Komentari vijesti

Nostradurus je napisao/la: Null8, sad vas fakat ne kužim.

Zadržavanje ključne državne imovine, veće oporezivanje bogatih te razvijena socijalna država kao u skandinavskim zemljama sasvim je dobro rješenje.

Ako profit dolazi od deficita proračuna, a onda dio deficita proračuna vraćam porezom na profit bogataša onda fakat radimo odličnu pumpu novca prema bogatašima. Pa ne znam koje ste vi struke, ali porezna politika ne donosi veću socijalnu jednakost. Postoje drugi elementi uspjeha u nekim zemljama, ali nisu posljedica samo porezne politike. Porezna politika na nasljedstvo je jedna od tih kojima se želi poravnati socijalni status. http://www.successions-europe.eu/hr/germany/topics/what-is-the-amount-of-succession-rights . Pitanje je samo zašto to ne djeluje?

A vi mislite da veće oporezivanje bogatih ne doprinosi smanjenju razlika?

Dalje, što bi vi htjeli, da su svi ljudi jednako bogati? Po kojoj osnovi bi to bilo ispravno? To nikad neće niti to treba biti tako jer nisu svi ljudi isti. A kako bi vi takvu umjetno nametnutu jednakost uopće postigli, povratkom na sisteme jedan radi, šest fućka? To je sve totalitarno nasilje, ne hvala. Država tu može napraviti dosta da se razlike smanje i da svi dobiju jednake prilike kroz mogućnost obrazovanja. No svakome prema tome kako radi, meni je to dovoljno.

Filipusis je napisao/la:

null8 je napisao/la:
Ako vas smeta poslovna konkurencija, to je također način na koji se ostvaruje napredak svih. Da, neke kompanije i poslovi propadaju, pa što onda? Opet je to bolje nego da je kolektivni napredak slab, a uostalom trebate voditi računa i o drugim zemljama koje vam rade konkurenciju. Takva konkurencija je ujedno i evolucijski princip vezan za sve, neke stvari propadaju za kolektivni napredak. To isto možda nije najljepše, ali tako svijet funkcionira oko svega, ne samo ekonomije. Dok ne dođe raj na zemlji, neće biti drugačije. Kao što sam rekao, država tu može i treba napraviti određene korekcije da se razlike među ljudima smanje i da svima bude bolje. Zadržavanje ključne državne imovine, veće oporezivanje bogatih te razvijena socijalna država kao u skandinavskim zemljama sasvim je dobro rješenje. Općenito svaka aktivnost države za javno dobro, poput izgradnje javne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, školstvo i znanost, a mogući su i programi garantiranja zaposlenja po fiksnoj cijeni za društveno koristan rad.

Naravno, sve je "ok", dok zrtva te "prirodne" konkurencije nismo mi sami, e onda se pitamo pitanja.... Vidite i sami kakav je haos na planeti, upravo zbog tog principa "svako protiv svakog" i, dok su ljudi tako lepo u sukobu jedni sa drugima, neko tu kupi med. Vise se uopste ne radi o principu da "takmicenje radja kvalitet", ljudi su dosli do kraja, u lavirint, bas zbog medjusobne konkurencije. Uostalom, ako je konkurecija u ekonomiji pozeljna, kao sto kazete, zbog cega ne bi bila pozeljna u pravljenju hiljada nuklearnih bombi? Da li vidite ko je tu pobednik? Ja samo vidim gubitnike....

Mislim da se radi o nametnutoj konkurenciji, kada pricamo o ekonomiji danas. Konkurencija i takmicenje su karakteristicni za vremena oskudice. Zbog cega se ljudi ne takmice oko pijace vode ili vazduha? Jednostavno, niko to ni ne odovodi u pitanje, jer se obe stavke nalaze u izobilju u prirodi (jos uvek). Dalje, kakvo je takmicenje unutar vaseg tela? Da li se organi medjusobno takmice ili rade kao jedna celina? Da se takmice, telo bi dozivelo kolaps vrlo brzo.

Ako podsticete ljude na takmicenje, kako je moguce obezbediti egzistenciju za svakog? Zar taj pricip nije leglo svih problema? Ovoliki broj zakona postoji zbog ekonomske neefikasnosti.

Ne vidim da je to nešto nametnuto i ljudima nesvojstveno, iako se slažem da je u ovim današnjim uvjetima i mogućnostima posve moguće jedno mnogo humanije društvo. Tu već sad zalazimo u neka duhovna pitanja, zašto su ljudi takvi kakvi jesu te kakvi bi trebali postati. No zaista imate evolucijske principe takmičenja oko svega, ne samo ekonomije. Čak i u tijelu koje ste naveli kao primjer, neke stanice umiru jer ne rade svoj posao kako treba ili jednostavno zato jer to neke druge stanice rade bolje da bi cjelini bilo dobro. Tako npr. radi imuni sustav, obrambene stanice koje bolje napadaju invazivne elemente jače se množe. Ti evolucijski principi očito imaju svoju svrhu, svijet je tako napravljen. Egzistencija se može omogućiti svakomu, s jedne strane socijalnom državom, a prije svega općim nastojanjem za humanije društvo.

null8 je napisao/la:No isto tako, očito je da svi barem u načelu mogu imati pozitivan rezultat u poslovanju. Novčana ušteda dolazi od deficita države. Pozitivan rezultat se isto prije svega mjeri u realnim rezultatima i vrijednostima.

Filipusis je napisao/la:
Ako se proracun jedne drzave puni putem novca pristiglog od izvoza, onda ta drzava pravi problem drugoj drzavi (kojoj je prodala svoje robe i usluge) koja mora da uzme kredit za svoj proracun. Ne znam, nije mi jasno kako mogu svi biti u novcanom dobitku (odnosno imati ustedu)? Jedino da stampamo novac.... Zbog cega novcana masa ne moze da ide u korak sa proizvodnjom novih roba?

Morate razlikovati različite vrste novca i različite valute, nismo na zlatnom standardu. Svaka država može putem deficita stvarati vlastiti novac te njeno ili strano stanovništvo u toj valuti onda može imati uštedu. Upravo se to i radi, sve financijski suverene zemlje štampaju svoj novac i taj novac je onda ušteda nedržavnog sektora, bio on domaći privatan ili strani. To je vertikalna komponenta postojećeg sustava. Država poput UK-a izda obveznicu koju posredno kupi njena centralna banka te napravi novi novac, to je prikriveno samofinanciranje. UK za to ne treba niti ne koristi nikakvo zlato niti nikakvu tuđu valutu. UK nije kao Hrvatska. Novčana masa se mora povećavati da se spriječi deflacija odnosno rast vrijednosti novca u odnosu na sve ostalo te se to zaista i radi.

wiz je napisao/la:

null8 je napisao/la:

Ako ne želite da državna poduzeća budu profitabilna, to zapravo onda znači neučinkovitost, zaostajanje u razvoju, pogodovanje privatnim ineresima vezanih za poslovanje tih poduzeća te svaku drugu moguću korupciji. U konačnici, sve te pojave onda na kraju postanu valjan razlog zagovornicima privatizacije državnih poduzeća.

Onda mozemo reci da se drzavna poduzeca namjerno tako vode da bi bila privatna.

