Komentari vijesti

Nostradurus je napisao/la:
A što se tiče anonimnosti. Da li su vama draži poznati koji pričaju nebuloze i lažu ili anonimusi koji govore istinu i daju plan rješenje. Teška dilema?

erdedi je napisao/la:Dobro veliš nostradurus , trebati će im supermeni ha,ha,ha. Samo mi nije jsno kako "napraviti situaciju" da im budu potrebni.
Konstatacija da "stručnjaci" bježe od nas i ovog koncepta kao od kuge je istina i kako sad očekivati da dobijemo znanstveni legalitet.
Lobiranje nismo u mogućnosti provoditi jer se to može činiti samo novcem, a uvjeriti Milanovića ili Karamarka u koncept nekreditnog novca veća je utopija od komunizma. Mislim da bi lakše okupili ljude oko ove ideje na način da im ponudimo da ostvare svoje političke ambicije, pod uvjetom da je osnovna ideja nekreditni novac.

Jung-fu je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
A što se tiče anonimnosti. Da li su vama draži poznati koji pričaju nebuloze i lažu ili anonimusi koji govore istinu i daju plan rješenje. Teška dilema?

Tu stvarno nema dileme, svima su najdraži poznati koje govore istinu, ljudi naravno ne vole one za koje se uspostavi da lažu, a što se tiče anonimusa takvi su uvijek bili u najmanju ruku sumnjivi, bez obzira na njihovo djelovanje.

Javni ljudi koji govore istinu su svakako idealna kombinacija, ali takvih baš i nema kod nas, a teško ih je naći i u Europi, zar ne?

Sve u svemu tvoj stav mi je pomalo razočaravajući, u neku ruku kao da ne vjeruješ u ono što stvaraš, pomanjkanje vjere uvijek ide sa pomanjkanjem odgovornosti.
Međutim, stvaraoci su uvijek bili oni koji su ispod svoga djela podmetnuli svoja leđa.

Naravno, svatko ima pravo na svoj odabir, ali u konačnici svatko mora sam nositi svoje spoznaje.

Nostradurus je napisao/la:Ostatak trebaju razraditi stručnjaci.

wiz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:Ostatak trebaju razraditi stručnjaci.

Stvar je u tome sto si "strucnjak" za tu temu..ti

Jer svi ostali su "strucnjaci" za drugaciji pogled na ekonomiju. Malo je podrucje i malo se ljudi sa tim bavi...

Nostradurus je napisao/la:

Mislio sam tu na popunjavanje ostalih akcija za obnovu društva. Moj utjecaj je utoliko što sam dokazao da financijski temelji ovog društva ne drže vodu i što treba učiniti da bi bili stabilni. To ne znači da znam sve što je potrebno za organizirati privredu i ekonomiju u društvu. Fali nam nova ekonomija na temeljima nekreditnog novca. To je polje za filozofe i ekonomiste.

wiz je napisao/la:za ovo vjerojatno znate ?

