Reforma monetarnog i bankarskog sustava

Junf-fu, kada govorimo o kontroli poduzeća, jasno je da visokoprofitabilna poduzeća imaju velik višak novca u odnosu na troškove. Taj problem je u Argentini rješen nacionalizacijom naftne kompanije. Dakle, kontrola je jednostavna. Chavez ju je provodio upravo na taj način kada su trgovački centri dizali cijene.

U svojim člancima sam objasnio što je dizanje cijena radi povećanja profita. To je obezvređivanje novca. U tom slučaju dolazi do preraspodjele emisije novca. Isto vrijedi i za kamatu. Valjda težimo jednakijem društvu, a ne ozakonjenom lopovluku.

Teško će biti lopovluk istjerati, kada je to prihvaćeni oblik ponašanja. Zatvori su nam puni gospodarskih lumena.

Sve dok je u opticaju kreditni novac, sve dok društvena zajednica ne uvede nekreditni sustav stvaranja novca, ne možemo uopće govoriti o jednakijem ili pravednijem društvu.

Jung-fu je napisao/la:Sve dok je u opticaju kreditni novac, sve dok društvena zajednica ne uvede nekreditni sustav stvaranja novca, ne možemo uopće govoriti o jednakijem ili pravednijem društvu.

Svakako treba uvesti državni (narodni) novac, ali i promjeniti svijest ljudi što je novac. Mnogi su rekli da nije čarobni štapić. On je sredstvo države za postizanjem mogućeg. Kriva politika ga može diskredtirati. Zbog toga treba znati točno zašto će se emitirati toliko novca, a ne više. Treba ljudima ukazati da je količina novca proporcionalna sa povećanjem ponude roba. A kako ni ona ne može biti onolika koliko želimo, nego prema potrebama, tako se i novac ne može emitirati prema željama, nego potrebama. A potrebe mogu biti iznad mogućnosti. To nam neće moći riješiti emisija novca. Rješenje je u povećanju produktivnosti. Treba opet stvoriti školstvo u funkciji privrede države, a ne manjeg broja korporacija. Školovanje treba biti dostupno svima, a ne da se visokim školarinama umjetno smanjuje broj visoko obrazovanih.

U zadnjem postu mi baš i niste odgovorili direktno na pitanje, ili to ne vidim .Mislim sve stvari koje ste naveli u posljednjem odgovoru su stvari sa kojima se slažem.

No, imam drugo pitanje, stanovita Dora Tonić mi kontrira na stranicama Vlade RH na društvenoj mreži RH (prilično neuvjerljivo). No, ona spominje da je upravo vama svojedobno nekakvom slikovnicom objasnila kako u trenutnom sustavu može biti novaca za sve te kaže da ste ju nakon toga "zbannirali". Meni ne želi poslati isto objašnjenje - prema njenim riječima - ne da joj se ponavljati. Mene zanima da li znate o kojoj bivšoj forumašici je riječ te na kakvu slikovnicu je ona mislila. Čisto bih volio vidjeti o čemu se radi i ima li tamo išta što bi moglo potkrijepiti njezine teze. Iako, čini mi se da bezveze gubim vrijeme, jer imam dojam da je riječ o vrlo agresivnoj osobi sa vrlo površnim shvaćanjem osnovnih ekonomskih zakonitosti.

dado7 je napisao/la:U zadnjem postu mi baš i niste odgovorili direktno na pitanje, ili to ne vidim .Mislim sve stvari koje ste naveli u posljednjem odgovoru su stvari sa kojima se slažem.

No, imam drugo pitanje, stanovita Dora Tonić mi kontrira na stranicama Vlade RH na društvenoj mreži RH (prilično neuvjerljivo). No, ona spominje da je upravo vama svojedobno nekakvom slikovnicom objasnila kako u trenutnom sustavu može biti novaca za sve te kaže da ste ju nakon toga "zbannirali". Meni ne želi poslati isto objašnjenje - prema njenim riječima - ne da joj se ponavljati. Mene zanima da li znate o kojoj bivšoj forumašici je riječ te na kakvu slikovnicu je ona mislila. Čisto bih volio vidjeti o čemu se radi i ima li tamo išta što bi moglo potkrijepiti njezine teze. Iako, čini mi se da bezveze gubim vrijeme, jer imam dojam da je riječ o vrlo agresivnoj osobi sa vrlo površnim shvaćanjem osnovnih ekonomskih zakonitosti.

Dora Tonić je gospođa koja pokušava dokazati nemoguće. A to je da u vanjskotrgovinsko poslovanju svi mogu imati profit. Priča se bazira ovako:

Njemačka proda Sloveniji i RH robe za 1000 uz trošak 800. Profit je 200. A Slovenija proda za 500 Njemačkoj uz trošak 400. Isto učini i RH. Profit Slovenije je 100, a RH 100. I to kao pokazuje da svi imaju profit.

Očigledno je i da nema troškova da je prihod Njemačke jednak prihodima RH i Slovenije i nema profita jer se radi o balansiranoj trgovini.

Nakon višestrukih ponavljanja istih pitanja, jednostavno sam uklonio njene postove na svom ekranu. Ja tu više ništa ne mogu. Uvijek će biti ljudi koji ne znaju računati. Sve je počelo tu: https://www.facebook.com/wwwvladahr/posts/208978639214023

Jung-fu je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
Jung-fu, promiče vam koje su posljedice visokih kamata. Nemogućnost otplate i inflacija zbog inflacije troška u kreditu. Dakle, bez obzira na realnu emisiju i zabranu ekspanzije kredita, visoka kamata može stvoriti inflaciju troškova. Pohlepa za zaradom pokreće dizanje kredita i ljudi idu i na realno previsoke kamate. Osobito u osobnoj potrošnji. Zakoni tržita se tu iskorištavaju. A da ne govorimo bankarsku metodu pecanja niskim kamatama i onda dizanje kamate. Viđeno bezbroj puta.