A poduzeca nisu od drzave nego su drustvena. To je drustveno vlasnistvo. Znaci, vlasnistvo svih ljudi koji su u njih ulagali.

I skupina ljudi ih namjerno upropastava da bi ih jeftino kupila. Kako bi drustveno vlasnistvo napravili privatnim.

To je privatizacija. A upravo rotchildi su to smislili i provode

In the 20th century, Rothschild developed into a preeminent global organisation, which enhanced its ability to secure key advisory roles in some of the most important, complex and recognizable mergers and acquisitions. In the 1980s, Rothschild took a leading role in the international phenomenon of privatisation, where the company was involved from the beginning and developed a pioneering role which spread out to over thirty countries worldwide.


http://en.wikipedia.org/wiki/N_M_Rothschild_%26_Sons

Dakle, hrvatska je namjerno unistavna u protekih 20 godina kako bi drustvu (cije je sve bilo vlasnistvo) bila oduzeta imovina i kako bi ta imovina otisla u privatne ruke. A sve preko plana koji su napravili upravo rotchildi.

A sve to je islo uz pomoc domacih izdajnika (kako je margetic objasnio ) sa putevima novca

A sve to isto objasnjava i ovaj tip samo iz drugog ugla

Glavni uzrok građanskih ratova na Balkanu je Kosovo, a rat je pokrenut iz Londona jer je tamo centar svjetske moći.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/208188/Default.aspx

Dakle, ja mislim da je jasno koji je sustav bio supjesniji i mislim da je jasno zasto se ovaj sustav namece.

null8 je napisao/la:
Dakle ne, državnim poduzećima treba upravljati čim sposobniji kadar, ta poduzeća trebaju biti profitabilna i to je onda na korist cijele zajednice. Skandinavske zemlje su po tome odličan uzor. Ako nisu profitabilna, to je onda na korist samo malom broju korumpiranih ljudi.

Slazem se. A kao sto je vidljivo ovaj sustav ima za posljedicu najlosiji kadar. Znaci, rjesenje je mijenjati sustav. Onda se promjenom sustava dobija i kvalitetniji kadar. Jer je ocito da je ovaj sustav namjestan tako da ovakav kadar bude na vlasti da bi se zemlja opljackala.

Wiz, slažem se sa svime. Tu ima jako puno posla za sudove, ako se to ikad kod nas napravi. Sve bi to trebalo revidirati te upravljati zemljom na drugačiji način. Da se vratimo na primjer s Norveškom, oni mnoga poduzeća drže u državnom vlasništvu. Ako se njima upravlja kako treba, oduzet ćete zagovornicima privatizacije taj argument.

Samo ne znam koliko je problem u samom sustavu, a koliko u samim ljudima. Zašto kod nas nije kao u Norveškoj?

Filipusis je napisao/la:Nostradurus (pitanje za sve)
Da li su uzroci krize iskljucivo vezani za samu prirodu kreditnog novca ili se tu mesa i ljudski faktor? Da li zastupate teoriju da su krize vestacki stvorene, kako bi se "kapital" pregrupisao? Koliko slicnosti vidite sa ovom krizom i onom iz 1929. godine?

Glavni problem je uspon neoliberalizma od osamdesetih nadalje koji želi čim više eliminirati utjecaj države te sve privatizirati. Isti taj neoliberalizam i deregulacija doveli su i do prenapuhanog financijskog sektora te rasta temeljenog na zaduživanju privatnog sektora, umjesto da se rast temelji na većim primanjima koja bi trebala pratiti veću produktivnost. Rješenje je povratak na keynesijanske metode koje su izgradile svijet nakon 2. svjetskog rata, a koje su također pomogle i kod prevladavanja krize iz 1929. Također je potrebna i reformacija financijskog sektora. Tu postoje brojni načini da se to napravi, uz shvaćanje da će kreditno stvaranje novca uvijek biti prisutno, sviđalo se to nekome ili ne.

Kriza nije svugdje ista. Mi u Hrvatskoj imamo specifičnih problema vezanih za ratno profiterstvo te sustavnu pljačku i korupciju zadnjih dvadesetak godina. Imamo i probleme vezane za cijeli proces ulaska u EU, jer smo potpisali blokadu HNB-a te odricanje od suverene fiskalne politike. EU ima probleme jer je euro defektan i nedovršen projekt. Ili će završiti u tko zna kakvoj federaciji (nadajmo se ne u neoliberalnoj) ili će euro nestati. Američkoj javnosti se prodaju priče da država treba smanjiti deficit, jer će tobože bankrotirati, završiti u hiperinflacji ili s nemoguće velikim kamatama na svoje obveznice (iako mogu staviti da im prinos bude po volji nizak). To su sve laži koje pogoduju manjini da u uvjetima depresije ostvari još veći profit za sebe.

null8 je napisao/la:
Wiz, slažem se sa svime. Tu ima jako puno posla za sudove, ako se to ikad kod nas napravi. Sve bi to trebalo revidirati te upravljati zemljom na drugačiji način.

Da, komunisticki, sa diktatorom na celu. Ili nacisticki..kako vam god odgovara. U svakom slucaju je u pitanju jaka centralna vlast sa planskom privredom

null8 je napisao/la:
Da se vratimo na primjer s Norveškom, oni mnoga poduzeća drže u državnom vlasništvu. Ako se njima upravlja kako treba, oduzet ćete zagovornicima privatizacije taj argument.

Naravno, a sad se upravlja ovako jer se zeli pokrasti sto vise.

null8 je napisao/la:
Samo ne znam koliko je problem u samom sustavu, a koliko u samim ljudima. Zašto kod nas nije kao u Norveškoj?

Zato sto su norvezani (kraljevska obitelj) u igri sa ovima koji nas kradu. Nitko od nasih nije u igri pa svi kradu koliko mogu.

Mi smo im stoka.. rekli bi njemci untermensh.. manje od covjeka.. ili kako kazu zidovi "goyim" to je isto na razini zivotinje.

Slaveni su to njima

Untermensch (German for under man, sub-man, sub-human; plural: Untermenschen) is a term that became infamous when the Nazi racial ideology used it to describe "inferior people", especially "the masses from the East," that is Jews, Gypsies, and Slavic peoples including Poles, Serbs, Belarusians, Russians and Rusyns

http://en.wikipedia.org/wiki/Untermensch

null8 je napisao/la:

Dalje, što bi vi htjeli, da su svi ljudi jednako bogati?

Ja bi htio da svi imaju jednaku placu ko ja. Jer smatram da nitko ne zasluzuje vecu placu od mene a u isto vrijeme smatram da nema razloga zasto bi ja zaradivao vise od drugih.

A bogatstvo je ovisno o tome tko kako vidi bogatstvo. Recimo, ja novac ne smatram bogatstvom.

null8 je napisao/la:
Po kojoj osnovi bi to bilo ispravno?

Jer nitko ne zavreduje vecu placu od mene.. ako je meni dovoljno onda ne vidim razloga zasto drugima ne bi bilo.

null8 je napisao/la:
To nikad neće niti to treba biti tako jer nisu svi ljudi isti.

To je tocno, nisu svi ljudi isti ali ja sam eto dobar covjek pa prihvacam da budemo jednako placeni.

null8 je napisao/la:
A kako bi vi takvu umjetno nametnutu jednakost uopće postigli, povratkom na sisteme jedan radi, šest fućka?

