Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


2 posters

    O poreznoj politici

    avatar
    miky0


    Broj postova : 7
    Join date : 28.04.2014
    Age : 44

    O poreznoj politici Empty O poreznoj politici

    Postaj  miky0 30.04.14 15:26

    Malo citam vasa misljenja o ekonosmkoj politici drzava, i vidim da vam je dosta aktualna teza o nekreditnoj emisiji novca, i s cim se naravno slazem i sam kao lajk. No, volio bi malo govorit o poreznoj politici vlade(a), a koja velikim porezima gusi gospodarske subjekte.

    Dakle dolazim iz realnog sektora, a konkretno sam bio vlasnik malog obrta u kojem sam proizvodio nakit. No s padom kupovne moci, i gubitka trzista, nazalost sam propao. Zatvorio sam obrt, ali egzistiram radom na crno u istoj toj radionici. Dakle, od mog rada na crno, drzava de facto nema nikakve koristi, ali da ne duljim oko manje bitnih stvari, u nastavku cu obrazlozit svoje misljenje a i uputit koje pitanje.

    Naime, ja sam misljenja da je drzava trebala stimulirat rad, smanjivnjem poreznog opeterecenja, te s manjim potrazivanjem zapravo natjerat poduzetnike na masovnija ulaganja, i veci obrtaj novca, sto bi se po logici dogodilo. E sad, bez obzira na novac kojeg koristimo, a koji je kreditan i na koncu neisplativ, misljenja sam da drzava ni u kojem slucaju nije smjela dozvolit moje zatvaranje, te me dodatno stimulirat i tjerat na izvoz. U tom slucaju u drzavu ulazi novosteceni novac kojeg ja trosim za potrebe poslovanja ili za vlastite potrebe.

    Jesam li u pravu sto se tice ovog? Ako jesam, zasto drzava sve radi u suprotnom smjeru?
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1545
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    O poreznoj politici Empty Re: O poreznoj politici

    Postaj  Nostradurus 05.05.14 21:48

    miky0 je napisao/la:Malo citam vasa misljenja o ekonosmkoj politici drzava, i vidim da vam je dosta aktualna teza o nekreditnoj emisiji novca, i s cim se naravno slazem i sam kao lajk. No, volio bi malo govorit o poreznoj politici vlade(a), a koja velikim porezima gusi gospodarske subjekte.

    Dakle dolazim iz realnog sektora, a konkretno sam bio vlasnik malog obrta u kojem sam proizvodio nakit. No s padom kupovne moci, i gubitka trzista, nazalost sam propao. Zatvorio sam obrt, ali egzistiram radom na crno u istoj toj radionici. Dakle, od mog rada na crno, drzava de facto nema nikakve koristi, ali da ne duljim oko manje bitnih stvari, u nastavku cu obrazlozit svoje misljenje a i uputit koje pitanje.

    Naime, ja sam misljenja da je drzava trebala stimulirat rad, smanjivnjem poreznog opeterecenja, te s manjim potrazivanjem zapravo natjerat poduzetnike na masovnija ulaganja, i veci obrtaj novca, sto bi se po logici dogodilo. E sad, bez obzira na novac kojeg koristimo, a koji je kreditan i na koncu neisplativ, misljenja sam da drzava ni u kojem slucaju nije smjela dozvolit moje zatvaranje, te me dodatno stimulirat i tjerat na izvoz. U tom slucaju u drzavu ulazi novosteceni novac kojeg ja trosim za potrebe poslovanja ili za vlastite potrebe.

    Jesam li u pravu sto se tice ovog? Ako jesam, zasto drzava sve radi u suprotnom smjeru?

    Iznijeli ste klasične teze liberala i libetarijanaca. Ja sam također ekonomski laik, ali sam si dao truda i istražio stvari na primjerima. Stvar uopće nije jednostavna kako je vi postavljate.

