Komentari vijesti

http://www.business.hr/ekonomija/soros-pogresna-politika-angele-merkel-eu-ce-dovesti-u-krizu-iz-1930



Soros je počeo zazivati Keynesizam. Šteta je što je to opet prevara. Novac se ne može regulirati kreditima i promjenjivom kamatom. To se zove kamatrenje zdravog razuma.

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/19/javno-privatno-partnerstvo-projekti/comment-page-1/



Ovo je prevara. Računica kaže da bi ovdje trebala zaraditi 1. Banka i 2. Izvođač radova. U konačnici to znači da će se trebati stvoriti novac za tu zaradu. Od kuda? Od novih kredita. Jer drugo ne postoji. 15 milijardi kuna vrijedni objekti = 30 milijardi kuna duga = 4 milijarde eura povećanje ukupnog duga na koji će ići kamata. Samo kamata ćemo dodatno imati godišnje 2 milijarde kuna. Genijalno.

dobar članak

http://www.konsenzus.com/2012/01/07/vrijeme-je-za-nacionalizam/

http://www.nacional.hr/clanak/128946/linicev-udar-na-banke

Porez na imovinu koji bi im godišnje mogao uzeti desetke ili stotine milijuna kuna trebao bi natjerati banke da prestanu gomilati imovinu, u očekivanju da joj poraste cijena, dok gospodarstvo od banaka nema koristi.

Pod firmom rješenje, uvalti će nam muda pod bubrege. Što nas briga koliko banka ima imovine. Mi možemo sagraditi druge kuće. Treba se smo ekspanzije novca preko bankovnih kredita. I neće biti problema sa imovinom banaka.

Već je bilo govora o porez na imovinu. To je glupost. Ako imovina ne donosi profit, porez na imovinu je bedastoća i način da se oduzme ljudima mukom stečeno. Da sada svi dobiju imovinu koju žele i trebaju, što bi se promjenilo? I dalje ne bi imali posla, u mirovinu bi išli sa 85, itd. Obična majmunska posla i podvaljivanje rješenja koje to nije.

http://dalje.com/hr-hrvatska/prka--hrvatskoj-ne-treba-68-javnih-tvrtki-nego-radikalna-privatizacija/430739

još jedan dokaz tko zagovara našu propast.

jekadril je napisao/la:http://dalje.com/hr-hrvatska/prka--hrvatskoj-ne-treba-68-javnih-tvrtki-nego-radikalna-privatizacija/430739

još jedan dokaz tko zagovara našu propast.

Prka je na čelu PBZ-a. Kako je tamo došao? Zašto je Mudrinić u HT-u. Puno je pitanja, ali sigurno je da veza postoji.

Zagovaranje radikalne privatizacije i reforme tržišta rada je prošla Argentina i obilo im se u glavu. Ponavljati i predlagati to isto je ravno profesionalnom samoubojstvu kao ekonomskog stručnjaka.

http://www.jutarnji.hr/vlada-odlucila--cijena-struje-bit-ce-veca-za-20-posto--a-plina-za-22-posto--milanovic--to-je-realnost/1024508/

Dizanjem cjena struje i plina,pojačava se usisavanje novčanih sredstava sa tržišta novca,
odnosno iz platnog prometa i to za velik iznos od 20% i 22% jer su to firme bez kojih se nemože,
kada se za toliko očekuje,smanjenje količine novca na tržištu.

Taj novac se samo preko plača ili nekih drugih akontacija radnicima,može vratiti na tržište,
odnosno u opticaj,inače,plačanjem nekih dugova ili uvezene struje strancima,ga nema u opticaju.

Očekuju se dvi krupne promjene;
Prva,je več spomenuti nedostatak novca na tržištu,kada se očekuje nemogučnost vračanja dugova,
kako među poduzečima,tako i privrede i građana,prema Bankama,jasno i smanjenje plača radnicim.
Na taj način se povečava opča nelikvidnost i pad standarda građana.

Druga,je porast cjena svih proizvoda,na več padajući standard građana.

Dakle dva kontra efekta,koji se nadopunjuju,na putu prema dolje.Očigledno je da se več nalazimo
na nizbrdici i vozimo u prvoj,a sada smo "za promjenu" iz prve ubacili u treču.

