Komentari vijesti

Nostrdaurus fb je napisao/la:Upozorio bih Vladu da laže na 3. stranici kada govori o uzrocima deficita. Kako se uopće može zatvoriti proračun? Evo primjera: 

>>Zamislimo da imamo državu kao servis, doktora, poljoprivrednika i mlinara. Doktor je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.<<

U ovom primjeru nema ni dotoka ni gubitka novca iz sustava. A očigledno je da porez na dobit treba biti 100%. A dugoročna štednja je nemoguća. Danas se profit postiže iz kredita koji pokrivaju gubitak novca prema inozemstvu i novčani profit. Naravno profit se postiže i iz trošenja štednje (radom sa gubitkom). Samo što trajni gubitak vodi u bankrot. Kada se profit dobiva iz uzimanja kredita, dug se može vratiti jedino ako novac dolazi u državu u iznosu većem od duga (pozitivan vanjskotrgovinska bilanca u dovoljnom iznosu). Osim toga za svu novčanu masu koja se želi koristiti se treba plaćati danak - kamata. Koji biznis će moći da plaća tolike kamate samo na posjedovanje novca.

Ostali dijelovi master plana su totalno irelevantni. Outsorsing djelatnosti ne može stvoriti novčani višak. Mogao bih da se kladim da plan u bilo kojoj fazi neće dovesti do rješenja problema deficita državnog proračuna. A najveća vjerojatnost je da će deficit nakon toga biti još veći. Razlog je jednostavan. Što više kapitala i usluga se prebacuje na privatni izvor to će se u krug ubacivati više posrednika sa naravno potrebom za profitom od tog posla. Zbog toga se ne može očekivati da će novi davatelji usluga raditi sa gubitkom već da će profit morati da dođe od države (koja i dalje posao).

Eto toliko. Pa kad se se pokaže da master plan potpunim promašaje, nećete moći reći da niste znali što radite. A i zanimljiv je naslov gore. Završava sa "dogoditi će se dugoročni i kratkoročni učinci" samo ne piše da će to sve od reda biti negativni učinci na veliku većinu građana Hrvatske.
"Sljedeća godina je godina reformi. Imamo veliki deficit i nagomilane dubioze, ali smatramo da ih možemo riješiti u tri godine." - ministar Slavko Linić

PREZENTACIJA: http://bit.ly/1bgWsSp

Mate Kapović je napisao/la:"Novca u proračunu nema. To je rezultat ekonomske krize i katastrofalne ekonomske politike u zadnja dva desetljeća u Hrvatskoj ‒ politike privatizacije i deindustrijalizacije u kojoj se obogatila sićušna novostvorena kapitalistička elita i njihov politički servis, a većina ostala na cjedilu." .

http://www.forum.hr/showthread.php?t=581940&page=14[/mention] je napisao/la:>> Ne mogu shvatiti da usporedbom drugih država ne vidimo da imaju skoro iste probleme. Na linku ( http://www.indexmundi.com/g/r.aspx?t=0&v=145&l=en ) je statistika platne bilance zemalja. Tu je Japan drugi po zaradi na razlici izvoz/uvoz. Radišan je to narod, ali opet imaju najveći dug ( http://www.indexmundi.com/g/r.aspx?t=0&v=143&l=en ). Recimo da smo radom mogli to postići. Velik izvoz i opet velik dug. Da li bi priča bila ista? Što bi tada okrivili?

Povezivanjem te dvije statistike i logikom razmišljanja može se shvatiti da tu nešto ne štima. I to je ono što ja uvjeravam ostale na forumu. Svi oni vide neke druge probleme, a ja vidim zajednički korijen problema. Sam korijen problema ne rješava po sebi krizu, ali upućuje na truli temelj monetarnog stupa koji nas vuče u propast. Bez rješenje ispravne monetarne regulacije nabolje što nam se može dogoditi je japanska situacija. Oni se pokušavaju isčupati već desetljećima bez uspjeha.

Stoga ću ponoviti: Trebamo li biti radišni i glupi ko japanci ili već sad uključiti mozak i preskočiti nepotrebna buduća sranja?

Priče nekih ekonomista tipa: "Treba nam država kao poduzetnik" dosta neplasirane i samo niz dobrih želja bez ikakvog svijetlog primjera. Treba zagristi u problem monetarne regulacije i riješiti ga. Ne možeš voziti formulu F1 na probušenim gumama, niti možeš imati održiv razvoj na kreditnom novcu. Nema tu uspjeha i nikad ga neće biti.<<

Filipusis je napisao/la:Spoljni dug Japana: http://www.tradingeconomics.com/japan/external-debt

Deficit proracuna je deo kolaca koji se zove "dug", koliko shvatam. Javni dug moze biti spoljni i unutrasnji, pa me zanima kako to da Japan ima tako velik spoljni dug, ako ima suficit platnog bilansa?

