Reforma monetarnog i bankarskog sustava

Zaboravljate na štednju u devizama. Devizna štednja nema negativnih posljedica na cirkulaciju novca. ALi devizna štednja je posljedica nepoštivanja kune od nas, ne vjerujemo u državu i njen novac, tj ne vjerujemo u sebe. Posljedica toga je da se devizna klauzula lako podmetnula.
Imate jako puno dobrih viđenja na bankarski sustav ali imate i jako puno duplih mjera za isto kako bi riješili problem. Rekao bih da se to dešava iz nerazumijevanja svog vlastitog objašnjenja ili ne prihvaćanja što to sve prosljeduje.
Recimo za jednu stvar. AKo se uvede klizni tečaj, potpuno je nepotrebno kontrolirati uvoz/izvoz, klizni tečaj to sam radi. Potrebno je samo poticati ili čak organizirati proizvodnju koja je potrebna da se podmiri potražnja iz uvoza. Što se uvozi je potrebno proizvoditi doma jer to će imat prođu.
Tražiti 100% rezervu će imati iste posljedice kao i zlatni standard ali neće spriječiti inflaciju. Inflacija se kontrolira samo cijenovnikom državne potrošnje. Koliko država plaća usluge i proizvode. Ne koliko će potrošiti nego koliko će plaćat proizvode. Privatne banke su puno bolje u odlučivanju tko treba dobit kredit nego države a sa 100% rezervama banke postanu potpuno neisplative za rad. Bolje riješenje je uspostaviti internet market za direkno spajanje štediša i posuđivača ali tad dolaze troškovi rejtinga posuđivača ili procjene valjanosti kredita u igru. Neko to mora platit da bi se omogućili krediti.
Druga stvar, računica za potrebni deficit je deficit= štednja u kunama+rast cijena dionica i nekretnina. Dionice i nekretnine isto zamrzavaju novac kao i štednja, razlika u cijenama tih je potrebno nadoknadit novim novcem.

Budite pozdravljeni critical tinkerer.

critical tinkerer je napisao/la:Zaboravljate na štednju u devizama. Devizna štednja nema negativnih posljedica na cirkulaciju novca. ALi devizna štednja je posljedica nepoštivanja kune od nas, ne vjerujemo u državu i njen novac, tj ne vjerujemo u sebe. Posljedica toga je da se devizna klauzula lako podmetnula.

Slažem se sa vama. Devizna štednja je samo mjera kojom narod želi zadržati vrijednost svoje štednje. Naravno to vrijedi ako je valuta u kojoj se štedi stabilne kupovne moći.

Imate jako puno dobrih viđenja na bankarski sustav ali imate i jako puno duplih mjera za isto kako bi riješili problem. Rekao bih da se to dešava iz nerazumijevanja svog vlastitog objašnjenja ili ne prihvaćanja što to sve prosljeduje.
Recimo za jednu stvar. AKo se uvede klizni tečaj, potpuno je nepotrebno kontrolirati uvoz/izvoz, klizni tečaj to sam radi. Potrebno je samo poticati ili čak organizirati proizvodnju koja je potrebna da se podmiri potražnja iz uvoza. Što se uvozi je potrebno proizvoditi doma jer to će imat prođu.

Ne bio toliko u to uvjeren jer klizni tečaj djeluje linearno na sve proizvode, a carine mogu biti diferencirane. Carina djeluje isto kao i oslabljeni tečaj jer je potrebno više novca za određeni strani proizvod.

Tražiti 100% rezervu će imati iste posljedice kao i zlatni standard ali neće spriječiti inflaciju.

Ovo jednostavno nije istina. 100% o.r. ima svrhu da se ukine multiplikacija novca. Zlatni standard to nije ukidao. Postojao je omjer između novca i pologa zlata koji je limitirao količinu novca. Ali nitko nije stvarao novo zlato bez troška. Stoga je i morao postojati faktor multiplikacije prema pologu zlata. Iza svega toga stoji da treba postojati određeni udio u rudarstvu zlata da bi stvar funkcionirala. Međutim, velika većina novca je bio kredit. A samim time je sustav išao na ruku bankara koji su multiplicirali novac na ime zlatnog pologa i potraživali kamatu. Naravno, vraćanje kredita znači povlačenje novca i bacanje privrede u krizu.

Inflacija se kontrolira samo cijenovnikom državne potrošnje. Koliko država plaća usluge i proizvode. Ne koliko će potrošiti nego koliko će plaćat proizvode.

Ne znam koliko ste o ovom razmišljali. Ali ispada da ako država treba puno usluga i proizvoda da će cijena rasti. Međutim, to je bez veze jer se radi o pohlepi. Cijena bi trebala padati što su veće potrebe sve dok se ne postigne maksimalna produktivnost. A država valjda zna koliki su realni kapaciteti privrede.

Privatne banke su puno bolje u odlučivanju tko treba dobit kredit nego države a sa 100% rezervama banke postanu potpuno neisplative za rad. Bolje riješenje je uspostaviti internet market za direktno spajanje štediša i posuđivača ali tad dolaze troškovi rejtinga posuđivača ili procjene valjanosti kredita u igru. Neko to mora platit da bi se omogućili krediti.

Izokrenuli ste logiku. Banke su servis u privredi. Npr, kao i čistačice. Da li zbog toga čistačica mora zarađivati bolje od privrede? Jer ona je jedna, a radnika puno. Morala bi biti dobro nagrađena. Ili možda ne?
Pokušavate se držati logike da se bez kredita ništa ne može. A osim toga, zašto vam treba kredit? Da povećate proizvodnju ili da je učinite jeftinijom. To bi trebali pokrivati iz vlastitih ušteda.

Cijela logika je izokrenuta tako da se vlastita ušteda ne ostvaruje i da se želi povećati proizvodnja ili efikasnost da bi su u buduće stvorila ušteda. A ne pitate se zašto je nema sada? To je osnovno pitanje.

Druga stvar, računica za potrebni deficit je deficit= štednja u kunama+rast cijena dionica i nekretnina. Dionice i nekretnine isto zamrzavaju novac kao i štednja, razlika u cijenama tih je potrebno nadoknadit novim novcem.

Da li znate zašto je nekad bio visok porez na promet nekretnina? Moje mišljenje je da se time željelo ubiti nekretninsku špekulaciju. Rast cijena nekretnina nema smisla ako su plaće konstantne. To bi značilo da moramo stalno oslabljivati novac. Osim toga, sasvim je logično da nekretnini cijena sa vremenom pada, a ne da raste. Jer sve ima svoj vijek nakon čega skoro ne vrijedi ništa. Da li vam je sada jasnije zašto je porez bio visok? Da bi se nekretnine kupovale za vlastito korištenje, a ne za špekulaciju.

