardi-eura-u-ECB/Default.aspx).

Samo, neće sve kompanije moći otvoriti svoje banke pa će svi oni koji su kod postojećih banaka biti u velikom riziku da propadnu zbog blokade računa svoje banke. Samo za primjer prije se mogao otvoriti obrt i imati račun kod HNB-a. Transfer novca je radio ZAP. Kada je Zaba bila u krizi, svi koji su poslovali kod nje imali su problema, ali ne oni koji su imali račune u HNB-u. Kasniji zakoni su zabranili firmama da imaju novca deponiran kod HNB-a. Time se namjerno tjerala voda na bankarski mlin. Jedina korist je bila za banke. Članak na wikipediji je stoga neistinit (http://hr.wikipedia.org/wiki/Platni_promet). Povijest se iskrivljuje da se zametnu uzroci krize.

Domaći platni promet treba odmah vratiti u okvire neke državne institucije (FINA), transakcijske račune svi moraju imati samo u FINI. Bankama treba ostaviti devizni promet i depozitno poslovanje. Kompletan domaći (negotovinski) platni promet treba biti besplatan, jer objektivno gotovo da nema troška. Jedan server i relativno jednostavan software. To bi pojednostavilo i pojeftinilo ovrhe. Na taj način bi se moglo propisati da firme zaposlenicima ne uplaćuju zasebno netto iznos i doprinose, već bi se moglo napraviti da firme plaćaju brutto iznos i dase u FINI taj iznos raspoređuje automatski i ravnomjerno na netto i na doprinose prema zakonu. Time bi se onemogućilo poslodavcima da isplaćuju neto, a ne plaćaju doprinose. Bila bi moguća i OBAVEZNA kompenzacija i multilateralana kompenzacija. Time bi se smanjila nelikvidnost i rokovi plaćanja...

Čitav set mogućnost je moguća ako DRŽAVA želi biti DRŽAVA a ne sluga banaka!

Povratak depozita firmi u HNB je nemoguć jer je plaćen masnim provizijama tvorcima reforme. To može napraviti nova garnitura političara. Vidjeti ćete koja će to biti panika kad banke počnu propadati.

Zamislimo scenarij (koji je vrlo vjerojatan), da se u srijedu EU PM ne dogovore oko tih nekih rješenja, da Grčka ode u bankrot, da grčke bankarski sustav kolabira, da se zatresu neke europske banke, da nestane međubankarskog povjerenja (što se već događa) i da Njemačka preko noći uvede ponovo DM. Netom kruže neke informacije da ih već užurbano štampaju.

Moje je pitanje, šta se u tom slijedu događaja događa sa tečajem EUR/Kn, šta se događa sa svim kreditima sa valutnom klauzulom u EUR u Hrvatskoj. Šta se događa sa deviznim rezervama koje HNB drži u EU bankama denominirane u EUR?

Zanima me vaše mišljenje o tome?

Frankopan je napisao/la:Zamislimo scenarij (koji je vrlo vjerojatan), da se u srijedu EU PM ne dogovore oko tih nekih rješenja, da Grčka ode u bankrot, da grčke bankarski sustav kolabira, da se zatresu neke europske banke, da nestane međubankarskog povjerenja (što se već događa) i da Njemačka preko noći uvede ponovo DM. Netom kruže neke informacije da ih već užurbano štampaju.

Moje je pitanje, šta se u tom slijedu događaja događa sa tečajem EUR/Kn, šta se događa sa svim kreditima sa valutnom klauzulom u EUR u Hrvatskoj. Šta se događa sa deviznim rezervama koje HNB drži u EU bankama denominirane u EUR?

Zanima me vaše mišljenje o tome?

Ako ste čitali moje članke, onda već vjerojatno pretpostavljate odgovor. Iza svake valute se krije u stvari proizvodnja država koje je koriste. Ako iz euro zone izbacimo Njemačku, to bi sigurno bio strahovit udar na vrijednost eura. I postoji velika šansa da se euro ne bi mogao održati u ostatku unije.

Što bi bilo sa deviznim rezervama i dugovima sa tom klauzulom? Pa banke bi se snašle i pretvorile sve u dolarske klauzule. Malo nagađanja. Što se tiče deviznih rezervi HNB-a u eurima, ona bi to morala dogovoriti sa ECB-om. A ako se ECB pokaže nedostojan u toj prilici, očigledno bi bilo da bi euro bio koristan jedino u obliku krep role.