Ne, sistem u kojem bi svi radili jer sto vise ljudi radi to ima vise robe (proizvodnje) a time su i place vece. Znaci, svima je u interesu da rade jer onda imaju. Ako ne rade onda nemaju.

Sad recimo ljudi ne rade pa kopaju po kontejnerima. Ja mislim da im nakon ovih 20 godina iskustva ne bi palo na pamet da ne rade.

null8 je napisao/la:
To je sve totalitarno nasilje, ne hvala.

Birajte, amerika ili EUropska unija.

Sa tim da ce u americi uskoro biti uvedeno izvanredno stanje a EUropska unija ce se raspasti.

null8 je napisao/la:
Država tu može napraviti dosta da se razlike smanje i da svi dobiju jednake prilike kroz mogućnost obrazovanja. No svakome prema tome kako radi, meni je to dovoljno.

Evo, bit cu dobar.. ovisno kako netko radi moze dobiti prioritet na stambenoj listi. Znaci, udarnici prije dobijaju stanove.

Tko ne bi htio zivjeti u drzavi gdje se djele stanovi ljudima koji bolje rade..

Mislim da vam je bolje dobiti (besplatan) stan (sa stanarskim pravom) nego vecu placu..

wiz je napisao/la:

null8 je napisao/la:
Wiz, slažem se sa svime. Tu ima jako puno posla za sudove, ako se to ikad kod nas napravi. Sve bi to trebalo revidirati te upravljati zemljom na drugačiji način.

Da, komunisticki, sa diktatorom na celu. Ili nacisticki..kako vam god odgovara. U svakom slucaju je u pitanju jaka centralna vlast sa planskom privredom

Može se to korektno odraditi i po principima republike, hvala lijepa. Problem s planskom privredom je u tome da se neke stvari mogu planirati, a neke su jednostavno stvar slučaja i složene slobodne interakcije. Potrebno vam je jedno i drugo. Kako vi uopće možete znati što treba, a što ne treba raditi? Što će donijeti dobre rezultate, a što neće?

null8 je napisao/la:
Da se vratimo na primjer s Norveškom, oni mnoga poduzeća drže u državnom vlasništvu. Ako se njima upravlja kako treba, oduzet ćete zagovornicima privatizacije taj argument.

Naravno, a sad se upravlja ovako jer se zeli pokrasti sto vise.

null8 je napisao/la:
Samo ne znam koliko je problem u samom sustavu, a koliko u samim ljudima. Zašto kod nas nije kao u Norveškoj?

Zato sto su norvezani (kraljevska obitelj) u igri sa ovima koji nas kradu. Nitko od nasih nije u igri pa svi kradu koliko mogu.

Mi smo im stoka.. rekli bi njemci untermensh.. manje od covjeka.. ili kako kazu zidovi "goyim" to je isto na razini zivotinje.

Slaveni su to njima

Untermensch (German for under man, sub-man, sub-human; plural: Untermenschen) is a term that became infamous when the Nazi racial ideology used it to describe "inferior people", especially "the masses from the East," that is Jews, Gypsies, and Slavic peoples including Poles, Serbs, Belarusians, Russians and Rusyns

http://en.wikipedia.org/wiki/Untermensch

Pitanje je bilo, zašto mi svoju državu ne uredimo kao Norvešku. Ili kao Japan? Zašto naši ljudi svo ovo vrijeme biraju između dvije u osnovi iste stranke? Osnovni problemi su uvijek u ljudima i to ovim našim više nego stranim.

null8 je napisao/la:

Dalje, što bi vi htjeli, da su svi ljudi jednako bogati?

Ja bi htio da svi imaju jednaku placu ko ja. Jer smatram da nitko ne zasluzuje vecu placu od mene a u isto vrijeme smatram da nema razloga zasto bi ja zaradivao vise od drugih.

A bogatstvo je ovisno o tome tko kako vidi bogatstvo. Recimo, ja novac ne smatram bogatstvom.

null8 je napisao/la:
Po kojoj osnovi bi to bilo ispravno?

Jer nitko ne zavreduje vecu placu od mene.. ako je meni dovoljno onda ne vidim razloga zasto drugima ne bi bilo.

null8 je napisao/la:
To nikad neće niti to treba biti tako jer nisu svi ljudi isti.

To je tocno, nisu svi ljudi isti ali ja sam eto dobar covjek pa prihvacam da budemo jednako placeni.

null8 je napisao/la:
A kako bi vi takvu umjetno nametnutu jednakost uopće postigli, povratkom na sisteme jedan radi, šest fućka?

Ne, sistem u kojem bi svi radili jer sto vise ljudi radi to ima vise robe (proizvodnje) a time su i place vece. Znaci, svima je u interesu da rade jer onda imaju. Ako ne rade onda nemaju. Kao sad.

null8 je napisao/la:
To je sve totalitarno nasilje, ne hvala.

Birajte, amerika ili EUropska unija.

Sa tim da ce u americi uskoro biti uvedeno izvanredno stanje a EUropska unija ce se raspasti.

null8 je napisao/la:
Država tu može napraviti dosta da se razlike smanje i da svi dobiju jednake prilike kroz mogućnost obrazovanja. No svakome prema tome kako radi, meni je to dovoljno.

Evo, bit cu dobar.. ovisno kako netko radi moze dobiti prioritet na stambenoj listi. Znaci, udarnici prije dobijaju stanove.

Tko ne bi htio zivjeti u drzavi gdje se djele stanovi ljudima koji bolje rade..

Mislim da vam je bolje dobiti (besplatan) stan (sa stanarskim pravom) nego vecu placu..

Dakako da se bogatstvo mjeri na različite načine. Najveće je naravno ono osobno, nemjerljivo novcem.

No kad govorimo o plaćama, a zašto vi to mislite da nitko ne zaslužuje veću plaću nego vi? To je osnovni princip osobne odgovornosti, da se dobiva po zaslugama. Što vi ne pokrenete neku tvrtku, novi Google, Courseru ili bilo što drugo što bi ljudima donijelo napredak? Možda ne bi ovdje sad ni mogli pisati da nije bilo takvih ljudi. Ne živimo u nekom izmišljenom svijetu da se svi ljudi jednako trude nešto napraviti, za sebe ili za druge oko sebe.

Amerika ima mnogo problema, no kako to da je tehnološki najnaprednija zemlja svijeta? Kako to da su totalitarni režimi propali? Uostalom i da nisu, svaki totalitarizam je zlo i nasilje nad čovjekom, unatoč idealističkim namjerama.

null8 je napisao/la:
Može se to korektno odraditi i po principima republike, hvala lijepa.

Moze, socijalisticka federativna republika jugoslavija. Sa jedno partijskim sistemom i demokratskim centralizmom (kao sto je govorio tito)

Dogovoreno.

null8 je napisao/la:
Problem s planskom privredom je u tome da se neke stvari mogu planirati, a neke su jednostavno stvar slučaja i složene slobodne interakcije. Potrebno vam je jedno i drugo. Kako vi uopće možete znati što treba, a što ne treba raditi? Što će donijeti dobre rezultate, a što neće?