Dionice su priča za sebe. Ima jedan primjer u kojem dioničarski fond može preuzeti koliko god želi firmi i prodavati uloge u svom fondu sa istom sumom novca u opticaju. Npr. Ulagač X1 ulaže 10 miliona kuna i fond kupuje firmu od X2. Ako prodavač X2 uloži novce u isti fond, operacija se može nastaviti bezbroj puta dok se za isti novac može kupiti nova firma. I na kraju imamo u vlasništvu fonda N firmi, a samo 10 milina kuna. Međutim X1 do XN vlasnika misli da ima vrijednost od 10 miliona. A Sad mi vi objasnite kolika vrijednost dionica, ako svi odluče da ih prodaju. Trebao bi se stvoriti novac da bi to ulozi bili bez gubitak. Koja je poanta iz svega? Ima tu još štošta za promišljanje što nisam rekao. Razmislite .... Vidim da znate razmišljati.

Pozdrav

Carina djeluje isto kao i oslabljeni tečaj jer je potrebno više novca za određeni strani proizvod.

Ali tad se ostaje bez znanja o tome koja industrija je najpogodnija za nas u odnosu na stranu, koja će se najejftinije proizvesti zbog raznih povoljnih osobina svojstvene samo nama. I uvoziti se mora uvijek jer energija i neke sirovine nisu prisutne doma. Slobodna trgovina (naravno ako je slobodna u pravom smislu ) će uvijek poboljšati obe države koje sudjeluju.

Ali ispada da ako država treba puno usluga i proizvoda da će cijena rasti

A koji način povećanja i smanjenja deficita onda predlažete? nema tiskanja novca bez kupovine usluga i proizvoda od države. AKo cijene rastu potražnjom onda će bit inflacije. Nema izlaza iz ove zavrzlame koju ste stvorili. Čak i za nezaposlene koji dobijaju novac od države oni troše pa je to isto kao potražnja od strane države.
Država postavlja cijenu i onda tržište to snabdije ili ne, ako ne postoje druge usluge ili proizvodi koje može tak kupit i to je kontrola inflacije.

Pokušavate se držati logike da se bez kredita ništa ne može. Banke su servis u privredi.

Ove dvije rečenice otkazuju jedna drugu. A bez kredita se ne može, ne "ništa ne može", nego ne može puno toga. Recimo izgradnja Pelješkog mosta, koliko štednje treba za to? Da li treba toliko novotiskanog novca da bi izazvalo inflaciju? Ili Radit toliko sporo koliko nijedna tvrtka ne može preživjeti. A povratom kredita se taj novac djelomično i uništi. Ostane samo prava vrijednost izgrađenog.
Na drugu stranu, početak neke tvrtke zahtijeva kredit dok se vremenski razmak između troškova i prihoda ne prevaziđe, Niko nema toliko štednje da prevaziđe troškove kod velikih i zahtjevnih proizvoda. Recimo Brodogradnja. To je Marx vrlo dobro opisao.
A što se tiče razlike u prihodima to se mora ograničit marginalnim porezom na osobe i tvrtke.

A što se tiče dioničarskih fondova oni se baziraju na prihodima od dionica a prevazilazi se sa leverage (kreditom) i koji iskorištavaju moć količine novca koji posjeduju da manipuliraju vrijednost dionica i time zarađuju. Kad bi svi dioničari htjeli povući novac u isti mah to bi sve i uništilo, isto vrijedi i za banke i za novac. Zamisli da država povuče sav novac u opticaju koji je sama izdala i ima kontrolu nad tim. To je teoretski moguće ali i jednako vjerojatno kao i za dioničarske fondove sem ako se ne otkrije fraud i krađa u tom fondu. SVe se zasniva na povjerenju u novac ili banku ili fond. SVe je to Ponzi po vašem. A sve djeluje do jednom.

Ja mislim da vi nemate matematički model koji bi mogao vršiti eksperimente da znate što se dešava. Pokušaj MMT model.

@critical tinkerer, U međunarodnoj trgovini se može koristiti razmjena pute npr. Bartera ili nekog drugog sustava koji kompenzirano radi razmjenu. Nije nepohodno uvijek uvoditi carine.

Novac koji je deficit proračuna se plasira i preko besplatnog školovanja, zdravstva, socijale i mio osiguranja. Dakle, ne mora država ništa direktno trošiti.

Ne navijajte toliko za kredite. Država može svu infrastrukturu graditi zapošljavanjem ljudi u vlastitim firmama. Naravno u svemu tome se trebaju znati prioriteti prema korisnosti. Ako ljudi pošteno dobivaju svoje plaće, tada oni dalje troše novac u državi i nema problema sa inflacijom. Moguće je ostvariti zatvaranje troškova.

Uzmimo drugu situaciju. Radi se za izvoz. Roba nestaje sa tržišta, a pojavljuje se novac. Recite mi koja je razlika u izvozu i radu na domaćoj infrastrukturi? Samo u tome što se imaju devize za uvoz, zar ne. Druge razlike nema. To je sa novčane strane. A sa materijalne, ostao nam je objekt za zajedničko korištenje koji nam olakšava život (most, cesta, pruga, kanal za navodnjavanje, itd.)

Dioničarstvo je prevara. Možete kupovati i prodavati dionice bez poreza?! Što je to? Zatim imamo mio fondove koji ulažu u dionice i pokaže se da je prosječna dobit na dionicama manja nego štednja u banci. A objašnjenje postoji. Kako možete očekivati globalnu akumulaciju u sustavu koji koristi kredit umjesto novca? Jednostavno ne postoji ni u teoriji. Suma novčanog bogatstva i dugova (-) je negativna. Nema šanse da se mirovine značajno povećaju od prinosa na dionice. A pri tome će upravljači sa fondom zaraditi silne novce. A to je čista majmunarija.

MMT model je jako sličan ovome o čemu pričam. A nitko ga ne uzima ozbiljno jer je i dalje velika rupa u razmišljanju što se tiče multiplikacije novca u bankama, zaduživanju države, dioničarstvu i još koje čemu. Mnogi pokreti za novac bez duga su također nedorečeni i liče na saboterske akcije nekih interesnih grupa. Do ovih zaključaka možete i sami doći ako zbilja shvatite ono o čemu sam pisao: http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac . Istina o emisiji novca je uvod u filozofiju o demokraciji, korupciji i potrebnim promjenama u društvu. A to je tema koje se jako boje sadašnji financijski centri moći.