Moram priznati da mi sasvim sigurno promiče ponešto iz kompletne slike reforme monetarnog sustava, ali ono što mi izgleda sasvim sigurno je činjenica da onog trenutka kad iz tajnih bankarskih podruma izvućete multiplikator, banke postaju benigna poduzeća.
Cijena njihova poslovanja i njihov interes može biti zakonski regulirano i pod paskom država...ali onda cijene poslovanja i interes ostalih poduzeća treba takođe staviti pod pasku države, pa onda od reforme monetarnog sustava pravimo kontrolirano društvo komunističkog tipa...

Da

Sam komunizam je dosta dobro zamisljen ali je svojoj biti nefleksibilan. Jer predvida za sve jednako. A ako svi vozimo jednake aute i imamo jednako odjecu ocito je da bi bilo nezadovoljnih. Cak i da svi voze mercedese (ili bmw) to nekom ne bi odgovaralo jer jednostavno nema takve potrebe. Zato se komunizam mora napraviti fleksibilnijim.

U tu onda govorimo o necem sto se zove anarho komunizam http://en.wikipedia.org/wiki/Anarchist_communism ili kako je bilo bolje znano u ovim krajevima "samoupravljanje"

Znaci, svaka tvornica, banka, poduzece sama upravlja sa sobom i proizvodi ono sto sami odluce. Na taj nacin nastaje raznovrsnost dok se centralno planiraju samo one stvari koje su nuzne.

Tipa, godisnja proizvodnja struja se planira na drzavnom nivou dok tip automobila i njegov dizajn se projektira u tvornici. Svaka grupa (tvornica, selo...) je odgovorna za proizvod (uslugu) koju daje i njegovo usavrsavanje. Na taj nacin se potice konkurencija dok se u isto vrijeme ostavlja i veca fleksibilnost u odnosu na komunisticki sistem. To je vise manje raspravljeno na onoj temi o sustavu SFRJ. Takav je bio sustav prije koji je pokazao vrlo dobre rezultate.

Ovdje je odgovor kako i zasto je srusena SFRJ http://sfrj4ever.forumieren.de/t354-zasto-i-kako-je-srusena-sfr-jugoslavija

Nostradurus je napisao/la: http://player.vimeo.com/video/41954094

jednu je stvar krivo rekla. Vlasnistvo centralne banke kanade pripada kruni...

Ovoj kruni

http://en.wikipedia.org/wiki/Crown_corporations_of_Canada

koja je odgovorna ovoj kruni

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Crown

a to je povezano sa cityem u londonu

http://en.wikipedia.org/wiki/City_of_London

ovdje je objasnjeno ukratko.

http://www.conspiracyplanet.com/channel.cfm?channelid=126&contentid=1281


The real villains are at the heart of our economic and cultural life. They are the dynastic families who own the Bank of England, the US
Federal Reserve and associated cartels. They also control the World
Bank and IMF. Their identity is kept secret, but Rothschild is certainly one of them.

England is in fact a financial oligarchy run by the "British Crown" which refers to the "City of London," not the Queen. The City is run by the Bank of England, a "private" corporation. The City is a sovereign state located in the heart of greater London. Considered the "Vatican of the financial world," the City is not subject to British law.


a ovdje je na linkovima ima duze objasnjenje

http://openeye.99k.org/The%20Crown.html


The "modern" world of so-called Western Civilization began at the end of the 17th century with the blossoming of the British Empire. The underpinnings of that empire actually began several hundred years earlier with the establishment of the City of London, which is now an 800-year old corporation that controls finance and philosophy for an entity called the Crown. This entity is the creator and controller of the Bank of England and the US Federal Reserve. They also control the World Bank, the IMF and associated cartels. The crown identity is kept most secret. The Crown/Bank of England assumed control of the United States during the Roosevelt administration (1901-1909) when its agent J.P. Morgan took over 25% of American business. Read Here

The Crown has never been the King or Queen of England since the establishment of this corporate body. The Crown is the directorate of the corporation. The island of Britain is a financial oligarchy run by the "Crown" which refers to the "City of London," not the Queen. The City is run by the Bank of England, a "private" corporation. The City is a sovereign state located in the heart of greater London. It became a sovereign state in 1694 when king William the third of Orange privatized and turned the Bank of England over to the banksters. Considered the "Vatican of the financial world," the City is not subject to British law.

It has its own courts, its own laws, its own flag and its own police force, separate from the metropolitan. City (crown/corporation) police drive red police cars and their uniforms are slightly different from the Metropolitan Police. Read Here

It houses the privatised* Bank of England, Lloyds of London, the London stock exchange, all British banks, the branch offices of 385 foreign banks and 70 US banks as well as Fleet Street's newspaper and publishing monopolies. It is also the headquarters for British Freemasonry.


Ostatak na linku

jeste li ikad culi za pricu o petru panu i zemlji nedodiji ?





E, to je city...grad koji svi vide i misle da je dio londona ali on u stvari ne postoji.

a ovdje je video o tome dijelu https://www.youtube.com/watch?v=eVkk1zKdkMo

Jeste li znali za to ?

Molio bi vas da prosirite infomacije iz posta...

Mislim da sam te informacije sam našao na ivonazivkovic.net ili iz djela Davida Icke-a. Tema o Kini i njenom nastajanju. A mislim da je Icke to pisao u "Najvećoj tajni". Ali nije bitna prošlost, nego da se to ne ponavlja u budućnosti. Ako imamo demokraciju, tada se odlukama sve može riješiti. Deklaracija o neovisnosti i točka.

