Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 0 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju. :: 1 Bot

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    Dužnička kriza

    Share
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on ned tra 17, 2011 9:45 am

    Vjerojatno najznačajniji pokazatelj disfunkcionalnosti kreditno monetrnog sustava je današnja takozvana "dužnička kriza".
    Jasno da je cijeli svijet prema nekome dužan, jer to je pogon kreditno monetrne politike po kojoj se novac definira kao dug.
    Analitičar koji je napisao "Orientation Presentation" iz zeitgeist radionice, navodi da samo četiri svijetske države ne duguju novac nikome. Svjetski dug država danas prelazi 55.000.000.000.000 dolara.
    Sam dug je dakle ekonomski opće prihvatljiv sve dok data zemlja uspjeva servisirati, to jest vraćati, posuđenu glavnicu s kamatama prema svojim vjerovnicima. Mehanizam je eto izmaknuo kontroli u slučaju Grčke. Ukupni dug Grčke na kraju prošle godine iznosio je oko 340 milijardi eura i ta zemlja ga ne može više vraćati, čak ni sada kad su već učinjeni prilični rezovi općeg standarda.
    Imamo slučaj Irske, Portugala a cini se da se jos neke europske zemlje, ako ne i sve, priblizavaju tom kriticnom scenariju.

    Predlažem da ovdje pratimo i raspravimo zbivanja oko ovog neviđenog svjetskog novčanog skandala.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Nostradurus on uto tra 19, 2011 5:40 pm

    Jung-fu je napisao/la:Vjerojatno najznačajniji pokazatelj disfunkcionalnosti kreditno monetrnog sustava je današnja takozvana "dužnička kriza".
    Jasno da je cijeli svijet prema nekome dužan, jer to je pogon kreditno monetrne politike po kojoj se novac definira kao dug.
    Analitičar koji je napisao "Orientation Presentation" iz zeitgeist radionice, navodi da samo četiri svijetske države ne duguju novac nikome. Svjetski dug država danas prelazi 55.000.000.000.000 dolara.
    Sam dug je dakle ekonomski opće prihvatljiv sve dok data zemlja uspjeva servisirati, to jest vraćati, posuđenu glavnicu s kamatama prema svojim vjerovnicima. Mehanizam je eto izmaknuo kontroli u slučaju Grčke. Ukupni dug Grčke na kraju prošle godine iznosio je oko 340 milijardi eura i ta zemlja ga ne može više vraćati, čak ni sada kad su već učinjeni prilični rezovi općeg standarda.
    Imamo slučaj Irske, Portugala a cini se da se jos neke europske zemlje, ako ne i sve, priblizavaju tom kriticnom scenariju.

    Predlažem da ovdje pratimo i raspravimo zbivanja oko ovog neviđenog svjetskog novčanog skandala.

    Teme ekonomsko ropstvo i dužnička kriza su uzročno posljedične: Astronomski dug Njemačke
    Kad imamo ekonomsko ropstvo, imamo i rast dugova kod svih država sa rijetkim iznimkama. MMF je objavio da bi trebalo rezati investicije zemljama u razvoju zbog stvaranja inflacije. Što bi značilo vjerojatno da ih krupni kapital ne može izrabljivati dobro, ako skoče cijene pa i cijene rada. Katastrofa. Još će ispasti da je to razlog inflacije na zapadu. Možeš misliti. Razlog je što se ne mogu pokriti troškovi života i cijene moraju rasti.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 8:44 am

    Nije novac definiran kao dug. Nego je novac roba na tržištu, kao i svaka ostala roba( zbirni naziv za proizvode i usluge), koja ima svoju cijenu(kamatu). Vi očito cijenu novca(kamata) pogrešno definirate kao dug, a ne ispravno kao cijenu novca i tu je izvor vašeg neshvaćanja postojećeg monetarnog sistema.