I mislim da je došlo vrijeme da se shvati da nema potrebe podilaziti bogatašima. Društvo koje ima moć nad emisijom novca ih ne treba.

Mi govorimo jedan mimo drugog kad najvažnije stvari su suverenost države i potreba za tiskanjem novca bez kamata.
Kao prva najvažnija je da se razumijemo oko šta je novac? Po meni novac je način mjerenja, baš kao metar, kilogram, litar itd.
Novac nema vrijednost sam po sebi nego samo računa koliko ko kome duguje. Ako država ili bilo tko drugi unutar države prima novac koji je banka izdala kreditom isti je kao i onaj koji je država izdala, nema manju vrijednost ali može učinit da sav novac ima manju vrijednost (inflacija). Sam uticaj kreditnog novca na državni novac pokazuje da ima istu kvalitetu.
Vrijednost primjene neke valute zasniva se samo na moći države da naplati poreze u valuti koju izdaje.
Pročitaj samo 2 chapter o Colonijalnoj Africi i kako su prihvatili europski novac.
http://www.epicoalition.org/docs/Pavlina_2007.pdf

MMT je bitan upravo zato što uključuje kretanja novca i bankovnog sustava unutar države. Nasuprot neoclasical theory u kojoj novac nije važan jer po njima štednja=investicija jer banke ne stvaraju novac ni iz čega, i kretanja privatnog duga nisu bitna. I vi tu griješite misleći da su banke ograničene rezervama u izdavanju duga. Nisu. Banke prvo izdaju kredit pa polog je rezerva ili deposit tog istog kredita nakon razmjene dolazi nazad u banku. AKo kojim slučajem fali rezervi zato i služi noćne posudbe od strane banaka. LIBOR, EURIBOR Zbog toga znanja su MMT jedini koji su modelom predvidjeli krizu dok neoclasičari među njima i Dirk Krueger nisu.

Za MMT glavni pokretač rasta ekonomije je akceleracija duga (kroz agregatnu potražnju) i svi chartovi potvrđuju corelaciju rasta duga sa nezaposlenosti i rastom ekonomije. Naravno oni većinom govore o suverenim državama koje nemaju zabranu tiskanja novca, kao USA, Kanada, Australija, Japan, UK, Turska, svi oni koji nemaju peg sa stranom valutom ili ne drže stranu valutu kao svi u eurozoni.
Glavni zadatak MMT theorije je poništenje nezaposlenosti, što po vašim mjerama koje predlažete nije baš naj cilj.
Po vašim mjerama vidim da predlažete nešto poput prošlog sustava gdje država sve kontrolira. Ja sam protiv toga, svaki ekstrem je ekstreman, ja sam za slobodno tržište roba i usluga a država mora održavat ono što ima velik moralni risk tj monopole. Znači infrastrukturu, banke, skolstvo, zdravstvo, sudstvo, policiju drži država i organizaciju novih tvrtki koje privatni sektor ne pokreće a potrebni su da zamijene uvoz. Novostvorene tvrtke bi bile samoupravne i samo radnici koji rade u njima bi imali dionice bez prava prodaje. Znači demokracija i na radnom mjestu/samoupravljanje.

Vjerujem da poznaš engleski pa ovdje su najvažnije pouke o MMT a omakle su se i neke vrlo značajne političko/diplomatske informacije. Ovo je samo prvi seminar na Columbia Law School od 7 ali jako važan i ja mislim najbolji od puno njih o MMT. Samo sat i pol videa sa najvažnijim teoretičarima MMTa Michael Hudson I Randall L Wray, tu će bit još i Warren Mosler I možda Steve Keen

http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-1.html

critical tinkerer je napisao/la:
Po vašim mjerama vidim da predlažete nešto poput prošlog sustava gdje država sve kontrolira. Ja sam protiv toga, svaki ekstrem je ekstreman, ja sam za slobodno tržište roba i usluga a država mora održavat ono što ima velik moralni risk tj monopole.

Ovdje se postavlja ono osnovno pitanje, što je to država?
Ako država predstavlja sve njene stanovnike onda je dobro da vrši kontrlole, zbog općeg dobra. Danas mnogi shvaćaju državu kao vlasništvo stranke na vlasti... Tu percepciju treba iz korjena promjeniti.

Mi ovdje, ipak, govorimo o nečem specifičnom, o kontroli nad emisijom i kontrakcijom novca.
Ta je kontrola danas u privatnim (interesnim) rukama.
Nekreditni sustav stvaranja primarnog novca nema značenje da će trenutna stranka na vlasti imati kontrolu nad emisijom novca, kontrola je posve javna a bazira se na lako razumljivoj znanstvenoj formuli.
Formula emisije i kontrakcija novca ima za cilj spriječiti inflaciju novca s jedne, odnosno deflatorna kretanja koja su zapravo danas prisutna zbog velike kontrakcije, s druge strane.
Tu dakle ne može više biti manipulacija, tko ne radi po formuli izazvat će inflaciju ili deflaciju ekonomskog procesa.

Što se tiče slobodnog tržišta ono može doista slobodno funkcionirati samo unutar općeg nekreditnog sistema stvaranja novca, sa bankarstvo pune rezerve u odnosu na izdane kredite. Unutar kreditno-monetarnog sustava slobodno tržište izaziva anomalije kojima danas tako plastično svjedočimo.

critical tinkerer je napisao/la:Mi govorimo jedan mimo drugog kad najvažnije stvari su suverenost države i potreba za tiskanjem novca bez kamata.

Ne znam gdje ste vi našli podatak da nismo za povećanje zaposlenosti? Problem maksimalne zaposlenosti je što tada nema prostora za povećanje standarda. Potrebno je povećati produktivnost da bi se oslobodio dio ljudi za proizvodnju drugih proizvoda.

Pogledao sam seminar o MMT i tu još nema ništa spornog. Koleracija između kreditne ekspanzije i zaposlenosti je privremena jer vodi u neotplativi dug. Ne može se zaposlenost stalno graditi na kreditima.

Vaše zalaganje za slobodno tržište van granica države je u redu dok se radi o kompenzirnoj trgovini. Druga stvar je tko posjeduje velika poduzeća. Nije samo cilj državu riješiti duga, nego i povećati jednakost raspodjele plodova rada u zajednici. Jer to je pitanje vlasti većine. Zašto bi većina donosila zakone koji pašu malobrojnim bogatima da postaju još bogatiji? Pa o tome je i govorio Michael Hudson ( https://www.youtube.com/watch?v=jiUFTxWHOaE ).

