Komentari vijesti

Filipusis je napisao/la:http://www.novosti.rs/



Uvozne namirnice jeftinije od domaćih
D. MARINKOVIĆ | 20. jun 2013. 06:20 | Komentara: 0
Pojedine namirnice iz Hrvatske prodaju se kod nas po nižim cenama. Pored pečenice, povoljniji su mineralna voda, ulje, konzerve. Gotovo 90 odsto prehrambene industrije Srbije je u rukama inostranih kompanija


POJEDINE namirnice iz Hrvatske prodaju se po konkurentnijim cenama na našem tržištu od domaćih! Potrošače zbunjuje i to što je pored raznih slatkiša, čokolada, namaza, moguće pazariti i povoljnije mineralnu vodu, jestivo ulje, neke testenine, mesne i riblje konzerve, pojedine prerađevine od mesa.


Litar mineralne vode iz Hrvatske tako je jeftiniji za tri do pet dinara, ulje za desetak, a tabla čokolade i do bezmalo 20 dinara. Dimljena pečenica istog ranga kao kod nas može da se kupi i do 150 dinara povoljnije.

U praksi, prema oceni stručnjaka, to ništa nije neobično. Pre svega, da bi se pridobilo tržište, morate da mu se prilagodite ne samo po ponudi, već i prema kupovnoj moći stanovništva. A u vreme besparice važan je svaki dinar, pa je sve češće cena glavni orijentir kupcu.

- Ni najmanje razlike u ceni hrane nisu više „bezbolne“ za prazne džepove građana - ističu u Pokretu za zaštitu potrošača. - Trgovačke zarade glavni su krivac za tako visoke raspone u cenama namirnica, gde recimo čajna košta od 790 do 1.400 dinara, a svinjski but od 390 do 550 dinara.

Stipe Lovreta, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smatra da, kada se uvozni proizvod prodaje po nižoj ceni od domaćeg, onda očigledno nešto nije u redu sa konkurentnošću naših proizvođača. Očigledno ne vode računa po kojoj ceni se prodaju njihovi proizvodi, o kvalitetu, dizajnu, trajanju...



TANjIR PUNE STRANCI
GOTOVO 90 odsto prehrambene industrije Srbije je u rukama inostranih kompanija. Mlekare, šećerane, konditorska, delom klanična industrija i uljare u vlasništvu su evropskih i regionalnih kompanija. Problem je što sve češće te kompanije, koje se vode kao domaće u stranom vlasništvu, uvoze sirovine, poput jaja u prahu, ili mleka, iako tih sirovina ima i na našem tržištu. Tako kupac smatra da konzumira domaći, a zapravo dobar deo je strani proizvod.



- Generalno gledano, naše tržište se otvara, i u takvoj situaciji potrošači će da kažnjavaju one, koji nisu u stanju da ponude kvalitetan i cenovno konkurentan proizvod - kaže Lovreta. - Našem potrošaču, koji je doveden na ivicu egzistencije, apsolutno odgovara kvalitetan proizvod po nižoj ceni.

Lovreta napominje da smo sada u fazi izgradnje jedne dobre strukture maloprodajnog tržišta. 

U narednom periodu možemo očekivati još intenzivnije procese ukrupnjavanja, koncentracije, povezivanja. 

Najslabija strana do sada je bila što smo imali samo jedan trgovinski lanac, koji je imao izrazito visoko učešće na tržištu u odnosu na ostale „igrače“



. Dobro je što će sada biti dva lanca.

Proteklih godina cene su kod nas rasle mimo svake logike, a najviše kod proizvoda koji se svakodnevno nalaze u potrošačkoj korpi. I mada je ključna uloga u rastu cena poskupljenje energenata i sirovina, ipak dobrim delom poskupljenja su posledica i toga što trgovci nisu hteli da se odreknu svoje zarade.
.......................................................




Od ovoliko pameti zaboli glava....Kako ih ne zamori da vrte iste klisee?


Eto, braco preko Dunava, sad vidite ko koga u ovoj prici. 


Nostradurus, sta vi kazete na ovo? Neocekivano? Mi uvozimo stranu robu, jer je jefitnija, jer tezimo stabilnom kursu dinara.