Dora Tonić je maloumna osoba, odnosno osoba ograničenih mentalnih sposobnosti. Meni je na FBu napisala:

"Ovo o multiplikaciji novca je bezvezarija na kvadrat.Po vašemu kad bi stranka koja je dignula kredit nebi ga mogla potrošiti niti unovčiti jer je "multipliciran" (bezvrijedan) a sa druge strane tvrdite da se banka zadužuje vani a ne kod nas zbog visokih kamata što je normalno pa nije nitko normalan tko bi platio kamatu kod naše banke min 7% a vani isti 1 %.Ovo sam napisala rijećnikom srednje obrazovanog jer sam uvjerena da baš sve ne razumijete kad bi bilo napisano profesionalno"

Poslala mi je i sljedeću poruku za ovaj video:
https://www.youtube.com/watch?v=N6u7MAfWD5c

"A filmići na nivou kremenka posebno onaj gdje "švabica" ojašnjava na engleskom probleme njemačke za koju je takođe spas vaš program.Pa zar vas nije sramota objaviti takav falš i ponositi se time"

Uglavnom, žena nema nešto osobno protiv mene, ili protiv vas, žena je ili maloumna ili sve kuži i provocira. Gubiti vrijeme u raspravi sa takovm osobom je suludo.

Samo da napomenem, napisao sam knjigu koju preporučam svima koje zanima problematika novca kao duga

http://www.scribd.com/doc/93293247/Ivan-Pernar-Kako-Je-Nastao-Novac-v18-01

Dora Tonić je i članica ovog foruma, ali nije ništa postala. Na fb stranici Vlade je plasirala zapetljani primjer i hvalila se da je pobila moje tvrdnje kada sam rekao da nema obostranog novčanog profita u međunarodnoj trgovini. A što ćeš inliner, neki vole uvijek biti u pravu. Na fb sam je stavio na ignor listu. Bilo mi je dosta čitati bedastoće.

BUBI je napisao/la:Inflacija nam dolazi jer imamo više novca, nego što iznosi vrijednost proizvoda i usluga na tržištu. Tržište stalno teži ravnoteži, pa tako i u ovom primjeru( s jedne strane količina novca, a s druge strane proizvodi i usluge na tržištu). Inflaciju u Hrvatskoj imamo (trenutno u RH oko 2%godišnje), jer je više novca na tržištu, nego vrijednost proizvoda i usluga na tržišu u Hrvatskoj.

1. I ja sam prvo to mislio ali sad se ne slažem s tim . Inflacija nastaje kad meni kao poduzetniku poskupe troškovi proizvodnje pa ja poslujem s gubitkom i onda moram podić cjene da bi poslovao s dobitkom .(npr: ako je meni cjena materijala , energije , poreza i rada ostala ista , a ja poslovo s dobiti nemam razloga podizat cijenu svoga proizvoda).
2. Ako vi kažete da imamo više novca na tržištu nego proizvoda , onda mi objasnite gdje svrstavate sve ove stanove sagrađene u posljednih 10 godina. (kolika je to količina u novcu i gdje je taj novac?)
3. I još me jedna stvar mući: koliko je novčanica HRK bilo u opticaju prije 10 godina i koliko si tona kruha mogao kupit s tom količinom novca ? Koliko novčanica HRKimaš danas i koliko tona kruha možeš kupit ? A MORAŠ NAHRANIT ISTU KOLIČINU LJUDI , ako ne i više?

g. darac11, da li su ova pitanja za Bubija ili za pokretače foruma?

Nostradurus je napisao/la:g. darac11, da li su ova pitanja za Bubija ili za pokretače foruma?

Za gospodina Bubija.

Makar bi voli čuti i vaše mišljenje. Pogotovo na treće pitanje.

darac11 je napisao/la:Makar bi voli čuti i vaše mišljenje. Pogotovo na treće pitanje.

Ekspanzija novčane mase je rasla do zadnjih nekoliko godina dobrim tempom. Bilo je to daleko iznad rasta ponude roba. Tako je pasalo bankama. Osim toga, prosječna inflacija od 3,5% (otprilike) je smanjivala vrijednost novca.

Također, novac koji ulazi u opticaj završava kao štednja. On neće povećavati ponudu novca. Obično je svrha toga da ljudi mogu raditi akumulaciju štednje i time imaju isplativost rada. Međutim, kako je ta ponuda novca rezultat kredita, dug je veći od štednje i narod je prevaren od financijskog sektora. To je tipičan kamatarski odnos. Žrtva kamatara je uvijek više dužna nego što može platiti. To osigurava vječno izrabljivanje. A dužnik postaje sve više dužan.

Tu treba dodati i ulogu centralne banke, kao tkz. regulatora novca. HNB je u zadnjih nekoliko kriznih godina povaćala devizne rezerve otprilike u iznosu državnog deficita...
Čudna metodologija jačanja deviznih rezervi u vrijeme opće depresije ima svoju refleksiju u općoj besparici odnosno kunskoj nelikvidnosti našeg društveno-ekonomskog sustava.. S čijim je novcima HNB povečala svoje devizne rezerve?
Usput, te devizne rezerve navodno osiguravaju da naš kreditni bonitet ostane na rubu smeća...
Ova komedija je zapravo tragična.

Inflacija postoji jer je više novca na tržištu nego suma vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu. Kada bi vrijednost novca bila jednaka vrijednosti porizvoda i usluga na tržištu, ne bi bilo inflacije.