Nadahon je napisao/la:http://www.jutarnji.hr/vlada-odlucila--cijena-struje-bit-ce-veca-za-20-posto--a-plina-za-22-posto--milanovic--to-je-realnost/1024508/

Dizanjem cjena struje i plina,pojačava se usisavanje novčanih sredstava sa tržišta novca,
odnosno iz platnog prometa i to za velik iznos od 20% i 22% jer su to firme bez kojih se nemože,
kada se za toliko očekuje,smanjenje količine novca na tržištu.

Taj novac se samo preko plača ili nekih drugih akontacija radnicima,može vratiti na tržište,
odnosno u opticaj,inače,plačanjem nekih dugova ili uvezene struje strancima,ga nema u opticaju.

Očekuju se dvi krupne promjene;
Prva,je več spomenuti nedostatak novca na tržištu,kada se očekuje nemogučnost vračanja dugova,
kako među poduzečima,tako i privrede i građana,prema Bankama,jasno i smanjenje plača radnicim.
Na taj način se povečava opča nelikvidnost i pad standarda građana.

Druga,je porast cjena svih proizvoda,na več padajući standard građana.

Dakle dva kontra efekta,koji se nadopunjuju,na putu prema dolje.Očigledno je da se več nalazimo
na nizbrdici i vozimo u prvoj,a sada smo "za promjenu" iz prve ubacili u treču.

U uvjetima rasta cijena energenata, normalno je da raste cijena struje. Posljedice su da potrošnja novca preusmjeruje na to (bez povećanja plaća). To znači pad standarda ili pad štednje (ako je bilo) što opet dugoročno vodi u pad standarda. Narodna buna nam ne gine.

http://liderpress.hr/biznis_i_politika/hrvatska/ekonomisti-traze-nove-clanove/

Glavni odbor društva poziva sve zainteresirane da se učlane u Udrugu te 'postanu dijelom osviještenog korpusa koji daje svoj doprinos razvoju ekonomske struke i znanosti te promicanju i zaštiti profesionalnih standarda'. Redovnim članom može postati svaki poslovno sposobni državljanin Hrvatske koji posjeduje diplomu ekonomskog fakulteta, kao i ostali akademski građani te fakultetski obrazovane osobe koje se stručno i znanstveno bave ekonomskim pitanjima.

Nakon što su se obrukali kao stručna udruga koja nema rješenja za krizu u državi, sada primaju i ekonomske laike koji su završili neki drugi fakultet. Čini se da je ekonomska struka u teškoj krizi.

Nadahon je napisao/la:http://www.jutarnji.hr/vlada-odlucila--cijena-struje-bit-ce-veca-za-20-posto--a-plina-za-22-posto--milanovic--to-je-realnost/1024508/

Dizanjem cjena struje i plina,pojačava se usisavanje novčanih sredstava sa tržišta novca,
odnosno iz platnog prometa i to za velik iznos od 20% i 22% jer su to firme bez kojih se nemože,
kada se za toliko očekuje,smanjenje količine novca na tržištu.

Taj novac se samo preko plača ili nekih drugih akontacija radnicima,može vratiti na tržište,
odnosno u opticaj,inače,plačanjem nekih dugova ili uvezene struje strancima,ga nema u opticaju.

Očekuju se dvi krupne promjene;
Prva,je več spomenuti nedostatak novca na tržištu,kada se očekuje nemogučnost vračanja dugova,
kako među poduzečima,tako i privrede i građana,prema Bankama,jasno i smanjenje plača radnicim.
Na taj način se povečava opča nelikvidnost i pad standarda građana.

Druga,je porast cjena svih proizvoda,na več padajući standard građana.

Dakle dva kontra efekta,koji se nadopunjuju,na putu prema dolje.Očigledno je da se več nalazimo
na nizbrdici i vozimo u prvoj,a sada smo "za promjenu" iz prve ubacili u treču.

To se zove smanjivanje kolicine novca u opticaju. Sto znaci da se ista kolicina mora puno brze vrtiti da bude jednak BDP.

znaci, ubrzavamo sistem.

A to za posljedicu ima izmedu ostalog i ovrhe koje su u zadnje vrijeme pocele zatrpavati sudove. Sljedeci korak je stavljanje blombi na vrata kuca i izbacivanje stanara van.