    Novac je sredstvo razmjene, kao bi ga zamjenili za proizvode i usluge na tržištu. Da nema novca bila bi trampa. Proizvodi i usluge su nam potrebni da bi zadovoljili svoje neograničene potrebe. Nažalost resursi za postizanje zadovoljenje neograničenih potreba su ograničeni i zato i postoji ekonomija.

    Nekreditna emisija novca, je oblik tiskanja novca, koji nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, time se nastoji stovriti prividna slika neograničenih resursa(nema ograničenja za nekreditnu emisiju novca) za zadovoljenje neograničenih ljudskih potreba(svi žele kupiti sve proizvode i usluge), ali se time stvara novac, koji nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu. U teoriji ova alternativna teorija(neograničena nekreditna emisija novca, kojoj je jedini cilj jednokratna otplata svih(dospjelih i nedospjelih) komercijalnih kredita ( i stvaranje inflacije, kao negativna posljedica takve emisije novca), bez pokrića takvog novca u proizvodima i uslugama na tržištu)pada u vodu, jer novac mora imati svoju cijenu i pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu.

    Nekreditno emitiran novac nema cijenu, a izrada novca košta. Kako bi financirali troškove tiskanja novca, koji nema pokriće u proizvodima i uslugama, odnosno nema svoju cijenu, bezvrjedan je? Možda novom nekreditnom emisijom novca? Tako možete u krug. U nedogled bi povećavali inflaciju, jer bi neograničeno rasla količina nekreditno emitiranog novca na tržištu.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 9:09 am

    Da se novac (pravno) definira kao dug nije tajna, to je fakultativna definicija koja u praksi itekako živi.
    Kreditni novac nije kao bilo kakva druga roba, koja ima svoju cijenu, jer da je kamata cijena kreditnog novca onda nebi trebalo vraćati glavnicu.
    To ja kao da kupite kilo kruha s obvezom plaćanja proizvoda ali i s obvezom da proizvod u cjelosti i vratite.
    Eto, to je kreditni novac.

    Nekreditni novac nije novac koji se bezglavo štampa, to je naivna pa i pomalo suluda pomisao svih onih koji nisu još mučnili svojom glavom.
    Nekreditni novac, kako ga definira jedan od prvobitnih postulata, predstavlja monetizaciju progresa, on se stavlja u opticaj u onoj mjeri u kojoj postoji ekonomski rast. Ako je rast GDP 3% toliko se u opticaj mora staviti novog novca, upravo da se ta nova proizvodnja i realizira. Nenadovićevi izračuni predviđaju i više, cc6%, jer se brzina opticaja novca smanjuje (štednja) u onom omjeru u kojem društvo raste.

    Ne treba smetnuti s uma da u onom omjeru u kojem dolazi do nekreditne emisije novca, utoliko se smanjuje i porezna presija na gospodarstvo, odnosno realni novac duže i više ostaje u opticaju pa se utoliko i više stvara.
    Novac je energija ekonomskog procesa, energija koju danas netko prisvaja i nudi po neviđeno, apsurdno skupim uvjetima, toliko skupim da se urušava monetarna ekonomija zapadnog tržišta, a s njome i realni sektor jer je zakomomjerno kreditnom novcu došlo do anomalije zvane dužnička kriza.

    Poštovani Bubi, molim da malo dublje proučite sve ono što je s trudom napisao Nostrađurus, a da sami malo bolje prostudirate problem.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Novac nije kao kruh.