Vi možda ne shvaćate da se ovdje ne radi samo o novcu, dugu i ekonomiji. Radi se i o demokraciji, korupciji i boljem društvu. A radničko upravljanje poduzećima neće biti dovoljno rješenje. Puštanje puno ovaca u šume kojima lutaju vukovi ne može završiti dobro. Svaki pastir to zna. Snaga društva je u zajedništvu, podpomaganju i zaštiti. A držati se možemo skupa samo ako smo poprilično jednaki i ne izrabuljujemo se međusobno.

@Jung-fu

Ako država predstavlja sve njene stanovnike onda je dobro da vrši kontrlole, zbog općeg dobra.

Ja sam za to u teoriji ali praksa pokazuje da vremenom se sve kvari pa tako i odabir onih koji odlučuju o tim stvarima. Nenadje.iva je sposobnost ljudi da varaju sistem i daj dovoljno vremena i sve se pokvari. AKo država ima veliku moć čak i mali odmak od idealnog odlučivanja može imati velike posljedice i poradi toga i samo toga sam za konkurenciju između slobodnog tržišta i državnog odlučivanja. Naravno da i tu vremenom jedna strana pobijedi ali daje više šanse i vremena da se korigira promjena nego u slučaju da jedna strana ima svu moć. Općenito govoreći. Što se tiče slobode države da izdaje primrnu emisiju tu sam absolutno za to. Danas države u EU a ni HR nemaju tu slobodu. ALi ne samo kao jedina opcija, nego da i država i banke imaju tu opciju i koriste je. Ali bankama ne smije biti dozvoljeno da to rade za kupnju dionica i nekretnina nego samo za potrošnju na robe i usluge i tvrtkama za tekuće troškove i investicije. Znači zabraniti kredite za spekulaciju ali dozvolit kredite za ostalo. Rezerve ne utiču na količinu kredita koje banke daju, ali tebale bi biti oko 10%

@ Nostrađurus

Koleracija između kreditne ekspanzije i zaposlenosti je privremena jer vodi u neotplativi dug. Ne može se zaposlenost stalno graditi na kreditima.

To se upravo dešava danas kad je došao taj limit visine duga i sad dolazi do deleverage ili otplata duga čime se smanjuje količina novca u opticaju i time povećava nezaposlenost.Ali to se dešava jer rast duga nije pratio i rast prihoda većine stanovništva u stvarnim vrijednostima. U stvari ne da mora pratit samo nego rast prihoda mora biti trun brži od rasta duga i može ić u nedogled. Inflacija je ipak važna za korekcije sektorskih nejednakosti koje se mijenjaju tokom vremena.
Korelacija nije samo kod kreditne ekspanzije nego i kod kreditne restrikcije. Zato se to zove acceleracija (duga), koja može biti i negativna dok ekspanzija je samo pozitivna i nezaposlenost uvijek prati acceleraciju duga, pozitivno i negativno. A MMT i MCT zagovaraju moderni oprost duga kao jedini način za brz izlazak iz krize: Novotiskanim novcem opslužiti svakog građanina sa jednakom količinom novca pod uvjetom da svatko tko ima dug prvo otplati svoj dug.
Što se tiče nejdnakosti zarada, ja sam apsolutno za korekciju tih destruktivnih kretanja i preferiram marginalni porez od 90% recimo za dohotke preko 200.000 kuna. cifra je samo prijedlog, nisam baš znalac što se tiče HR situacije ali nek bude i 500.000HRK. Iskustvo USA iz '50 i '60 pokazuje da je to jako dobar motivator za mnogo toga, recimo za rast radničkih plaća, solventnost tvrtki, uništavanje spekulacija. Po meni puno bolje čak i psihološki na populaciju primjeniti konfiskatorni porez nego staviti zabranu na ogromne prihode. Istraživanja pokazuju da tek nakon 75% poreza bogati smanjuju trud na zaradu.
Btw Još sam u toku čitanja Makroekonomike i Financijski sustav i Novac

Nešto važno sam primjetio prošli tjedan, a to je da je HPB počela nuditi povoljnije kredite i još u kunama što bi mogao biti način da se deficit nastavi, samo da još Vlada ukine tako gadne preplatne kazne na kredite i može se reć da imamo monetarnu politiku i način smanjenja kamata.

Problem maksimalne zaposlenosti je što tada nema prostora za povećanje standarda.

Maksimalna zaposlenost je nemoguća zbog raznih ljudskih karakteristika a i zbog potrebe ljudi za štednjom. Sem ako se to ne korigira vremenom tj brojem radnih sati u tjednu.
Naravno da će standard nekih ljudi opasti da bi svi mogli bit zaposleni to je neminovno ali na drugu stranu korisno čak i za njih.
MMT predlaže Garanciju Zaposlenja. Svi koji žele mogu imati posao i raditi a država će obezbijediti što radit uz minimalac tako da tvrtke koje žele radnike moraju platit više da ih dobiju. Poslovi mogu bit razni: od lokalnih potreba za čišćenjem parkova i ulica, brige za starce i onemoćale do izgradnje infrastrukture (svi znamo kako nam je potrebna). To je i način za održanje standarda i za poboljšanje okoline a i ublažavač (automatic stabiliser) budućih kriza.

Ja predlažem korekciju kapitalizma u puno pravedniji sustav ne potpuno radikalno ukidanje jer to se dešava samo kroz nasilnu revoluciju a kapitalizam se zasniva samo na uvijek rastućem dugu koji se podmiruje uvijek rastućim prihodima. Marx je dobro opisao da samo dug može premostiti vremenski jaz između početne proizvodnje i povrata ulaganja u kapitalizmu. Da prava konkurencija uništava profit i zadnja faza kapitalizma je financijski kapitalizam a to je danasnjica. Ali ja ipak vjerujem da je kapitalizam još uvijek premoćan da bi dozvolio radikalnu promjenu bez prolivene krvi.
Još gora stvar je povijesna činjenica da čim krvaviji sukob manje se zna kakav sustav će niknuti nakon što se oružje stiša. Začetnici i nositelji originalnog znanja imaju manje šanse da prežive što sukob duže traje te je nemoguće organizirati naredni sustav sa znanjem kojim je započet sukob. To je i kod nas slučaj u Domovinskom ratu. Ono uvjerenje sa kojim se krenulo u odbranu nije uspjelo procvjetati i tako smo dobili ovo što imamo.

