Komentari vijesti

BUBI je napisao/la:http://znanost.geek.hr/clanak/zasto-ne-bismo-samo-isprintali-vise-novaca/
 


Zanimljiv članak, koji pokušava odgovoriti na pitanje zašto nije dobro samo natiskati još novca?

Pogledajmo samo ovu tvrdnju:

1. Ako ljudi imaju više novaca, više će novaca i trošiti, pa će prodavači biti prisiljeni povisiti cijene, da im ne ponestane proizvoda.

Da li se vama ovo ne čini čudnim? Ako je prodavač radio i ranije sa profitom, zašto bi dizao cijenu? POHLEPA diže cijenu, a ne novac.

Ako je proizvođač računala radio sa profitom i prije pojave viška novca te potražnje, zašto bi dizao cijenu? Opet pohlepa.

Iznimka je jedino potreba pokrivanja troškova. A ona nastaje manjom prodajom, a ne većom.   

Ovaj članak je neozbiljan i naručen od onih koji drže novac ili ga stvaraju preko kredita.

Novac bez duga postaje glavna tema. Međutim ova tema nikako da postane tema naših sabornika. Oni žive socijalizam koji radnici nisu nikad živjeli. Njima promjene ne treba.

Znanstvenik Stojan Nenadović predložio je ovo: 'Država može poklanjati mirovine umirovljenicima i dječje dodatke i druga socijalna davanja. Ako je razvijenija može plaćati prosvjetu i zdravstvo ili  ulagati u infrastrukturu. Ako je nerazvijena, može ulagati u povećanje proizvodnje. Najbolje je da se polovica novca ulaže u povećanje proizvodnje, a polovina novca u povećanje potrošnje. Kako se ljudsko društvo razvija, tako raste proizvodnja pa je potrebno sve više novca u opticaju. Ali kako raste proizvodnja, tako raste i dohodak. Ljudi postaju bogatiji pa mijenjaju strukturu potrošnje, što vodi usporenju brzine opticaja novca i smanjenju potražnje. Novac kao da nestaje, pa je potreban novac koji bi nadoknadio taj nedostatak novca. Otprilike, koliki je porast proizvodnje, potrebno je dva puta toliko više novca. Ako je porast proizvodnje 5%, porast količine novca u opticaju treba biti 10%. Za povećanu proizvodnju treba 5% novca, a 5% novca treba kupiti proizvodnju koja se ne bi mogla prodati zbog usporenja brzine opticaja novca i smanjenja tražnje. Sva proizvodnja bit će prodana po nepromijenjenim cijenama. Neće ostati neprodanih proizvoda.U cijenama neće biti troškova koji se odnose na vraćanje kredita, kamate i neke poreze. Cijene će biti manje za potrošače (kupce). Njima će ostati nepotrošen novac, kao njihova dobit, odnosno potrošački višak. Proizvođači (prodavatelji) će prodati po cijeni koja će biti znatno viša od uloženog troška. Ostvarit će profit, koji će biti puno veći od profita kojeg danas ostvaruju. Potrošači će moći  štedjeti iz potrošačke dobiti, a proizvođači iz profita, ako neće ulagati u povećanje proizvodnje. Od banaka će dobiti kamatu za uloženu štednju. Tko je zainteresiran za kredit, moći će  dobiti kredit i  platiti kamatu za dobiveni kredit. Ali i ušteđeni novac i dobiveni kredit potiču od novca koji je u opticaj ušao kao poklon. Novac kao poklon može davati samo najviša vlast u nekoj državi. Banke mogu čuvati štednju koju im netko povjeri na čuvanje i mogu davati kredite samo iz tako prikupljene štednje. Ako tako rade, nikad ne mogu doći u krizu u kakvoj se sada nalaze, a ni nitko drugi ne može doći u krizu.'

http://www.nexus-svjetlost.com/kolumne/kresimir-misak/item/1243-kresimir-misak-let-s-talk-about-the-money

"dok naši vrli stručnjaci, konačno ne pronađu "misterioznu" vrstu, evo vam svima na znanje o kojem se skakavcu radi : to je ROMALEA GUTTATA, mali crni primerci su u stvari u stadijumu NIMFE i tek će se razviti u odrasle primerke koji mogu da budu veliki i preko 7.5cm i imaju krila. Inače , najzanimljivije od svega je to odakle je poreklom : IZ JUGOISTOKA I CENTRALNOG DELA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA (SAD). U Luizijani ga zovu i "crni đavo" ili samo "đavo" i nanosi teške štete usevima ali posebno VOĆNJACIMA. Tako da vrlo je interesantno, da se sve to dešava takoreći na administrativnoj granici sa Kosovom, i na manje od 300km od Baze Bondstil u blizini Prizrena.