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 9:23 am

    Novac nije kao kruh. Kruh kad se kupi ne mora se vratiti, jer je kruh sredstvo zadovoljenja potrebe za hranom. Novac se ne kupuje, nego se uvijek posuđuje uz kamatu. Zašto se novac uvijek posuđuje, a nikad se ne kupuje? Novac se nikad ne kupuje, jer novac kao novac nitkom nije potreban. Novac se uvijek posuđuje, jer je sredstvo razmjene, i ima svoju cijenu troškova emisije.Kad bi vi imali mogućnost kupnje novca bez kamate, znači da ga ne morate vratiti i da taj novac nema svoju cijenu, što bi stim novcem? Onaaj tko bi vam prodao( ne traži od vas da mu ga vratite), kao bi taj platio trošak tiskanja tog novca? A što biste vi s tim novcem? Naravno vi bi taj novac potrošili na kruh i zadovoljili svoju potrebu za hranom, ali bi ostao neplaćen račun za tiskanje novca, ili bi ga možda Ivan Pernar tiskao badava?
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 9:27 am

    Ha ha, evo ja ću se potruditi, štedit ću i odricati se, i plaćati sav trošak tiskanja novca za Republiku Hrvatsku.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Zašto se novac uvijek posuđuje?

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 9:32 am

    Kažete da bi nekreditno tiskali novac u onoj mjeri u kojoj je rast BDP-a? Ali kojim cijenama bi mjerili takav BDP( imate paralelno tiskan novac uz kamatu(cijenu) i nekreditno tiskan novac bez cijene)? Nekreditnim tiskanjem novca bi povećali količinu novca na tržištu i stvorili inflaciju.

    Kažete da kamata nije cijena novca, jer se tada glavnica nebi morala vratiti. Zašto se novac mora vratiti? Zato jer postoji tijek novca u ekonomiji. Kad kupite kruh za novac, kruh ne morate vratiti, iako kruh ima svoju cijenu, jer je kruh svrha zadovoljenje vaše potrebe za kuhom. Zašto novac morate vratiti? Zato jer ga ne kupujete, nego samo posuđujete od banke? Zašto vam ga banka ne prodaje, nego samo posuđujue(prodaja kradita nije prodaja novca, nego posudba novca)? Banka vam posuđuje novac uz kamtu(cijenu novca), jer ga je i sama posudila(ne kupila) od centralne banke uz određenu cijenu(kamatu)? Zašto centralna banka samo posudila novac komercijalnim banka, a nije joj ga dala(prodala besplatno) ili prodala? Zato jer centralna banka plaća troškove tiskanja novca i zato jer postoji novčani tok u ekonomiji. U suprotnom se nebi odvijao novčani tok u ekonomiji, kada tvrtke i građani ne bi vraćali novac bankama, a banke centralnoj banci.

    Zašto kruh nemorate vratiti, a novac morate? Probajte za kruh kupiti novac, pa se pitajte zašto ne moram vratit novac, a moram kruh? Zato jer je u ovom primjeru kruh sredstvo razmjene!
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 9:34 am

    Ako se shvati novac kao energija ekonomslog procesa, a on to i je, onda će se shvatiti da je on svima potreban, kao što je svima potreban i kruh.
    Ali kako je novac istovremeno i kvalitativan pojam, on nema kvantitativne vrijednosti, njegova prava vrijednost je kvaliteta povjerenja kao razmjena naših vrijednosti. Obzirom da je on utemeljen na toj psihološkoj kategoriji on ne smije imati cijenu veću od tiskanja i troškova onih bankarskih usluga koji se temelje na bankarstvu potpune rezerve.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Novac je sredstvo razmjene i ima svoju cijenu

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 9:35 am

    Ne moraš štedjeti da bi centralna banka platila trošak tiskanja novca, jer ona novac tiska uz cijenu(kamatu), kojom podmiruje trošak tiskanja novca.

    Kad bi ga tiskala bez kamate(cijene), tada ne bi mogla platiti trošak tiskanja novca, a to upravo predlaže Nostradamus, Ivan Pernar....

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 9:41 am

    Sad ste rekli da novac ne smije imati cijenu veću od cijene tiskanja novca?

    Do malo prije ste tupili da novac konstantno treba tiskati bez cijene....