Oporezovanje bez obzira na postotak omogućava bogaćenje. Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva. Tj. treba dozvoliti sitno poduzetništvo kao oblik razvoja novih ideja i proizvoda, a limitirati mogućnost bogaćenja u nedogled. Jer imamo prirodnu selekciju psihopata kojima je bogatstvo na prvom mjestu, a društvo na drugom. Tu negativnu selekciju treba riješiti.

Također, širenje znanja je jako teško, ako su vlasnici patenata korporacije. Ne možemo biti društvo znanja i napredovati, ako se znanost i tehnologija privatiziraju. I danas mi nije jasno zašto država ne plaća svoj tim programere da rade besplatna softverska rješenja za zajednicu? Mi mora da smo totalni kreteni,

Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva.

Kooperativi/samoupravljanje/radničko vlasništvo dionicama bez mogućnosti prodaje bi sve to lako riješavalo. Radnici koji rade u tvrtkama bez obzira na veličinu odlučuju o preraspodjeli dobitka. Znači neće bit da menadžer zaradi 50 put prosjek. Iskustvo Mondragon kooperativa pokazuje da razlika između krajnjih plaća je oko 4x iako je limitirana na 6 po pravilniku kompanije. Znači ako radnici odlučuju o visini dohotka menadžera neće bit veća od 4x najniže plaće. Mondragon ima oko 120.000 uposlenih u oko 300 odvojenih kooperativa. Radi se od ponedjeljka do četvrtka a u petak se sjedi i odlučuje, znači demokracija i na poslu. Nemaju potrebu za poslovođama jer radnici profesionalci se dogovaraju o svemu pa i o kontroli rada. I nije zatvorena tvrtka nego je konkurentna na tržištu i uspješna je već preko 50 godina.
Ako država kreira takve kooperative i predaje ih slobodnom tržištu tada bi to bilo jako uspješan primjer za druge radnike da preuzmu ostale korporacije u privatnom vlasništvu. U stvari sam načuo da naši sindikati rade upravo na tome da započnu kooperative.
Hollande u Francuskoj radi na stvaranju zakona da ako tvrtka želi zatvorit i preselit u Kinu, mora prodati tvrtku radnicima koji bi je nastavili samoupravljati.

critical tinkerer je napisao/la:

Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva.

Kooperativi/samoupravljanje/radničko vlasništvo dionicama bez mogućnosti prodaje bi sve to lako riješavalo. Radnici koji rade u tvrtkama bez obzira na veličinu odlučuju o preraspodjeli dobitka. Znači neće bit da menadžer zaradi 50 put prosjek. Iskustvo Mondragon kooperativa pokazuje da razlika između krajnjih plaća je oko 4x iako je limitirana na 6 po pravilniku kompanije. Znači ako radnici odlučuju o visini dohotka menadžera neće bit veća od 4x najniže plaće. Mondragon ima oko 120.000 uposlenih u oko 300 odvojenih kooperativa. Radi se od ponedjeljka do četvrtka a u petak se sjedi i odlučuje, znači demokracija i na poslu. Nemaju potrebu za poslovođama jer radnici profesionalci se dogovaraju o svemu pa i o kontroli rada. I nije zatvorena tvrtka nego je konkurentna na tržištu i uspješna je već preko 50 godina.
Ako država kreira takve kooperative i predaje ih slobodnom tržištu tada bi to bilo jako uspješan primjer za druge radnike da preuzmu ostale korporacije u privatnom vlasništvu. U stvari sam načuo da naši sindikati rade upravo na tome da započnu kooperative.
Hollande u Francuskoj radi na stvaranju zakona da ako tvrtka želi zatvorit i preselit u Kinu, mora prodati tvrtku radnicima koji bi je nastavili samoupravljati.

Samoupravljanje sada u poduzećima može uspjeti, ali zbog toga što uspjeh jednih dolazi od propasti drugih nije normalno da to bude rješenje. Tj. to nije rješenje za sve firme. Teoretski je nemoguće da svi posluju sa profitom, ako nema dotoka novca bez duga. Tj. moguće je na ime još većeg duga što u konačnici vodu u bankrot.

critical tinkerer je napisao/la:. ...Što se tiče slobode države da izdaje primrnu emisiju tu sam absolutno za to. Danas države u EU a ni HR nemaju tu slobodu. ALi ne samo kao jedina opcija, nego da i država i banke imaju tu opciju i koriste je.... Rezerve ne utiču na količinu kredita koje banke daju, ali tebale bi biti oko 10%

Nažalost spoj dvije emisije novca, državne i privatne, nije moguć.
Kao što danas privatizirani monetarni (EU) sustav unutar ESCB zabranjuje državama članicama tiskanje novca, tako isto društvo koje ima namjeru uvesti nekreditnu metodologiju stvaranja primarnog novca naprosto mora zabraniti bilo kojoj drugoj instituciji da stvara novac.
Ako uz emisiju nekreditnog novca dozvolimo poslovnim bankama da i dalje vrše multiplikaciju depozita, sasvim sigurno završit ćemo u nekontroliranoj inflaciji.
Poslovne banke stvaraju kreditni novac, odnosno iznajmljuju kapital, da taj privatni business nebi bio manipulacija s novcima kao danas, svi takvi privatnici, koji hoće profitirati na osnovu iznajmljivanja kapitala, moraju imati punu rezervu u odnosu na izdane kredite.
Rezerva od 10% znači samo zapravo da se multiplikacija depozita odvija po koeficijentu 9 za kredite i 10 za depozite, banka stvara nominalni novac i to tako da na svaku novu transakciju aplicira kamatu, to u konačnici znači čista manipulacija s depozitima, gdje se depoziti dovode u sumnjiv vlasnički odnos jer jedan te isti realni novac postaje vlasništvo više pravnih ili fizičkih osoba. Takav nominalni novac se definira kao nekakav dug, gdje se nezna točno u čijem je on vlasništvu, tko ga je doista stvorio i deponirao.
Mi smatramo da oni koji misle prosperirati iznajmljivanjem novca MORAJU imati pokriče za svaku posuđenu kunu. Novac mora postati realan, očišćen od svakog oblika "magije"...
Nenadović je jednom rekao da se u budućnosti sposobni ljudi sasvim sigurno neće baviti bankarstvom.
Zapravo, zar nije to jedno sustavno kockarsko ludilo u društvu koji 50% svojih profita ostvaruje unutar financijskoga sektora, na korist veoma malog broja ljudi, a kad je taj sektor u krizi, uvijek se iznađe novac za spašavanje...dok firme koje proizvode dobra ili vrše usluge...one mogu slobodno propadati...