Tečaj kune ne bi mogao jačati jer hnb nema rezervi eura za promjenu. Veća je vjerojatnost da bi kuna potonula zajedno sa eurom. Tj. vjerojatno bi morali vezati valutu uz neku drugu valutu u kojoj bi imali devizne rezerve. Guverner HNB-a bi trebao rezerve eura promijeniti u nešto stabilnije (npr zlato).

http://seekingalpha.com/article/252495-a-look-at-the-future-of-public-debt

zanimljiv članak, nismo samo mi u problemima. Mogle bi propasti obveznice mnogih država.
Pitanje je gdje se sakriti, ja ne vidim gdje. Možda je još uvijek najbolje kupiti zlato, iako je cijena
otišla u nebo.

U predstojećoj državnoj dokapitalizaciji (sanaciji) banaka koja će nastupiti u EU, trebalo bi umjesto davanja casha direktno bankama koje će opet sa njima raditi što hoće, kao što se dogodilo u USA, trebalo bi ima dati svježeg kapitala na drugačiji način.

Ako se odluči da nekoj banci treba npr. 1 mlrd EUR, taj iznos novca po minimalnim kamatama bi trebalo dati najboljim firmama koje su komitenti i kreditno zaduženi kod tih istih banaka da sve svoje obaveze prema tim bankama jednokratno vrate (bez troška prijevremenog povrata - to bi se zakonom uredilo). Time bi te dobre firme dobile manje kamate na zaduženje i možda dužu ročnost obaveza i time novi prostor za ulaganje u realnu proizvodnju. Država bi dobila visoku sigurnost za povrat novca, a banke bi dobile potreban kapital.

Ja sam za nekreditni novac, ali u ovom kreditnom sistemu ovo mi se čini jako dobro (privremeno) rješenje.

Zaboravljate da je plaćanje kamata bankama put u inflaciju. Zarada raste, a posao dosadno isti i jednako traje. Znači da za isti posao zarađuju sve više, a to znači da se obezvređuje valuta. To je razlog propasti eura. Apetiti na kamatama i dizanje istih vode u "lako zarađeni novac". Bez obzira na rizik, te kamate su plaćane. ECB opet poziva da će otkupljivati obveznice koje nisu naplative kod država i time pumpa novac u sustav bez rezona. Jedini razlog je u punjenju džepova vjerovnika. To sam i opisao u članku kolaps eura.

Pravi put je da se sva aktiva banaka koja je posljedica multiplikacije preuzme od strane države. Međutim, kako je Euro valuta bez države, to znači da bi sve države trebale dijeliti učešće i da bi sve države trebale dobivati dotaciju za deficit proračuna. Pri tome bi banke morale spustiti kamate jako nisko i količina kredit bi bila smanjena, kao i zarada na njemu. A ovo zadnje je ono na što banke neće pristati ni u ludilu. To bi bila Europa blagostanja i suradnje. Prvo moramo proći katarzu i progledati te vidjeti pravi istinu o EU, ECB-u, MMF-u, WB i ostalim koji su stvorili nevjerojatnu prevaru na novcu.

Malo sam pozbrajao dugove u Europi navedene u članku: https://sites.google.com/site/financijskisustav/grcki-sindrom te sam zbrojio oko 25500 milijardi eura duga (od prije godinu, dvije). To daje dnevnu kamatu od 700 miliona eura po jednom postotku kamate. Tj. uz 5% kamata je to 3,5 milijardi eura prihoda svaki dan od kamata.

To je zlatna guska koja je na izdisaju, ali i dalje nosi zlatna jaja. Prema cijeni zlata (http://www.zlatarna.com/info/) to je 88,7 tona zlata po danu (5% kamata). Toliko zlata se nalazi u 1,5 miliona kubika morske vode.

Dokle će se moći kamatariti Europa i svijet ne znam (recimo cca 0,1.. 0.15 grama po danu po stanovniku) , ali znam da neće moći dugo.

Mislim da 'power-that-be' vrlo jasno shvaćaju da to neće dugo. Sad je utrka u tome da se kriza iskoristi da se popali što više realnih vrijednosti. Grčke željeznice, španjolski vodovodi, portugalski aerodromi, irske autoceste, talijanske luke, sve što još nije privatizirano, ovo se krizom želi brže-bolje prebaciti u privatno vlasništvo. Tako da kad i dođe do konačnog kraha sustava i potrebe izgradnje novog, izgradit će se vrlo moćni privatni interesi koji će ga moći usmjeravati u željenome smjeru. Nakon svakog kraha Carstva, dolazi na vlast feudalni poredak.