To se vec odavno dogada u US Foreclosures rise in many U.S. cities




Sto znaci velika kolicina praznih stanova i ljudi na ulici (i na socijalnoj pomoci) tj. onima koji rade ce se povecati poreze kako bi mogli dati socijalnu pomoc onima koji su bez kuca.

http://danas.net.hr/hrvatska/dali-su-vladi-zuti-karton-ali-i-sami-zasluzuju-jedan

Istraživanje Ipsos pulsa koje je objavila Nova TV pokazalo je kako je 58 posto hrvatskih radnika nezadovoljno time kako sindikalni vođe zastupaju radnička prava.

Istina dolazi na vidjelo. Sindikati i Vlada nas muljaju. Veliki borci za radničko bolje sutra.

Pre svega, pozdrav svima! Ovaj forum je sjajno mesto za nova saznanja. Hvala svima.

Vest:

Država pumpa pare posrnulim bankama
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=05&dd=07&nav_id=606946

Moze li neki komentar na ovu vest?
Interesuje me sadasnja ekonomija, iako nisam ekonomista. Sto se ove vesti tice, sam naslov mi deluje nelogicno i vrlo pogresno i sasvim sigurno nesto duboko nije dobro!

Filipusis je napisao/la:Pre svega, pozdrav svima! Ovaj forum je sjajno mesto za nova saznanja. Hvala svima.

Vest:

Država pumpa pare posrnulim bankama
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=05&dd=07&nav_id=606946

Moze li neki komentar na ovu vest?
Interesuje me sadasnja ekonomija, iako nisam ekonomista. Sto se ove vesti tice, sam naslov mi deluje nelogicno i vrlo pogresno i sasvim sigurno nesto duboko nije dobro!

U svemu tome dobro je što Vlada Republike Srbije još uvijek ima ovlasti nad svojom centralnom bankom koja će dokapitalizirati, to jest preuzeti novostvorenim novcem još poneki udio posrnule banke. Taj svježi novac ponašat će se u početku kao nekreditni novac, što je takođe dobra vijest, ali sve što će se odvijati kasnije je samo loše.
Obzirom da će banka nadalje poslovati sustavom djelomične rezerve, ona će isti novac multiplicirati 7-8 puta i toliko zapravo stvoriti novog nominalnog kreditnog novca, tojest duga , a koji će nadalje utjecati u pravcu povećanja dužničke krize i inflacije vrijednosti.

Ali obzirom da je novostvoreni novac društveni (državni) a Srbija još nije upalau pregovaračku zamku s EU, vezano za monetarni sustav, ona uvijek može brisati dugove i stvarati nekreditni novac.
Mi vam poručujemo, borite se da ne uđete u EU i očuvajte svoj monetarni suverenitet, učite od vaše gore lista Stojana Nenadovića i širite njegovu monetarnu misao. (http://noncredit-money.org/?lang=sr)

Filipusis je napisao/la:Pre svega, pozdrav svima! Ovaj forum je sjajno mesto za nova saznanja. Hvala svima.

Vest:

Država pumpa pare posrnulim bankama
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=05&dd=07&nav_id=606946

Moze li neki komentar na ovu vest?
Interesuje me sadasnja ekonomija, iako nisam ekonomista. Sto se ove vesti tice, sam naslov mi deluje nelogicno i vrlo pogresno i sasvim sigurno nesto duboko nije dobro!

Prema riječima dr. Mlađena Kovačevića

http://www.standard.rs/prof.-dr-mladjen-kovacevic-neoliberalizam-u-srbiji-%E2%80%93-uspon-i-pad-1.html
http://www.standard.rs/prof.-dr-mladjen-kovacevic-neoliberalizam-u-srbiji-%E2%80%93-uspon-i-pad-2.html
http://www.standard.rs/prof.-dr-mladjen-kovacevic-neoliberalizam-u-srbiji-%E2%80%93-uspon-i-pad-3.html

Meni se čini da je Srbija debelo u centralnom bankarstvu. U vašem linku se navodi da će država novcem poreznih obveznika sanirati banku. Što znači ne emisijom dinara, nego iz poreza ili kredita.

Banka koju će dokapitalizirati ne može pozitivno poslovati iz zakona kreditne ekspanzije. Svake godine ili dvije će se morati dokapitalizirati. Ipak, novci potrošeni za dokapitalizaciju su manji nego da prodate banku strancu pa da vas on kamatari jeftino posuđujući novac od npr. ECB-a i skupo dalje plasirajući.