Teoretski je nemoguće da svi posluju sa profitom, ako nema dotoka novca bez duga.

Kod kooperativa nema profita.
DIonice koje se ne mogu prodati garantira da sav surplus ide u ruke radnika i da investiraju u mirovinu ili dio u nove pogone, amortizaciju ili u isplatu dividendi, sve po dogovoru. Ako naiđe period negativnog poslovanja opet se to može izravnati garancijom životnih prihoda od strane države koja bi samo dodavala dio do minimalca. Bolje to malo nego plaćat cijelu nadoknadu za nezaposlenost. A kao što se vidi iz našeg okruženja da su radnici sposobni raditi mjesecima i bez ikakvih primanja a kako bi tek bilo da je to još i njihova tvrtka, pristali bi i godinu dana samo da daju šansu da preživi. Naravno da bi dio "profita" išao i za osiguranje za crne dane.
Naravno da sve to podrazumijeva primarnu emisiju izdavanja novca bez duga.
Ja nikad nisam govorio protiv toga, Za mene se to podrazumijeva ali to je na državnom nivou. Samo kažem kako kooperativi preživljavaju čak i u slobodnom tržištu i to još uspješnije i sa manje nezaposlenosti. Danas je nezaposlenost u Španiji 25% a u Mondragon regiji samo oko 10%. Jednom zaposlen u Mondragon uvijek zaposlen. Radnici u vlastitoj tvrtki nikad neća izglasat da se tvornica preseli u drugu državu ili da se zatvori. Zato mora postojat odvojena organizacija za pokretanje bankrota.
Mondragon je korporacija od 120.000 ljudi koju je pokrenuo svećenik sa 6 ljudi u 1950. Taj svećenik je prenijeo iskustva iz Barcelone tokom Španjolskog građanskog rata koja se bazirala na samorganizaciji radnika i totalnom samoupravljanju i koju je Staljin naredio da se uništi jer je on želio samo državni socijalizam, nije želio samoupravljanje. Vjerojatno je i Tito prenijeo to iskustvo nama ali je zadržao konačno upravljanje na državnom nivou tako da naše tvrtke nisu imale neovisnost od države. I tu je razlog propasti našeg načina samoupravljanja. Uvijek je postojao komesar iz CK bez čijeg odobrenja nisu radnici mogli provesti svoje odluke.

Hvala Jung-Fu za komentar. Previdio sam uopće taj dio posta. Još kad je u Gospodarima novca utvrđeno da inflaciju ne pokreće država emisijom, nego banke multiplikacijom.

MMT je opisan na http://en.wikipedia.org/wiki/Chartalism i očigledo je da ovako zamišljeno liči na dobar pokušaj da se spasi vladajući položaj financijskog sektora ili da se sabotira emisija novca države zbog pogrešnog koncepta i učini praktično neodrživom.

@critical tinkerer, ako imate korporaciju koja je skoro samodostatna (velika porodica) tada ona može preživjeti teška vremena. Međutim, nama će biti najmanji problem gospodarstvo kada stvorimo uslove da može financijski funkcionirati. A u tu priču se ne mogu uklopiti banke sa multiplikacijom depozita ni u ludilu. A o dioničarstu se također treba napraviti rasprava i rješenje. Međutim, to je stvar od manjeg prioriteta i za sada nije aktualna.

@Jung-fu

Zapravo, zar nije to jedno sustavno kockarsko ludilo u društvu koji 50% svojih profita ostvaruje unutar financijskoga sektora

Jeste ludilo. ALi mi moramo poslovati sa vanjskim svijetom i kao što vjerojatno znaš zbog situacije gdje je YU bila izvan svakih svjetskih normi oni nas nisu prihvatali i nisu prihvatali našu valutu. Zbog toga se ne može samo odbaciti sve kapitalističko i uvesti novo bez reakcije svijeta prema nama, čak mogućeg i rat. A nemamo šansi sami protiv USA. Ponašali bi se prema nama kao prema Iranu jer to je sustav sličan njihovom, po Kuranu nema kamata, ne smije se naplaćivat kamata.
EMisija novca bez duga je i kod njih prisutna samo što se to krije od ljudi. Znači prihvatljivo. Kad bi mi uspjeli to promijeniti kod nas, da napokon se kuna odveže od eura, uvede klizni tečaj i da se zabrane valutne klauzule, ukine kazna na pretplatu nakod 2 godine trajanja kredita i da HPB ostane neprodana i preko nje se koristi TARGET2 od ECB i služi za kontrolu kamata svih ostalih banaka kroz ponudu poželjnih kredita ja bih bio sretan. A to ne bi izazvalo reakciju svijeta sem zabrane u EU. Mi bi bili na konju.
Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni, niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
Gledam kako sindikati jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

@Nostrađurus
MMT su isto za 100% rezerve ali ja vidim tu najveći otpor vladajuće klase. Ne vidim načina da se to dobije bez krvi i zato sam protiv toga, samo zato. A postoje drugi načini da se privatna banke kontroliraju i bez toga. Porez.

MMT nije samo teorija, to je opis kako se novac kreće u zatvorenoj ekonomiji sad trenutno, još od kako je ukinut Bretton-Woods u 1971. To je samo opis stvarnosti koja se skriva od strane FED i samo rijetko potvrdila od Greenspana i Bernankea.
To je ono što se uči u Biznis Menadžment departmanima dok se neoclasika uči u ekonomik departmanima na istim školama. To je samo opis knjigovodstva stvarnosti i potpuno je jednak vašim grafikonima, jednake implikacije, i puno detaljniji sa matematičkim modelima i matrixima.
Warren Mosler ima dugo godina iskustva u knjigovodstvu banaka, tako i Hudson i Randall Wrey i oni samo opisuju šta su radili i kako djeluje, zato su i jedini uspjeli predvidjeti svjetsku krizu sa modelom koji je dokazan.

critical tinkerer je napisao/la:Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni, niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
Gledam kako sindikati jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

Gledajte, ja i ljudi koji se bavimo tako reći iz hobija samo probali kontaktirati mnoge iz vlasti i sindikata te na kraju zaključili da se radi o profesionalnim oportunistima. Tu nema pomoći. To su plivači niz vjetar koji samo čekaju da brod zaplovi da bi se ubacili. Onda tu još imate tkz. nesvjesne sabotere. Biti će vam jasnije kad pročitate http://www.advance.hr/vijesti/narancaste-revolucije-pro-zapadni-profesionalni-aktivizam-i-otpor-protiv-takvih-tendencija/ . Dosta mladih je zavedeno idejama o slobodi. Oni stvaraju svoje grupe i vjeruju da su na pravom putu. A tu još treba dodati i ekonomiste koji bacaju samo kritike i ne nude ostvarivo rješenje, a koji su u većini slučajeva nezainteresirani za suradnju. Razlog je najčešće vlastiti oportunizam.