    He, he. Stipe Lovreta tu izgleda kao prodavač magle. Da bi domaći kupci mogli da kupe tu jeftiniju hranu moraju primati plaće. Njihove firme bi morale izvoziti jer inače manjak treba pokriti stranim kreditom.

http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2013&mm=06&dd=27&nav_id=726795

Dogovor o likvidaciji banaka


Brisel -- Evropski ministri finansija postigli su noćas u Briselu kompromis o pravilima za spasavanje ili likvidaciju banaka. Posle šestočasovne rasprave u sedištu Evropske unije, postignut je dogovor o stepenu fleksibilnosti koji je ostavljen svakoj zemlji za rešavanje pojedinih slučajeva krize banaka.
Francuski ministar finansija Pjer Moskovisi rekao je posle sastanka da je postignut dogovor "veoma značajan za finansijsku stabilnost Evropske unije". 

Holandski ministar finansija Jerun Dijselblum izjavio je da, u slučaju da neka banka bude u krizi, zemlje EU će "ubuduće imati jedinstvena pravila o tome ko treba da plati račun". 

Postignut dogovor je ključan za uspostavljanje bankarske unije
..............................

u slučaju da neka banka bude u krizi, zemlje EU će "ubuduće imati jedinstvena pravila o tome ko treba da plati račun". 

Sta mislite ko ce da placa racune bankama? 

Postignut dogovor je ključan za uspostavljanje bankarske unije.

"Bankarska unija"? Odlicna vest, ima da se podavimo u bankama!

Ovo je totalno ludilo.

Bankarska unija. Zvuči više nego strašno. I bez te unije siju uništenje. Kako li će biti kad bude unija banaka?

Nostradurus,
Od vaseg daljeg rodjaka i imenjaka (Nostradamus-a), stize ne bas lepa vest, u vezi ulaska Hrvatkse u EU 


http://www.vestinet.rs/pogledi/ulazak-hrvatske-u-eu-razjasnio-jednu-nostradamusovu-katastroficnu-viziju?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=ulazak-hrvatske-u-eu-razjasnio-jednu-nostradamusovu-katastroficnu-viziju

Ulazak Hrvatske u EU razjasnio jednu Nostradamusou katastroficnu viziju


“Kada nad Evropom bude 28 zvezda i kad država sa grbom oko vrata dođe, pašće ko Jeriho”, glasi citat za koji niko pre 20 godina nije mogao ni da pretpostavi šta zapravo znači. Danas, znajući da nas od ulaska Hrvatske u EU deli samo nekoliko dana, i da će komšije postati upravo ta 28. članica, sve dobija drugačiju dimenziju.
Rathford protumačio početak Trećeg svetskog rata

Prema rukopisima, razdoblje koje sledi biće obeleženo i prirodnim katastrofama poput zemljotresa i vulkana, i klimatskim promenama koje će izazvati suše i glad. Prirodne nepogode, pre svega potresi i poplave, naročito će snažno pogoditi Sjedinjene Države.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=07&dd=01&nav_category=167&nav_id=727927

Hrvatska u ponoć postala članica EU
IZVOR: B92, INDEX.HR
Zagreb -- Uz zvuke "Ode radosti" i vatromet Hrvatska je, posle dugogodišnjih pregovora, u ponoć dočekala ulazak u Evropsku uniju kao 28. zemlja članica.

Pred oko 10.000 građana na centralnoj proslavi na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, hrvatski državni vrh i evropski zvaničnici poručili su da je reč o istorijskom danu za Hrvatsku, ali i za EU.
Hrvatski predsednik i premijer Ivo Josipović i Zoran Milanović pozdravili su okupljene građane. 

"Ovo je dan kada su se ostvarili snovi", rekao je Ivo Josipović. 

Pre njega kratke pozdravne govore održali su predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo koji je na hrvatskom jeziku poželeo dobrodošlicu Hrvatskoj u EU.
Govorili su i predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej kao i predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc i predsednica Letonije Dalija Gribauskaite, koja je od Irske preuzela šestomesečno predsedavanje EU. 

Ona je predsedniku Josipoviću predala košarkaški dres sa brojem 28 i na kome na engleskom jeziku piše "EU, jedan tim, jedan san"[b style="font-style: italic; margin: 0px; padding: 0px;"][i][i][i]. [/i][/i][/i][/b]

Premijer Zoran Milanović[b style="margin: 0px; padding: 0px;"] [/b]je u govoru na Trgu bana Jelačića rekao da je Hrvatska zemlja racionalnih ljudi i da Hrvatska zna da ove noći nigde ne beži, već ostaje tu gde jeste.
"Na nama je da pružimo ruku zemljama u regionu. Živeli, živela Hrvatska, živela Hrvatska u Evropi", rekao je Milanović. 