Zato je sustav samoupravljanje ili anarho komunizam. Znaci, sami upravljamo. Pa onda ja ne znam sto sve treba ali ima onih koji znaju pa onda oni koji znaju rade.

Kako sami sa sobom upravljamo tako nam je. Ja mislim da je to posteno..i svatko odgovara za dio sa kojim upravlja.

null8 je napisao/la:
Pitanje je bilo, zašto mi svoju državu ne uredimo kao Norvešku. Ili kao Japan? Zašto naši ljudi svo ovo vrijeme biraju između dvije u osnovi iste stranke? Osnovni problemi su uvijek u ljudima i to ovim našim više nego stranim.

zato sto norveska ima naftu (a mi nemamo) i zato sto je japan pred bankrotom pa onda je logicno da ne uredujemo drzavu da dodemo do bankrota. Ako vec imamo sansu da uredimo drzavu onda je bolje da ju uredimo tako da ne bankrotiramo.

Jel vam trebaju mozda podaci zasto je japan pred bankrotom ?



Ako hocete mogu uci i u detalje ali mozete i sami pogledati

null8 je napisao/la:
Dakako da se bogatstvo mjeri na različite načine. Najveće je naravno ono osobno, nemjerljivo novcem.

da

null8 je napisao/la:
No kad govorimo o plaćama, a zašto vi to mislite da nitko ne zaslužuje veću plaću nego vi?

Jer mu je ne namjeravam isplatiti. A ima preko 350 000 nezaposlenih drugih koje mogu zaposliti i koji samo cekaju posao. To se zove ponuda i potraznja. Sad je trenutno ponuda prilicno dobra...

To je kapitalizam..ako je velika ponuda radnika onda su place male. Sad je velika ponuda radnika pa su place male.

null8 je napisao/la:
To je osnovni princip osobne odgovornosti, da se dobiva po zaslugama. Što vi ne pokrenete neku tvrtku, novi Google, Courseru ili bilo što drugo što bi ljudima donijelo napredak?

A vi znate da ja to nisam napravio ?

null8 je napisao/la:
Možda ne bi ovdje sad ni mogli pisati da nije bilo takvih ljudi.

Slazem se, sto ne znaci da ja nisam jedan od tih ljudi

null8 je napisao/la:
Ne živimo u nekom izmišljenom svijetu da se svi ljudi jednako trude nešto napraviti, za sebe ili za druge oko sebe.

Svjestan sam toga. To mi nije problem. Zato i postoji pritisak grupe i zato i je sistem samoupravni socijalizam.

null8 je napisao/la:
Amerika ima mnogo problema, no kako to da je tehnološki najnaprednija zemlja svijeta?

Nije, kina je. iako, i to ovisi u kojem podrucju

null8 je napisao/la:
Kako to da su totalitarni režimi propali?

Ovisi, kako koji. Sj. koreja je jos uvijek tu i napreduje. Upravo su lansirali satelit. A jugoslavija nije propala u vrijeme tita nego nakon ulaska MMF-a

Tako da sve ovisi o okolnostima. Trebali bi specificirati koji totalitarni rezim mislite

null8 je napisao/la:
Uostalom i da nisu, svaki totalitarizam je zlo i nasilje nad čovjekom, unatoč idealističkim namjerama.

A ovaj rezim u kojem sad zivimo je sto ?

Dobro i pomaze covjeku ?



Jel trebam krenuti od ljudi zatvorenih u guantanamu ? Broju ljudi na bonovima za hranu u americi ili mozda hocete o nezaposlenosti u hrvatskoj ?

Mi sad zivimo u totalitarnom rezimu u kojem postoji cenzura i gdje se ljudi otimaju iz svojih zemalja i odvode u logore bez sudenja.

Pa jel se bunite protiv ovog totalitarizma ?

null8 je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la: Null8, sad vas fakat ne kužim.

Zadržavanje ključne državne imovine, veće oporezivanje bogatih te razvijena socijalna država kao u skandinavskim zemljama sasvim je dobro rješenje.

Ako profit dolazi od deficita proračuna, a onda dio deficita proračuna vraćam porezom na profit bogataša onda fakat radimo odličnu pumpu novca prema bogatašima. Pa ne znam koje ste vi struke, ali porezna politika ne donosi veću socijalnu jednakost. Postoje drugi elementi uspjeha u nekim zemljama, ali nisu posljedica samo porezne politike. Porezna politika na nasljedstvo je jedna od tih kojima se želi poravnati socijalni status. http://www.successions-europe.eu/hr/germany/topics/what-is-the-amount-of-succession-rights . Pitanje je samo zašto to ne djeluje?

A vi mislite da veće oporezivanje bogatih ne doprinosi smanjenju razlika?

Dalje, što bi vi htjeli, da su svi ljudi jednako bogati? Po kojoj osnovi bi to bilo ispravno? To nikad neće niti to treba biti tako jer nisu svi ljudi isti. A kako bi vi takvu umjetno nametnutu jednakost uopće postigli, povratkom na sisteme jedan radi, šest fućka? To je sve totalitarno nasilje, ne hvala. Država tu može napraviti dosta da se razlike smanje i da svi dobiju jednake prilike kroz mogućnost obrazovanja. No svakome prema tome kako radi, meni je to dovoljno.

Mi ovdje pričamo i o demokraciji, zar ne. Potpuno je nedemokratski da rad većine donosi bogatstvo manjini. To se zove korupcija. Neka pojedini rad svakoga pridonosi njegovom bogatstvu.. Postoji razlika u tome od kuda dolazi bogatstvo, ali postoji i razlika u cijeni rada nekoga. Neki puta se previsoka cijena rada može izjednačiti sa pohlepom - zahvaćanje više dobiti nego što se stvarno doprinosi (nemoral). Kod vas to izgleda nema veze jer vi prinose gledate preko kapitala, a zaboravljate da taj kapital nije nastao samo od vlastitog rada.

null8 je napisao/la:

Filipusis je napisao/la:Nostradurus (pitanje za sve)
Da li su uzroci krize iskljucivo vezani za samu prirodu kreditnog novca ili se tu mesa i ljudski faktor? Da li zastupate teoriju da su krize vestacki stvorene, kako bi se "kapital" pregrupisao? Koliko slicnosti vidite sa ovom krizom i onom iz 1929. godine?

Glavni problem je uspon neoliberalizma od osamdesetih nadalje koji želi čim više eliminirati utjecaj države te sve privatizirati. Isti taj neoliberalizam i deregulacija doveli su i do prenapuhanog financijskog sektora te rasta temeljenog na zaduživanju privatnog sektora, umjesto da se rast temelji na većim primanjima koja bi trebala pratiti veću produktivnost. Rješenje je povratak na keynesijanske metode koje su izgradile svijet nakon 2. svjetskog rata, a koje su također pomogle i kod prevladavanja krize iz 1929. Također je potrebna i reformacija financijskog sektora. Tu postoje brojni načini da se to napravi, uz shvaćanje da će kreditno stvaranje novca uvijek biti prisutno, sviđalo se to nekome ili ne.

Kako ne shvaćate da bi bankari trebali podići zlatni spomenik J.M. Keynesu? Vi se još pozivate na njega.