http://en.wikipedia.org/wiki/World_War_II_reparations_towards_Yugoslavia

For almost two decades the Yugoslav public was not aware of the existence of the 1973 Aide Mémoire or position paper (a declaration of the Yugoslav Government), which was the condition of the German negotiators for this credit. The existence of the Aide Mémoire was also concealed in the statement of the Federal Secretariat of Foreign Affairs from January 1990, which was issued due to a series of public requests and inquiries of the deputies of both federal and state assemblies on the payment for war damages.
The content of the Aide Mémoire is as follows:
“In principle, the Government of SFRY accepts the proposal of the Government of FRG to compensate the indemnification of Yugoslav victims of Nazi repression in the total sum of one billion German marks in terms of monetary relief (Kapitalhilfe).
On the occasion of making this decision, the Government of SFRY takes into account the good faith, which was formed through the progressive and fruitful cooperation amongst SFRY and FRG, as well as the interests of the two countries to successfully and universally enhance their relations, what without doubt represents a contribution for broader international cooperation.
The Government of SFRY understands that the aforementioned credit shall be given under the most favorable terms, which are provided for credits of this kind. These means shall not be subject to any objects.”
As maintained by Willy Brandt, the so-called Brioni Formula is an “indirect solution” for the payment of reparations through long-term economic cooperation; because of this the President of SFRY Josip Broz Tito and his coworkers gave their consent. Prior to this and at that time the ongoing negotiations, on indemnification of the victims of Nazi repression, agreed upon the number 950 thousand. In reality, it was much larger considering the victims in occupied Yugoslavia and beyond it, and especially in the so-called Independent State of Croatia. There was a possibility that Yugoslavia could receive 2,200 German marks per victim, which would total over 2 billion marks. This would be the implementation of the so-called French model, in accordance with what FR Germany already in the 1960s paid the victims of the other countries, especially Western countries (Israel and the Jewish victims were indemnified earlier).
In the place of such direct remedies, as it was the case with the other countries, a credit of 1 billion with the obligation to pay back was received at the insistence of Germany and by means of the enforcement of the so-called Brioni Formula.

http://lmgtfy.com/?q=veselin+duranovic&l=1

Veselin Đuranović

In 1981, Đuranović signed a credit package from the Federal Republic of Germany of DM 1.4 billion in funds for Yugoslavia.

wiz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:

Mislio sam tu na popunjavanje ostalih akcija za obnovu društva. Moj utjecaj je utoliko što sam dokazao da financijski temelji ovog društva ne drže vodu i što treba učiniti da bi bili stabilni. To ne znači da znam sve što je potrebno za organizirati privredu i ekonomiju u društvu. Fali nam nova ekonomija na temeljima nekreditnog novca. To je polje za filozofe i ekonomiste.

SFRJ ekonomija bi funkcionirala na temeljima nekreditnog novca. Stovise, mislim da bi funkcionirala dosta dobro a mozda i je funkcionirala na temljima nekreditnog novca. Znaci, ekonomija postoji....i sve je cak vec rasporedeno gdje treba biti i kako treba biti uredeno...postoje planovi

Jesi ti procitao ovo i da li shvacas sto to znaci ?

wiz je napisao/la:za ovo vjerojatno znate ?

http://en.wikipedia.org/wiki/World_War_II_reparations_towards_Yugoslavia

For almost two decades the Yugoslav public was not aware of the existence of the 1973 Aide Mémoire or position paper (a declaration of the Yugoslav Government), which was the condition of the German negotiators for this credit. The existence of the Aide Mémoire was also concealed in the statement of the Federal Secretariat of Foreign Affairs from January 1990, which was issued due to a series of public requests and inquiries of the deputies of both federal and state assemblies on the payment for war damages.
The content of the Aide Mémoire is as follows:
“In principle, the Government of SFRY accepts the proposal of the Government of FRG to compensate the indemnification of Yugoslav victims of Nazi repression in the total sum of one billion German marks in terms of monetary relief (Kapitalhilfe).
On the occasion of making this decision, the Government of SFRY takes into account the good faith, which was formed through the progressive and fruitful cooperation amongst SFRY and FRG, as well as the interests of the two countries to successfully and universally enhance their relations, what without doubt represents a contribution for broader international cooperation.
The Government of SFRY understands that the aforementioned credit shall be given under the most favorable terms, which are provided for credits of this kind. These means shall not be subject to any objects.”
As maintained by Willy Brandt, the so-called Brioni Formula is an “indirect solution” for the payment of reparations through long-term economic cooperation; because of this the President of SFRY Josip Broz Tito and his coworkers gave their consent. Prior to this and at that time the ongoing negotiations, on indemnification of the victims of Nazi repression, agreed upon the number 950 thousand. In reality, it was much larger considering the victims in occupied Yugoslavia and beyond it, and especially in the so-called Independent State of Croatia. There was a possibility that Yugoslavia could receive 2,200 German marks per victim, which would total over 2 billion marks. This would be the implementation of the so-called French model, in accordance with what FR Germany already in the 1960s paid the victims of the other countries, especially Western countries (Israel and the Jewish victims were indemnified earlier).
In the place of such direct remedies, as it was the case with the other countries, a credit of 1 billion with the obligation to pay back was received at the insistence of Germany and by means of the enforcement of the so-called Brioni Formula.