Glavnoj ceremoniji povodom ulaska Hrvatske u EU na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prisustvuju brojni evropski zvaničnici kao i delegacija Srbije koju predvode predsednik i premijer Tomislav Nikolić i Ivica Dačić.

Na svečanost međutim nije došla nemačka kancelarka Angela Merkel, zbog kako je zvanično saopšteno, brojnih obaveza. Ona je u nedelju izjavila da je pred Hrvatskom još dosta posla, što su hrvatski mediji protumačili kao "još jednu packu".

.........................................................................
Sta da vam kazem? Srecno vam bilo u sklopu nove "porodice"!   Jedino mozete igrati na srecu, karte su odavno podeljene....

Filipusis je napisao/la:Sta da vam kazem? Srecno vam bilo u sklopu nove "porodice"!  Jedino mozete igrati na srecu, karte su odavno podeljene....

Mislim da nije u pitanju sreća. Naš prvi zadatak mora biti izlaz iz EU. Sve drugo je krivi put.

http://www.business.hr/ekonomija/u-projektima-javne-rasvjete-moguce-energetske-ustede-od-200-milijuna-kuna

I opet ispada da se privatniku isplati ulagati, a općini i državi ne isplati. Ma nemoj mi reći. A u pitanju je samo novac koji su skupili privatnici i sada ga žele uložiti za daljnje zarađivanje. Upravo tako. Gdje je tu naša ušteda? Sve privatizacije do sada su imale za posljedicu veće troškove u državi. Kako to nitko neće objasniti? A razlog je jednostavan. Što je više posrednika, to je trošak veći.

Paradoks je da je agencija za JPP državna, a da navija za profit privatnika od javne djelatnosti.  

http://www.slobodanjovanovic.org/2011/04/06/radivoje-ognjanovic-blokirani-trzisni-mehanizam/?lang=lat
Mislim da je ovo pravi tekst za vase ideje.

Filipusis je napisao/la:http://www.slobodanjovanovic.org/2011/04/06/radivoje-ognjanovic-blokirani-trzisni-mehanizam/?lang=lat
Mislim da je ovo pravi tekst za vase ideje.

To je manipulatorski tekst kojim se tjera voda na mlin postojećih bogataša. Upadljivo je da se zabranjuje državi financiranje iz emisije novca, ali se govori o potrebi dodavanja određene količine novca. Pa tko shvati, shvati.

http://www.vecernji.hr/biznis/na-rubu-smo-bankrota-10-mlrd-kn-deficita-ispucano-pola-godine-clanak-578960

Ha, ha. Plan21 treba revidirati u Plan6: 1. Zaposliti sve podobne kadrove u javnim firmama. 2. Podići i proširiti poreze. 3. Zaduživati se. 4. Kada ne ide zaduživanje treba početi sa totalnom rasprodajom. 5. Podesiti zakone da idu na ruku kapitalu. 6. Odmagliti sa lovom iz političke scene kad sve propadne.

http://www.index.hr/indexforum/postovi/88403/ministar-linic-priznao-neuspjeh-brojke-su-zastrasujuce-proracun-se-puni-slabije-od-ocekivanog-/

Ok. Fiskalne blagajne ne mogu stvoriti više novca, nego možda malo više prometa provući kroz državnu blagajnu. Međutim, kako se dobar dio poreznih prihoda odljeva na plaćanje kamata na kredite, postavlja se opravdano pitanje, kako ćemo taj gubitak kompenzirati. Tj. taj odljev iz dr. blagajne se više ne troši u RH te naši građani ne mogu snaći novaca za iste iznose poreza slijedeće godine. Zaključak bi bio da će slijedeće godine opet faliti novca i da će se morati dizati porezna presija, rasprodavati imovina RH, itd. I da ne drvim, sve to imamo u drugim državama te znamo što slijedi. pitanje je zašto vlada slijedi taj smjer kada je očito da će tako završiti. Za koga oni rade i kome polažu račune? Ponavljam još jednom, živjeli smo 50 godina bez fiskalnih blagajni i država nije propala. Kako to da će nam sada i sa fiskalnim blagajnama propasti? I ne samo to. Fiskalne blagajne već ima Srbija i nije im pomoglo. Dakle, dokazani promašaj i ogroman trošak firmama i obrtima, a sve ni za što. Za ovo će se jednog dana odgovarati i to kazneno. A što prije to bolje za sve u Hrvatskoj.

