http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Oborili-smo-inflaciju.lt.htmlINTERVJU: JORGOVANKA TABAKOVIĆ, guverner Narodne banke Srbije
Oborili smo inflaciju
Banke sada znaju da pratimo da li ima dogovorenih, zajedničkih pritisaka na kurs, da li je bilo "pumpanja" tražnje i prometa
Inflacija je pod kontrolom i do sada preduzete mere Narodne banke i vlade daju rezultate. U poslednjih pet meseci prosečna mesečna stopa inflacije iznosila je svega 0,1 odsto. Pri tome, potpuni efekti vladinog programa fiskalne konsolidacije tek se očekuju u narednom periodu, što će takođe pozitivno uticati na smanjenje inflatornih pritisaka. Uz očekivane pozitivne efekte nove poljoprivredne sezone to će omogućiti da se inflacija vrati u ciljani okvir, prema najnovijim sagledavanjima, i pre kraja ove godine – kaže u intervjuu za naš list Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije odgovarajući na pitanje da li je realno da bude postignut godišnji inflacioni cilj od četiri plus, minus 1,5 odsto.
Da li ćete smatrati svojim neuspehom ukoliko inflacija bude veća? Jer, NBS je u poslednjoj deceniji više omašivala nego pogađala rast cena na malo.
Naravno da bih to u nepromenjenim okolnostima smatrala neuspehom. Treba, ipak, uvažiti mogućnost da inflacija odstupi od naših projekcija i naviše, ali i naniže, da se recimo na kraju 2013. nađe i ispod cilja. Znate, uvek postoje i rizici na koje ne možemo da utičemo, poput kretanja na svetskim finansijskim tržištima, kretanja cena nafte ili osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
Prema podacima iz prvog tromesečja izvesno je da budžetski deficit raste i da će biti veći od planiranog. Da li budžetski deficit može da ugrozi ciljanu inflaciju?
Nije sporno da svako povećanje budžetskog deficita utiče i na povećanje inflatornih pritisaka i da je, gledano iz ugla monetarne politike i održavanja cenovne stabilnosti, poželjno da deficit bude što niži. Međutim, naša ocena je da bi to povećanje moralo da bude znatno da bi ugrozilo očekivanja u pogledu kretanja inflacije koja sam već iznela, a nemam razloga da sumnjam da će vlada istrajati na merama fiskalne konsolidacije.
Prošle godine su, između ostalog, i izbori doprineli većoj inflaciji. Da li se to može dogoditi i ove godine ukoliko bude vanrednih parlamentarnih izbora?
Bez obzira na to što ne želim da licitiram u pogledu eventualnih vanrednih izbora, moram da kažem da sam u potpunosti sigurna da bi, ukoliko bi se to dogodilo, ovogodišnji izbori imali manji uticaj od prošlogodišnjih na ekonomska kretanja u zemlji. Razlog je jednostavan. Sada je mnogo izvesniji ekonomski program vlade za razliku od prošle godine kada su postojale brojne nedoumice pre svega u pogledu fiskalne konsolidacije, pa se trošilo i potrošilo kao da ne postoji sutra.
Kako sarađujete sa ekonomskim delom vlade?
Veoma sam zadovoljna postojećom saradnjom, u prvom redu sa Ministarstvom finansija, što je važno imajući u vidu neophodnost da fiskalna i monetarna politika deluju usklađeno. Neometani protok informacija i njihova redovna razmena omogućavaju i Narodnoj banci da u jednoj predvidivoj situaciji pravovremeno donosi dobro odmerene mere.
Kada će NBS početi da „popušta” stege monetarne politike i smanjuje referentnu kamatnu stopu?
Sa smanjivanjem inflatornih pritisaka, koje očekujemo u narednom periodu, može se očekivati i postepeno smanjivanje referentne kamatne stope. Još konkretnije, sa relaksacijom monetarne politike započećemo kada naše analize pokažu da je ona usklađena sa vraćanjem inflacije u granice dozvoljenog odstupanja od cilja. Ali, da bi se to dogodilo, da budem potpuno određena, potrebno je da svako, ne samo radi, nego i uradi svoj deo posla, kako NBS, tako i vlada na planu fiskalne konsolidacije.