    Dobro da ste se odmakli od prvotne ideje Nostradamusa i Ivana Pernara, o nekreditnoj emisiji novca, kao jedinom rješenju plaćanja komercijalnih kredita( dospjelih i nedospjelih).

    Točno da novac nebi smio imati cijenu višu od troška tiskanja, ali ta razlika idu u zaradu centralne banke, a dobit centralne banke država oporezuje, pa uprihoduje novac.U teoriji se kamata na emitiran novac može izjednačiti s troškom tiskanja novca, ali tada vjerojatno guverner centralne banke( primjerice HNB) ne bi mogao imati plaću od kojih 100.000,00 kn, jer centralna banka ne bi smjela emitirati novac po cijeni većoj od troška stjecanja.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 9:43 am

    BUBI je napisao/la:
    Zašto centralna banka samo posudila novac komercijalnim banka, a nije joj ga dala(prodala besplatno) ili prodala? Zato jer centralna banka plaća troškove tiskanja novca i zato jer postoji novčani tok u ekonomiji. U suprotnom se nebi odvijao novčani tok u ekonomiji, kada tvrtke i građani ne bi vraćali novac bankama, a banke centralnoj banci.



    Bubi, centralne banke su privatizirani centri moći, Europska Centralna Banka je u većinskom privatnom vlasništvu, npr. Talijanska Centralna Banka, koji ima cc15% udjela u Europskoj Centralnoj Banci je cc96% privatna.

    Privatnici se bave svojim bussinesom, interesna ekonomija ne gleda opću korist, već vlastiti interes. Ako društvenu blagostanje prepustimo privatnoj psihologiji imamo to što imamo. Ljude koje trguju s novcem na račun općeg standarda.
    A što je najgore imamo i ljude koji u svom neznanju sve to i podržavaju.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 9:45 am

    BUBI je napisao/la:Ne moraš štedjeti da bi centralna banka platila trošak tiskanja novca, jer ona novac tiska uz cijenu(kamatu), kojom podmiruje trošak tiskanja novca.

    Kad bi ga tiskala bez kamate(cijene), tada ne bi mogla platiti trošak tiskanja novca, a to upravo predlaže Nostradamus, Ivan Pernar....

    Ovo je toliko smješno da se graniči s glupošću.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Štednja da bi HNB platila cijenu tiskanja novca?

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 9:56 am

    Slažem se da je smješno, ali ti si rekao da bi štedio kako bi cnetralna banka platila trošak tiskanja novca, budući bi ga tiskala bez cijene(kamate), a nitko ga ne želi tiskati besplatno.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 10:02 am

    Objasnio sam što bi se dogodilo, kada bi se novac emitirao bez kamate.

    Objasnio sam zašto se kupljeni kruh ne mora vratiti, a posuđeni novac ne mora vratiti.

    Gdje je tu neznanje?

    Sve se svodi na alternativne pokušaje ekonomskih teoretičara, da omoguće ljudima neograničene resurse, s kojima bi zadovoljavali neograničenje ljudske potrebe, a to je nemoguće, jer tada nam ekonomija kao znanost ne treba uopće.

    Kad bi neograničeno tiskali novac, koji nema svoju cijenu(kamatu) i koji se ne mora vraćati, tada bi zaista mogli neograničeno zadovoljavati neograničene ljudske potrebe za proizvodima i uslugama!

    Cijelo duštvo bi bilo zadovoljeno(neograničena količina novca s kojom bi neograničeno kupovali proizvode i usluge!!!!!!!!! Ali tko bi tiskao novac badava? Gomilali bi se neplaćeni računi za trošak tiskanja novca. Ipak nebi svi bili zadovoljni, nezadovoljni bi bili radnici u tiskari novca....