Vrlo zanimljivo. Vredi poslusati i druge njegove prezentacije.

Bankarska unija ulazi u realizaciju. Neka vas ne zavaraju "dobre" namjere. Pitanje je zašto banke dolaze u krizu? Osim uloge transfera novca, bankama je osnovna zadaća da stvaraju novac bez pokrića (rezerve). Logično je da se svaka banka može srušiti kada se pokuša iznijeti veća količina fiktivnog novca na računima. I tu sada dolaze na scenu vatrogasci iz EK i predlažu rješenje koje to naravno nije. Ovim rješenjem se ne ukida stvaranje fiktivnog novca putem bankarstva djelomične rezerve već se sam deponentima šalje poruka da će prljava rabota ostati po starome. A kada se prijevara otkrije (banka uđe u nelikvidnost) da će tada oni pokušati zamaskirati problem, prebaciti gubitke na vlasnike banke i slično. I pri tome traže ovlasti da djeluju iznad zakona pojedine države. EK postaje time imperator.

A svrha svega je da se ni u kom slučaju ne posumnja da je era prevare na bankarstvu djelomične rezerve koja traje stoljećima na samom kraju. Skoro sve države na svijetu su zadužene prema bankama te zbog toga trpe veliko ekonomsko izrabljivanje. Pod pritiskom dugova se događaju prodaje poduzeća, infrastrukture, itd. A kako prodaja i privatizacija napreduje, stanje se ne poboljšava već postaje gore. Zar bankari zbilja misle da će to proći samo tako? Da nitko neće skužiti da je to čista prevara. Novac za kamate (profit banke) nikad nije izdan. To znači da dokle god banke rade sa profitom, realni sektor i država mora raditi sa gubitkom tj. povećanjem dugova. A banka ne može raditi sa gubitkom jer mora biti "gašena". Da li je sada stvar jasnija? Osiguran je sistem da se nastavi daljnji bankarski profit ili će se banka likvidirati, a gubitci sanirati iz fondova u koje će sve banke uplaćivati, ali je moguće da će država morati uskočiti i garantirati za štednju do određenog iznosa. Tako će se teret sanacije prebaciti opet na realni sektor jer će se država morati zadužiti kod banaka za isplatu štediša, a dug će se platiti iz poreza koji će, pogađate, morati biti veći. Poanta svega je da nam se događa još jedno mazanje očiju radi spasa trulog sistema prevare i da to i dalje prolazi bez problema. Pitanje je samo što će se dogoditi, kada raja popizdi i odluči tu prijevaru ukinuti jednom za sva vremena?
http://www.business.hr/ekonomija/predstavljen-detaljan-plan-o-mehanizmu-efikasnog-gasenja-posrnulih-banaka

Filipusis je napisao/la:http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/392632/Bolece-Izlazak-iz-krize-kosta-100000-radnih-mesta

Boleće: Izlazak iz krize košta 100.000 radnih mesta

Prvi potez koji političari moraju da urade ukoliko zaista žele ozdravljenje ekonomije jeste gašenje fiktivnih radnih mesta u firmama u restrukturiranju i otpuštanje oko 20.000 ljudi koji su višak u zdravstvu, prosveti i administraciji. Samo postojanje firmi u restrukturiranju državu košta milijardu evra godišnje, podseća za „Blic“ profesor Ekonomskog fakulteta Ljubomir Madžar.


Vreme ne radi za nas. Ali, političari još uvek rade ono što je skupo ekonomski, a ne politički. Otkazi u javnom sektoru i firmama u restrukturiranju su neminovnost ukoliko se razmišlja koliko smo blizu ozbiljnoj krizi javnog duga.
 

Oni još razmišljaju da odlaganjem rešenja čuvaju birače. Mislim da, ukoliko ne preduzmu hitne korake koji su ekonomski opravdani, lako bez njih mogu da ostanu, tvrdi Madžar.


I profesor FEFA Nebojša Savić smatra da privredni ambijent mora da bude očišćen od neproduktivnih firmi. 
 
- Država mora da radi na privrednom ambijentu koji je prijateljski nastrojen prema investicijama. Ukoliko smo na začelju po kvalitetu privrednog ambijenta, tu nešto ozbiljno nije u redu - zaključuje Savić. 

On dodaje i da je očigledno da političke elite moraju da ulože napor kako bi se domaćoj privredi obezbedile investicije, a samim tim društvu obezbedio veći privredni rast.
 