http://lmgtfy.com/?q=veselin+duranovic&l=1

Veselin Đuranović

In 1981, Đuranović signed a credit package from the Federal Republic of Germany of DM 1.4 billion in funds for Yugoslavia.

Da pokusam prevesti sa engleskog...SFRJ je dobila kredit od njemacke na temelju ratnih reparacija (stete ucinjene u ratu) od 1.4 bilijona DM.

Ja mislim da je to kredit o kojem svi govore kao o "titovim" kreditima kojima se on vani zaduzivao. Isto tako mislim da tak kredit nikad nije trebao biti otplacen i da su uvjeti trebali biti puno povoljniji nego ovi koje sad otplacujemo (sve zemlje bivse juge).

The Government of SFRY understands that the aforementioned credit shall be given under the most favorable terms, which are provided for credits of this kind. These means shall not be subject to any objects

Nostradurus je napisao/la:
Baš i ne kužim. Ako je kredit, to je trošak. Tko bi nekome za odštetu stvarao trošak? Netko je bio malouman kad je to potpisivao.

wiz je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
Baš i ne kužim. Ako je kredit, to je trošak. Tko bi nekome za odštetu stvarao trošak? Netko je bio malouman kad je to potpisivao.

Sad obrati paznju na ovaj dio:

The Government of SFRY understands that the aforementioned credit shall be given under the most favorable terms, which are provided for credits of this kind. These means shall not be subject to any objects

Vlada SFRJ razumije da ce gore spomenuti kredit biti dan pod najpovolnijim uvjetima, koji se daju za kredite te vrste. Ovo znaci da nece biti nikakvih prigovora

Jel ti mislis da je taj kredit dan pod "najpovolnijim" uvjetima ?

Znas sto bi mogla znaciti fraza "nece biti prigovora na uvjete" ?

Mozda bi trebalo njemce podsjetiti koji su bili uvjeti za davanje kredita..jer stvarno je moguce da "nasa vlada" ne komunicira njemcima da mi (kao narodi SFRJ) nismo bas zadovoljni sa uvjetima kredita...

Ja mislim da su narodi SFRJ dobili taj kredit (iz kojeg je nastao vanjski dug) kao kompenzaciju za ratne zrtve u 2 svjetskom ratu. I da taj kredit nije trebao nikad biti otplacen.

BUBI je napisao/la:Jučer 15.7.2012. sam gledao jutarnje vijesti na HRT 1 u 10:00, te su u neformalnom druženju na ATP turniru u Umagu novinari priupitali Lukovića( predsjednik Hr. teniskog saveza i Zg. banke) (tijekom intervjua je imao teniski reket i kratke hlače, bijele čarape, tenisice, majica kratkih rukava-dakle spreman za igru tenisa, a ne za intervju) koji je uzrok trenutne krize? On je lijepo kratko i jasno rekao da je uzrok krize: trenutna slaba potražnja za kreditima od strane poduzetnika i građana. Da je veća potražnja bilo bi i više novca.

Točno je čovjek rekao, zato i je predsjednik najveće poslovne banke u državi.

Nostradurus je napisao/la:G. Bubi, analiza vam ne drži vodu. Ja znam da vi navijate za stalno uzimanje kredita, ali to ne drži vodu. Koliko puta da vam kažem. Ako je sva masa novca kredit, nemate od kuda stalno nalaziti novac za kamate - zaradu banaka. A glavnicu ne možete otplatiti ni u ludilu.