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 10:03 am

    Tipfeler, posuđeni novac se treba vratiti. Ostalo sve ispravno napisano.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 10:12 am

    Neograničeno fiktivno tiskanje novca imam zapravo danas, to je ono što ljudi poput vas ne žele razumjeti.
    Bankarski stroj pod supervizijom centralnih banaka "natiskali" su toliko nominalnog novca da to graniči s patologijim.
    Ukupan svjetski dug, dakle dug država bez masivnih kućanskih dugova, prelazi cifru od cc 6000.000.000.000. $, taj novac ne postoji realno, to je nominalni zapis unutar centralnih banaka i banaka.
    Vlasnici tog duga zaračunavaju kamatu na njega, u SAD ona iznosi 4,5 % na godišnjoj razini. Kompletan porez na dohodak koji SAD uprihodi od svojih građana uplaćuje se na ime tih kamata.
    Vlasnici duga su zapravo istiskali toliko novca a svojom psihološkom prevarom tu su inflaciju sakrili pod nominalnim pojmom duga.
    Danas se svaki novorođeni čovjek rađa dužan.
    A da nitko zaparvo nezna tko su vlasnici duga.
    Mi smo postali dužničko rooblje, ali to smo postali usljed vlastita neznanja o tajnama novca.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Tiskanje novca bez kamate eliminiralo bi dug?

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 10:33 am

    U ekonomskoj teoriji ukupni novac ima pokriće u proizvodima i uslugama. Problem je u tome što neki misle da kad banka emitira novac i posuđuje ih komercijalnim bankama isključivo uz kamatu, da ta kamata nema pokriće i da je nepotrebna i da to stvara potrebu za novim zaduženjem. Kamata po kojoj centralna banka posuđuje novac komercijalnim bankama MORA postojati, jer se u suprotnom, ne bi mogao platiti trošak tiskanja novca. Slažem se da bi ta kamata morala biti jednaka trošku tiskanja novca, ali novac centralne banke nikako ne može biti bez cijene, osim ako bi ga netko želio tiskati badava, ali tko želi raditi badava, da bi ostali ljudi imali neograničenu količinu novca da bi zadovloljini neograničene svoje potrebe za proizvodima i uslugama? To je utopija. Današnja ekonomija počiva na temelju da su resursi ograničeni, s kojima zadovoljavamo neograničene ljudske potrebe.

    Govorite o problemu duga? Dug nije problem dok se može plaćati. Isto tako nije problem pun frižider hrane, dok sve možete pojesti, problem nastaje kad se hrana počinje kvariti, pa vam je žao. Tako otprilike isto je problem s dugom, tek kad ga ne možemo vratiti.

    Što novac dalje prolazi u svom novčanom toku, to je kamata veća. To mora tako biti, jer svi novac posuđuju od prethodnog uz cijenu veću(svi žele zaraditi na transakciji, nitko ne želi raditi besplatno). Novac se uvijek vraća jer novac nije sredstvo zadovoljenja potrebe, nego samo sredstvo razmjene. Sve počiva u onom početku da se trošak tiskanja novca mora platiti i da se novac uvijek posuđuje, a nikad ne kupuje, jer je novac sredstvo razmjene,a ne sredstvo za zadovoljenje potrebe, zato novac nije kruh, a kamata na glavnicu nije isto što i cijena ka kruh.Kupite kruh za novac, pa pitajte se zašto ne moram vratiti novac, a moram kruh? Jer vam je kruh tu sredstvo razmjene.

    Tiskanje novca bez kamate, je utopija, koja bi funkcionirala, kada bi netko želio tiskati novac badava, odnosno skupina ljudi bi raditli badava, da bi svi ostali ljudi mogli imati neograničenu količinu novca, s kojim bi zadovoljavali neograničene svoje potrebe za proizvodima i uslugama.