- Kada se priča o našem ulasku u EU, svi pričaju o tome kako ćemo dobiti novac. A pokazuje se da ne znamo šta ćemo ni sa onim koji smo dobili do sada. Ako od četiri milijarde dolara sredstava koje su namenjene Srbiji, mi ne iskoristimo 1,7 milijardu, postavlja se pitanje želimo li mi da radimo. Ali i da država konačno sa deklarativnog pređe na istinsku podršku privredi, a posebno malim i srednjim preduzećima. Ogromne su količine novca građana Srbije van finansijskih tokova jer ljudi nisu spremni da ulažu u bilo kakav posao u neuređenom sistemu - ističe profesor Savić.
 

On kaže ne sumnja da je politički teško krenuti u promene ekonomskog sistema s obzirom na to da se taj posao odlagao više od deceniju, ali da su strukturne reforme, definitivno, neminovnost.
............................................................
Ne znam za vas u Hrvatskoj, ali mi izlzimo iz krize!   


Opet "strukturne reforme" . I dalje sve po starom, zasto niko ne kaze istinu?


Nostradurus, sta kazete na ovo? Da li imate smelosti da se ne slazete sa profesorima ekonomije?  

Imam hrabrosti jer ekonomska logika nije na strani profesora. Iz krize se izlazi povećanjem zaposlenih, a ne otpuštanjem. Eventualno mogu da shvatim priču da će se birokratski aparat očistiti i zaposliti u proizvodnji. To bi bio pravi potez.

Dokaz: Ako stvar svedemo na jednu poljoprivrednu porodicu gdje imamo više članova, jasno je da svi moraju jesti. Dakle, ako jedu, onda trebaju nešto korisno i raditi. Glupo je članove porodice isključiti iz proizvodnje, ali ima davati hranu. Kao prvo, time se rasterećuju pojedinci koji bi mogli sve sami napraviti.
------------------------------------------
Što se želi ovime postići u Srbiji? Želi se pokazati da manje zaposlenih može napraviti isti posao kao do sada svi zaposleni. A što će raditi nezaposleni? Primati socijalnu pomoć?

Tu nešto ne štima. Logika je kontra bilo koje logike koja vrijedi u zajednici (primjer porodice). Ako se sprovede, kako će se zaposliti ovi nezaposleni? Druga stvar je pouzdavanje u investicije. Strane investicije su dugoročni trošak. Izuzetak su investicije u proizvodnju koja je velikim dijelom za izvoz. Kako se to ne deklarira, piši kući - propalo je. Ti ljudi ne da ne znaju znanje, nego su štetni za Srbiju. Ne može se prosperitet graditi na stranim investicijama. To nije univerzalna metoda koja pali. A upitan je na duže staze. Pogledajmo primjer Crne gore. Ruski državljani su kupili masu teritorija Crne gore. Da li ih je to izvuklo iz krize? Ne Crna gora je pred bankrotom. Investicije koje ne donose nove devize su danas promašaj koji si ne smijemo dozvoliti. Te investicije samo crpe profit iz države i osiromašuju zajednicu.

Nebojša Katić, srpski ekonomista koji radi u Engleskoj, je dao jedan zanimljiv intervju o rješenju krize u Srbiji. Možda sam na Katićeve stavove i sam utjecao kada sam mu ukazivo na moguće realno rješenje gospodarske i financijske krize pomoću emisije vlastitog novca bez duga. U intervju-u on to zove primarnom emisijom. Blog Nebojše Katića možete čitati ovdje: http://nkatic.wordpress.com/2013/07/10/oko-11-sta-bismo-s-parama-10072013

http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/1357324/Oko+11%3A+%C5%A0ta+bismo+s+parama%3F+.html

Koliko sam shvatio, gospodin Katic se zalaze za rezanje javnog duga. Da li to znaci duzi radni vek, manje penzije, manja administracija. Kako je moguce da rezanje javnog duga u stvari povecava javni dug? Za ovaj primer, gospodin Katic navodi Grcku, koja reze javni dug ali se on stalno povecava?

Drugo sto gospodin Katic kaze jeste odprilike ovo: Monetarni fond ne tera vas puskom da dodje kod vas, oni jednostavno imaju pare, a vama pare trebaju, niko vas ne prisiljava da uzmete novac.