Ratko Bošković je napisao/la:Kad se hrvatska država ne bi zaduživala u inozemstvu, Hrvati ne bi imali svoj novac



Bando, zar ja da vam kredit vraćam??? Odrasli koji su malenoj djevojčici na nekim tipičnim hrvatskim protuvladinim prosvjedima stavili u ruke transparent s tom porukom sigurno su likovali kakvu su sjajnu foru smislili. Poručili su “bandi” što je ide! Jer, “banda” neprekidno uzima nove i nove kredite “koje će morati vraćati naša djeca i unuci”. Zadužuju buduće generacije pa se tako već može izračunati da je svakoga građanina, i svako novorođenče, država zadužila za 10.465,12 eura. Svi koji tako računaju i s te pozicije napadaju vlast zaboravljaju ili ne znaju najmanje dvije stvari.

Prvo, zaduživanje države nije isto što i zaduživanje pojedinaca, obitelji ili poduzeća. Za razliku od građana, kućanstava i poduzetnika, države u načelu nikada ne moraju vratiti svoj dug. Taj dug je permanentan i prirodno je da bude uvijek sve veći, ako ostaje u otprilike konstantnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu. Drugo, dug koji je napravila država nije ispario, on je pretočen u javnu i privatnu imovinu i štednju. Natpis koji je nosila malena djevojčica na prosvjedu trebao je zapravo glasiti ovako: “Bando, hvala vam što ste mi sagradili novi vrtić, znam da to nije moglo biti drukčije nego na kredit!” Ili: “Bando, hvala vam što ste sagradili autoput pa me više tata ne mora voziti na more po staroj cesti na kojoj sam povraćala. Jasno mi je da ste nas sve skupa za tu autocestu morali zadužiti jer Hrvatska je premala zemlja da bi emitirala vlastiti novac.” Da, svaki je hrvatski građanin doista “zadužen” za javne potrebe (recimo) 78.487,50 kuna, ali zato je svaki građanin suvlasnik mreže novih autocesta i običnih cesta, elektrificiranih pruga i pješačkih mostova. Suvlasnik je novih bolnica, škola, fakulteta, instituta, nacionalnih parkova, javnih dalekovoda, plinovoda i naftovoda. “Naša djeca i unuci” naslijedit će javni dug, ali će naslijediti i tu javnu imovinu koja će im omogućiti normalan život.

Naposljetku, država ima u javnim pričuvama 12 milijardi eura i još ponešto u bankama. Ali, što je najvažnije, i građani imaju nove stanove i automobile i na svojim bankovnim računima 27,6 oročenih milijardi u kunama i 113 milijardi kuna u devizama. A da bi ti depoziti mogli nastati, prvo mora postojati emisija novca. Budući da je Hrvatska za svoj monetarni režim odabrala valutni odbor, pa kune emitira isključivo na temelju otkupa deviza, to znači da Hrvatska uopće ne može imati novac za domaće potrebe bez deviznog priljeva iz inozemstva. A taj priljev može doći u samo tri oblika: kao razlika izvoza i uvoza robe i usluga (ona iznosi nula), kao doznake iz inozemstva (milijarda i pol eura u boljim godinama) ili zaduživanjem u svijetu u obliku kredita te portfeljnih i izravnih ulaganja stranaca.

Kad se, dakle, i hrvatska država ne bi zaduživala u inozemstvu, Hrvati ne bi imali vlastiti novac. Posuđeni novac, međutim, ne dolazi besplatno. On predstavlja nečiju tuđu štednju, nečiji kapital, i za korištenje tog kapitala treba njegovu vlasniku platiti naknadu. Naknada se plaća u obliku kamate. Je li ta naknada za Hrvatsku prevelika?

Za javni dug iznosi otprilike 3,5 posto godišnjeg BDP-a. SAD plaća oko dva posto BDP-a, ali to je zato što je zemlja bez rizika, koja može emitirati neograničene, beskonačne iznose vlastitog novca ex nihilo. Hrvatska to ne može. Unatoč tome, Hrvati će silno rogoboriti bude li hrvatska država morala povećati poreze da bi platila naknadu za posuđeni novac. No, u čemu je problem? Ako vlasnici javne imovine ili privatnih stanova, automobila ili biznisa mogu koristiti taj novac za svoje bolje zdravlje, viši životni standard i biznis, onda je red da plaćaju i naknadu. Ako građani mogu u bankama svake godine bez grižnje savjesti uzimati kamatu na štedne depozite, onda je red da dio toga svog prihoda proslijede i onima od koga su taj “svoj” novac zapravo posudili.