I ja sam tog mišljenja da se ide u maksimalno kupovanje vremena da se maksimalno preotme realnih resursa. Samo je pitanje, što će raja napraviti kada skuži da su ih perfidno porobili preko novca kao duga. Mislim da to ne bu samo tako lako završilo. Glave budu frcale oko giljotine.

Nostradurus je napisao/la: Samo je pitanje, što će raja napraviti kada skuži da su ih perfidno porobili preko novca kao duga. Mislim da to ne bu samo tako lako završilo. Glave budu frcale oko giljotine.

Neznamo hoće li raditi giljotine ali ako Grčka izađe iz eurozone, odnosno iz EU, taj će se proces "kuženja" zasigurno pospješiti.
Referendum u Grčkoj je melem za slobodarske uši, neznam što će sve "europski akteri" probat napraviti kako bi se referendum spriječio, pritisak na Grčku Vladu će vjerojatno biti velik. Ali velik je i grčki narod.

Jung-fu je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la: Samo je pitanje, što će raja napraviti kada skuži da su ih perfidno porobili preko novca kao duga. Mislim da to ne bu samo tako lako završilo. Glave budu frcale oko giljotine.

Neznamo hoće li raditi giljotine ali ako Grčka izađe iz eurozone, odnosno iz EU, taj će se proces "kuženja" zasigurno pospješiti.
Referendum u Grčkoj je melem za slobodarske uši, neznam što će sve "europski akteri" probat napraviti kako bi se referendum spriječio, pritisak na Grčku Vladu će vjerojatno biti velik. Ali velik je i grčki narod.

Zadnja vijest je da je Papa Štrumf odustao od referenduma, ali sutra ima glasanje o povjerenju vlade. EU je opet na iglama.

Jeste, Grci su na još neviđenim iglama, to je prava drama ali s jakim dozama komedije.
Moramo priznati da su Grci vjerojatno pretjerali s razinom standarda, ali po tom pitanju nisu nikakva iznimka.
U igri današnje ekonomije vlada ogromna naracionalnost, svi se neracionalno ponašaju, jer ih na to nagoni interesna ekonomija i njen novac na kredit.
Njemcima ili Francuzima je od životna interesa očuvanje eurozone da bi imali gdje izvoziti svoje dugove...
Kini je u interesu očuvanje eurozone kako bi mogla kupovati njene dugove...

Ovakve ekonomske antinomije govore o čistoj neracionalnosti pa čak i iracionalnosti ekonomskog sustava. Pa ipak tako postavljena ekonomska struktura je naša prava realnost.
Sa G20 smo čuli kao smirujuće tonove, ama se baš svi zalažu za spas kreditno-monetarnog sustava i svi će učiniti sve da se on spasi. Svi imaju preste u pekmezu i svak očito nekako gledao iskorititi nastalu situaciju. Kineski predjednik poziva na odbacivanje sebičnosti i kratkoročnih interesa....neznam točno što da mislim o tim riječima, Kina mora da ima određenog iskustva u stvaranju nekreditnog novca, zasigurno otpisuje pojedine dugove svojim kompanijma i zna da taj postupak ima ono ljekovito djelovanje koje se izražava u rastu proizvodnje. Zašto, kad je već riječ o odbacivanju sebičnosti, ne počnu nuditi akternativna riješenje na svjetski problem dužničke krize i kreditno-monetarnog sustava? Oni su danas u poziciji da tako nešto predlože. I to van svake ideologije.
Bit će prava šteta ako zapravo sebični interesi pojedu i ono malo preostalih kineskih ideala ...
Grci su gotovo slomnjeni, političari izgleda popuštaju pritiscimna, narod je ostao sam, bez pravog vodstva i bez demokracije. Možda je zato simbolički i izabrana Grčka kao prvijenac pokorenih društava. Tamo gdje se ideal demokracije rodio, tu ga treba ponajprije i ugušiti.
Ali svijet nije baš tako zao, gledat će djelatnici MMF da nekakvim racionalnim zahvatima dovedu do ponešto realnijih odnosa unutar ekonomije, ali to je kako god da okreneš kratkovidno, novi kreditni novac, pa da ga poseru i cijelo brdo, samo će povećati antinomiske probleme i produbiti krizu svoje strukture, to jest svoje metodologije i ideologije.