    Nije poanta u tome u čijem je vlasništvu centralna banka, i tiskara novca, i tko tiska novac(to može biti i tvrtka Novac d.d. u vlasništvu države), poanta je u tome, da je posao tiskanja novca, posao koji treba biti plaćen, jer nitko ne želi raditi badava.Zato i centralna banka emitira novac uz kamatu.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on pon lis 03, 2011 11:32 am

    Dug je zapravo jedno političko pa i ideološko pitanje, riješavenje tog problema ja isto tako politički moguće kao što je moguće i promjeniti ideološku percepciju svijeta.
    Način kako se pravno riješiti duga postoji, dovoljno je bankama dignuti obveznu rezervu tako da bude potpuna u odnosu na izdane kredite.
    A kako banke nemaju tu rezervu, jer je novac kojeg "imaju" fiktivni, nominalni novac koji egzistira samo kao zapis u njihovim knjigama, te iste banke trebaju biti dokapitalizirane do razine potpune rezerve.
    Dokapitalizaciju može izvršiti jedino društveni sustav, to jest Republika i to naravno svojim novcem.
    Kako realni Republički novac može biti samo nekreditni, banke se dokapitaliziraju tim novcem od društvenog povjerenja.
    Privatne banke koji imaju onaj novac koji pokriva njihove kredite mogu opstati, ali više ne mogu vršiti kreditnu multiplikaciju i emitirati nominalni novac.
    Emisija novca prelazu u Republičke ovlasti pod parlamentarnom kontrolom.

    Kako od kapitala ne mogu svi živjeti, nego samo oni elitni pojedinci i klanovi koji su kapital prisvojili sustavom centralnih banaka, taj ideološki sustav traži regulaciju.
    1% svjetskog stanovništva ima 40% kapitala, a u odnosu na 93% dužnika lagodno živi od kapitala 7% vjerovnika.
    Ova ideologija vapi za korekcijom.

    Oni koji tu reformu i korekciju ne podržavaju, pa bili oni vjerovnici ili dužnici, zapravo su ljudi u nedostatku morala i koji ne žele vidjeti patološke strahote proizašle iz interesne kreditno-monetarne ekonomije.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 11:46 am

    Novac ne može nikako biti ne kreditni. Kada bi postojao "republički nekreditni novac"( koji naravno ne postoji), on bi konkurirao kreditnom novcu koji emitira centralna banka i koji posuđuju komercijalne banke tvrtkama i građanima. U takvom sustavu nitko ne bi htio kreditni novac( komercijalne banke ne bi imale kome ponuditi kredit(posudba novca uz kamatu) jer bi postojao "republički nekreditni novac" koji bi svi htjeli ( pozajmiti, a ne kupiti) bez kamata, znači besplatno se domoći novca s kojim bi zadovoljili svoje neograničene potrebe za proizvodima i uslugama. To je nemoguće. Kažete da je od ukupne populacije čovječanstva 93% dužnika, i 7% vjerovnika? Što je tu sporno? Jednima je novac potreban, jer ga nemaju, a drugi ga imaju višak pa zarađuju na njemu posuđujući ga uz kamatu! Raspodjela bogatstva nema veze s neograničenom emisijom besplatnog novca. Kad bi se to dogodilo, pala bi vrijednost novca na nulu( novac bi se tiskao bez kamata) i ovih 7% vjerovnika bi izgubilo svu svoju vrijednost( potraživanja vrijednost nula), a 93% dužnika bi imali dug nepostojeći(dug vrijednost nula) i što bi time dobili? BDP bi bio nula( u toj ekonomiji od 100 ljudi, imamo samo 7 vjerovnika i 93 dužnika), samo hrpa novaca koja ništa ne vrijedi i tako sve dok bi se neograničeno tiskao bekamatno....