@Nostrađurus
MMT su isto za 100% rezerve ali ja vidim tu najveći otpor vladajuće klase. Ne vidim načina da se to dobije bez krvi i zato sam protiv toga, samo zato. A postoje drugi načini da se privatna banke kontroliraju i bez toga. Porez.

Prema podacima za wikipedije to nije tako. Charatlizam (neochartalizam - MMT) ima vertikalno stvaranje novca - država i horizontalno - banke. Ta metoda vodi direktno u neotplative kredite. Emisija novca države ih ne može pokriti. Zbog toga je posljedica velika inflacija.

Ovdje imate simulaciju zarade banke: https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke

U stvari se zove MMT-MCT jer MMT je opis vertikale i MCT horizontale koje i vi imate. I samo pokušavaju da otkriju stvarno kretanje novca u sustavu zatvorenog tipa (klizni tečaj i mogućnost tiskanja novca). To je samo opis stvarnosti, kjnigovodstveni opis stvarnosti. I sada rade na modelima koji bi trebali omogućiti korektno predvidjanje efekata monetarne i fiskalne politike za svrhu kontrole i postizanja 0% nezaposlenosti u sadašnjem sustavu. Oni ga ne žele mijenjati, samo žele objasniti ga da ne dolazi do pogeršnih poteza koji uzrokuju gore posljedice, a kao što se vidi da političari rade ka još težoj situaciji iz neznanja kako sustav djeluje (ili namjerno).
Neoklasičeri uopće nisu primjetili dolazak svjetske krize dok oni jesu, razlika je što oni razumiju novac, baš kao i vi, ali koristite se različitim jezikom za iste stvari i vi opisujete ekonomije otvorenog tipa.

I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.

critical tinkerer je napisao/la:
I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.

Ne znam koliko je ovo istina. Naime, kada se radi izdavanje kredita tokom dana da se tek na kraju rješava depozit. Ali to je čisto praktična primjena koja ne odstupa od teorije multiplikacije. Naime, ako netko digne kredit od 100 kuna i potroši ga u drugoj banci, tada se to knjiži preko pologa u centralnoj banci. Novac se samo prebaci sa konta na konto. Tu nema mogućnosti da prevarite sustav.

Mogućnost multiplikacije duga je nešto sasvim drugačiji problem i dobiva se tako da država prodaje obveznice (posuđuje novac) i troši ga. Tako je moguće da isti novac više puta potroši i stvori dug koji premašuje količinu novca.

Način narančaste revolucije mi je dobro poznat, ne i koliko mjesta su uspjeli shebat. Ništa novo za mene.
ALi zanima me, kažete da radite ovo kao hobi, ja bi volio da se pridružim ali da radim samo na ovim ciljevima za sad, Suverenu HNB i kunu, ukidanje valutne klauzule i kazne na preplatu kredita, zabranu prodaje HPB i korištenje je za kontrolu kamata, uvođenje kliznog tečaja i Garanciju Zaposlenja. Pokušao bi i 90% marginalni porez. Ja konstantno radim na edukaciji poznanika i pokušaju na ujedinjenje radnika. Ultra-patriotizam koji vi promovirate nije za benefit ujedinjenja.
Koliko vi imate želje za takvim radom i da li se širite?

critical tinkerer je napisao/la:
este ludilo. ALi mi moramo poslovati sa vanjskim svijetom i kao što
vjerojatno znaš zbog situacije gdje je YU bila izvan svakih svjetskih
normi oni nas nisu prihvatali i nisu prihvatali našu valutu. Zbog toga
se ne može samo odbaciti sve kapitalističko i uvesti novo bez reakcije
svijeta prema nama, čak mogućeg i rat. A nemamo šansi sami protiv USA.
Ponašali bi se prema nama kao prema Iranu jer to je sustav sličan
njihovom, po Kuranu nema kamata, ne smije se naplaćivat kamata.
EMisija
novca bez duga je i kod njih prisutna samo što se to krije od ljudi.
Znači prihvatljivo. Kad bi mi uspjeli to promijeniti kod nas, da napokon
se kuna odveže od eura, uvede klizni tečaj i da se zabrane valutne
klauzule, ukine kazna na pretplatu nakod 2 godine trajanja kredita i da
HPB ostane neprodana i preko nje se koristi TARGET2 od ECB i služi za
kontrolu kamata svih ostalih banaka kroz ponudu poželjnih kredita ja bih
bio sretan. A to ne bi izazvalo reakciju svijeta sem zabrane u EU. Mi
bi bili na konju.
Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni,
niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo
radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići
kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
Gledam kako sindikati
jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni
znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema
ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek
prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

Shvaćam da zahtjevi koji idu prema nekreditnom sustavu stvaranja primarnog novca mnogima nalikuju utopiji, i meni se to prije izvjesnog vremena činilo. Kapitalistički svijet nije prihvaćao YU valutu, ali taj isti kapitalistički sustav zapravo ne prihvaća ni našu kunu, naša kuna je u stvarnosti samo drugi oblik eura, zavezana je za euro, samo stoga je konvertibilna. Takva konvertibilnost kune dovela je zapravo do ove recesije, velike kontrakcije novca u opticaju pa onda i depresije koju imamo.
Neznam sada odakle strah u ljudima od reforme monetarnog sustava?? Situacija je već sad prilično teška, za koju godinu će očito biti još teža, a za 4-5 godina ćemo ili biti u bankrotu kao Grčka, ili pokorni gladuši i bedaci bez države...
Koji je to strah od SAD? Koji je to strah od rata? Upravo preko raznih oblika STRAHA ljudi se povinuju nemoralnom sustavu, tako je bilo u robovlasničkom sustavu, u feudalizmu, u komunizmu, u fašizmu, pa je tako i u kapitalizmu.
Ali kako monetarna reforma ne čini nikome ništa nažao, naprotiv, društvene odnose vraća humanom moralu i pravdi, ubrzo će se naći mnogi ljudi koji će strahu od promjena suprostaviti hrabrost patriotizma.
Kapitalizam nije samo kod nas u krizi, mi smo teška periferija, ta ideologija puca ne sve strane i na sve strane se zapravo traže alternativna riješenja.
Problem je detektiran u privatiziranom centralnom bankarstvu i njihovim komercijalnim bankama, koje su od kreditnog novca napravile dogmu. Nigdje se u tim sustavima ne stvara novac bez duga. Novac je pravno definiran kao dug do te mjere da se na očigled svih ljudi cijele porodice izbacuju iz kuća na cestu. Posve nemilosrdno.