Netko je napisao da poduzetnik mora dizati cijene svojih proizvoda, jer mu je porastao trošak proizvodnje(npr. struja,plin,gorivo), to su nepoliberalno kapitalističke floskule. Poduzetnik može otkazati primjerice pretplatu za svoj iphone, otkazati leasing za svoj mercedes, te tako smanjiti troškove i time održati istu cijenu svojeg proizvoda.

darac11 je napisao/la:

BUBI je napisao/la:Inflacija nam dolazi jer imamo više novca, nego što iznosi vrijednost proizvoda i usluga na tržištu. Tržište stalno teži ravnoteži, pa tako i u ovom primjeru( s jedne strane količina novca, a s druge strane proizvodi i usluge na tržištu). Inflaciju u Hrvatskoj imamo (trenutno u RH oko 2%godišnje), jer je više novca na tržištu, nego vrijednost proizvoda i usluga na tržišu u Hrvatskoj.

1. I ja sam prvo to mislio ali sad se ne slažem s tim . Inflacija nastaje kad meni kao poduzetniku poskupe troškovi proizvodnje pa ja poslujem s gubitkom i onda moram podić cjene da bi poslovao s dobitkom .(npr: ako je meni cjena materijala , energije , poreza i rada ostala ista , a ja poslovo s dobiti nemam razloga podizat cijenu svoga proizvoda).

Zašto poduzetnik nebi primejrice otkazao lizing za svoj mercedes i tako smanjio troškove, režući upravo troškove na koji ima direktan utjecaj(struju možeš kupiti samo od HEP-a, te ne možeš utjecati na smanjenje cijene struje), i time zadržao istu cijenu sovjeg proizvoda? Ista stvar kad je Vlada povisila PDV.
2. Ako vi kažete da imamo više novca na tržištu nego proizvoda , onda mi objasnite gdje svrstavate sve ove stanove sagrađene u posljednih 10 godina. (kolika je to količina u novcu i gdje je taj novac?)
Novac posjeduju kapitalisti(dioničari, članovi uprava, članovi nadzornih odbora, udjeličari u investicijskim fodovima, poduzetnici, poneki samostalni djelatnici, poneki obrtnici i vrhunski sportaši, pjevači i glumci), zašto oni ne kupuju te sline stavnove, samo zato jer to nisu luksuzni stanvoi, primjerice najbolje se prodaju stanovi za 5000 eur naviše, a ovi stanovi do 2000 eur su ionako namjenjeni za raju koja radi za neto plaću do max 7000 kn neto, a oni trenutno ne kupju stanove, jer nisu sigurni koliko će dugoročno imati stalan posao i stalnu plaću. Novca ima definitvno, ali je koncentriran kod malog broja ljudi(kapitalisti). Vi ste dali primjer s stanovima, da vam da primjer s autima. U 2011. u RH je prodano čak 36 porschea, a s druge strane drastično pala prodaja primjerice opela i fiata i iistovremeno je bilo 300 000 nezaposlenih građana, impresivno zar ne? To nema veze s nekreditnim ili kreditnim monetarnim sutavom, nego s kapitalizmom. Kapitalizam omogućuje da pojedinci žive od kapitala, a većina samo do rada., problem se zove kapitalizam, a ne novac i kredit s kamatom.

3. I još me jedna stvar mući: koliko je novčanica HRK bilo u opticaju prije 10 godina i koliko si tona kruha mogao kupit s tom količinom novca ? Koliko novčanica HRKimaš danas i koliko tona kruha možeš kupit ? A MORAŠ NAHRANIT ISTU KOLIČINU LJUDI , ako ne i više?

Količina novca ne ovisi o količini i vrijednosti kruha, jer je kruh samo jedan proizvod na tržištu.

Kada je kuna uvedena 1994., kruh je koštao recimo 2 kn, danas košta 10 kn. Dakle 5 puta više, to ne mora značiti da imamo i 5 puta više novčanica, jer količina novca ne ovisi samo o vrijednosti kruha, koji je samo jedan proizvod na tržištu. Osim što je cijena kruha narasla, narasla je i plaća pekara, koji danas kruh od 10 kn peće za 3000 kn neto mjesečno.

Orginal: http://www.poslovni.hr/Blog/BlogPostView.aspx?BlogPostId=961

Zbilja je zanimljivo promatrati masu ljudi koji svi žele bolji život, ali ne žele se uključiti aktivno na tom planu. I na kraju, poslije rata smo mislili da smo slobodni i da će sve krenuti u bolji život. Samo, život je imao drugi plan za nas.

Tko upravlja našim životima? Kako? Kako nas prevode žedne preko vode? Kako je demokracija izigrana? Koja je najveća tajna ove prijevare? Jer što je ovo nego prijevara? Tko je izvodi? I kako mu uspijeva u skoro svim državama svijeta?

Možemo li imati kapitalizam i demokraciju bez korupcije tj. pogodovananja nekom privatnom ineteresu? Čini se da ne. Jer kako objasniti da 99% ljudi, koji imaju glasačko pravo, bira vlast koja stvara zakone koji odgovaraju onima kojih ima samo 1%?

Više je nego očigledno da oni na vlasti ne rade na dobrobit 99% ljudi, nego za dobrobit 1% ljudi. Statistike to dokazuju. Pa kako to da nema političara koji bi radili drugačije? Jer svaka ozbiljna politka znači ulaganje, a svako ulaganje se mora isplatiti. Politika postaje biznis, a ne društvena funkcija. Kada je politika biznis, tada se bizmismeni (državnici novog kova) ponašaju oportunistički. Koriste svoj položaj radi vlastitog probitka.

Sad smo objasnili kako političari postaju oportunisti. Posebna misterija je kako ekonomska struka šuti i navija za loša rješenja. To je fenomen koji nadilazi oportunizam. Mi smo duboko zabrazdili u uređenje gdje je osobni uspjeh mjerilo uspjeha, a društvena angažiranost na unapređenju standarda ili uvijeta života stanovništva više ne igra ulogu.

