Komentari vijesti

abutilon je napisao/la:

Prvo kažete da banka ne može fiktivni novac stvoren kreacijom iz zraka knjižiti kao imovinu, a onda kažete da kredit (stvoren iz zraka) knjiži kao imovinu.

krivo

"fiktivni" novac je depozit na strani obveza

kredit na strani imovine je zapravo ugovor koji banka ima sa klijentom i na kojem se zajmoprimac obavezuje banci platiti glavnicu i kamate.
ono što ja pišem "kredit" nije novac, kredit je obican ugovor, oblik imovine, banka treba imati nekakavu imovinu kao pokrice za depozit, ne nužno novac.
vi ne razlikujete to dvoje

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:

Prvo kažete da banka ne može fiktivni novac stvoren kreacijom iz zraka knjižiti kao imovinu, a onda kažete da kredit (stvoren iz zraka) knjiži kao imovinu.

krivo

"fiktivni" novac je depozit na strani obveza

kredit na strani imovine je zapravo ugovor koji banka ima sa klijentom i na kojem se zajmoprimac obavezuje banci platiti glavnicu i kamate.
ono što ja pišem "kredit" nije novac, kredit je obican ugovor, oblik imovine, banka treba imati nekakavu imovinu kao pokrice za depozit, ne nužno novac.
vi ne razlikujete to dvoje

 Ja to razlikujem, ali zašto banka ne garantira svojom imovinom za novac koji mi stvara? Ono što banka daje za uzvrat to nije vrijednost. Čovjek je dobio u Americi parnicu i nije morao vratiti dug. Bilo je to nakon ukinuća zlatne podloge za dolar. Vrijednost novcu daju tuđi proizvodi i usluge, a ne sam novac. Po tome banka nema pravo stvarati novac jer nije stvorila te proizvode i usluge.

 Tu je čak Komzumov bon jači od tog novca. On daje proizvode i usluge za bon. Banka je prevarila ostale u državi jer je dodala novac u opticaj koji ranije nije postojao (a učinila je to ta svoj interes).

abutilon je napisao/la:ne zaboravljam nego mi je to glavni argument zašto moramo preci na nekreditnu emisiju novca!!
banke pogone rast BDP-a dok god raste zaduženje, kad dođemo do točke da dug više ne raste jer se ljudi razdužuju brže, razduživanje produbljuje recesiju, a za vrijeme recesija banke ni ne žele davati kredite jer im je prerizično čime još pogoršaju situaciju!

sad kad smo to raščistili daj mi još objasnite koji dio čikago plana vam se ne sviđa?

abutilon je napisao/la:
računovodstvena greška. kad bi banka davala kredite iz vlastitog kapitala, imovinska strana bilance ostala bi nepromjenjena, a transakcija bi se dogodila na strani obveza; vlastiti kapital banke postao bi depozit na nečijem računu. u tom slučaju NEMA novostvorenog novca i banka bi stvarno bila posrednik u gospodarstvu izmedu štediša i zajmoprimca!!

dokaz i simulaciju takvog modela možete vidjeti na youtubeu a izveo ga je netko pametniji od nas

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:
računovodstvena greška. kad bi banka davala kredite iz vlastitog kapitala, imovinska strana bilance ostala bi nepromjenjena, a transakcija bi se dogodila na strani obveza; vlastiti kapital banke postao bi depozit na nečijem računu. u tom slučaju NEMA novostvorenog novca i banka bi stvarno bila posrednik u gospodarstvu izmedu štediša i zajmoprimca!!

dokaz i simulaciju takvog modela možete vidjeti na youtubeu a izveo ga je netko pametniji od nas

  Čitajte što ste napisali (boldano). Po vama privatni kamatari koji imaju svoj kapital nemaju pojma što rade? Da se niste zabunili

abutilon je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:
računovodstvena greška. kad bi banka davala kredite iz vlastitog kapitala, imovinska strana bilance ostala bi nepromjenjena, a transakcija bi se dogodila na strani obveza; vlastiti kapital banke postao bi depozit na nečijem računu. u tom slučaju NEMA novostvorenog novca i banka bi stvarno bila posrednik u gospodarstvu izmedu štediša i zajmoprimca!!

dokaz i simulaciju takvog modela možete vidjeti na youtubeu a izveo ga je netko pametniji od nas

  Čitajte što ste napisali (boldano). Po vama privatni kamatari koji imaju svoj kapital nemaju pojma što rade? Da se niste zabunili

nema emisjie novog novca, nema zabune
banka je smanjila svoju kupovnu moć i posudila je nekome drugome.