    Ako zamislimo da novac ne napušta zemlju i ne odliva se, što će nas natjerati da kupujemo više? Očigledno je da prvo moramo proizvesti više robe. Ako gledamo prometovati više robe sa istom količinom novca moraju da padaju cijene ili da povećamo količinu novca u opticaju i shodno tome podignemo plaće. Znači, sa povećanjem proizvodnje smo podigli plaće i povećali promet roba. Za sada nam ide odlično, ali onda se ljudi odluče štedjeti da bi sa vremenom skupili novac za neki krupniji projekt. Taj novac nestaje iz opticaja i netko bi morao raditi sa gubitkom. Već prije sam zaboravio reći da se ne smije štedjeti u prvom slučaju. Štednja postaje problem, a njeno reinvestiranje putem banaka postaje neisplativo ako nema dotoka novca.

    Prema tome, da bi porezi bili manji, treba se proizvoditi više i imati veće dohotke. Ops, ali sa većim dohocima slijedi i da će trošak države biti veći? To znači da porezi ne mogu biti manji. Pa to je i logično. Ako se preko poreza financira dio troškova koje izvršava određeni broj ljudi čija plaća je prosjek države, jasno je da smanjenje poreza može biti moguće tek sa racionaliziranjem u državnoj upravi.

    Druga mogućnost je se porezi umanje na ime dodatnog dotoka novca (bez duga). Tada je velika uprava i javi trošak melem za ostale radne ljude. Što njih ima više i što oni više troše besplatno dodani novac, to će naš rad moći manje biti opterećen porezima i profitabilniji.  Very Happy 

    Da bi shvatili o čemu se radi možete se malo poigrati sa simulatorom u XLS tablici: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls?attredirects=0&d=1 . Probajte smanjiti poreze i vidjeti ćete što dobivate.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1545
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    O poreznoj politici Empty Teoretska makroekonomska kalkulacija

    Postaj  Nostradurus 15.03.16 22:41

    Zatvaranje proračuna države je vječna tema. Jednostavni primjer iz članka Balansirani državni proračun pokazuje da kada se proračun može zatvoriti samo, ako se povuče sav potrošeni novac. Međutim, u spomenutom primjeru nema razmjene za inozemstvom, kredita, investicija, definiranih poreznih i carinskih stopa, itd.

        Teoretsku makroekonomsku kalkulaciju možemo provesti po ideji razmatranja dotoka novca i izračuna koliko je maksimalno novca raspoloživo za cirkulaciju. U početku kalkulacije ćemo računati utjecaj uvoza, izvoza, šverca, domaćih kredita, parafiskalnih poreza, inozemnih dotacija, domaćih i stranih investicija, stranih kredita, eventualne nekreditne emisije i crne privrede da dobijemo raspoloživi novac. U tom prvom dijelu će se izračunati i mogući porezni prihodi i zadržana dobit te vanjskotrgovinska bilanca sa i bez kredita.

        U drugom dijelu kalkulacije će se po principu oporezive transakcije izračunati koliki su mogući promet može ostvariti prije nego što se raspoloživi novac ne pretvori u dobit i porez. Nečija potrošnja (koja potječe od novca koji je porijeklo im državnog proračuna, ali i iz drugih izvora) završi u nečijoj štednji, naplaćenom porezu i novcu koji se dalje troši.

    O poreznoj politici Mali_prora%C4%8Dun_silka_princip
    U daljnoj potrošnji se ponavlja isti proces sa sve manjom količinom angažiranog novca. U matematičkoj teoriji je to poznato kao suma geometrijskog niza.

    Bruto promet = Nečija potrošnja * (1+porez)/(porez+profit)
    Suma štednje = Nečija potrošnja * profit/(profit+porez)
    Prikupljei porez = Nečija potrošnja * porez/(profit+porez)
    Suma štednje + Prikupljei porez = Nečija potrošnja

    Porez je u formulama stopa poreza koja se obračunava na osnovicu, a profit postotni dio osnovice koji ostaje kao štednja. Stopa poreza po tome može biti 0 pa i veća od 100%, a štednja može biti od 0 do 100%. Slična je kalkulacija za crno tržište gdje je porezna stopa nula.

        Daljnju kalkulaciju možemo usložiti tako da novac koji se troši ili ulazi u sustav razdijelimo po određenim omjerima između više grupa subjekata. Na taj način se može određenim grupama za određene aktivnosti dodijeliti određeni novac i dodijeliti određena zasebna svojstva (profitna stopa, udio, kamata, udio državnog vlasništva).