http://entnemdept.ufl.edu/creatures/orn/lubber.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Romalea_guttata
ŠIRITE I ŠERUJTE DALJE, pozz Mihael Milunovic"

Evo još jedne analize monetarne unije EU:

http://www.advance.hr/vijesti/luciano-vasapollo-velika-analiza-aktualne-krize-i-prijedlozi-rekonstrukcije-politicka-hrabrost-i-klasna-svijest-protiv-krize-kapitala-koja-postaje-i-drustvena-kriza/

S ovom dugom i razrađenom analizom profesor Luciano Vasapollo daje svoj prijedlog rekonstrukcije krize, koja potresa svjetski kapitalizam. To je prije svega politička kriza, iz koje neće biti izlaza nikakvim ublažavajućim receptima, već jedino radikalno alternativnim prijedlogom.
Sadašnju krizu, nemire i potrese u Europi, koji se događaju za profesora primijenjene ekonomije, Luciana Vasapolla i direktora Cestes - Proteo (Studijskog Centra USB), treba promatrati unutar vrlo dugog histrijsko-ekonomskog procesa, o kojem treba precizno voditi računa, kako bi se shvatio njegov stvarni doseg.

Međutim, nije dovoljna nacionalizacija banaka. Slovenija je imala nacionalnu banku NLB i štanga. Potrebno je uvesti emisiju novca bez duga. A to neće proći kao europska ideja jer je upravo izostanak novca bez duga temelj za koncentraciju i jačanje kapitala nad radnicima.

Članak je dobar i treba ga pročitati.

Zanimljiv tekst:

http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_4_4_0_2/%7CVijesti%7CEkonomija%7CNovost%7CNove_mjere_poduprijet_-che_inflaciju-zar-_tiskanje_novca_nije_isklju-cceno%7C30637%7C%7C1

http://www.advance.hr/vijesti/ekonomska-analiza-uloga-poreza-i-drzavne-potrosnje-iz-perspektive-moderne-monetarne-teorije/

Članku treba dodati jedno lijepo predavanje iz osnova MMT-a na engleskom: http://www.modernmoneynetwork.org/seminar-2-monetary-sovereignty.html.
Balansirani proračun se ovim primjerom lako objašnjava:
Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.
Što tu imamo? Država posjeduje 99 zlatnika i njih troši na financiranje javne službe. Taj novac zarade njeni stanovnici, ali ga opet moraju vratiti preko poreza da bi održali balansiran proračun u sljedećoj godini. Imamo 100% poreza na dobit. Novčana zarada u sumi je nula. Od trajnih dobara, država je dobila novi dio ceste.
Zanimljivo je da u jednolikoj raspodjeli dohotka država mora imati porez 100% na dobit da bi zatvorila proračun. Da kojim slučajem država kuje nove zlatnike, za toliko bi mogla smanjiti poreznu presiju. Profit stanovnika i firmi dolazi od deficita proračuna države. Kada država ima vanjskotrgovinski suficit, onda profit dolazi i od njega. Samo ne mogu sve države imati suficit proračuna u količini koja im je dovoljna. Umjesto da su kapitalisti ovaj problem pokušali riješiti, oni ga cijelo vrijeme guraju pod tepih. Razlog je providan. Vladanje preko duga (kamata) je jedna vrsta ekonomske kolonizacie i stvaranja bogatstva bez ikakvog rada. To je čisto parazitiranje.
Rješenje za svaku državu je da se međunarodna trgovina balansira (ili poklanja višak robe tako da se ne stvara dug - primjer koji vidimo kod Rusije - opraštanje duga). Kada imamo balansiranje, višak novca koji stvara profit može nastati iz kredita banaka ili zaduživanja države. Ako se držimo MMT-a, zaduživanje države se može izbjeći što će uroditi smanjenjem poreza. Povećanje poreza je vezano uz veći standard socijalne zaštite. Više ljudi mora raditi za zajedničke službe da bi održavali standard. Danas imamo apsurd. Porezi rastu, socijalni standard pada, a nezaposlenost raste. Nakon toga se otpušta ljude koji rade na socijalnom standardu, a održanje se želi postići tako da oni više rade.
Kod primjene MMT-a je jasno da državna potrošnja uvijek znači da država traži još više radnika na socijalnom standardu. Samo se njihovo plaćanje rješava kroz manje poreze i djelomičnu emisiju novca bez duga. Tako se omogućava globalni profit i stvara zaposlenost. Želimo li povećati standard života, treba ili više raditi ili učiniti javne službe efikasnijima te prebaciti dio radnika u realni sektor ili povećati produktivnost realnog sektora. Pitanje je samo koji standard želimo postići.
Nasuprot tome, danas je uz veliko opterećenje radnika teško održati minimalni standard. To je posljedica rasta duga države i nepotrebnog zaduživanja firmi (jer nemaju mogućnost akumulacije kapitala i jer se želi instant uspjeh). Sve firme i pojedinci bi željeli raditi sa profitom ili bez gubitka. Samo nitko ne želi priznati da za to treba ubaciti nove količine novca.
http://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja

BUBI je napisao/la:Zanimljiv tekst:

http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_4_4_0_2/%7CVijesti%7CEkonomija%7CNovost%7CNove_mjere_poduprijet_-che_inflaciju-zar-_tiskanje_novca_nije_isklju-cceno%7C30637%7C%7C1

Oni tiskanjem novca zovu isplatu obveznica vjerovnicima. To je spašavanje vjerovnika, a ne država dužnica. To je kao da ECB preuzme vašu kuću, a banci vrati kredit. Vi ste i dalje dužni, ali ECB-u. ECB je tim trikom spaso banku, a ne vas. To je kupovina vremena.

a evo i prve javne najave "grckog" ili "spanjolskog" scenarija za hrvatsku

PLAN U SLUČAJU BANKROTA Hrvatska od 2016. pod prinudnom upravom EU?

Autor: Davor Butković
Objavljeno: prije 6 min


Ako u idućih godinu i pol hrvatska ekonomija ne doživi rast, Unija neće imati drugog izbora




Parlamentarni izbori 2015. godine, koliko god se već danas činili važnima za buduće usmjerenje naše zemlje i premda se već danas vodi ogorčena predizborna kampanja, možda neće o mnogočemu odlučivati.


Urednici Jutarnjeg lista ovih su dana razgovarali s jednim zapadnim, visokorangiranim diplomatom akreditiranim u Zagrebu, koji nam je najavio mogućnost raspleta hrvatske ekonomske krize o kojoj se dosad nije javno govorilo.


Servisiranje duga
“Hrvatski dug će rasti. Po vašim sadašnjim ekonomskim performansama, Hrvatska bi s vremenom mogla doći u situaciju da više neće biti kadra servisirati svoj vanjski dug. Mi znamo da se to neće dogoditi ove godine. Može se izračunati da se to neće dogoditi ni 2015. godine. Međutim, ako ne dođe do ozbiljnijeg rasta BDP-a, Hrvatska bi već 2016. godine mogla ostati bez sredstava za otplatu vanjskih dugova. Ako se to dogodi - a zasad je teško predvidjeti kako spriječiti takav razvoj događaja - u Hrvatskoj će se, barem kad je riječ o reakciji Europske unije, ponoviti jedna vrsta grčkog ili španjolskog scenarija.”


Nametnute mjere
Na naše konkretno pitanje što to znači, dobili smo sljedeći odgovor: “To znači da će Europska unija u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama nametnuti određene mjere ekonomske politike kako bi Hrvatska izašla iz krize i ponovo bila kadra ispunjavati svoje obveze. To, banalno rečeno, znači da će Europska unija provesti neke od reformi, koje hrvatska Vlada nije provela i oko kojih u Hrvatskoj ne postoji minimalan društveni i politički konsenzus.


Nemogućnost reformi
Te se mjere, koje će sigurno izazvati žestoku reakciju određenih društvenih skupina, mogu provesti relativno brzo, u roku od šest mjeseci ili godinu dana, kao što pokazuju primjeri drugih članica Unije u kojima se slično interveniralo. I u Španjolskoj i u Grčkoj sada je stanje bitno bolje nego lani ili preklani”, ustvrdio je zapadni diplomat s kojim smo razgovarali ovih dana.


Dođe li zaista do takve intervencije Europske unije u Hrvatskoj, suočit ćemo se s dvije vrste posljedica.


Prvo, hrvatsko društvo bit će prisiljeno prihvatiti niz restriktivnih ekonomskih mjera, i ekonomskih i društvenih reformi, u koje se niti jedna Vlada nije usudila krenuti.