Filipusis je napisao/la:Koliko sam shvatio, gospodin Katic se zalaze za rezanje javnog duga. Da li to znaci duzi radni vek, manje penzije, manja administracija. Kako je moguce da rezanje javnog duga u stvari povecava javni dug? Za ovaj primer, gospodin Katic navodi Grcku, koja reze javni dug ali se on stalno povecava?

Rezanje javnog duga u Grčkoj se radi na način da se preko rasprodaje pokušava vratiti dio duga. Međutim, sjetite se da profit i dolazi od deficita državnog proračuna. Prema tome, ako nema drugih dotoka novca, deficit se mora povećati jer inače nema profita. Ako nema profita, dižu se cijene. Zbog toga se nakon privatizacije često događa dizanje cijena da bi se ostvarila zarada. Novi vlasnici ne žele raditi sa gubitkom. Priče da će se racionalizirati poslovanje se svode i na otpuštanje. A to znači da državni proračun ima novi broj ljudi koje treba financirati, a koji ne rade ništa. Globalno gledano, što je više privatizirano, to više profita odlazi tim novim vlasnicima. A povećanje profita mora doći od nekuda. I to je razlog za često povećanje duga u državi.

Drugo sto gospodin Katic kaze jeste odprilike ovo: Monetarni fond ne tera vas puskom da dodje kod vas, oni jednostavno imaju pare, a vama pare trebaju, niko vas ne prisiljava da uzmete novac.

G. Katić tu misli da MMF ne ganja nikoga, već zbog pogrešne politike jer se koristi novac kao dug ili otvara tržište prema jače razvijenima dolazi do problema u zatvaranju financijske konstrukcije države. Tada, zbog pritiska da se problem riješi, MMF lako dobija pristanak za rješenja koja ništa ne rješavaju, već samo pogoršavaju.

Međutim, jasno je da pritisak ide prvo preko ekonomije - podrivanje. Zatim, dolazi MMF spasioc i tada se počne sa daljnjim zaduživanjem bez kraja. Pročiatjte kakve sankcije trpi Kuba: http://www.advance.hr/vijesti/drustveno-ekonomske-promjene-na-kubi-raul-castro-nas-cilj-je-prosperitet-kube-u-kojem-ce-mlade-generacije-preuzeti-zastavu-revolucije-i-izgradnju-socijalizma/ . Sve je to moguće kada se odbije pokoriti novcu kao dugu.

Stvari se počinju razrješavati. Promaknuo mi je, a izgleda i mnogima dobar članak profesora matematike na FSB-u Zvonimira Šikića - "Država nije firma" - http://www.banka.hr/komentari-i-analize/drzava-nije-firma . Možda je razlog tome što banka.hr djeluje kao propagandna mašinerija za pogrešnu ekonomsku politiku pa to rijetko tko čita. Međutim, na ovaj članak je reagirao Velimir Šonje - http://www.banka.hr/komentari-i-analize/hvala-matematicarima-pravnicima-i-ostalim-filozofima . A red je da stanemo u obranu ispravnog stava prof. Šikića.
--------- komentar --
Moram priznati da osim nekoliko komentara u obranu prof. Šikića, mogu samo dodati da bi neke ljude koji se smatraju ekonomskim stručnjacima zbilja trebalo biti sram da je njihova struka došla do tih niskih grana da je može oboriti svatko sa malo soli u glavi (bez uvrede svima). Profesor Šikić je u pravu i tu nema dileme. Sama ekonomska literatura to navodi u jednakosti triju deficita:

Deficit državnog proračuna = deficit financiranja deficit platne bilance sa inozemstvom.

Tko ovo sa zvanjem ekonomiste pokušava pobiti, taj bi morao ponovo polagati makroekonomiju. U ovoj knjigovodstvenoj jednakosti se čita sva istina o financijskoj krizi. Naime, korištenjem ove formule, a polazeći dugoročno da nitko ne može raditi sa deficitom (gubitkom) u nedogled osim same države, postaje jasno da višak novca u državi može dolaziti od deficita proračuna naše ili neke druge države. Na tu temu, također kao neekonomista sam napisao mnoge članke i skupio ih u jednoj knjizi (http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac). Ekonomska teorija koja je razvijena na istim zaključcima je Chartalizam tj. MMT. Prema tome, ovo su stručnjacima poznate stvari. Međutim, koji bi razlog bio da netko pobija MMT, a da ne kaže da je to MMT? Da li se g. Šonje tu boji povući zmaja za rep? MMT se ne može pobiti. Primjer sam dao u knjizi u poglavlju o balansiranom proračunu.

"Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe."

Ovo je na drugi način opisan problem konačne količine novca u državi. A pokazuje da država ne može zatvoriti proračun, ako ne povuče sve novce koje je potrošila. To u prijevodu znači da porez na dobit mora biti 100%. A tko želi raditi i živjeti u državi gdje je porez 100%? I kojeg to smisla ima? A kako se danas rješava nedostatak novca za profit? Tako što se uzme kredit i stvori još veći dug u budućnosti. A kad dođe budućnost, imamo prijašnji problem plus problem otplate duga. Država ne može stvoriti suficit. Tj. može ali na ime deponiranja strane valute koja će se pojaviti zbog pozitivne vanjskotrgovinske bilance. Međutim, tu je izvezena roba ili usluga konvertirana u novac. I svima je jasno da se isti višak mogao stvoriti i bez vanjskotrgovinskog suficita jer položene devize u biti moraju biti deponirane. Praktično se to ne događa, ali je to druga stvar i druga priča.

Zabijanjem glave u pijesak i napadnom na svakoga tko ukaže da država ne može posuđivati novac jer ona to ne mora, je jedan vid djelovanja protiv interesa naroda RH. A znamo kako prođu oni koji djeluju protiv naroda - završe na suđenju i budu osuđeni. Možda to sada izgleda poprilično nerealno očekivati, ali ova država nema puno godina do bankrota. Otprilike za 3 godine će se to dogoditi, ako se ne krene drugim smjerom. Razlika je jedina što ovo nije Grčka. Naš narod nije glup i netko će zbilja odgovarati za "pogrešnu" ekonomsku politiku. Pretpostavljam, stručnjaci koji brane ovu pljačkašku ekonomsku politiku umjesto da je prozru i osude.

Nostradurus,

Kod nekreditne emisije novca, drzava preuzima ulogu banke, izdaje novac koji nije dug i trudi se da stalno odrzava proporcionalnost kolicine novca u opticaju prema prizvedenim robama i uslugama. Znaci, klasican servis gradjanima. Medjutim, sta se desava kada bi svi hteli da stedimo? Kako bih ja napravio ustedu u novcu koja meni odgovara? Sta ako ja zelim da stalno povecavam svoju stednju (profit)? To znaci da drzava mora povecavati poreze, kako bi izvukla novac iz opticaja i sprecila inflaciju ali bi onda oni najsiromasniji najvise stradali. 20% poreza na prihod nije isto za nekog ko ima prihode od 2 dinara i nekog ko ima prihode od 22 dinara.

Ako postoji balans roba i usluga sa jedne strane i novcane mase sa druge, sta bi se desilo kada bi se ta ravnoteza narusila? Npr: izvoz robe pravi manjak u robama, a kolicina novca ostaje ista, ali dobijamo stranu valutu na racun. Ili se ispostavi da citava serija automobila ima falinkuKoliki treba da bude nedostatak u robama da bi se to osetilo i kako ce se to kontrolisati? Ako imamo manjak u robi, da li se mozda moze povecati nivo usluga, kako bi se podrzala ista kolicina novca i obrnuto? Uglavnom, ako je manjak u robi, trebace ti dalja proizvodnja, sto namece i vise usluga.

Filipusis je napisao/la:Nostradurus,

Kod nekreditne emisije novca, drzava preuzima ulogu banke, izdaje novac koji nije dug i trudi se da stalno odrzava proporcionalnost kolicine novca u opticaju prema prizvedenim robama i uslugama. Znaci, klasican servis gradjanima. Medjutim, sta se desava kada bi svi hteli da stedimo? Kako bih ja napravio ustedu u novcu koja meni odgovara? Sta ako ja zelim da stalno povecavam svoju stednju (profit)? To znaci da drzava mora povecavati poreze, kako bi izvukla novac iz opticaja i sprecila inflaciju ali bi onda oni najsiromasniji najvise stradali. 20% poreza na prihod nije isto za nekog ko ima prihode od 2 dinara i nekog ko ima prihode od 22 dinara.

Ne razmišljate dobro. Inflacija nastaje kada se troši, a ne kad se štedi. Kada se štedi, može se jedino dogoditi da cijene narastu jer se ne može prodati kompletna proizvodnja po nižoj cijeni, već manja količina po višoj cijeni. To je inflacija iz potrebe pokrivanja troškova.