Nostradurus je napisao/la:1. To je produkt ekonomista iz kapitalističke države pa prema tome možemo kao i uvijek očekivati podvalu
ok, ovo je sad vec rasprava o tipu društvenog uređenja i vašoj pretpostavci da su svi zli


2. Podvala je vidljiva time što nema nikakvih loših posljedica za banke i njihovu imovinu. To proizlazi iz toga što planom se ne želi preuzeti stvorena emisija kredita, već se ona prepušta bankama i dalje. Tj. banke se neće nacionalizirati, a plaćati će kamatu na korišteni novac??? Otprilike kao da uhvatiš lopova koji ti je ukrao auto, ali mu ga dalje daješ u najam ???

ima posljedica za bankarsku imovinu, jer sad za svaki depozit MORAJU držati rezerve, a ne neki drugi oblik imovine čime im se znatno smanjuju prihodi i profiti, a količina kredita koje banke mogu plasirati ovisi o razini vlastitog kapitala banke, i količini oročenih sredstava. iz toga slijedi da banka ne može povečati ni smanjiti količinu novca u optjecaju, banke postoju pravi posrednici u ekonomiji. u čemu je problem?

3. Osim emisije novca bez duga, tim privatnim bankama se i dalje dopušta da posuđuju novac od države i onda ga dalje plasiraju.

dopušta se, ali to regulira država, pa zar nije cijela poanta, da to regulira država u interesu svih?

4. Emisija novca bez duga završava kao profit. A profita imaju najviše kod velikih firmi i korporacija koje su u tome najbolje. Prema tome, društvena nejednakost  će se i dalje povećavati. Zbog toga plan izgleda kao obična muljaža. Financijski sektor je ionako već mnogo toga preuzeo od silnih zarada na kamatarenju i to im ostaje.

nemam vam kaj prigovoriti na ovo, ali ovo je već 5 koraka dalje od samo reforme financijskog sustava

5. Pogledajte tko će imati najviše koristi: krupni kapital. To je plan krupnog kapistala da zacementira odnose. Nama se daje mogućnost da stvorimo novac koji će otići velikim dijelom u profit malog broja ljudi te će oni moći nastaviti preuzimati sve realno bogatstvo u državi.

opet ne mogu reci da ste u krivu

6. Logično bi bilo da kada država koja je u biti vlast demokratske većine djeluje na dobrobit velike većine. Ako imamo plan koji donosi demokratska većina, a i dalje ide na ruku malobrojnoj manjini to je korupcija po definiciji. Kapitalizam ne može biti bez korupcije. Uvijek se nekome pogoduje dok resursi nisu dostupni svima i u količinama kojima se želi. Čikago plan uopće ne govori o tome da bi država mogla korporativne dobavljače zamijeniti državnim firmama koje će sama izgraditi i u kojima će raditi ljudi iz te države. Jer novac više nije problem, zar ne. Problem je da je ovaj plan teško pogodovanje krupnom kapitalu. Malom čovjeku skoro da ništa ne mijenja.

opet problem društvenog uređenja a ne samo financijskog sustava.

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:
računovodstvena greška. kad bi banka davala kredite iz vlastitog kapitala, imovinska strana bilance ostala bi nepromjenjena, a transakcija bi se dogodila na strani obveza; vlastiti kapital banke postao bi depozit na nečijem računu. u tom slučaju NEMA novostvorenog novca i banka bi stvarno bila posrednik u gospodarstvu izmedu štediša i zajmoprimca!!

dokaz i simulaciju takvog modela možete vidjeti na youtubeu a izveo ga je netko pametniji od nas

  Čitajte što ste napisali (boldano). Po vama privatni kamatari koji imaju svoj kapital nemaju pojma što rade? Da se niste zabunili

nema emisjie novog novca, nema zabune
banka je smanjila svoju kupovnu moć i posudila je nekome drugome.