Želite li se zbilja uključiti u borbu za bolje sutra svih nas? Ako želite, prvo se morate dobro informirati kako se stvara financijska kriza u državi i kako se može prekinuti. Tu se spominju nekakve strukturne reforme kao rješenje. Na žalost takve reforme ne postoje. To je samo poštapalica neznalica. "Strukturne reforme" znače u prijevodu "neznano rješenje". Jer o pravom rješenju se ne smije pričati.

Iz europe dolaze ideje da se federalizacijom EU može riješiti kriza. Mislim, više je nego očigledno da je to laž. Računicom se može pokazati da npr. Njemačka ne može plaćati kamate veće od 2% na svoj ukupni dug. Većina drugih država ne mogu niti glavnicu vratiti (bez kamata). A kamate na obveznice te federaliziane države bi bile sigurno veće od 2%. Prema tome EU za sada ne nudi rješenje. U stvari kriza u Hrvatskoj je počela primjenom EU rješenja.

Kriza potiče iz EU? Teorija koja je lako dokaziva u praksi. EU je klub država visokog zaduženja. A ne pitamo se od kuda se stvorio novac za te dugove? To bi mogli i izokrenuti pa reći da je netko imao davno ranije sve te pare i onda ih posuđivao državama. Dakle, postoji netko jači od država, financijski lobi koji vlada.

I sada dolazimo na ideju da onaj koji ima novac uvjetuje zakone koji njemu pogoduju. Ovo kao da je rečenica koja se spominje sa pozivom MMF-a. Ispada da smo mi pored demokracije robovi financijskom sektoru. Jer financijski sa godinama postaje sve jači i jači. Pa tako više nije bitno gospodarstvo, nego mešetarenje i manipulacija cijenama nafte, hrane, mirom, ratom, nuklearnom energijom, itd. Sve što se da monopolizirati je izvor profita.

Što to financijskom sektoru daje tu snagu? Povezanost koja prelazi nacionalne okvire. Globalizam je njihov moto. Slobodno tržište je tu radi manipulacije cijenom rada i proizvoda. Igralište za bogate financijske elite. Demokracija i borba protiv korupcije je samo predstava za mase. Stječe se opravdan dojam da se financijske elite trude uništiti države da bi korporacije zamijenile njihova mjesta.

Poticanje konkurentnosti u bilo kojoj djelatnosti vodi u samo u dva smjera uništavanje konkurencije ili u oligopol - dogovaranje interesnih zona. Preuzeti ili biti preuzet, uspjeti ili propasti. Monopoliziranje proizvodnje u rukama malog broja privatnih osoba. To je ekonomski poker.

Koji je mogući odgovor na sve ovo? Zažmiriti i što bude ili proučiti situaciju o krenuti putem manje diferencijacije po bogatstvu. Vjerovali ili ne sadašnje stanje svijesti je da ovih 99% vjeruje da će se naći u 1% bogatih i da će iskoristi sustav za svoj probitak. Otprilike kao da ovca vjeruje da će jednog dana postati pastir. Malo je pretjerano, ali statistika kaže da 99% nas ne uspijeva, a 1% ima mnogostruko više nego im treba.

Svi vi koji mislite da se vrijedi boriti za pravednije društvo razmislite o vlastitom angažmanu. Tu ne mislim na ulazak u neku političku stranka (nrp. koja se bori za radnička prava programom koji je potpuno neodrživ - Laburisti). Nama ne trebaju stranke. Jer ako svi budemo znali u kojem grmu leži zec, tada više nema predizbornih bajaki za mase. Nema suočavanja programa jer nema 100 programa za izlaz iz krize već samo jedan koji vodi prema vladavini većine, a ne 1%-tne manjine.

Na vama je da se odlučite! patriotpokret.com.hr

Doobar!

konačno si se probio u mainstream medije, e pa čestitam.

odličan članak

Tekst je malo zbrda zdola i mogao bi biti bolji. Trebalo bi ga malo doradit. Jedina stvar je što sam u tako kratkom članku uspio obuhvatiti gomilu pojmova koji sažeto opisuje u koje sfere nam je otišla politika i ekonomija.

A prodor u medije u stvari ne postoji. To je opcija koja se pruža baš svakome - da piše blog na nekom news portalu. Jednostavno uz opcije komentiranja, postoji i opcija otvaranja bloga. Nemam baš neke iluzije da će napis biti primjećen. A ne bi se mnogo čudio i da me možda i baniraju. Na forumu.hr sam dobio karton jer sam iskrivio prezime Linić u Nostralinić. A to ispada kao zlonamjerno iskrivljivanje. Dok npr. možeš da nabaciš pridjev veleizdajnički i nikom ništa.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/da_bi_izasla_iz_duznickog_ropstva_hrvatska_hitno_mora_stopirati_ulazak_u_europsku_uniju/997682.html

A ovako izgleda originalni intervju:

. Kako i zašto je nastao Pokret Patriot?
Nekolicina nas, koji se poznajemo preko neta, smo pokrenuli Patriot pokret. Na osnovi predložene reforme u emisiji novca i bankarstva predložili smo ostvarivi program za zajednicu. Za razliku od mnogih drugih programa, ovdje nije u pitanju ostvarivost, nego samo brzina kojom će se to postići. Tj. ako sami počnete graditi kuću i imate dobar plan, tada samo o vašim objektivnim mogućnostima ovisi kada ćete uspjeti.