Možemo malo predviđati. Papa Štrumf je dobio upozorenje da su avionske nesreće česte kada se nema novca za održavanje. Na osnovu ovoga možemo pretpostaviti da je "dobio zadatak" da ostane na brdu koji tone da bi uništio Grčku. Nadam se da će biti sreće i da će ga grčka vlada pasti.

Nostradurus je napisao/la: Možemo malo predviđati. Papa Štrumf je dobio upozorenje da su avionske nesreće česte kada se nema novca za održavanje. Na osnovu ovoga možemo pretpostaviti da je "dobio zadatak" da ostane na brdu koji tone da bi uništio Grčku. Nadam se da će biti sreće i da će ga grčka vlada pasti.

Mislim da ste malo prenaivni. Papandreou je, po mome mišljenju, igrač angloameričke struje koja želi satrti EURO. Zašto se baš sad sjetio da bi išao raspisivati referendum, kad već praktički godinu dana u Grčkoj se na ulicama vodi rat protiv demonstranata koji u principu od početka imaju vrlo artikulirana stajališta oko toga da se dugove neće plaćati. I sad kad napokon i europska oligarhija dolazi do zaključka da će nešto dugova morati izjesti privatne banke koje su ih i prouzročile, Papandreou odjednom: "Ups, ja ne bi to baš tako!" Ma da. Kajgod.

Inače cijela ta kriza s Grčkom je od početka izrazito iskonstruirana, kroz medije i raznorazne stručne analitičare. Konstantno nas se bombardira i forsira nekim tezama koje nemaju veze sa zdravom pameću. Bankrotirala Grčka ili ne, kakve to ima veze sa opstankom EURO-a ili s ostankom Grčke u EURO-zoni? Zašto bi Grčka morala napustiti EURO ako bankrotira? I zašto bi opstanak EURO-a bio doveden u pitanje sve da bankrotira i više članica EURO-zone? Koliko je država do sad bankrotiralo u modernoj povijesti, pa je li moralo zato promijeniti valutu? Ne. Ili, koliko je gradova, pokrajina, jedinica lokalnih samoupravo do sada bankrotiralo, pa što, jesu li ih zato matične države tražile da napuste njihovu valutu? Ne. To je kretenizam najgore vrste. Europska oligarhija toliko je izbezumljena i nesposobna da je to upravo nevjerojatno. Čovjek bi pomislio da još prakticiraju incest, kao u starim plemićkim obiteljima, da se mogu tako idiotski ponašati.

Veles je napisao/la:... Bankrotirala Grčka ili ne, kakve to ima veze sa opstankom EURO-a ili s ostankom Grčke u EURO-zoni? Zašto bi Grčka morala napustiti EURO ako bankrotira? I zašto bi opstanak EURO-a bio doveden u pitanje sve da bankrotira i više članica EURO-zone? Koliko je država do sad bankrotiralo u modernoj povijesti, pa je li moralo zato promijeniti valutu? Ne. Ili, koliko je gradova, pokrajina, jedinica lokalnih samoupravo do sada bankrotiralo, pa što, jesu li ih zato matične države tražile da napuste njihovu valutu? Ne. To je kretenizam najgore vrste. Europska oligarhija toliko je izbezumljena i nesposobna da je to upravo nevjerojatno. Čovjek bi pomislio da još prakticiraju incest, kao u starim plemićkim obiteljima, da se mogu tako idiotski ponašati.

Problem sa Grčkom nije u Grčkoj, nego u domino efektu. Ako se ne riješi Grčka, neće se niti ostale države koje će pasti zbog kamatarenja na obveznicama. Naime, svaka država EU bi morala imati dobar suficit da bi prividno mogla otplaćivati kredite. Pitanje je samo tko bi trebao imati deficit? To sam objasnio u članku http://sites.google.com/site/financijskisustav/grcki-sindrom .