  I kamatar smanji svoju kupovnu moć pa radi sa profitom. Pozajmica ili kredit? Što ćemo sad kredit izjednačiti sa emisijom novca? Točno piše tko smije emitirati novac, zar ne. Svi ostali su krivotvoritelji. Sjetimo se K+ bonova i plaćanje u istima.

abutilon je napisao/la:
ono za što se vi zalažete je chicgo plan + promjena društvenog uređenja. možda ste u pravu. ali bitna stvar u CP je da je konačno prepoznato da država ima kapacitet stvoriti novac kao vrhovna vlast i država može moderirati gospodarstvo, tako da ne možete reći da bi s CP bilo lošije nego danas, ipak bi bila drastična razlika na bolje.

Nostradurus je napisao/la:

abutilon je napisao/la:
ono za što se vi zalažete je chicgo plan + promjena društvenog uređenja. možda ste u pravu. ali bitna stvar u CP je da je konačno prepoznato da država ima kapacitet stvoriti novac kao vrhovna vlast i država može moderirati gospodarstvo, tako da ne možete reći da bi s CP bilo lošije nego danas, ipak bi bila drastična razlika na bolje.

Ako promjena emisije novca ne pogoduje velikoj većini, kako mogu kao dio te velike većine biti za nju?  Ne mogu.

ali pogoduje. naši dugovi za kredite i javni dug nestaju!

Vi znate statistike tko drži najviše kapitala i koliko drži velika većina ostalih. Također, prirodna selekcija među korporacijama održava one koje rade sa najvećim profitom i vodi ka propadanju i preuzimanju onih koji rade sa manje profita. Taj proces traje i vodi ka okrupnjavanju.


To što bi država mogla nešto utjecati je pitanje kada će se moći reći da sada kad država može zatvoriti proračun više nema potrebe da išta ima u vlasništvu.

od kud ste to izvadili?

Nema posudbe novca na temelju imovine države pa ni nema potrebe da država išta ima u vlasništvu.

halo! o cemu vi? pa država jedina ima kapacitet stvoriti novac kao vlastiti kapital! pa to je i cijela poanta da sav novac u optjecaju ima status vlastitog kapitala, država i isključivo država može povećati količinu novca u optjecaju bez emisije duga! nigdje u CP-u ne piše da država mora prodati svu imovinu, od kud vam to?

Naši ljudi kakve ovce jesu, odmah će ovo prihvatiti. Oni ne shvaćaju da država ima snagu samo ako ima posjed. Država bez posjeda je bezvezarija Ona je potpuno ovisna o privatnim firmama. A to znači i da su i svi ljudi u vlasti istih. Primjer su privatni zatvori koje država plaća. U tom slučaju bi bilo koju strana firmu mogla kupiti neka našu firmu. Vidite li kuda to vodi? Uskoro bi nam država bila najslabija karika u zajednici.

Želimo li biti svoja i nezavisna država, ne možemo biti ovisni, nego graditi neovisnost, svoje firme, svoju proizvodnju. Monetarna reforma zbog toga nije toliko bezazlena. Treba razmišljati o tome kome odgovara i kuda to vodi sa vremenom.

abutilon je napisao/la:
točno, bankarski kredit, je emisija novca koja za posljedicu ima i jednaku emisiju duga. to važi za današnji sustav. bankarski depoziti su legalni fiat novac. to vam kaže striček u videu.

abutilon je napisao/la:

ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn + kamata 8 %

točno, ja sam samo postavio najjednostavniji model

Dakle, osoba koja posudi 1000 kn moze vratiti 1000 kn (jer taj novac postoji i isplacen je u sustav). Ali osoba ne moze isplatiti kamate (8% od sume) jer taj novac nikad nije ni bio kreiran. Ako novac nije bio kreiran onda niti ne postoji i nije usao u sustav.