. Kako vidite situaciju u Hrvatskoj i svijetu danas?
Razvoj situacije u Hrvatskoj i svijetu je lako predvidiv. Ide stalno na gore jer se sva ekonomija bazira na ekspanziji novca preko kredita i državnih obveznica. Pri tome nastaje masu loših posljedica koje ljudi doljem planete uviđaju i prosvjeduju protiv njih. Međutim, kako nema borbe protiv uzroka, svi ti prosvjedi neće uroditi nekim rješenjem, nego stvaranjem kaosa. Stoga se bojim da će na osovi tog razvoja događaja biti moguće da se donesu odluke koje guše demokraciju i betoniraju sadašnje stanje.

. Zašto smatrate da je Hrv. u dužničkom ropstvu?
Svakome je jasno da, ako se dugovi iz godine u godinu povećavaju i ništa to ne može preokrenuti, da imamo dužničko ropstvo. Da bih to dokazao, analizirao sam čisto numerički kako raste dug u jednoj zajednici u kojoj postoji inflacija, a novac se dobiva iz kredita ( https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije ). Uvjet je bio zadržavanje realne količine novca u opticaju - kompenziranje inflacije. Dobio sam iznenađujući rezultat: Dug prema izdavačima kredita teži sa vremenom da raste stopom koja je jednaka zbroju stope inflacije i kamate na novac. Tj. inflacija neće umanjivati dug, a dug će realno rasti kamatnom stopom banke. To pitanje sam uputio HNB-u (https://sites.google.com/site/financijskisustav/otvoreno-pismo-hnb). HNB nije imao nikakvo rješenje ovog problema nezaustavljivog rasta dugova. A sam odgovor je pokazao da ih ovaj dokaz baš i previše ne zanima. Međutim, dokaz je neoboriv i pokazuje da bez dotoka novca iz inozemstva ne možemo obuzdati dužničku krizu. Tj. država nam nije neovisna. Opstanak nam ovisi o inozemnim kreditima ili našoj mogućnoti da stvorimo vanjskotrgovinski suficit. Samo, takav suficit u trgovini je uvjek na račun drugih država i mora biti dovoljno velik. Zbog toga ne može biti generalno rješenje za sve države. Osim toga, kamate koji mi sada plaćamo na dug, ne bi mogla plaćati npr. Njemačka na svoj dug. Tj. kamate bi ih sa vremenom pokopale. Pa je sve to objašnjenje kako države koje upadnu u krizu vraćanja kredita ne mogu nikako isplivati.

. Može li se Hrvatska izvući iz krize u kojoj je trenutno? Ako može, kako?
Tu ćemo se složiti sa našim ekonomskim stručnjacima da je situacija loša i da će biti još gora. Promjena je moguća, ali to znači zaokret u vanjskoj politici. Cilj pridruženja u EU mora biti odbačen. Svjedoci smo da članice Eu imaju velike i nerješive financijske probleme. Uzrok svega je uspostavljeni sustav emisije novca preko kredita. On je ozakonjen statutom ECB-a . Ulazom RH u EU mi više ne možemo raditi reforme koje bi išle u drugom smjeru. Nakon promjene ovog cilja vanjske politike, RH bi morala ukinuti ekspanziju novca preko kredita u državi i početi izdavati novac iza kojeg ne stoji još veći dug. Tj. Deficit proračuna države ne može biti financiran nikakvim kreditom. Deficit u proračunu je sasvim nomalna stvar. To se lako može dokazati. Novac koji se dodaju u sustav mora na kraju imati za posljedicu povećanje ponude roba i usluga koji se za taj novac mogu kupiti. Kada u tu definciju stavimo kredit, dolazimo do nemoguće situacije. Mi moramo otplatiti više nego što se za dodani novac može kupiti. Tj. sve što smo stvorili neće biti dovoljno za otplatu duga. To su dva prioritetna cilja koji su uvijeti da se bilo što preokrene. Mjere koje slijede su samo radi trajne održivosti sustava. Mogu se uvesti kasnije.

. Koji bi bio prvi potez Pokreta Patriot kada bi vam se pružila mogućnost da krenete u mijenjanje sustava?

Prvi potez je odustajanje od priključernja u EU, a drugi potez je ukidanje ekspanzije novca preko kredita. Druga mjera podrazumjeva ukidnanje multiplikacije novca podizanjem stope obavezne rezerve za banke na 50%, tj. 100% za tekuće i žiro račune. Kamatna stopa na postojeće kredite se treba smanjiti na mjeru kojom se financijskom sektoru ne dozvoljava da guši realni sektor u razvoju prelijevajući novčani profit u svije ruke. Bez toga nam ne pomaže ni emisija novca bez duga.

. Predlažete uvođenje nekreditnog novca - što je to i zašto ga treba uvesti?
Nekreditni novac je u stvari realni novac - simbol kupovne moći u državi koja koristi tu valutu. Normalno je da kupovna moć u realnim dobrima i uslugama nije uvjetovana još većim dugom. Takav dug je logički neotplativ i sama ideja otplate duga vodi u kontrakciju novčane mase sa katastrofalnim posljedicama. Nekreditni novac ili novac bez duga mora biti emitiran na znanstvenim temeljima. Količna novca ne može biti po volji, nego ovisi o mogućnostima privrede da stvori povećanu ponudu roba i usluga. Sav novac na kraju završi u nečijim rukama kao štednja. Ako na tržištu nema povećanja robe i usluga na koji bi se mogao trošiti, novcu bi padala vrijednost. Ovo je osnovna razlika u odnosu na često slušane teorije o količini novca. Zajednica je dinamično društvo koje uvijek stvara nove stvari i usluge, pa zbog toga mora stvoriti i novac za njihov promet.