Domagoj Margetić je 15-minutnim izlaganjem pred članovima Antikorupcijskog odbora EP-a govorio o najvećoj korupcijskoj aferi kojom je opljačkana Hrvatska. Margetić je u nekoliko natuknica objasnio kako je organiziranim kriminalom, u koji je upleten i bivši i sadašnji državni vrh, iz Hrvatske izvučeno oko 47,7 milijardi € (350 milijardi HRK) preko HDZ-ovih povjerenika i njihovih 77 tajnih računa u Austriji. Dio tog novca je zatim "opran" preko 55 fiktivnih fondacija i tvrtki koje su osnovane samo kako bi se novac izvlačio (Lichtensteinska operacija).

Margetić je naveo kako državni odvjetnik Mladen Bajić posjeduje kompletnu dokumentaciju, međutim "Afera HYPO" se i dalje brižljivo čuva u ladici.

Bitno je i napomenuti da je HYPO Grupa na sudu potvrdila kako je pljačka 47,7 milijardi € u potpunosti istinita, ali kao takva predstavlja bankarsku tajnu te, zbog njenog objavljivanja, za Margetića na sudu traže između jedne i pet godina zatvora.

Zbog iste afere, bivši HDZ-ov premijer Ivo Sanader je osuđen na 10 godina zatvora, iako je očito da je on bio samo kotačić u organiziranoj pljački.




QandA Domagoja Margetića pred Antikorupcijskim odborom Europskog parlamenta u vezi afere Hypo

https://www.youtube.com/watch?v=C7lvsZFBxDo

http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Oborili-smo-inflaciju.lt.html

INTERVJU: JORGOVANKA TABAKOVIĆ, guverner Narodne banke Srbije
Oborili smo inflaciju
Banke sada znaju da pratimo da li ima dogovorenih, zajedničkih pritisaka na kurs, da li je bilo "pumpanja" tražnje i prometa


Inflacija je pod kontrolom i do sada preduzete mere Narodne banke i vlade daju rezultate. U poslednjih pet meseci prosečna mesečna stopa inflacije iznosila je svega 0,1 odsto. Pri tome, potpuni efekti vladinog programa fiskalne konsolidacije tek se očekuju u narednom periodu, što će takođe pozitivno uticati na smanjenje inflatornih pritisaka. Uz očekivane pozitivne efekte nove poljoprivredne sezone to će omogućiti da se inflacija vrati u ciljani okvir, prema najnovijim sagledavanjima, i pre kraja ove godine – kaže u intervjuu za naš list Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije odgovarajući na pitanje da li je realno da bude postignut godišnji inflacioni cilj od četiri plus, minus 1,5 odsto.

Da li ćete smatrati svojim neuspehom ukoliko inflacija bude veća? Jer, NBS je u poslednjoj deceniji više omašivala nego pogađala rast cena na malo.

Naravno da bih to u nepromenjenim okolnostima smatrala neuspehom. Treba, ipak, uvažiti mogućnost da inflacija odstupi od naših projekcija i naviše, ali i naniže, da se recimo na kraju 2013. nađe i ispod cilja. Znate, uvek postoje i rizici na koje ne možemo da utičemo, poput kretanja na svetskim finansijskim tržištima, kretanja cena nafte ili osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

Prema podacima iz prvog tromesečja izvesno je da budžetski deficit raste i da će biti veći od planiranog. Da li budžetski deficit može da ugrozi ciljanu inflaciju?

Nije sporno da svako povećanje budžetskog deficita utiče i na povećanje inflatornih pritisaka i da je, gledano iz ugla monetarne politike i održavanja cenovne stabilnosti, poželjno da deficit bude što niži. Međutim, naša ocena je da bi to povećanje moralo da bude znatno da bi ugrozilo očekivanja u pogledu kretanja inflacije koja sam već iznela, a nemam razloga da sumnjam da će vlada istrajati na merama fiskalne konsolidacije.

Prošle godine su, između ostalog, i izbori doprineli većoj inflaciji. Da li se to može dogoditi i ove godine ukoliko bude vanrednih parlamentarnih izbora?

Bez obzira na to što ne želim da licitiram u pogledu eventualnih vanrednih izbora, moram da kažem da sam u potpunosti sigurna da bi, ukoliko bi se to dogodilo, ovogodišnji izbori imali manji uticaj od prošlogodišnjih na ekonomska kretanja u zemlji. Razlog je jednostavan. Sada je mnogo izvesniji ekonomski program vlade za razliku od prošle godine kada su postojale brojne nedoumice pre svega u pogledu fiskalne konsolidacije, pa se trošilo i potrošilo kao da ne postoji sutra.

Kako sarađujete sa ekonomskim delom vlade?

Veoma sam zadovoljna postojećom saradnjom, u prvom redu sa Ministarstvom finansija, što je važno imajući u vidu neophodnost da fiskalna i monetarna politika deluju usklađeno. Neometani protok informacija i njihova redovna razmena omogućavaju i Narodnoj banci da u jednoj predvidivoj situaciji pravovremeno donosi dobro odmerene mere.

Kada će NBS početi da „popušta” stege monetarne politike i smanjuje referentnu kamatnu stopu?

Sa smanjivanjem inflatornih pritisaka, koje očekujemo u narednom periodu, može se očekivati i postepeno smanjivanje referentne kamatne stope. Još konkretnije, sa relaksacijom monetarne politike započećemo kada naše analize pokažu da je ona usklađena sa vraćanjem inflacije u granice dozvoljenog odstupanja od cilja. Ali, da bi se to dogodilo, da budem potpuno određena, potrebno je da svako, ne samo radi, nego i uradi svoj deo posla, kako NBS, tako i vlada na planu fiskalne konsolidacije.

Pobrali ste simpatije zbog stabilnosti kursa. S obzirom na to da je kod Vaših prethodnika bio nestabilan kako Vam je to pošlo za rukom?

Deo zasluge svakako pripada NBS zbog mera koje smo preduzeli, ali i pozitivnijim platno bilansnim kretanjima, kao i ostalim nosiocima ekonomske politike. Samo da podsetim, Narodna banka je u više navrata povećavala stepen restriktivnosti monetarne politike i promenila je smer glavnih operacija, povlačeći tako višak likvidnosti iz bankarskog sektora koji bi mogao da vrši pritisak na kurs dinara. Ali NBS je istovremeno uvela i znatno aktivniji pristup u kontroli rada deviznog tržišta i analizi ponašanja banaka i njihovih klijenata kroz obavezu dodatnog izveštavanja. Banke sada znaju da, ne samo da imamo jasan pregled svih novčanih tokova, nego i da smo u stanju da pratimo i utvrdimo da li je bilo eventualnih dogovorenih, zajedničkih pritisaka na kurs, da li je bilo „pumpanja“ tražnje i prometa i slično. I naravno da imamo mogućnosti da utičemo na takve „aktivnosti”, koje sa jedne strane uzrokuju kolebljivost kursa, a sa druge uslovljavaju obim intervencija NBS. Očigledno urodilo je plodom, postigli smo stabilnost na deviznom tržištu, a NBS osam meseci nije intervenisala prodajom deviza na deviznom tržištu.

Poznato je da Vam je jedan od prvih poteza kao guvernera bio da „propitate” banke ko je posle izbora Tomislava Nikolića za predsednika Srbije trgovao devizama pa je kurs podivljao? Do kakvih saznanja ste došli?