Primjerice, Vlada Zorana Milanovića i sam premijer žestoko se suprotstavljaju produljenju radnog vijeka do 67. godine, premda se u ovom slučaju ne radi čak ni o ozbiljnijem restriktivnom potezu, nego o poštovanju notorne činjenice da se u današnjem vremenu, zbog čitavog niza razloga (od stabilnosti mirovinskog sustava pa do sve duljeg trajanja ljudskog života), naprosto mora dulje raditi.


Ostaje godina i pol
Drugo, iskustva europskih zemlja, koje su se borile s krizom uz neposredne naputke i pod neposrednim nadzorom Europske unije, pokazuju da domaće vlade nisu imale presudnu ulogu u tim procesima, nego su, dapače, na vlast privremeno dolazile tehničke vlade, koje su katkad vodili ljudi koji ne pripadaju političkim, nego financijskim krugovima.


Utoliko bi pitanje SDP-ove ili HDZ-ove izborne pobjede pretkraj 2015. godine moglo postati ponešto manje relevantno nego što se to danas čini.


Naravno, o bankrotu Hrvatske 2016. godine i o uvođenju bruxelleske prinudne uprave ima smisla spekulirati jedino pod uvjetom da se Hrvatska u idućih godinu i pol ne izvuče iz ekonomske krize.


Dođe li do porasta BDP-a, do stabilizacije proračuna i do masovnijeg rasta zapošljavanja, interventna akcija Europske unije u Zagrebu neće biti potrebna.


Što to znači za građane Hrvatske?
Prinudna uprava EU manje je dramatična mjera nego što bi naziv upućivao: nije riječ o zamjenskoj Vladi ili upravitelju, već o nizu mjera koje ćemo morati provesti u vrlo kratkom roku, s definiranim datumima. U tim se slučajevima često, zbog političkih oklonosti, poseže za tehničkom Vladom činovnika i finanicjskih stručnjaka koji u vrlo kratkom roku provedu niz nepopularnih mjera. Građani bi stoga mogli doživjeti vrlo bolne i teške rezove kakvi su mogli biti izbjegnuti, ili ublaženi, da smo mijenjali na vrijeme.


http://www.jutarnji.hr/hrvatska-2016--pod-prinudnom-upravom-eu-/1204252/


Ja bi zelio napomenuti da zadnji put kad je ovdje primjenjena doktrina soka sve je zavrsilo ratom koji je trajao (na raznim djelovima zemlje) preko duze od desetljeca. I da je nakon toga uvedena prinudna uprava u cijelu jugoslaviju. Na kosovu americke snage a u bosni evropske.

Još 2011. sam izračuno da bi otprilike 2016. mogao biti datum bankrota: http://misterij-bankarstva.bloger.index.hr/post/misterij-bankrota-hrvatske/12252064.aspx .

Nostradurus je napisao/la:Još 2011. sam izračuno da bi otprilike 2016. mogao biti datum bankrota: http://misterij-bankarstva.bloger.index.hr/post/misterij-bankrota-hrvatske/12252064.aspx .

I sve je to zapisano. Ne moze se reci da ljudi nisu znali i da ih je iznenadilo.

Znali su, upozoravalo se i namjerno su to radili.

I jos su usutkivali ljude koji su im govorili. I provodili cenzuru i namjerno blacenje tih ljudi.

Znaci, imaju punu odgovornost i svijesno su to radili. nema olaksavajucih okolnosti. Ima samo otezavajucih.

Filipusis je napisao/la:PROF. DR SLOBODAN KOMAZEC O NOVOM ZAKONU RADU PO KOME RADNICI POSTAJU ROBOVI

Dobro predavanje. Ima još stvari koje je trebalo reći o emisiji novca kojom se lako pokreće zaposlenost.

Nostradurus je napisao/la:    Dobro predavanje. Ima još stvari koje je trebalo reći o emisiji novca kojom se lako pokreće zaposlenost.

      
Kad ste spomenuli pokretanje zaposlenosti, zanima me sta ucesnici ovog foruma misle o tome kuda ide "zaposlenost"? Da obrazlozim: komunizam, kapitalizam, socijalizam, fasizam, slobodno trziste itd, svoje postojanje baziraju na postojanju trzista, "stovecoj zaposlenosti", ponuda/potraznja, posmatraju prirodu kao objekat eksploatacije (neke vise, neke manje), iz koje se uzimaju resursi i pretvaraju u dobra. Naravno, sve to moze do odredjene granice, jer zivimo na konacnoj planeti. 

Sad me zanima, da li je cilj praviti ekonomiju koja je odrziva ili treba teziti kvantitetu? U prirodi, energija tezi da se rasporedi ravnomerno, do stanja ravnoteze, a novac je svakako simbol energije, znate sta hocu da kazem?