BUBI je napisao/la:Jučer 15.7.2012. sam gledao jutarnje vijesti na HRT 1 u 10:00, te su u neformalnom druženju na ATP turniru u Umagu novinari priupitali Lukovića( predsjednik Hr. teniskog saveza i Zg. banke) (tijekom intervjua je imao teniski reket i kratke hlače, bijele čarape, tenisice, majica kratkih rukava-dakle spreman za igru tenisa, a ne za intervju) koji je uzrok trenutne krize? On je lijepo kratko i jasno rekao da je uzrok krize: trenutna slaba potražnja za kreditima od strane poduzetnika i građana. Da je veća potražnja bilo bi i više novca.

Točno je čovjek rekao, zato i je predsjednik najveće poslovne banke u državi.

BUBI je napisao/la:

Ako je sva masa novca kredit, nemate od kuda stalno nalaziti novac za kamate - zaradu banaka.

Tu rečenicu sam Vam upravo objasnio na jednostavnom primjeru firzera i kupnje škara na kredit uz glavnicu 100 kn i kamata 10kn(10% godišnje). Može se govoriti samo o uzroku problemu naplate kredita i otplate kredita, a ne o kreditu s kamatom kao subjektom u ekonomiji.

BUBI je napisao/la:

Ako je sva masa novca kredit, nemate od kuda stalno nalaziti novac za kamate - zaradu banaka.

Tu rečenicu sam Vam upravo objasnio na jednostavnom primjeru firzera i kupnje škara na kredit uz glavnicu 100 kn i kamata 10kn(10% godišnje). Može se govoriti samo o uzroku problemu naplate kredita i otplate kredita, a ne o kreditu s kamatom kao subjektom u ekonomiji.