Domino efekt se za čas riješi. Svaka država ima suvereno pravo i sasvim realnu mogućnost da otpiše nerentabilne dugove te zabrani špekulaciju sa svojim obveznicama pomoću nekih od najotrovnijih financijski instrumenata. Cijela ova kriza nestala bi kao rukom odnesena da su se ti postupci odmah zaveli. Samo što to nitko na vlasti ne želi iskoristiti, a javnost je dobrim dijelom već toliko izmanipulirana da valjda nije niti svjesna da je to moguće.

Veles je napisao/la:Domino efekt se za čas riješi. Svaka država ima suvereno pravo i sasvim realnu mogućnost da otpiše nerentabilne dugove te zabrani špekulaciju sa svojim obveznicama pomoću nekih od najotrovnijih financijski instrumenata. Cijela ova kriza nestala bi kao rukom odnesena da su se ti postupci odmah zaveli. Samo što to nitko na vlasti ne želi iskoristiti, a javnost je dobrim dijelom već toliko izmanipulirana da valjda nije niti svjesna da je to moguće.

Dajte malo objasnite ovo boldano. Što je tu nerentabilno?

Npr. ja vama posudim 1000 eura. I onda vi kažete da mi niste ništa dužni jer ne možete vraćati.

Da, ako vi meni onda dođete i kažete da vam ne moram vratiti 1000 eura, nego 100 000 eura kako bi bile isplaćene sve kamete, kolaterale, obveznice, derivate i sva sila drugih neobičnih financijaških tvorevina koje ste vi uspjeli nalijepiti na moj osnovni dug, da, onda ću vam reći da ćete mi najveći dio tog duga morati otpisati, jer nema nikakve šanse da ja to vama vratim, bez da me vi uzmete u ropstvo kao jeftinu radnu snagu, a to vam, hvala na pitanju, ipak ne bih dozvolio. To je poanta svega.

Ni Grci ni Grčka većim dijelom nisu uopće stvorili nikakav dug, niti su za njega odgovorni: stvorile su im ga banke razularenim špekulacijama na financijskom tržištu. Problem je naravno u tome da država odbija koristiti svoje suverene i zakonske mogućnosti da se obrani od napada međunarodnih financijskih institucija. Moratorij na dugove je posve legitimna praksa koju je puno država iskoristilo u povijesti. U ovome konkretnom slučaju, moratorij bi u praktičnom slučaju vjerojatno značio otpis velike većine dugova, jer bi se kroz okončanje plaćanja i naknadnu istragu vrlo brzo došlo do zaključka da: a) institucije kojima će se biti dužan će prestati postojati, budući će vrlo brzo bankrotirati i b) velika većina dugova bi isto prestala postojati, jer bi se tada vrlo brzo ispostavilo da je nastala vrlo sumnjivim putevima financijskog kriminala.

Slažem se da bi domino efekt u konačnici bio koristan.
Kako bi se financijska konstrukcija pomalo urušavala, a nitko ne bi više mogao nikome nikakve dugove vraćati, tako bi npr. i Njemcima došle na naplatu nenaplativih 2000.000.000.000 €. Valjda bi se i oni napokon zapitali tko im je i kako stvorio toliko apsurdni dug.
Ne vjerujem da je to razlog za treći svjetski rat. Čini se da bi nosači aviona i balistički projektili koji čuvaju FED postali zamalo beskorisni, a 4,5 % kamate koje banke zaračunavaju na ogroman američki dug postale nonsens.
To bi zapravo bio pravi END THE FED.

Veles je napisao/la:
Ni Grci ni Grčka većim dijelom nisu uopće stvorili nikakav dug, niti su za njega odgovorni: stvorile su im ga banke razularenim špekulacijama na financijskom tržištu.

Ni sami ne znate koliko ste pogodili istinu. Međutim, u Grčkom slučaju imamo i neobično visok deficit proračuna koji je sličan sa Američkim. Međutim, Ameri financiraju ratove, a Grci ne. Po tome ispada da su Grci trošili znatno više nego što su imali mogućnosti.

Najveći dio ukupnog duga RH dolazi od unutrašnjih potreba za novcem. Za deficit sa inozemstvom je potrošeno samo 1/3 novca. A unutrašnja potreba za novcem se nije trebala pokrivati vanjskim zaduživanjem.

U slučaju EU i euro zone, ne može grčka emitirati novac (eure) mimo ECB-a za svoj račun i bez duga. To znači da bi se EU mogla uspješno transformirati u uniju nekreditnog novca, ali tada ne bi više služila za ono za što je stvorena - za nadržavno vladanje novcem kao dugom.