        Već iz gornje formule za prikupljeni porez se vidi da je Prikupljeni porez uvijek manji od nečije potrošnje, ako postoji stopa štednje. Međutim, ako u računicu ubacimo kredite i dotok novca iz inozemstva, tada postoji šansa za zatvaranje proračuna pa čak i da postoji suficit u proračunu. Naravno, ako je u pitanju kredit, posljedica će biti pojava duga (troška u budućnosti) većeg od ostvarenog profita. To se jasno može vidjeti u teoretskoj kalkulaciji.

        Druga stvar koja se vidi iz formule za teoretski bruto promet je da će bruto promet narasti, ako se smanji postotak porezne stope, ali i da će u tom slučaju, ako stopa profita ostane ista, za isti faktor povećati i Suma štednje. U konačnici to vodi u smanjenje poreznih prihoda. To znači da država ne može smanjivanjem poreza postići veće punjenje proračuna, osim ako realni sektor ne smanji profitnu stopu. U konačnici to znači da realni sektor mora povećati produktivnost tj. postići istu dobit pri većoj produkciji. To bi značilo da se realni sektor ne treba previše veseliti smanjenju poreza jer da bi to bilo održivo, ostvareni profit realnog sektora mora ostati isti. Kako će se to postići u tržišnoj privredi? To je pravo pitanje.

        Treća stvar koja se vidi iz formule za teoretski bruto promet je da sa povećanjem novca za potrošnju također postiže povećanje bruto prometa. I tu se vidi prava uloga kredita. Krediti u biti troše budući profit, ali stvaraju i porezne prihode u sadašnjosti. Tako se sa povećanom potrošnjom iz kreditne ekspanzije može postići zatvaranje tekućeg državnog proračuna ili čak postići proračunski višak. Kako to može biti zeleno svjetlo sindikatima javnih službi da se izbore za povećanje plaća? To je zanimljivo pitanje? Međutim to se redovito događa. Očigledno je da zatvaranje proračuna ovisi o dodatnoj ponudi novca za potrošnju. Smanjenje kreditiranja vodi u smanjenje poreznih prihoda, smanjenje bruto domaće potrošnje i smanjenje profita gospodarstva. Alternative kreditnoj ekspaniziji novca su:


    •  dotok novca bez duga iz inozemstva

    •  emisija novca bez duga


        Naravno, puno je lakše uzeti kredit nego ostvariti dovoljan vanjskotrgovinski suficit. A emisija novca bez duga iako primamljiva, zbog nekonvertibilnosti lokalne valute ne rješeva probleme stalnog deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci. To znači da se nekreditna emisija mora uvjetovati eliminiranjem vanjskotrgovinskog deficita. Uzimanje stranog kredita je na žalost najlakše rješenje za privredu koja ide u (tj. odgađa) bankrot. Kalkulacija pokazje da u slučaju namjere vraćanja kredita mora postojati izvor novca iz kojeg će se to učiniti. Strane kredite se naravno može vratiti iz novčanog toka od suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci, a domaće kredite je moguće vratiti i emisijom novca bez duga. Naravno tako vraćeni domaći dug se ne može konvertirati u devize i iznijeti iz države bez vanjskotrgovinskog suficita. Izgleda da bez postizanja potrebnog vanjskotrgovinskog suficita nema bijega od bankrota države. Nekreditna emisija može poslužiti ono što je i treba raditi HNB-a - za postizanje likvidnosti vlastitog gospodarstva.

        U kalkulaciji se može vidjeti da veći državni udjeli u poduzećima koja rade sa profitom vode ka smanjenju deficita proračuna. To znači da privatizacija kojom se ti udjeli smanjuju uz istu profitnu stopu vodi u potrebu za većim deficitom proračuna. Naravno, privatno poduzeće će sigurno htjeti maksimirati profitnu stopu, umjesto smanjenja.

        Tablica teoretske makroekonomske kalkulacije: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Veliki_proracun_11.xls


        Tablica može sa vremenom izmjenjena i dopunjena. Propadni list "Opis" sadrži opis pojmova u tablici.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content


    O poreznoj politici Empty Re: O poreznoj politici

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: 19.03.24 5:50.