Do saznanja na osnovu kojih smo i unapredili kontrolne procedure i preventivne aktivnosti o kojima sam upravo govorila, a čiji se efekti vide u stabilnosti deviznog tržišta i kursa.

Dve državne banke otišle su u istoriju. Osim Komercijalne, sve su u minusu. Šta planirate s njima i dokle će poreski obveznici da plaćaju loš rad njihovih uprava? Ne osećate li se i Vi odgovornom za to njihovo „gordo posrtanje”? I končano dokle da zidaju gubitke?

Što se „gordog posrtanja” tiče, mislim da je to najpre pitanje za akcionare. Da podsetim, bilo da je reč o banci u privatnoj ili državnoj svojini, odgovornost za upravljanje leži pre svega na akcionarima. To je njihova obaveza i pravo. Dužnost Narodne banke je da dosledno i bez diskriminacije sprovodi kontrolne aktivnosti, bez obzira na vlasništvo ili personalni sastav organa upravljanja. Ne samo da smo sproveli takve kontrole, već smo ih posebno intenzivirali u bankama sa određenim nivoom rizika, a kao rezultat usledilo je oduzimanje dozvola za rad Novoj Agrobanci i RBV. Istovremeno identifikovane su oblasti povećanog rizika u poslovanju određenih banaka, što je takođe predmet pojačanog nadzora NBS. Na osnovu toga mislim da postoji prostor za razgovor o poboljšanju korporativnog upravljanja, uz razrađivanje planova aktivnosti na konsolidaciji državnih banaka, kroz privatizaciju, spajanje ili neki drugi model. Ali i za unapređenje naših procedura koje će omogućiti pravovremeno identifikovanje rizika.

Podaci pokazuju da su još dve banke potkapitalizovane. Da li to pokazuje da još ima kandidata za gašenje banaka, jer bi mogli da ugroze stabilnost finansijskog sistema?

Narodna banka do sada nije identifikovala slabosti kod sistemski značajnih banaka koje bi sa sobom nosile veliki rizik ugrožavanja finansijske stabilnosti i potresa u bankarskom sektoru.

Da li ćete dati dozvolu za rad nekoj novoj banci?

Za sada još nema zvanično podnetih zahteva za otvaranje novih banaka, mada su u toku razgovori o pravnom okviru sa, na primer, arapskim investitorima zainteresovanim za bankarsku grinfild investiciju u Srbiji. Svaki takav zahtev NBS će, naravno, pažljivo razmotriti i omogućiti da na srpsko bankarsko tržište uđu investitori sa dobrom poslovnom reputacijom i adekvatnom finansijskom snagom.

Dinarizacija je započeta, ali veći rezultati nisu postignuti. Po učešću domaće valute u sistemu na dnu smo lestvice jugoistočnih zemalja. Da li NBS može na tom planu još nešto da uradi?

Svi znamo da je to dugoročan proces. Mogla bih da govorim o pozitivnim pomacima, na primer, da se povećava učešće dinarskih kredita, da su emitovane dinarske državne hartije na duži rok, da imamo prve dugoročne dinarske bankarske obveznice i slično. Ali, ako sa druge strane vidimo da građani svega oko dva odsto svoje štednje drže u dinarima, onda je jasno šta Narodna banka može i mora da uradi. Vraćamo se na početak našeg razgovora, ona mora da smanji inflaciju i, još važnije, da obezbedi da Srbija bude zemlja sa stabilno niskom inflacijom u narednim godinama. Baš zato, izuzetno je važno da ne budemo pasivni posmatrači i evidentičari već realni, ali i kreativni regulator i tvorac monetarne politike.

-------------------------------------------------------

Švajcarac

Već četvrti mesec ne izlazite s rešenjem problema za zadužene u švajcarcima iako ste to najavili. Da li to znači da olakšanja njihovog tereta zapravo i ne može da bude jer oni nisu žrtve nikakve prevare. Da li ste želeći da im pomognete naseli na manipulacije zainteresovanih za rešenje?

NBS, naravno, nije odustala od namere da pomogne u rešavanju problema za zadužene u švajcarskom franku. Naprotiv, nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dodatnih analiza još smo čvršći u stavu da problem u otplatama tih kredita objektivno postoji, zbog dodatnog jačanja švajcarskog franka u odnosu na evro od preko 35 odsto u poslednjih pet godina. To znači da su korisnici kredita u švajcarskim francima, pored redovnog valutnog rizika na koji su nesporno sami pristali, bili izloženi i vanrednim okolnostima, izazvanim enormnim jačanjem ove valute zbog svetske ekonomske krize i krize evrozone. Pri tome, veoma je važno, i to posebno ističem, da su banke, za razliku od većine građana korisnika kredita, imale mehanizam za zaštitu od valutnog rizika. Međutim, banke nisu imune od problema i potencijalnih troškova po osnovu prenošenja valutnog rizika na kreditni, ili jednostavnije rečeno zbog porasta nenaplativih potraživanja. Imajući u vidu, između ostalog, višestruko veće učešće nenaplativih kredita u švajcarskim francima nego u evrima u odnosu na ukupne plasmane, NBS je, kao institucija zadužena za finansijsku stabilnost, odlučila da se aktivno angažuje na rešavanju problema vezanih za kredite u švajcarcima. Međutim, rešenje problema nije jednostavno, posebno ako se ima u vidu čvrsto opredeljenje da prilikom rešavanja ne dolazi u obzir dodatno opterećenje budžeta. Pošto svi razmatrani modeli podrazumevaju i određene troškove, potrebno je i odgovarajuće vreme da banke prihvate da je i u njihovom interesu da dobrovoljno preuzmu deo troškova po osnovu kursnih razlika, jer su na drugoj strani potencijalno daleko veći troškovi po osnovu porasta nenaplaćenih potraživanja.

Jovana Rabrenović
objavljeno: 30.04.2013.
-----------------------------------------

Tipicno....obaraju inflaciju.

Obuzdavanje inflacije u kreditnom sustavu će dugoročno da vam obori izvoz u odnosu na uvoz. Taj potez je naručen da bi vam do kraja ubili privredu i povećali dug.

Wiz, Domagoj Margetić bi trebao biti heroj u državi, a on u EU parlamentu vuče za rukav parlamentarce da učine nešto protiv udružene alianse. Katastrofa. Zbilja bi trebalo zabraniti svim starim političarima ne samo bavljenje politikom nego i posjedovanje firme i udjela u njima.

Nostradurus je napisao/la:Wiz, Domagoj Margetić bi trebao biti heroj u državi, a on u EU parlamentu vuče za rukav parlamentarce da učine nešto protiv udružene alianse. Katastrofa. Zbilja bi trebalo zabraniti svim starim političarima ne samo bavljenje politikom nego i posjedovanje firme i udjela u njima.

U ovoj drzavi nije heroj nego upravo suprotno. U jugoslaviji bi bio. To nam samo kaze u kakvoj drzavi zivimo.

Po meni osobno je vrlo hrabar covjek koji zasluzuje postovanje.


A naravno da ce se provesti lustracija i oduzimanje nelegalno stecene imovine.