Pobrali ste simpatije zbog stabilnosti kursa. S obzirom na to da je kod Vaših prethodnika bio nestabilan kako Vam je to pošlo za rukom?
Deo zasluge svakako pripada NBS zbog mera koje smo preduzeli, ali i pozitivnijim platno bilansnim kretanjima, kao i ostalim nosiocima ekonomske politike. Samo da podsetim, Narodna banka je u više navrata povećavala stepen restriktivnosti monetarne politike i promenila je smer glavnih operacija, povlačeći tako višak likvidnosti iz bankarskog sektora koji bi mogao da vrši pritisak na kurs dinara. Ali NBS je istovremeno uvela i znatno aktivniji pristup u kontroli rada deviznog tržišta i analizi ponašanja banaka i njihovih klijenata kroz obavezu dodatnog izveštavanja. Banke sada znaju da, ne samo da imamo jasan pregled svih novčanih tokova, nego i da smo u stanju da pratimo i utvrdimo da li je bilo eventualnih dogovorenih, zajedničkih pritisaka na kurs, da li je bilo „pumpanja“ tražnje i prometa i slično. I naravno da imamo mogućnosti da utičemo na takve „aktivnosti”, koje sa jedne strane uzrokuju kolebljivost kursa, a sa druge uslovljavaju obim intervencija NBS. Očigledno urodilo je plodom, postigli smo stabilnost na deviznom tržištu, a NBS osam meseci nije intervenisala prodajom deviza na deviznom tržištu.
Poznato je da Vam je jedan od prvih poteza kao guvernera bio da „propitate” banke ko je posle izbora Tomislava Nikolića za predsednika Srbije trgovao devizama pa je kurs podivljao? Do kakvih saznanja ste došli?
Do saznanja na osnovu kojih smo i unapredili kontrolne procedure i preventivne aktivnosti o kojima sam upravo govorila, a čiji se efekti vide u stabilnosti deviznog tržišta i kursa.
Dve državne banke otišle su u istoriju. Osim Komercijalne, sve su u minusu. Šta planirate s njima i dokle će poreski obveznici da plaćaju loš rad njihovih uprava? Ne osećate li se i Vi odgovornom za to njihovo „gordo posrtanje”? I končano dokle da zidaju gubitke?
Što se „gordog posrtanja” tiče, mislim da je to najpre pitanje za akcionare. Da podsetim, bilo da je reč o banci u privatnoj ili državnoj svojini, odgovornost za upravljanje leži pre svega na akcionarima. To je njihova obaveza i pravo. Dužnost Narodne banke je da dosledno i bez diskriminacije sprovodi kontrolne aktivnosti, bez obzira na vlasništvo ili personalni sastav organa upravljanja. Ne samo da smo sproveli takve kontrole, već smo ih posebno intenzivirali u bankama sa određenim nivoom rizika, a kao rezultat usledilo je oduzimanje dozvola za rad Novoj Agrobanci i RBV. Istovremeno identifikovane su oblasti povećanog rizika u poslovanju određenih banaka, što je takođe predmet pojačanog nadzora NBS. Na osnovu toga mislim da postoji prostor za razgovor o poboljšanju korporativnog upravljanja, uz razrađivanje planova aktivnosti na konsolidaciji državnih banaka, kroz privatizaciju, spajanje ili neki drugi model. Ali i za unapređenje naših procedura koje će omogućiti pravovremeno identifikovanje rizika.
Podaci pokazuju da su još dve banke potkapitalizovane. Da li to pokazuje da još ima kandidata za gašenje banaka, jer bi mogli da ugroze stabilnost finansijskog sistema?
Narodna banka do sada nije identifikovala slabosti kod sistemski značajnih banaka koje bi sa sobom nosile veliki rizik ugrožavanja finansijske stabilnosti i potresa u bankarskom sektoru.