Generalno rečeno, mulaju sve u 16. i malo po malo će rasprodati sve udjele od banaka jer su "gubitaši". Mogu vam ovo malo detaljizirati, ako ne shvaćate zašto banke u kreditnoj ekspanziji novca moraju stalno u dokapitalizaciju. Imate primjer NLB u Sloveniji.

jung-fu
Ja duboko sumnjam da u Srbiji postoji nesto sto se zove nekreditni novac.
A sto se tice inflacije, nedavno je nas guverner Soskic prodao 700 miliona evra i time pokrio pridoslu inflaciju.

Nostradurus
Zaista bih zeleo da cujem nesto vise o dokapitalizaciji. A da muljaju to je jasno kao dan.
95% ljudi koji koriste usluge bankraskih kredita, nema pojma kako sve to funkcionise i naravno da je lako muljati u takvim uslovima.

Filipusis je napisao/la:jung-fu
Ja duboko sumnjam da u Srbiji postoji nesto sto se zove nekreditni novac.
A sto se tice inflacije, nedavno je nas guverner Soskic prodao 700 miliona evra i time pokrio pridoslu inflaciju.

što piše u srpskom ustavu i vezanim zakonima?


-kod BiH je, recimo, zanimljiv članak 7.
http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf

Filipusis je napisao/la:
Nostradurus
Zaista bih zeleo da cujem nesto vise o dokapitalizaciji. A da muljaju to je jasno kao dan.
95% ljudi koji koriste usluge bankraskih kredita, nema pojma kako sve to funkcionise i naravno da je lako muljati u takvim uslovima.

Razlozi stalne potrebe dokapitalizacije su više nego jasni. Novac koji se realno ubacuje u sustav je obično od vanjskotrgovinskog suficita, stranih investicija i stranih kredita. Taj novac se u banakarskom sustavu pretvara u nekoliko puta veću količinu kredita. Realno ubačeni novac završava u obaveznoj rezervi, minimalnoj rezervi banke, profitu banaka (koji iznose iz zemlje) i drugim profitima zadržanim u gotovini koja nije položena u banku ili na nekom računu. Dakle imamo sustav koji radi kao pojačalo dotoka novca. Međutim, krediti su neotplativi jer ih ima više nego ubačenog novca (nema novca koji će biti profit banke). Kako banka ne može naplatiti kredite, a mora dalje poslovati ona mora povećavati svoj kapital. Štednja subjekata nije dovoljna jer je ona iskorištena za kreditnu ekspanziju. Daljnja ekspanzija je moguća jedino sa dokapitalizacijom. Ova pojava je logična u zemlji koja ima deficit vanjskotrovinske bilance. Strane banke do sredstava za ekspanziju kredita dolaze posudbom novca od ECB-a, svoje središnjice ili FED-a.

Države koje imaju dobar suficit vanjskotrgovinske bilance imaju dotok novca koji omogućava povećanje kreditne ekspanzije. Također, kada država uzima puno stranih kredita, nema problema sa kapitalom banaka. Dotok novca od kredita se koristi za daljnju ekspanziju kredita.

Više imate na: http://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke te na http://sites.google.com/site/financijskisustav/novac-kao-dug i http://sites.google.com/site/financijskisustav/kreditni-sustav.

Nostradurus
Znaci, dokapitalizacija nastaje novcem suficita? Da li to znaci da bilo koja zemlja ne moze da ima suficit (profit) veci od duga na kamate?

Filipusis je napisao/la:Nostradurus
Znaci, dokapitalizacija nastaje novcem suficita? Da li to znaci da bilo koja zemlja ne moze da ima suficit (profit) veci od duga na kamate?

Nije tako. Ako ima vanjskotrgovinskog suficita, tada taj novac sjeda na račune u banci i banka može nastaviti kreditnu ekspanziju te se teoretski ima iz čega uzeti novac za profit. Ako nema dotoka novca, stvar zaškripi jer se nema od kuda vraćati kredite. Tada se umjesto dotoka depozita štediša mora raditi dokapitalizacija.

Međutim, morate znati da je realna štednja koju vi položite u banci tek sa oko 20% pokrivena sa realnim novcem. I bez obzira da li banka morala u dokapitalizaciju ili ne, ona je u stalnom riziku da kada jednom stane dotok novca da će bankrotirati. Izdani krediti su naplativi tek ako stalno postoji dovoljan dotok novca u sustav.

Pitao sam to, posto si na jednom mestu rekao da zemlje sa suficitom, takodje gomilaju dug! To sam shvatio na sledeci nacin: Drzava svoj spoljni suficit stavlja u banke, koje one potom izdaju kroz kredite, samim tim, kamatama se stvara dug koji je veci od deponovanog novca, zar ne? Tako da drzava opet ima manji suficit od duga na kamate. Verovatno negde gresim....