Sva imovina za koju se ne moze dokazati porijeklo stecena nakon 27. travnja 1990. biti ce oduzeta sukladno zakonu. Zakon koji je donesen tada je ocito suprotan zakonima SFRJ i smatra se nevazecim.

wiz je napisao/la:

null8 je napisao/la:
Može se to korektno odraditi i po principima republike, hvala lijepa.

Moze, socijalisticka federativna republika jugoslavija. Sa jedno partijskim sistemom i demokratskim centralizmom (kao sto je govorio tito)

Dogovoreno.

null8 je napisao/la:
Problem s planskom privredom je u tome da se neke stvari mogu planirati, a neke su jednostavno stvar slučaja i složene slobodne interakcije. Potrebno vam je jedno i drugo. Kako vi uopće možete znati što treba, a što ne treba raditi? Što će donijeti dobre rezultate, a što neće?

Zato je sustav samoupravljanje ili anarho komunizam. Znaci, sami upravljamo. Pa onda ja ne znam sto sve treba ali ima onih koji znaju pa onda oni koji znaju rade.

Kako sami sa sobom upravljamo tako nam je. Ja mislim da je to posteno..i svatko odgovara za dio sa kojim upravlja.

No ne mislite da bi svatko trebao dobivati onoliko vrijednosti koliko napravi? Po vama bi svi trebali biti plaćeni isto. I zašto mislite da bi imovina trebala biti zajednička?

Politički sistem izmjenjivanja dvije partije je već dovoljno defektan, po čemu je to jednopartijski bolji? I zašto je bolji centralizam od lokaliziranog odlučivanja?

null8 je napisao/la:
Pitanje je bilo, zašto mi svoju državu ne uredimo kao Norvešku. Ili kao Japan? Zašto naši ljudi svo ovo vrijeme biraju između dvije u osnovi iste stranke? Osnovni problemi su uvijek u ljudima i to ovim našim više nego stranim.

zato sto norveska ima naftu (a mi nemamo) i zato sto je japan pred bankrotom pa onda je logicno da ne uredujemo drzavu da dodemo do bankrota. Ako vec imamo sansu da uredimo drzavu onda je bolje da ju uredimo tako da ne bankrotiramo.

Jel vam trebaju mozda podaci zasto je japan pred bankrotom ?



Ako hocete mogu uci i u detalje ali mozete i sami pogledati

Imamo i mi nafte i plina te drugih resursa. Uostalom, uopće nije potrebno razvoj temeljiti na većem izvozu nego uvozu. Dovoljno je da imamo ponuditi jednaku vrijednost svijetu za ono što od svijeta želimo dobiti. Financijsku uštedu bi mogli napraviti u svojoj valuti, kad bi ju suvereno stvarali kao druge zemlje.

Dalje, vidim da vama nije jasno što se događa u Japanu. Recite, u čijoj valuti je japanski dug? Dalje, zašto mislite da se porezima išta u Japanu treba pokriti? Oni su suverena država koja deficitom stvara novi novac. Ne mogu nikad bankrotirati jer sve rade samo sa svojom valutom nad kojom imaju monopol izdavanja. Teoretski, mogao bi im problem biti inflacija ili hiperinflacija. No da li je visoka inflacija možda gorući problem Japana? Ili se svojski trude napraviti inflaciju?

Evo vama jedan graf na razmišljanje:


http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=23365

Ovo je graf prinosa na 10-godišnje japanske državne obveznice. Kako to da je taj prinos pao s 4.5 na 0.6? Ne bi li možda interes na japanske obveznice trebao rasti zbog "velikog duga Japana i mogućeg bankrota"? Na ovo pitanje standardna makroekonomija ne zna točno odgovoriti, ali zato MMT zna. Ne radi se o tome da japanski građani drže obveznice, već je tu isti razlog kao i za sve druge takve suverene zemlje s kliznim tečajom. Centralna banka ima odlučujući utjecaj koliki će taj prinos biti, ne tržište. Isto tako smo čak i unutar EU vidjeli pad prinosa na obveznice nakon intervencije ECB-a. Japan se sam financira, izdavanje obveznica je samo prividno operacija financiranja države. Centralna banka posredno kupuje i stvara novi novac, a korporativni posrednici pri tome ostvaruju profit. (sistem koji upćenito treba promijeniti jer je takv profit neopravdan, ali to je druga tema)

Japan je treća svjetska ekonomija. Malo pogledajte kako je Japan razvijen. Međutim, nije sporno da oni imaju velikih problema nakon kreditnog sloma devedestih godina. Imali su i puno lutanja kod rješavanja tog problema, no njima je sad jasno da moraju velikom aktivacijom države potaknuti razvoj. Zato intenzivno ulažu u infrastrukturu te smanjuju nezaposlenost. Po tome oni trebaju biti uzor nama i ostalima, SAD-u i Europi.

null8 je napisao/la:
Dakako da se bogatstvo mjeri na različite načine. Najveće je naravno ono osobno, nemjerljivo novcem.

da

null8 je napisao/la:
No kad govorimo o plaćama, a zašto vi to mislite da nitko ne zaslužuje veću plaću nego vi?

Jer mu je ne namjeravam isplatiti. A ima preko 350 000 nezaposlenih drugih koje mogu zaposliti i koji samo cekaju posao. To se zove ponuda i potraznja. Sad je trenutno ponuda prilicno dobra...

To je kapitalizam..ako je velika ponuda radnika onda su place male. Sad je velika ponuda radnika pa su place male.

Nitko ne zaslužuje veću plaću jer ju vi kao kapitalist ne želite isplatiti? No pitanje je bilo druge prirode, zašto vi smatrate da bi društveno uređenje trebalo biti takvo da svi dobivaju iste plaće? Plaća i prihod treba biti odraz pružene vrijednosti.

Problem nezaposlenosti je monetarne prirode. Samo postojanje novca stvara nezaposlenost: stanje u kojem želite doći do plaćenog posla. Ako postoji sistemski nedostatak potražnje unutar privatnog sektora npr. zbog velike prezaduženosti ili zbog stanja recasije, uloga je države da se umiješa. To onda zaustavlja i navedenu kapitalističku eksploataciju. MMT za to ima razrađena rješenja: programe garantiranog zaposlenja po fiksno određenoj plaći za poslove od društvenog značaja. Ideja je umjesto antiinflacijskog tampona zaposlenih po 0$ koristiti antiinflacijski tamon zaposlenih po x$.

null8 je napisao/la:
To je osnovni princip osobne odgovornosti, da se dobiva po zaslugama. Što vi ne pokrenete neku tvrtku, novi Google, Courseru ili bilo što drugo što bi ljudima donijelo napredak?

A vi znate da ja to nisam napravio ?

null8 je napisao/la:
Možda ne bi ovdje sad ni mogli pisati da nije bilo takvih ljudi.

Slazem se, sto ne znaci da ja nisam jedan od tih ljudi

null8 je napisao/la:
Ne živimo u nekom izmišljenom svijetu da se svi ljudi jednako trude nešto napraviti, za sebe ili za druge oko sebe.

Svjestan sam toga. To mi nije problem. Zato i postoji pritisak grupe i zato i je sistem samoupravni socijalizam.