Nostradurus je napisao/la:Stvar postaje bistrija kada se pogleda definicija ljevice i desnice. Cijela stvar se vrti oko zagovaranja veće ili manje jednakosti tj. nejednakosti. Problem nastaje kada je demokratska većina u bitno lošijem socijalnom položaju. Tada je očito da demokratsko političko upravljanje koje bi svojim djelovanjem pogodovalo pogoršanju stanja ne radi tj. ne vlada u svoju korist. Pa je stoga demokracija čista farsa. Društvo u kojem bi demokratska većina konzumirala sve vlasti bi po tome moralo biti lijevo orijentirano. A to je činjenica koji zagovaratelji kapitalizma najčešće ne žele priznati.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/kapitalizam-kriza-i-kriticari

Prvo, zaduživanje države nije isto što i zaduživanje pojedinaca, obitelji ili poduzeća. Za razliku od građana, kućanstava i poduzetnika, države u načelu nikada ne moraju vratiti svoj dug. Taj dug je permanentan i prirodno je da bude uvijek sve veći, ako ostaje u otprilike konstantnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu. Drugo, dug koji je napravila država nije ispario, on je pretočen u javnu i privatnu imovinu i štednju. Natpis koji je nosila malena djevojčica na prosvjedu trebao je zapravo glasiti ovako: “Bando, hvala vam što ste mi sagradili novi vrtić, znam da to nije moglo biti drukčije nego na kredit!” Ili: “Bando, hvala vam što ste sagradili autoput pa me više tata ne mora voziti na more po staroj cesti na kojoj sam povraćala. Jasno mi je da ste nas sve skupa za tu autocestu morali zadužiti jer Hrvatska je premala zemlja da bi emitirala vlastiti novac.” Da, svaki je hrvatski građanin doista “zadužen” za javne potrebe (recimo) 78.487,50 kuna, ali zato je svaki građanin suvlasnik mreže novih autocesta i običnih cesta, elektrificiranih pruga i pješačkih mostova. Suvlasnik je novih bolnica, škola, fakulteta, instituta, nacionalnih parkova, javnih dalekovoda, plinovoda i naftovoda. “Naša djeca i unuci” naslijedit će javni dug, ali će naslijediti i tu javnu imovinu koja će im omogućiti normalan život.

wiz je napisao/la:

samopuravni sacijalizam je izmisljen (implementiran / upotrebljen ) 1950

Pod parolom Tvornice radnicima, tadašnji jugoslavenski lideri uspostavili su taj sistem 1950-ih godina, prepustivši tako upravljanje nad državnim poduzećima radnicima. Organizacija poduzeća koja su poslovala u okviru samoupravnog socijalizma dodatno je razrađena Ustavom iz 1974. i Zakonom o udruženom radu iz 1976.


http://sh.wikipedia.org/wiki/Samoupravni_socijalizam


Znaci, samoupravni socijalizam je najnapredniji drustveni sistem trenutno. Nakon toga nije izmisljen nikakav novi sistem.

u rh je sad kapitalizam. isto kao i u EUropskoj uniji

Nostradurus je napisao/la:

wiz je napisao/la:

samopuravni sacijalizam je izmisljen (implementiran / upotrebljen ) 1950

Pod parolom Tvornice radnicima, tadašnji jugoslavenski lideri uspostavili su taj sistem 1950-ih godina, prepustivši tako upravljanje nad državnim poduzećima radnicima. Organizacija poduzeća koja su poslovala u okviru samoupravnog socijalizma dodatno je razrađena Ustavom iz 1974. i Zakonom o udruženom radu iz 1976.


http://sh.wikipedia.org/wiki/Samoupravni_socijalizam


Znaci, samoupravni socijalizam je najnapredniji drustveni sistem trenutno. Nakon toga nije izmisljen nikakav novi sistem.

u rh je sad kapitalizam. isto kao i u EUropskoj uniji

   Najvažnija činjenica je da je SS kompatibilan sa demokratskom vladom, dok to kapitalizam nije. U kapitalizmu je sve korumpirano privatnim interesima malobrojnih bogatih. A pogotovo demokratska vlast.

Nostradurus je napisao/la:

 wiz da li ste vidjeli ovaj video o američkoj zavjeri:

• (očekivana ušteda 100-150 miliona evra)
  

• (očekivana ušteda 300 miliona evra do 2017.)
  

• (očekivana ušteda 30-40 miliona evra)
  

• (očekivani prihod u budžetu 200 miliona evra godišnje + 150 miliona evra iz borbe protiv sive ekonomije)
  

• (očekivana ušteda od 150 miliona evra u toku tri godine)
  

• (očekivani efekat: veći priliv stranih investicija i više radnih mesta u privatnom sektoru)