Filipusis je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:    Dobro predavanje. Ima još stvari koje je trebalo reći o emisiji novca kojom se lako pokreće zaposlenost.

      
Kad ste spomenuli pokretanje zaposlenosti, zanima me sta ucesnici ovog foruma misle o tome kuda ide "zaposlenost"? Da obrazlozim: komunizam, kapitalizam, socijalizam, fasizam, slobodno trziste itd, svoje postojanje baziraju na postojanju trzista, "stovecoj zaposlenosti", ponuda/potraznja, posmatraju prirodu kao objekat eksploatacije (neke vise, neke manje), iz koje se uzimaju resursi i pretvaraju u dobra. Naravno, sve to moze do odredjene granice, jer zivimo na konacnoj planeti. 

Sad me zanima, da li je cilj praviti ekonomiju koja je odrziva ili treba teziti kvantitetu? U prirodi, energija tezi da se rasporedi ravnomerno, do stanja ravnoteze, a novac je svakako simbol energije, znate sta hocu da kazem?

priroda tezi ravnotezi. Onda tome i mi trebamo teziti. 

ja bi vas zamolio da odvojite nekoliko trenutaka i pogledate ovaj video. On je napravljen prije par godina i osoba koja govori je tada smatrana "ludom". Da vidite koliko je "ludak" dobro ocijenio situaciju.

SKUP - EU ? NE HVALA - BR 1








cak i da uzmemo da je potpuno lud..neke stvari je dobro ocijenio.

Filipusis je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:    Dobro predavanje. Ima još stvari koje je trebalo reći o emisiji novca kojom se lako pokreće zaposlenost.

      
Kad ste spomenuli pokretanje zaposlenosti, zanima me sta ucesnici ovog foruma misle o tome kuda ide "zaposlenost"? Da obrazlozim: komunizam, kapitalizam, socijalizam, fasizam, slobodno trziste itd, svoje postojanje baziraju na postojanju trzista, "stovecoj zaposlenosti", ponuda/potraznja, posmatraju prirodu kao objekat eksploatacije (neke vise, neke manje), iz koje se uzimaju resursi i pretvaraju u dobra. Naravno, sve to moze do odredjene granice, jer zivimo na konacnoj planeti. 

Sad me zanima, da li je cilj praviti ekonomiju koja je odrziva ili treba teziti kvantitetu? U prirodi, energija tezi da se rasporedi ravnomerno, do stanja ravnoteze, a novac je svakako simbol energije, znate sta hocu da kazem?

Već davno je poznato da nema dovoljno resursa za sve ljude na planeti da bi živjeli na standardu prosječnog evropljana. Iz toga je jasno da više ne bi smjeli povećavati brojnost stanovništva, ali i da standard stanovnika mora biti na nivou održivosti tj. da se resursni ne crpe više nego što se obnavljaju. Posljedice bi mogle biti pad standarda. Preventiva bi trebala biti redukcija stanovnišva. Uglavnom za RH to ne vrijedi jer mi resursa za prehranu imamo dovoljno. Ovo zvuči loše, ali mnoge države znaju da njihov opstanak u određenoj brojnosti trenutno opstoji je imaju sirovine za izvoz. Kada to presahne početi će problemi.

Ministar Lalovac je najavio mogućnost ukidanja 40% stope poreza na doodak iz brige za plaće liječnika i znanstvenika? Zar nije tih dvije milijarde mogao iskoristiti da im poveća plaću preko većih izdvajanja države za zdravstveno i znanost. Čini se da je izmjena u biti "Mudrinićev aneks" kojim će se najviše okoristiti oni koji imaju najviše plaće. :-)

Ništa od rasta BDP-a! . Bez rasta kredita ili rasta stranih investicija nema nikakve šanse da BDP poraste.

http://www.banka.hr/hrvatska/gradjani-i-poduzeca-nastavili-se-razduzivati-i-u-svibnju

BRICS je napravio banku. Trgovina ce se odvijati u valutama clanica. i nisu im potrebni vise dolari za medusobnu trgovinu.

BRICS Announce $100 Billion Reserve To Bypass Fed, Developed World Central Banks
As we suggested last night, the anti-dollar alliance among the BRICS has successfully created a so-called "mini-IMF" since the BRICS are clearly furious with the IMF as it stands currently: this is what the world's developing nations just said on this topic "We remain disappointed and seriously concerned with the current non-implementation of the 2010 International Monetary Fund (IMF) reforms, which negatively impacts on the IMF’s legitimacy, credibility and effectiveness."