OKVIR 2.5: Osnovni identitet tri deficita
Zanimljivo je da BDP možemo promatrati na dva načina. S jedne strane nas može zanimati što možemo napraviti sa robama i uslugama koje smo proizveli (vrijednost stolica, traktora, prženih ribica, šišanja, održana predavanja, itd.).
Sa robama i uslugama možemo napraviti samo četiri stvari: prvo, možemo ih potrošiti (osobna potrošnja C), drugo, može ih potrošiti država (državna potrošnja G), treće, možemo ih ostaviti za sutra (investicije I) ili četvrto, možemo ih izvesti (izvoz X). No osim onoga što smo proizveli možemo trošiti i uvezenu robu (uvoz M). Iz ovoga bi vam trebalo biti jasno da je riječ o maloj otvorenoj ekonomiji poput Hrvatske. Nema drugih načina trošenja. To znači da vrijedi (skrećem vam pažnju da se radi o knjigovodstvenim identitetima, da bi se oni razlikovali od jednadžbi koje podrazumijevaju uzročne veze označuju se sa ≡):
Y ≡ C + G + I + X − M
odnosno
CA ≡ X − M tj. Y − (C + G + I) ≡ CA
gdje je CA bilanca tekućih transakcija (plaćanja) 13.
S druge strane, dohodak (novac) koji imamo možemo potrošiti na samo tri naˇcina. Prvo, možemo ih sami potrošiti (to je osobna potrošnja C), drugo možemo ih dati nekome drugome (pa se radi o porezima T, zapravo su to neto porezi odnosno razlika poreza koje platimo državi i novca koje nam država vrati u transferima; 14) i treće možemo štedjeti (pa imamo štednju S). Četvrtog načina nema. Zato imamo identitet
Y ≡ C + T + S
odnosno
S ≡ Y − (C + T)
S obzirom da imamo otvorenu ekonomiju i da se sve potrošeno treba platiti znamo da na razini narodnog gospodarstva vrijednost trošenja mora biti jednaka raspoloživim sredstvima. To znači da je
C + G + I + CA ≡ Y ≡ C + T + G
Oduzimanjem desne strane od lijeve dobijemo
(G − T) + (I − S) + CA ≡ 0
Odnosno
(T − G) + (S − I) ≡ CA
Svaka od ovih velična ima zanimljivo tumačenje. Prva, T − G je razlika prihoda i rashoda države (podsjećam vas, ne samo središnje nego i lokalnih jedinica, županija, gradova i općina te fondova za ceste, zdravstvo i mirovine, to se zove "opća država") i ona može biti pozitivna (u kojem slučaju kažemo da imamo javnu štednju) i negativna (kada država više potroši nego naplati u porezima pa ima deficit). Drugi, S − I je razlika štednje i investicija. Ona također može biti pozitivna i negativna (kada su investicije veće od štednje i ona se često zove deficit financiranja). Treći, CA ≡ X −M, je trgovinska bilanca. Ona također može biti pozitivna i negativna (pa se govori o deficitu i to je slučaj kada je uvoz veći od izvoza).
Ono što je važno jest da su sva ta tri deficita (države, financiranja i vanjskotrgovnski) povezana. Zato se nekada ovi identiteti nazivaju "identitet tri deficita" a nekada "dva deficita" (jer se S − I ne tumači kao deficit). Recimo, ako je financijski deficit nula onda deficit države mora bit jednak trgovinskom deficitu. Ako malo razmislite to je jasno jer ako je država potrošila više roba nego je mogla platiti skupljenim porezima onda ima deficit i njega je morala platiti
stranim zaduživanjem a to znaˇci da bi uvoz trebao biti ve´ci od izvoza. No u korištenju tri identiteta treba uvijek imati na umu da se radi o identitetima i da nema uzročnih veza izmedu veličina. S obzirom da se radi o knjigovodstvenim identitetima ove veličine se mogu izračunati iz sustava društvenih računa. U tablici su dani podaci za Hrvatsku.
Iz tablice je vidljivo da Hrvatska svake godine ima deficit opće države koji je manji od vanjskotrgovinskog deficita. To znači da u pravilu postoji i deficit financiranja i da su investicije veće od štednje. To pak znači da se i deficit države i deficit financiranja pokriva vanjskim zaduživajem (na primjer i ovakav broj javnih činovnika i autoputevi se financiraju uvozom kapitala).

godina;(T-G) Saldo konoslidirane opće države(% BDP-a; CA Saldo tekućeg računa platna bilance(% BDP-a);(S-I)Deficit financiranja
2008. -2.7% -9.4% -6.7%
2007. -1.8% -7.6% -5.8%
2006. -3.0% -7.9% -4.9%
2005. -4.0% -6.3% -2.3%

BUBI je napisao/la:Frizer može ostvariti veći prihod od rashoda bez izvoza. Kupac može kupiti uslugu frizera, bez da je svoj dohodak ostvario u inozemstvu ili da je kao poduzetnik izvozio svoje proizvode u inozemstvo. Prihod poduzetnika može biti veći od rashoda i bez izvoza.

BUBI je napisao/la:To je filozofska teza: Brijač brije sve koji sebe ne briju. Brije li brijač sebe?



U ekonomiji ako bi svi bili frizeri, i nito ne proizvodi niti jedan proizvod i niti jednu uslugu osim usluge šišanja, a postoje i druge potrebe stanovništva, tada bi frizeri u inozemstvo išli šišati, ali bi potrošen novac također trošili u inozemstvu, jer na domaćem tržištu ionako mogu kupiti samo uslugu šišanja, što im ne treba.

Novim Zakonom reguliran je nadzor nad svim potrošačkim kreditima, a forumulama ćemo određivati iznos kamate, kazao je Linić i pojasnio da više neće biti ugovornih klauzula kojima se dozvoljava slobodno određivanje kamata, dok se premijer Milanović našalio kazavši kako će novi zakon povrh svega, destimulirati uništavanje komunalne imovine.