Da li ćete dati dozvolu za rad nekoj novoj banci?
Za sada još nema zvanično podnetih zahteva za otvaranje novih banaka, mada su u toku razgovori o pravnom okviru sa, na primer, arapskim investitorima zainteresovanim za bankarsku grinfild investiciju u Srbiji. Svaki takav zahtev NBS će, naravno, pažljivo razmotriti i omogućiti da na srpsko bankarsko tržište uđu investitori sa dobrom poslovnom reputacijom i adekvatnom finansijskom snagom.
Dinarizacija je započeta, ali veći rezultati nisu postignuti. Po učešću domaće valute u sistemu na dnu smo lestvice jugoistočnih zemalja. Da li NBS može na tom planu još nešto da uradi?
Svi znamo da je to dugoročan proces. Mogla bih da govorim o pozitivnim pomacima, na primer, da se povećava učešće dinarskih kredita, da su emitovane dinarske državne hartije na duži rok, da imamo prve dugoročne dinarske bankarske obveznice i slično. Ali, ako sa druge strane vidimo da građani svega oko dva odsto svoje štednje drže u dinarima, onda je jasno šta Narodna banka može i mora da uradi. Vraćamo se na početak našeg razgovora, ona mora da smanji inflaciju i, još važnije, da obezbedi da Srbija bude zemlja sa stabilno niskom inflacijom u narednim godinama. Baš zato, izuzetno je važno da ne budemo pasivni posmatrači i evidentičari već realni, ali i kreativni regulator i tvorac monetarne politike.
-------------------------------------------------------
Švajcarac
Već četvrti mesec ne izlazite s rešenjem problema za zadužene u švajcarcima iako ste to najavili. Da li to znači da olakšanja njihovog tereta zapravo i ne može da bude jer oni nisu žrtve nikakve prevare. Da li ste želeći da im pomognete naseli na manipulacije zainteresovanih za rešenje?
NBS, naravno, nije odustala od namere da pomogne u rešavanju problema za zadužene u švajcarskom franku. Naprotiv, nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dodatnih analiza još smo čvršći u stavu da problem u otplatama tih kredita objektivno postoji, zbog dodatnog jačanja švajcarskog franka u odnosu na evro od preko 35 odsto u poslednjih pet godina. To znači da su korisnici kredita u švajcarskim francima, pored redovnog valutnog rizika na koji su nesporno sami pristali, bili izloženi i vanrednim okolnostima, izazvanim enormnim jačanjem ove valute zbog svetske ekonomske krize i krize evrozone. Pri tome, veoma je važno, i to posebno ističem, da su banke, za razliku od većine građana korisnika kredita, imale mehanizam za zaštitu od valutnog rizika. Međutim, banke nisu imune od problema i potencijalnih troškova po osnovu prenošenja valutnog rizika na kreditni, ili jednostavnije rečeno zbog porasta nenaplativih potraživanja. Imajući u vidu, između ostalog, višestruko veće učešće nenaplativih kredita u švajcarskim francima nego u evrima u odnosu na ukupne plasmane, NBS je, kao institucija zadužena za finansijsku stabilnost, odlučila da se aktivno angažuje na rešavanju problema vezanih za kredite u švajcarcima. Međutim, rešenje problema nije jednostavno, posebno ako se ima u vidu čvrsto opredeljenje da prilikom rešavanja ne dolazi u obzir dodatno opterećenje budžeta. Pošto svi razmatrani modeli podrazumevaju i određene troškove, potrebno je i odgovarajuće vreme da banke prihvate da je i u njihovom interesu da dobrovoljno preuzmu deo troškova po osnovu kursnih razlika, jer su na drugoj strani potencijalno daleko veći troškovi po osnovu porasta nenaplaćenih potraživanja.
Jovana Rabrenović
objavljeno: 30.04.2013.
-----------------------------------------
Tipicno....obaraju inflaciju.