As Putin explains, this is part of "a system of measures that would help prevent the harassment of countries that do not agree with some foreign policy decisions made by the United States and their allies." Initial capital for the BRICS Bank will be $50 Billion - paid in equal share among the 5 members (with a contingent reserve up to $100 Billion) and will see India as the first President. The BRICS Bank will be based in Shanghai and chaired by Russia. Simply put, as Sovereign Man's Simon Black warns, "when you see this happen, you’ll know it’s game over for the dollar.... I give it 2-3 years."

BRICS MINISTERS SIGN DEVELOPMENT BANK AGREEMENT
INITIAL SUBSCRIBED CAPITAL OF BRICS BANK IS $50 BLN: STATEMENT
A quick take on existing monetary policy.

MONETARY POLICY MUST BE CAREFULLY CALIBRATED: BRICS STATEMENT
The punchline, however, is that using bilateral swaps, the BRICS are effectively disintermediating themselves from a Fed and other "developed world" central-bank dominated world and will provide their own funding.

We are pleased to announce the signing of the Treaty for the establishment of the BRICS Contingent Reserve Arrangement (CRA) with an initial size of US$ 100 billion. This arrangement will have a positive precautionary effect, help countries forestall short-term liquidity pressures, promote further BRICS cooperation, strengthen the global financial safety net and complement existing international arrangements.... The Agreement is a framework for the provision of liquidity through currency swaps in response to actual or potential short-term balance of payments pressures. 
Incidentally, the role of the dollar in such a world is, well, nil.

For those who have forgotten who the BRICS are, aside from a droll acronym by a former Goldman banker, here is a reminder of the countries that make up 3 billion in population.

Key excerpts from the Full statement:

We remain disappointed and seriously concerned with the current non-implementation of the 2010 International Monetary Fund (IMF) reforms, which negatively impacts on the IMF’s legitimacy, credibility and effectiveness. The IMF reform process is based on high-level commitments, which already strengthened the Fund's resources and must also lead to the modernization of its governance structure so as to better reflect the increasing weight of EMDCs in the world economy. The Fund must remain a quota-based institution. We call on the membership of the IMF to find ways to implement the 14th General Review of Quotas without further delay. We reiterate our call on the IMF to develop options to move ahead with its reform process, with a view to ensuring increased voice and representation of EMDCs, in case the 2010 reforms are not entered into force by the end of the year. We also call on the membership of the IMF to reach a final agreement on a new quota formula together with the 15th General Review of Quotas so as not to further jeopardize the postponed deadline of January 2015.
 
BRICS, as well as other EMDCs, continue to face significant financing constraints to address infrastructure gaps and sustainable development needs. With this in mind, we are pleased to announce the signing of the Agreement establishing the New Development Bank (NDB), with the purpose of mobilizing resources for infrastructure and sustainable development projects in BRICS and other emerging and developing economies. We appreciate the work undertaken by our Finance Ministers. Based on sound banking principles, the NDB will strengthen the cooperation among our countries and will supplement the efforts of multilateral and regional financial institutions for global development, thus contributing to our collective commitments for achieving the goal of strong, sustainable and balanced growth.
 
The Bank shall have an initial authorized capital of US$ 100 billion. The initial subscribed capital shall be of US$ 50 billion, equally shared among founding members. The first chair of the Board of Governors shall be from Russia. The first chair of the Board of Directors shall be from Brazil. The first President of the Bank shall be from India. The headquarters of the Bank shall be located in Shanghai. The New Development Bank Africa Regional Center shall be established in South Africa concurrently with the headquarters. We direct our Finance Ministers to work out the modalities for its operationalization.
 
We are pleased to announce the signing of the Treaty for the establishment of the BRICS Contingent Reserve Arrangement (CRA) with an initial size of US$ 100 billion. This arrangement will have a positive precautionary effect, help countries forestall short-term liquidity pressures, promote further BRICS cooperation, strengthen the global financial safety net and complement existing international arrangements. We appreciate the work undertaken by our Finance Ministers and Central Bank Governors. The Agreement is a framework for the provision of liquidity through currency swaps in response to actual or potential short-term balance of payments pressures.
Goodbye visions of an SDR-world currency. As for the USD...




http://www.zerohedge.com/news/2014-07-15/brics-announce-100-billion-reserve-bypass-fed-developed-world-central-banks