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Raspodjela kapitala u kapitalizmu

    Postaj  BUBI on pon lis 03, 2011 11:57 am

    "Kako od kapitala ne mogu svi živjeti, nego samo oni elitni pojedinci i klanovi koji su kapital prisvojili sustavom centralnih banaka, taj ideološki sustav traži regulaciju.
    1% svjetskog stanovništva ima 40% kapitala, a u odnosu na 93% dužnika lagodno živi od kapitala 7% vjerovnika.
    Ova ideologija vapi za korekcijom"

    Točno ste opisali da u današnjem kapitalističkom i demokratskom postoji nesrazmjer u raspodjeli bogatsktva. Pojednici žive od kapitala, a većina mora raditi, da bi upoće živjela. Ali ako to želite promijeniti, onda nemožete i dalje zagovarati kapitalizam i osuđivati socijalizam, komunizam i nacizam kao zla koja su ograničavala ekonomske slobode. Osuđujete socijalizam, zagovarate kapitalizam(čitao razmišljanja Ivana Peranra), a govorite da nije uredu da 1% ljudi ima 40% kapitala svijeta? Uskačete sami sebi u usta.

    Nije uredu da 1% ljudi ima 40% kapitala i nije uredu da neki pojedinci žive od kapitala, a većina živi samo od rada. Ali to je kapitalizam, jer kad bi omjer bio 50:50, to bi bilo moguće samo uz intervenciju države( socijalni transferi), a to je protivno ideologiji ne oporezivanju imovine( Ivan Pernar).

    Naravno da je bilo bolje u socijalizmu, nego u kapitalizmu, jer su u socijalizmu svi živjeli od rada(neto plaća), radeći za poslodavca(državne tvrtke), ali u kapitalizmu svi imaju EKONOMSKU SLOBODU pokrenuti poduzetništvo i živjeti od kapitala, a ne od rada. Očito je tu slobodu iskoristilo samo 1% ljudi.

    EKONOMSKU SLOBODU zagovara i sam Ivan Pernar.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on uto lis 04, 2011 8:58 am

    BUBI je napisao/la:
    Ali ako to želite promijeniti, onda nemožete i dalje zagovarati kapitalizam i osuđivati socijalizam, komunizam i nacizam kao zla koja su ograničavala ekonomske slobode. Osuđujete socijalizam, zagovarate kapitalizam(čitao razmišljanja Ivana Peranra), a govorite da nije uredu da 1% ljudi ima 40% kapitala svijeta? Uskačete sami sebi u usta.



    Osobno nisam nikad osuđivao socijalizam niti zagovarao kapitalizam, nikada ne skačen sam sebi u usta a i neznam gdje ste to pročitali. Čitajući Pernara naravno niste mene čitali, ja nisam nesvjesno identičan sa Pernarom. Mi nismo klonovi.
    Kapitalizam i socijalizam su u mojim očima podjednako i loši i dobri sustavi.
    Ono što je loše je zajednička kreditno-monetarna politika, zbog kojega propadaju obje ideologije.
    Ono što socijalizam ima kao dobro je nedosegnut ideal društvenog nadzora nad ekonomskim tokovima, a ono što je dobro u kapitalističkoj ideji su privatne slobode.
    Ove dvije opreke su samo naizgled nespojive, jer one doživljavaju sintezu u ideji nekreditnog sustava stvaranja novca.

    Ali da bi upoće mogli raspraviti o toj ideji koja predstavlja jednu novu ekonomsku ali i društvenu paradigmu, predlažem da na tren izađete iz svog zauzetog stava pa da otvorena uma pročitate osnovne postulate koje je odavno, u okrilju samoupravnog socijalizma potpuno neshvaćen, napisao Stojan Nenadović:

    http://noncredit-money.org/?cat=31〈=sr

    http://noncredit-money.org/?cat=30〈=sr

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 9:34 am

    Zahvaljujem na linku, jako zanimljiva razmišljanja Stojana, koji se trudi uvjeriti da već postoji nekreditna emisija novca u današnjoj ekonomiji.

    Prolongacija kredita(iz kratkoročnog u dugoročni) ne bi bio baš dobar primjer jer se plaća kamata. Navodi se da je inflacija( vraća se realno manje novca iako se nominalno vraća cijeli kredit), zapravo nekreditna emisija novca( jako zanimljiva, odlična teza), ali ako je tako, zašto se onda boriti protiv inflacije i pritom zagovarati nekreditnu emisiju novca. Emisija nekreditnog novca, kako se navodi, ima izvor ne u radu, nego u višku korisnosti.