. Možete li mi malo opisati politički aspekt pokreta?
Za sada pokret nema čvrstu ideju da se profilira kao politička stranka. Stranaka u državi imamo i previše. Svim tim strankama fali ostvariv program. Naravno pod uslovom da žele napraviti "umjeće mogućeg" i raditi za zajednicu. Čak i da osnujemo stranku koja bi imala političke ambicije, jasno je da bi zbog postizanja Saborske većine, morali udružiti i uvjeriti druge stranke da se pridruže na ostvarivanju baš ovog programa. Dakle, osnovna ideja općeg prihvaćanja programa je uvijek aktualna. Ne gajimo iluzije da bi mogli postati stranka koja bi sama mogla lako osvojiti većinu. Stanje svijesti u državi je loše. Moramo još puno raditi na tome da se narod točno informira o stanju i rješenju.

. Rekao mi je vaš suradnik da ste se javljali i našim institucijama da im ponudite program, ali su vas uredno odbijali?
Program je odbijen od HDZ-ove vlade. ( https://sites.google.com/site/financijskisustav/otvoreno-pismo-vladi ). Tu uopće nema rasprave o neodrživosti sadašnjeg stanja i mogućem rješenju. Vjerujem da ekonomski stručnjaci koji savjetuju Vladu daju loša mišljenja. Kasnije je cijela teorija iz članka pretočena u knjigu ( http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac ) i poslana početkom godine Vladi, Predsjedniku Sabora i Predsjedniku države Josipoviću. Međutim, osim zahvale od ureda Predsjenika države, nikakvog drugog odgovora nemamo. Slično završavaju i objave na facebook stranici Vlade gdje pozivanje na vlastite tekstove na netu se smatra nedozvoljemo reklamom.

. Tko je najveći krivac za svjetsku krizu? Neka grupacija, zemlja, osoba?
Krivca za svjetku krizu možete lako pronaći. Onaj koji je uveo i zagovara ekspanziju novca kao kredita stvara dužničku krizu. Očigledno je da ova situacija paše velikim bankama i korporacijama. Samo nije cijela krivica na njima. Mi svake godine imamo dodjelu Nobelove nagrade za ekonomiju. Pa se čini apsurdnim da nitko nije dobio Nobelovu nagradu za rješenje krize. Izgleda da je ekonomska znanost zastranila u političke teorije pa mora snositi dio krivice.

. U kakvom društvenom uređenju Pokret Patriot može funkcionirati?
Pitanje društvenog uređenja je zbilja zanimljivo. Proučavanjem krize i njenog nastanka preko uođenja ekspanzije novca preko kredita, dolazimo do problema korupcije u društvu. Točnije, da odluka o korištenju kreditnog novca pogoduje financijskom sektoru i krupnom kapitalu, ali šteti velikoj većini građana. Stoga je to po deficiniji korupcija ( http://sites.google.com/site/financijskisustav/korupcija ). Sadašnje kapitalističko uređenje počiva na korupciji. Ako bi maknuli to pogodovanje u zakonima i zbilja provodili borbu protiv pogodovanja manjini zbog štete većini, tada je jasno da sadašnje društvo mora proći transformaciju. Dobar dio ljudi već shvaća da je demokracija u kapitalizmu izigrana premda neki još gaje iluzije da je to održivo.

Program Patriot bi mogao funkcionirati i u kapitalizimu, ali bi se postavilo pitanje: Zašto se od nekredinog novca i dalje bogati još više bogate, a ostali rade za mrvice? Pitanje je da li želimo društvo bogate manjine i široke baze siromašnih ili socijalno ujednačenije društvo?

.Eto, ako smatrate da je još nešto važno slobodno napišete. I ako vam ne bi smetalo, ako nađem još nešto na stranici pokreta što bi mi bilo zanimljivo, a nisam pitao.

Zahvalio bih vam na prostoru koji ste nam dali objavom intervjua. Do sada smo imali osjećaj kao da se borimo sa vjetrenjačama. Nema ekonomskih stručnjaka koji bi htjeli i mogli znanstveno da pobiju naše dokaze i primjere. A imamo rješenje koje je primjenjivo na sve države svijeta u isto vrijeme. I to na zajedničku dobrobit svih građana i svih država. U vrijeme kada se traže razna rješenja, ostvariv program se gura pod tepih jer vodi ka transformaciji u bolje društvo. A sigurno je da mnogi sada utjecajni ne to žele. Njihov utjecaj bi mogao nestati.

"....potez je ukidanje ekspanzije novca preko kredita. Druga mjera podrazumjeva ukidnanje multiplikacije novca podizanjem stope obavezne rezerve za banke na 50%, tj. 100% za tekuće i žiro račune. Kamatna stopa na postojeće kredite se treba smanjiti...."

Dugoročno totalno neodrživo, budući bankarstvo ne bi moglo ekonomiju opskrbljivati novcem.

Primjerice poduzetnik želi 3 mil kn za investiciju novog poduzetničkog potvhvata, banka mu ne može odobriti toliku glavnicu, jer je rezerva čak 50% na oročene i čak 100% na neoročene depozite. Dakle, kako bi poduzetnik došao do novca? Nikako, budući ne smije ići u centralnu banku po nekreditni novac, dakle upotpunosti bi nestalo poduzetništvo, jer ne bi bilo novca za investicije, odnosno investirao bi samo onaj poduzetnik koji ima štednju, ali štednju dostatnu za investiciju.

Nadalje, ako bi ovezna rezerva na oročene depozite bila 50%, a kamate na kredite bi se smanjile(valjda po direktivi države), kako bi banka uspjela platiti kamatu na štednju? Tko bi stavljao štednju u banci, kad bi bile male kamate?