...

critical tinkerer je napisao/la:
I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.

Primarni novac kojeg centralne banke sa kompetencijom štampanja novca deponiraju u poslovne banke s apliciranom kamatom, a kojeg dalje poslovne banke multiplikacijom depozita nadalje posuđuju s kamatama koje zavise od kreditnog rejtinga, je ona osnova koja nas ovdje zanima.
Ta radnja koju vrši centralno bankarstvo preko svojih poslovnih banaka je u suštini jedan poker aparat za kojeg je jasno da stvarnu zaradu možeinkasirati samo vlasnik, dok igrači mogu samo postati teški ovisnici.
Kamata koja se stalno traži i to toliko neumoljivo da je to prihvatila i država, koja ponašajući se kao banka svojim dužnicima zaračunava kamatu, nikada nije stavljena u opticaj, u opticaju je samo posuđeni novac, odnosno dug koji traži interes u kamati, sredstva koja bi trebala predstavljati kamatu a koju svi lihvari traže, nikada nisu emitirana u ekonomski sustav.

critical tinkerer je napisao/la:Način narančaste revolucije mi je dobro poznat, ne i koliko mjesta su uspjeli shebat. Ništa novo za mene.
ALi zanima me, kažete da radite ovo kao hobi, ja bi volio da se pridružim ali da radim samo na ovim ciljevima za sad, Suverenu HNB i kunu, ukidanje valutne klauzule i kazne na preplatu kredita, zabranu prodaje HPB i korištenje je za kontrolu kamata, uvođenje kliznog tečaja i Garanciju Zaposlenja. Pokušao bi i 90% marginalni porez. Ja konstantno radim na edukaciji poznanika i pokušaju na ujedinjenje radnika. Ultra-patriotizam koji vi promovirate nije za benefit ujedinjenja.
Koliko vi imate želje za takvim radom i da li se širite?

Mi nismo ultra desnica i nikad nećemo biti. Prije smo pokret zdravog razuma, nego ekstremisti. Nije nam cilj vladanje ljudima, nego usmjeravanje prema ostvarivom cilju za boljitak većine.

Možete se prijaviti na forumu patriotpokret.com.hr. Za sada nema formalne udruge, nego je sve na bazi idejnog udruživanja. Kao i kod braka. Nije važan papir, nego dobra namjera. Na žalost, samo mali broj ljudi je za sada uspio shvatiti sve implikacije emisije novca bez duga. Gradivo je u biti jednostavno, ali kako na izgled potpuno drugačije od uobičajenog razmišljanja zbunjuje ljude.

Trebaju nam ljudi koji će proširiti istinu o sadašnjoj situaciji i mogućem rješenju. Jer već nakon 9 mjeseci bi se moglo dogoditi da će nam cilj biti izmijenjen. I umjesto monetarne reforme, morati ćemo se boriti da izađemo iz EU.
Ne znam, zašto vam je MMT toliko prirasla srcu. Čim sam je prvi puta pročitao, shvatio sam da je dobra ideja sabotirana uključenjem današnjih elemenata krize. Morate početi razmišljati svojom glavom. Većinu stvari sam čistom logikom zaključio, a matematička analiza je to samo dokazala. Tj. ako ste ekonomista po struci, biti će vam jako teško odbaciti naučene dogme.

Ovdje imate forum tokom kojeg sam napredovao u razmišljanju (ali i griješio): http://www.forum.hr/showthread.php?t=494832 . Kasnije imate ozbiljniju temu: http://www.forum.hr/showthread.php?t=620347 . Bilo bi dobro da pročitate tih par stotina postova. Na kraju, danas znamo da smo 100% na pravom putu i da je to za sada jedni put koji je rješenje za sve države na svijetu u isto vrijeme. A od analize financijskog sustava se izvuklo dosta zaključaka o korupciji i demokraciji. A logika je pokazala da aktivisti koji se bore protiv korupcije u stvari ne žele riješiti korupciju. Tako se i ono što je radio Soros preko Otvorenog društva sada lako može vidjeti kao podvala koju mnogi još uvijek žive kao svoj ideal.

Ako ste spremni pomoći ljudima da shvate uzroke i rješenje, dobro ste došli. Međutim, mi smo intelektualna avangarda bez pretenzija za vlašću. Cilj je idejama prosvjetiteljski djelovati na ljude, stranke, sindikate i udruge. A ideje nisu utopijske, već samo možda korak ispred stanja svijest prosječnog čovjeka.

critical tinkerer je napisao/la:Vjerujem da poznaš engleski pa ovdje su najvažnije pouke o MMT a omakle su se i neke vrlo značajne političko/diplomatske informacije. Ovo je samo prvi seminar na Columbia Law School od 7 ali jako važan i ja mislim najbolji od puno njih o MMT. Samo sat i pol videa sa najvažnijim teoretičarima MMTa Michael Hudson I Randall L Wray, tu će bit još i Warren Mosler I možda Steve Keen

http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-1.html

http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-2.html

Tko zna engleski može pogledati 2. predavanje o MMT-u. Tema je deficit proračuna Amerike. A spominje se i korištenje eura u Europi. Premda se sa nekim stvarima ne slažem, dobro je poslušati predavanje o tome.

Govornik je Warren Molser i Stephanie Kelton. Ključne teze su da Vlada ne može imati reći da joj fali novca. Vlada ne treba štedjeti nego ići na visoku zaposlenost. Povećanje poreza obično treba da znači da Vlada treba još zaposlenih jer tada ljudi moraju raditi za Vladu da bi mogli platiti poreze. Itd.

Koliko je to drugačije od naše prakse. Vlada diže poreze i smanjuje zaposlenost u državnim službama?! Znači radi stvari koje su nepovezive.

Ohoho...bit će ovdje prilike za razgovor.