Ako ste pokrenuli neki svoj posao, kako to da mislite da bi taj vaš posao bio bolji kad bi to što radite bilo u društvenom vlasništvu? To nije razmišljanje tipičnog poduzetnika.

Dalje, baš i ne vidim "pritisak grupe" kao pravo motivacijsko sredstvo za pojedinca da napravi nešto vrijedno. Gdje to točno tako funkcionira na taj način?

null8 je napisao/la:
Amerika ima mnogo problema, no kako to da je tehnološki najnaprednija zemlja svijeta?

Nije, kina je. iako, i to ovisi u kojem podrucju

null8 je napisao/la:
Kako to da su totalitarni režimi propali?

Ovisi, kako koji. Sj. koreja je jos uvijek tu i napreduje. Upravo su lansirali satelit. A jugoslavija nije propala u vrijeme tita nego nakon ulaska MMF-a

Tako da sve ovisi o okolnostima. Trebali bi specificirati koji totalitarni rezim mislite

Kina je 2. gospodarstvo svijeta, tek još trebaju preteći Amerikance. Po tehnološkim inovacijama i znanosti Amerikanci su neosporno prvi. Čak i kad ih Kinezi preteknu po samom BDP-u, pitanje je da li će im to poći za rukom što se znanosti tiče.

Vi to ozbiljno navodite Sjevernu Koreju kao uspješan primjer? Lansirali su satelit? A ako lansiraju i koju nuklearnu glavu, možda će biti još uspješniji? Dajte najte.

Cijeli komunistički blok se raspao, znate to vrlo dobro. Za raspad Jugoslavije ima više razloga, između ostalih i zbog američke direktive da se Jugoslavija ekonomski uništi. Da, MMF je tu bio alat u tom planu.

Međutim, vi pričate o prošlim idejama koje su sami Kinezi imali u upotrebi, ali su ih s vremenom odbacili. Oni stalno mijenjaju svoj sustav, njihov model je mješavina centralnog planiranja i tržišne ekonomije. Elementi kapitalizma su sve veći, a bit će to još i više jer će se oni sve više početi okretati razvoju svog unutarnjeg tržišta i dizanju standarda svog stanovništva. Oni su prije svega pragmatični: "nije važno koje je boje mačka ako uhvati miša". Možda s vremenom uvedu i više političkih sloboda, no to je uostalom problem i zapadnog svijeta. Izmjena dvije partije nije puno drugačija od vlasti jedne partije.

null8 je napisao/la:
Uostalom i da nisu, svaki totalitarizam je zlo i nasilje nad čovjekom, unatoč idealističkim namjerama.

A ovaj rezim u kojem sad zivimo je sto ?

Dobro i pomaze covjeku ?



Jel trebam krenuti od ljudi zatvorenih u guantanamu ? Broju ljudi na bonovima za hranu u americi ili mozda hocete o nezaposlenosti u hrvatskoj ?

Mi sad zivimo u totalitarnom rezimu u kojem postoji cenzura i gdje se ljudi otimaju iz svojih zemalja i odvode u logore bez sudenja.

Pa jel se bunite protiv ovog totalitarizma ?

Dakako da se protivim. Zato ovdje pišem protiv neoliberalizma, te progresivnim mjerama koje MMT planira uvesti. Te mjere uključuju i dozu nacionalizacije, kao i reformaciju financijskog sektora. Vaša razmišljanja su u nekim prošlim vremenima, ekstremna prema društvenom vlasništvu i jednopartijskim sistemima. Na kapitalističko-socijalističkom spektru ima više različitih mogućnosti, zalažem se za pragmatičan pristup.

Nostradurus je napisao/la:

Mi ovdje pričamo i o demokraciji, zar ne. Potpuno je nedemokratski da rad većine donosi bogatstvo manjini. To se zove korupcija. Neka pojedini rad svakoga pridonosi njegovom bogatstvu.. Postoji razlika u tome od kuda dolazi bogatstvo, ali postoji i razlika u cijeni rada nekoga. Neki puta se previsoka cijena rada može izjednačiti sa pohlepom - zahvaćanje više dobiti nego što se stvarno doprinosi (nemoral). Kod vas to izgleda nema veze jer vi prinose gledate preko kapitala, a zaboravljate da taj kapital nije nastao samo od vlastitog rada.

To su neoliberalne tekovine, pad radničih plaća i slabljenje sindikata. Međutim, stvaranje vrijednosti nije samo u direktnom radu već i u organizaciji te pokretanju samog posla. Pa nitko ne brani gomili radnika da nešto pokrene i da od toga svi zajednički jednako profitiraju ako to oni tako odluče. To ljudi i rade, ima i kod nas raznih modernih startup poduzeća. No nije ista vrijednost i zasluga nekog tko samo radi svoj posao u takvom poduzeću i nekog tko sve to pokreće i vodi.

Druge korekcije možete postići strateškim nacionalizacijama, socijalnim programima, a također i nacionalizacijom banaka. Također možete programima poput garantiranog zaposlenja, a i samim zakonima, otkloniti probleme eksploatacije. Također su mogući programi državne izgradnje stanova, te financiranje zdravstva i školstva. Što bi vi zapravo više htjeli, do koje mjere bi to vi napravili da sve bude društveno?

Nostradurus je napisao/la:
Kako ne shvaćate da bi bankari trebali podići zlatni spomenik J.M. Keynesu? Vi se još pozivate na njega.

Bankari bi trebali podići spomenik Friedmanu, vidjeli smo iz prošle rasprave da se profit financijskog sektora SAD-a u odnosu na ukupni korporacijski profit udvostručio u odnosu na keynesijansko razdoblje s oko 15% na 30%. Meni je fascinantno da se vi zapravo na njega pozivate. Vi bi upravo njegove monetarističke modele nadodavanja novca htjeli uvesti, eksponencijalno po zadanom pravilu (to je bilo rješenje Nenadovićeve diferencijalne jednadžbe). Čak Friedman koristi istu oznaku k: http://en.wikipedia.org/wiki/Friedman's_k-percent_rule.

Prvo, nema egzaktne kontrole koliko novca odlazi stanovništvu, a koliko se skupi porezima. Drugo, Friedman tu implicitno želi zauzdati državu i otkloniti svaki njen utjecaj u ekonomiji. Budžet neka se balansira, a novac neka ide u ekonomiju po zadanom pravilu. Problem je što uopće nema egzaktne kontrole nad defcitom države zbog automatskih stabilizatora (to je isto kao ovo kod nas, Linić digne poreze da smanji deficit, a onda skupi još manje jer BDP padne). Ustalom, uloga države i treba biti ciljana stabilizacijska korekcija same ekonomije. Ekonomija prepuštena sama sebi ne vodi u neku divnu ravnotežu kako to Friedman implicira, pogotovo ne njegova čista kapitalistička. Pristup MMT-a je ciljana aktivacija države i ciljano stvaranje novca za programe od opće javne svrhe, ne mehanistička pomoću nekog zadanog pravila. Bilo koje takvo pravilo vrlo brzo bi izgubilo doticaj sa stvarnom ekonomijom i zapravo je u originalu namijenjeno eliminaciji državnog utjecaja. Shvaćate vi sad na koga i na što se vi zapravo pozivate?



-------

https://reforma.forumhr.com/viewtopic.forum?t=35