Zahtjeva se ukinuće ekspanzije novca putem kredita(?!). Neizvedivio pri svakoj djelomičnoj rezervi. Primjerice na 100 kn oročenog depozita, obvezna djelomična rezerva je 50%, dakle 50 kn, preostalih 50 kn banka psudi u kredit po kamati od 10%, i u povratu( dospjeće kredita identično je dospijeću depozita) dobije 55 kn, tada štediši isplaćuje recimo 101 kn, a preostale 4 kn zadržava i posuđuje opet u kredit po stopi od 10%, dobiva nazad ukupn0 4,40 kn i zadržava svih(!) 4,40 kn i opet posuđuje u kredit tih 4,40 kn uz kamatu 10%, bez da je banka prilima dodatni depozit i eto ti opet kreditne mulitiplikacije novca, jer i djelomična rezerva od 99% ne dokida ekspanziju novca putem kredita.

BUBI je napisao/la:"....potez je ukidanje ekspanzije novca preko kredita. Druga mjera podrazumjeva ukidnanje multiplikacije novca podizanjem stope obavezne rezerve za banke na 50%, tj. 100% za tekuće i žiro račune. Kamatna stopa na postojeće kredite se treba smanjiti...."

Dugoročno totalno neodrživo, budući bankarstvo ne bi moglo ekonomiju opskrbljivati novcem.

Primjerice poduzetnik želi 3 mil kn za investiciju novog poduzetničkog potvhvata, banka mu ne može odobriti toliku glavnicu, jer je rezerva čak 50% na oročene i čak 100% na neoročene depozite. Dakle, kako bi poduzetnik došao do novca? Nikako, budući ne smije ići u centralnu banku po nekreditni novac, dakle upotpunosti bi nestalo poduzetništvo, jer ne bi bilo novca za investicije, odnosno investirao bi samo onaj poduzetnik koji ima štednju, ali štednju dostatnu za investiciju.

Nadalje, ako bi ovezna rezerva na oročene depozite bila 50%, a kamate na kredite bi se smanjile(valjda po direktivi države), kako bi banka uspjela platiti kamatu na štednju? Tko bi stavljao štednju u banci, kad bi bile male kamate?

Zahtjeva se ukinuće ekspanzije novca putem kredita(?!). Neizvedivio pri svakoj djelomičnoj rezervi. Primjerice na 100 kn oročenog depozita, obvezna djelomična rezerva je 50%, dakle 50 kn, preostalih 50 kn banka psudi u kredit po kamati od 10%, i u povratu( dospjeće kredita identično je dospijeću depozita) dobije 55 kn, tada štediši isplaćuje recimo 101 kn, a preostale 4 kn zadržava i posuđuje opet u kredit po stopi od 10%, dobiva nazad ukupn0 4,40 kn i zadržava svih(!) 4,40 kn i opet posuđuje u kredit tih 4,40 kn uz kamatu 10%, bez da je banka prilima dodatni depozit i eto ti opet kreditne mulitiplikacije novca, jer i djelomična rezerva od 99% ne dokida ekspanziju novca putem kredita.

Dizanjem stope obvezne rezerve na punu u odnosu na izdane kredite kao prvo po svemu sudeći mjenja vlasničku strukturu banke. Privatne komercijalne banke opstaju na tržištu vršeći emijiju nepostojećeg novca, to je paradoksalno ali je tako, to je način na koji "kontroliraju" novac.
Onog trenutka kad takvim bankama digeš obeznu rezervu na punu, što je potpuno isto kao i da uvedeš zlatni standard, takve banke po sili prirode bankrotiraju, jer ni približno nemaju pokriče za sve izdane kredite.Tu se javlja mnoštvo problema jer vlasnici novca postoje, dok sam novac ne postoji. Odnosno vlasničke vrijednosti i nekretnine koje banka ima u svojim poslovnim knjigama nemaju pokriče u realnom novcu, jer se jedan te isti deponirani realni novac javlja kao vlasništvo više pravnih ili fizičkih osoba. Banka manipulira fiktivnim vrijednostima pa često pukne, često se dakle traži dokapitalizacija banaka i sve se čini da se banke spase, jer ako banke bankrotiraju bankrotirat će cijeli sustav.U našem slučaju također se traži dokapitalizacija banaka, ali ovaj put do pune rezerve. Osobno sumnjam da će s početka privatni vlasnici htjeti raditi na osnovu pune rezerve, to je zapravo raspad njihove piramide, pa će takve banke trebati vratiti u društveno vlasništvo, upravo dokapitalizacijim nekreditnim novcem. Nekreditni novac garantira kunski depozit u cijelosti a devizni politikom realno mogućeg. Razumljivo je da u takvom slučaju novac postoji u bankama, realni novac koji se može dati u kredit poduzetnicima koji ga trebaju. Društvena banka nema zakulisnih vlastitih interesa, ona je javna, njoj je cilj gospodarski napredak.S druge strane preko deficita proračuna u sustav ulazi novac neopterečen dugom, takav novac neprestano cirkulira sustavom u omjeru stvarnih potreba, jer ga regulator utemeljen na znanstvenoj metodi regulira na zadanoj formuli, pa je multiplikacija kamata (ne depozita dakle) koje eventualno banke vrše regulirana tim mehanizmom emisije ili kontrakcije.

Mi zapravo Bubi ne vidimo racionalnost u tome da se štednja množi preko kamata, nabolja investicija svakoga novca je u nekoj realnoj djelatnosti. Interesnoj ekonomiji treba postaviti granice održive realnosti, ali i duševnog zdravlja i morala, jer danas na djelu vidimo ništa drugo nego psihozu izazvanu interesnom ekonomijom, Osobno sam siguran da će krediti jednom biti djelom tužne i teške ljudske povjesti.