i sad ste se uhvatili u klopku, ja vam mogu dokazati da je ovo otplativo

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe X
______________________________

1000                 |   1000
ovo je stanje nakon sto je osoba X uzela kredit

osoba X plati kamate na kredit:
imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 900 na racunu osobe X
                       |  kapital banke 100
______________________________

1000                 |   1000


osoba X plati robu osobi Y:

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 900 na racunu osobe Y (osoba X na racunu sad ima 0)
                       |  kapital banke 100
______________________________

1000                 |   1000

banka plati kamate na depozit i kupi robu od osobe Y:

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe Y (osoba X na racunu sad ima 0)
                       | 
______________________________

1000                 |   1000

osoba Y plati osobi X za obavljeni rad:
movina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe X
                       | 
______________________________

1000                 |   1000

osoba X otplati glavnicu banci nakon cega je bilanca prazna!!

poanta je da je kamata naplačena na kredit prihod banke, a iz tog prihoda banka plaća svoje troškove, što znači da se u ovom pojednostavljenom modelu kamata naplaćena na kredit reciklira u optjecaj što znači da nije to čno da krediti nisu otplativi zato jer kamata nije ušla u optjecaj. imajte josš jednu stvar na umu, a to je da se krediti otplaćuju u anuitetima, a ne sve odjednom, što znači da vrijeme kad dug dolazi na naplatu igra ulogu.

ali to ne znači da nema problema, jer u ovom modelu štednja = 0.

Nostradurus je napisao/la:Dragi Zagrepčani! Da li znate za koga ste glasali? E pa znati ćete kada se uskoro sve u vlasništvu grada rasproda. Pri tome gradonačelniku pomaže i ekonomistica Sandra Švaljek, koja je bila i u odboru HNB-a, ali i savjetnica Jadranke Kosor. Naglasak je da će biti reorganizacija i privatizacija. Privatizacija = rasprodaja. Jer Sandra Švaljek ne može dati prijedlog organizacione strukture koja bi bila bolja. Ona zna da je najbolje prodati firme i onda kupovati usluge od njih???  Sandra je i bila za to da nam stranci dođu upravljati zemljom: http://liderpress.hr/fight-club/Hrvatska-vlada-treba-angazirati-strane-strucnjake/ . Sandra zna da ne zna i to otvoreno kaže: " Osobno smatram da nitko ne bi trebao imati ništa protiv da se u Vladu dovede nekoliko stručnjaka, bilo domaćih bilo inozemnih. I tu je ključ problema - uopće nije bitno od kuda ti stručnjaci dolaze, bitno je da ih se angažira." A uopće je ne bitno da li rezultat bude dobar po građane Hrvatske? Jer nije rekla da stručnjaci moraju biti kompetentni i raditi za interes Hrvatske. Položaj građana nije faktor u svemu.  :-)

http://www.banka.hr/hrvatska/gradska-skupstina-raspravlja-o-poslovanju-zagrebackog-holdinga

wiz je napisao/la:
Provodi doktrinu soka

Filipusis je napisao/la:  " />

Obratite paznju na stavke 1 i 2  
hehehe....Sad ce da im uvedu "demokratiju" 

Večernji je napisao/la:Potvrdi li 22. listopada tu procjenu i Eurostat, Hrvatska će biti na osmom mjestu po veličini proračunskog manjka među 28 članica EU, od kojih se njih šesnaest nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska će biti sedamnaesta pa će nam do kraja ove godine ili na početku iduće Komisija odrediti rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5% BDP-a. Linić kaže da bi ta obveza značila 1,5 milijardi kuna manje rashode, a ako se tome pribroji rast troškova za kamate na postojeći dug, to onda pretpostavlja smanjenje državne potrošnje za tri milijarde kuna godišnje. Hrvatskoj će, prema Linićevoj procjeni, trebati tri godine da javne financije dovede u red, što znači da bismo tek 2017. godine bili skinuti sa procedure prekomjernog deficita.