    Pitam se (i Vas) ako nam inflacija pojede dio kredita(realno vratimo manje, a nominalno vratimo cijeli kredit) znači li to da određen broj novčanica nam ostaje nevraćen banci( banka ga ne potražuje zbog inflacije)?

    Ja mislim da je to samo nematerijalni(ne postoje takve novčanice) efekt, jako zanimljiv.

    Prema tome, protiv inflacije bi se trebali boriti samo vjerovnici, a dužnicima bi bila u interesu veća inflacija, ali je pitanje: bi li dužnicima tada zaista osta dio novčanica koje ne trebaju vratiti vjerovnicima zgob inflacije(vrijednost tog nekreditnog novca bi bila jednaka vrijednosti inflacije)? Znate li odgovor?

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 9:44 am

    Tezu o postojanju nekreditne emisije novca(novac koji dužnik ne mora vratiti vjerovniku, jer ga vjerovnik uopće ne potražuje), osobno bih svrstao u novu znanost: Alternativna ekonomija.

    Isto tako postoje i: alternativna povijest čovječanstva, kriptozoologija, alternativna medicina, NLO itd.

    Kako djeluju alternativni znanstvenici: zanimljivo štivo, trude se dostaviti dokaze, ali uvijek nešto fali, da ne fali, ne bi bilo alternativno, a time niti zanimljivo.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Jung-fu on uto lis 04, 2011 10:20 am

    Vi gospon Bubi brzate, sve odmah apsolvirate, posljedice takvog ad hoc pristupa su ogromene rupe u razmjevanju, a ja nisam dokon utoliko da bih sve to mogao krpati.
    Osobno, prije nego sam dao neko svoje mišljenje o Nenadovićevoj teoriji više puta sam to kritički pročitao, raspravlajo sam o njoj i s Nenadovićem i s drugim ljudima. Nenadović je nadopunio neka svoja stajališa a ja sam promjenio neka svoja društvena mišljenja.

    Ono što primječujem ja činjenica da je novac na kredit prava dogma, integrirana u srž našeg društvenog bića i prosvjete.
    Ono što znam po sebi je takođe činjenica da ponekad treba uložiti znatan umni napor da bi se uvidjela neprirodnost i disfunkcionalnost sustava kreditnog novca.

    Ovdje nije nikome cilj voditi jalove rasprave ili nametati mišljenja za ili protiv, svatko ima pravo na svoje mišljenje ali ova tema kao i sve teme imaju svoj tematski dio, pa bih molio da se ubuduće držimo teme i na osnovu nje izlagali svoja mišljenja.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 10:40 am

    Tvrdi se da je sustav kreditnog novca nefunkiconalan jer stvara dužničku krizu. Dužnička kriza ne bi postojala, kada bi čovjek dugove otpaćivao radom i zarađivanjem novca, a ne kupovanjem novih kredita, dakle nije problem u sustavu, nego u mentalitetu pojedinaca(ne svih ljudi, jer nemaju svi dugove). I zato bi se ekonomija trebala bazirati na nekreditnom novcu, samo da nema dugova? Tvrdim da bi se to protivilo psihologiji čovjeka, jer se nekreditni novac ne stječe radom, a ako čovjek ne bi radio, tada bi bio depresivan, a lijek protiv depresije ne bi nitko imao proizvesti, jer bi svi težili stjecanju nekredtinog novca, koji se stječe neradom. Kreditni novac tjera čovjeka da radi i otplati glavnicu i kamatu, ali što je uopće sporno u ljudskom radu, zašto izbjegavati ljudski rad?

    Sponsored content

    Re: Dužnička kriza

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet oľu 23, 2017 10:27 am.