Dobra vijest je da se zaobilazi MMF i WB. Loša vijest da nitko nije opazio logiku razvoja koja se ovdje protura, a isto radi i MMF.
O čemu se radi? Vrlo je jednostavno. Svaka razvijena država bi morala bi ostvarivati suficit u vanjskoj trgovini jer inače po sadašnjim principima ide u bankrot. A osim toga kredit u stranoj valuti se može otplatiti jedino iz vanjskotrgovinskog suficita. Država uzimaoc kredita znači mora imati dovoljan suficit da bi vratila kredit i kamate. A kad ga vrati, taj suficit bi joj omogućio ili da uzme drugi kredit ili da gomila devizne rezerve.
I što sad imamo? Kako se sve države mogu razviti da gomilaju devizne rezerve??? Tko će biti taj tko će se žrtvovati za njihove devizne rezerve? Nije li ta "žrtva" u mogućnosti da svu robnu proizvodnju dobije po cijeni štampanja novčanica? Da li što mijenja ako to bude Amerika, Kina ili kako je to najbolje Gadafi zamislio Libija (sa garancijom u zlatu)?
Nije li logičnije da se međunarodna trgovina radi na principu izdvojene lokalne valute koja ima čvrstu vezu sa valutama, ali se koristi kao sredstvo međudržavne razmjene. Dobar primjer je švicarska lokalna valuta WIR. Ona potiče međusobnu razmjenu dok u isto vrijeme održava balans. Nikome se ne isplati štedjeti u WIR-u jer WIR kupuje samo usluge koje se nude u WIR-u. U biti nema smisla prodati nešto za WIR, ako ne misliš iskoristiti WIR za kupovinu drugog proizvoda ili usluge.
----------

Bilo bi idealno da BRICS propisuje obavezuje ukidanje ukidanje emisije novca kao duga državama članicama i balansiranje međusobne trgovine. Valjda će i to jednog dana biti.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:501212-Bris-Ovo-je-osam-dokaza-da-ce-izbiti-nova-ekonomska-kriza-u-2015-godini

[size=33]Bris: Ovo je osam dokaza da će izbiti nova ekonomska kriza u 2015. godini[/size]
Tanjug | 16. jul 2014. 22:59 | Komentara: 7
Nova ekonomska kriza mogla bi ponovo da izbije u proleće 2015, tim pre što se ne preduzimaju opsežne mere koje bi je predupredile

Nova ekonomska kriza mogla bi ponovo da izbije u proleće 2015, tim pre što se ne preduzimaju opsežne mere koje bi je predupredile, upozorava ekspet Arturo Bris.


"Ne treba da nas zavara to što se su se naizgled mnoge zemlje oporavile od krize iz 2008", izjavio je Bris koji je švajcarski ekspert sa Instituta za razvoj poslovnog upravljanja i profesor finansija na Poslovnoj školi IMD iz Lozane, tokom nedavne konferencije u Švajcarskoj.

"Suviše često ne uzimamo nikakvu pouku iz prošlosti i ne činimo ništa kako bismo predupredili nadolazeću krizu, iako smo svesni njenih opasnosti", dodao je on.

Ovaj ekspert smatra da bi svet mogao da se suoči sa finansijskom krizom od aprila 2015, navodeći osam upozoravajućih faktora.

Berzanska tržišta su prošle godine zabeležila nerealne pozitivne perfomanse, tako da bi situacija u jednom trenutku mogla da eksplodira. Početkom 2014. analitičari su bili razočarani raskorakom između profita i očekivanja tržišta. Ukoliko bi se tržišta vratila na razumni nivo u pogledu profita, to bi dovelo do kraha 30 do 35 odsto berzanskog tržišta.

Paraleni kineski bankarski sistem, koji se sastoji iz zajmova uglavnom namenjenih vladinim institcijama čije poslovanje nije transparentno niti je otvoreno konkurenciji, predstavlja drugi upozoravajući faktor predstojeće krize. Ukoliko dođe do pucanja bankarskog sektora u Kini, svetska ekonomija bi ozbiljno bila ugrožena.

Još jedan od pretećih faktora je mogućnost da SAD, koje su najveći svetski proizvođač gasa, preuzimu dosadašnju ulogu Rusije kao vodećeg svetskog energetskog dobovljača. Ukoliko bi Amerikanci počeli da snabdevaju ostatak sveta gasom, Rusija bi mogla da se oseti ugoženom i da izazove geopolitičku oluju. SAD bi u tom slučaju kontrolisale cene energenata, vršeći uticaj na zemlje kao što su Velika Britanija, Indija i Japan.

Još jedna opasnost koja može da dovede do nove krize je naduvavanja cena nekretnina, koje se trenutno događa u Brazilu, Kini, Kanadi i Nemačkoj, gde cene skaču zbog velike kreditne raspoloživosti. Kupci koji lako dolaze do kredita podižu cene koje ne odgovaraju realnoj vrednosti.