Filipusis je napisao/la:Ako postoji balans roba i usluga sa jedne strane i novcane mase sa druge, sta bi se desilo kada bi se ta ravnoteza narusila? Npr: izvoz robe pravi manjak u robama, a kolicina novca ostaje ista, ali dobijamo stranu valutu na racun. Ili se ispostavi da citava serija automobila ima falinkuKoliki treba da bude nedostatak u robama da bi se to osetilo i kako ce se to kontrolisati? Ako imamo manjak u robi, da li se mozda moze povecati nivo usluga, kako bi se podrzala ista kolicina novca i obrnuto? Uglavnom, ako je manjak u robi, trebace ti dalja proizvodnja, sto namece i vise usluga.

Nije problem količina novca koju imamo, nego količina koja se troši. Inače, problem problem cijene na vanjskom i unutrašnjem tržištu je jako zanimljiv. Jednom su mi na forumu postavili pitanje oko toga zašto se naša roba prodaje vani po nižoj cijeni. Razmislite, što bi bilo da se može prodavati po višoj cijeni? Možda je uopće ne bi prodavali na domaćem tržištu.

Naravno da izvoz smanjuje ponudu roba kod kuće i povećava ponudu novca. Međutim, ako izvozimo viškove, tada nema smanjenja domaće ponude. Ipak ima povećanja količine novca. A ovisi o vlasniku da li će on početi trošiti. Postoji opasnost da banka, kod koje drži depozit, izda kredit po sistemu djelomične rezerve. Tako i novac koji posjednik ne troši ulazi u opticaj preko kredita banke. Tada naravno, može djelovati na povećanje ponude novca jer se teoretski ona može umnožiti faktorom multiplikacije 1/o.r..

Pobunite se! (Indignez-vous!), brošura Stefana Hesela, heroja francuskog pokreta otpora, potukla je sve knjižarske rekorde u Francuskoj. U njoj autor poziva Francuze, ali i sve građane sveta da se suprotstave egoističnoj, neodgovornoj moći tržišta i novca u odbrani pravih vrednosti savremene demokratije

e-novine je napisao/la:Mi se ponašamo kao da živimo u zemlji u kojoj demokratija cveta a blagostanju kraja nema, a ne u zemlji u kojoj vlada beda, laž, korupcija, socijalne nepravde, u kojoj ogroman broj ljudi ne radi, veliki broj jedva preživljava ili živi ispod granice siromaštva. Rečju, u državi u kojoj je građanin na svaki način zgažen. Bezvredan.

Mi smo besni, nezadovoljni, poniženi, ali ne radimo ništa da stanje promenimo. Zadovoljavamo se time što nekoliko hrabrih ljudu svojim oštrim perima ili javnim nastupima sekciraju aktuelnu vlast i tako spasavaju našu savest i dostojanstvo. Mi nismo sposobni da organizujemo ili podržimo bilo kakvu akciju. Nismo sposobni za solidarnost.

http://www.e-novine.com/drustvo/43977-Pobunite-jednom.html

http://www.business.hr/ekonomija/nova-uzbuna-u-madjarskoj-vlada-krece-u-daljnje-razracunavanje-s-bankama

business je napisao/la:U elektronskoj poruci ministarstvo navodi da će se vlada fokusirati na promjene valutnih tečajeva dok bude razmatrala nove zakone o izmjeni uvjeta ugovora o kreditu u stranoj valuti i o pomoći problemima pritisnutim vlasnicima kredita u stranim valutama.

"Razlog koji opravdava izmjenu ugovora prije svega je promjena valutnih tečajeva, jer zajmoprimac ne može biti kriv što je postao nesposoban vraćati dugove radi vanjskih razloga, kao što je pogoršanje valutnog tečaja", dodaje ministarstvo u elektronskoj poruci poslanoj Reutersu u srijedu, ne navodeći daljnje pojedinosti.

Ministar pravosuđa i potpredsjednik vlade Tibor Navracsics u utorak je kasno navečer izjavio da vlada razmatra zakone o retroaktivnim izmjenama uvjeta ugovora o kreditima u stranoj valuti.

"Sada razmatramo mogućnost, ustavnost eventualnih izmjena uvjeta kredita u stranoj valuti, s potpunim stupanjem na snagu putem zakona koji bi bio usvojen u jesenskom zasjedanju parlamenta", kazao je za komercijalnu televiziju HirTV a prenosi portfolio.hu.

Ovo je logičan slijed događaja prije proglašenja monetarne neovisnosti. Baš me zanima da li će to tako i biti?