Filipusis je napisao/la:Pitao sam to, posto si na jednom mestu rekao da zemlje sa suficitom, takodje gomilaju dug! To sam shvatio na sledeci nacin: Drzava svoj spoljni suficit stavlja u banke, koje one potom izdaju kroz kredite, samim tim, kamatama se stvara dug koji je veci od deponovanog novca, zar ne? Tako da drzava opet ima manji suficit od duga na kamate. Verovatno negde gresim....

Točnije, dug u zemlji raste tempom otprilike sadašnji suficit*3 do sadašnji suficit*5. Očigledno je da novčana masa raste te da i iznos kamata sa godinama raste. Zbog toga se i vanjskotrgovinski suficit mora povećavati. Inače će se sigurno u jednom momentu odgoditi da će suficit biti nedovoljan za plaćanje kamata. Svojedobno sam računao da nijemci s obzirom na svoj dug i veličinu suficita ne bi mogli plaćati prosječnu kamatu na ukupni dug veći od 3%. A npr. RH se bez problema zadužuje sa kamatom od 6,25%. Očigledno je da političari i oni koji ih savjetuju i ne namjeravaju vraćati dugove. Pljačkaju dok ide.

potpuno logicno!

A sta recimo ako Nemac ima dug, a njemu drugi duguju mnogo vise!? Nemci u stvari imaju dobar bilans, zar ne?

Filipusis je napisao/la:potpuno logicno!

A sta recimo ako Nemac ima dug, a njemu drugi duguju mnogo vise!? Nemci u stvari imaju dobar bilans, zar ne?

U svakom slučaju, možemo to gledati ovako. Ako se njemačka država zadužuje po niskoj kamati i taj novac troši u Njemačkoj, tada se taj zarađeni novac posuđuje drugima po 6% i izgleda odličan biznis. Prvo, visokim kamatama se ubija konkurencija drugih država i stvara inflacija troškova. Međutim ima jedno veliko ALI. Taj biznis nema svijetlu budućnost. Jednom će se slomiti.

Da li ce se slomiti usled nagomilane inflacije ili zbog neceg drugog? Zasto Nemac ne bi mogao da ulozi te pare u neku fabriku?

Mislim, inflacija ne moze da opada u ovakvom sistemu kreditnog novca, zar ne, samo da raste? Uvek ce postojati potreba za novim novcem, koji pokriva kamate!?

Filipusis je napisao/la:Da li ce se slomiti usled nagomilane inflacije ili zbog neceg drugog? Zasto Nemac ne bi mogao da ulozi te pare u neku fabriku?

Mislim, inflacija ne moze da opada u ovakvom sistemu kreditnog novca, zar ne, samo da raste? Uvek ce postojati potreba za novim novcem, koji pokriva kamate!?

Problem je kad onaj koji ima novca želi da zaradi 10% prinosa svake godine. I kada mu to uspijeva, jasno je da financijska zarada raste brže od rasta ponude roba. Druga stvar je što preko 80% novca koji imamo na računima predstavlja nečiji kredit i time trošak. Ta presija troška i duga prema bankama vodi u preuzimanje svih realnih dobara od strane banaka.

Pogledajte zanimljivu analizu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije. Tu sam analizirao rast duga zbog korištenja kreditnog novca kada postoji neka inflacija. Rezulatat analize je da dug prema bankama raste sa vremenom zbrojenom stopom kamate banke i inflacije. Točnije, realni dug prema bankama raste netaknuto prema eksponencijalnom zakonu koji ne može slijediti niti jedna realna proizvodnja. Zaključak iz toga je da sustav mora potonuti u beskrajnom dugu prema bankama i mogućem gubljenju svega na ime dugova. Grčka je primjer da to može trajati godinama, a da raja doslovce bleji i ne vidi što se događa. Krajnji rezultat je da će država biti toliko oslabljenja da neće moći služiti ostvarenju interesa većine građana.

Pogledacu to!

A sta recimo, ako sam ja konkurentan, sto bi mene interesovala vrednost duga? Ja tebi dugujem evro, ti meni dugujes evro. Sta nas briga sto je konkretna vrednost duga porasla, mi mso na nuli.

Ako lepo ulozim novac, zasto bi me zanimala vrednost kamata?