Jedan od pokazatelja predstojeće krize je i degradacija keditnih rejtinga, koji sve češće od "BBB" prelaze u nivo "AAA". Preduzeća gomilaju prevelike dugove a nova norma postaje ocena kreditnog rejtinga "BBB". U SAD samo tri kompanije imaju i dalje ocenu "AAA"- EksonMobajl, Majkrosoft i "Džonson i Džonson".

Ukoliko se snižavanje kreditnog rejtinga uzme kao indikator nadolazećeg bankrotstva, onda ogromnom broju preduzeća predstoji krah. U slučaju rasta kamatnih stopa od dva odsto polovina preduzeća bi propala.

Ratovi i konflikti su moguća posledica nove ekonomske krize. Po čitavom svetu osim u pojedinim regionama Evrope i SAD rastu geoplitičke tenzije. Pojedini događaji kao što je kriza na Kimu mogla bi da dovede do sunovrata tržišta čak i bez izbijanja rata.

Švajcarski eskpert upozorava da bi nova kriza povećala siromaštvo koje se već širi na globalnom nivou, što može da dovede do socijalnih konflikata u slučaju da siromašni postanu još siromašniji. Borba protiv nejednakosti i težnja ka preraspoledi bogatstva mogla bi da uspori privredni rast i smanji učinak inovacija, što ugrožava globalnu ekonomiju.

Suficiti u blagajnama centralnih banaka i državnih preduzeća mogli bi na kraju da ugroze čitavu ekonomiju. Evropska centralna banka pozajmljuje novac finansijskim institucijama, koje opet taj novac ulažu u u centralnu banku, što predstavlja začaran krug.

U sadašnjim okolnostima, Gugl bi mogao da postane većinski vlasnik irske imovine a Majkrosoft da kupi više od 50 odsto Singapura, što bi bilo krajnje nemoralno, zaključuje Bris.

......................
Nova? Zar je stara prosla?

G. Filipusis, cijela međunarodna razmjena i međunarodno kreditiranje nikad nije ni osmišljeno da bilo stabilno i održivo nego da bi se preko kredita stvaralo ekonomsko podjarmljivanje. John Perkins je sve rekao u Ekonomskom ubojici. Tu ne može stanje ići na bolje. Poslije svakog uzleta ide sve veća kriza.

Nostradurus je napisao/la:    G. Filipusis, cijela međunarodna razmjena i međunarodno kreditiranje nikad nije ni osmišljeno da bilo stabilno i održivo nego da bi se preko kredita stvaralo ekonomsko podjarmljivanje. John Perkins je sve rekao u Ekonomskom ubojici. Tu ne može stanje ići na bolje. Poslije svakog uzleta ide sve veća kriza.

Dobro, to je jasno, kapitalizam tezi ukrupljavanju moci, samim tim se materijalna bogatstva vremenom gomilaju u rukama pojedinaca. To se najbolje vidi na primeru pustanja kredita u opticaj bez kamate, koja se potom trazi za uzvrat, znaci, neko ce morati da izvisi ili da se ponovo zaduzi.

Sa psiholoske strane, covek koji je u egzistencijalnom problemu je spreman na sve, i kapitalizam na tome pociva, na eksploatacija najnizih poriva kod coveka. Da li covek, na pocetku 21. veka mora i dlaje da brine o hrani, kao i njegov predak iz pecine!? Zasto neko radi 8 i vise sati, dok neko nema posla uopste? Zar nije lakse, u doba robota i automatizacije, podeliti rad, a neke poslove jednostavno automatizovati? Ko tu nema racunicu?

Zanimljiv tekst, iako ja ne vidim nista novo:

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/480879/5-sila-protiv-MMF-i-Svetske-banke-Rusija-Kina--Indija-Brazil-i-Juzna-Afrika-napravili-svoju-razvojnu-banku

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2013&mm=03&dd=26&nav_id=698830

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2014&mm=07&dd=19&nav_id=878647

Meni se sve ovo nekako cini da se radja jos jedna ideja pod kontrolom "velikih igraca".

Opet bankrot Argentine:

http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_4_0_0_2/%7C%7CVijesti%7CNovost%7CArgentini_prijeti_bankrot_31-cot-_srpnja-zar-_drugi_u_12_godina%7C31023%7C%7C1

Tekst koji razjašnjava uzrok bankrota Argentine:

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/ne-placi-za-mnom-argentino-vol-2