Komentari vijesti

odličan članak,

da li g. Sturm učestvuje u izborima? Trebalo bi ga spojiti sa SzP, jer im treba jedan ozbiljan ekonomista radi poboljšanja reputacije.

jekadril je napisao/la:odličan članak,

da li g. Sturm učestvuje u izborima? Trebalo bi ga spojiti sa SzP, jer im treba jedan ozbiljan ekonomista radi poboljšanja reputacije.

Pernar je za slobodno poduzetništvo, a Sturm za državni intervencionizam. Možda bi se našli na pola puta? Veće je vjerojatnost da ne. Međutim, oba su protiv novca kao duga.

Članak


Tko je sumnjao u poštene namjere Pape u vezi podrške ulazu u EU, nakon ovoga ne bi trebao imati sumnje da crkva nema prste u stvaranju banke svih banaka za nadržavno vladanje.

Potpuno se slažem da se samo državnim intervencionizmom i protekcionizmom možemo spasiti (... i monetarnom suverenošću naravno). Na onim stupidnim reklamama za EU gdje se priča da će naše firme imati pristup 500-milionskom tržištu, nitko ne kaže da ćemo zbog toga puno više izgubiti kroz izlaganje svog tršišta i firmi slobodnoj i puno jačoj konkurenciji (što se već dogodilo) nego će naše firme na tom tržištu biti uspješni.

Naime niti jedna naša industrija ili firma dugoročno ne može opstati zbog ekonomije razmjera (Economy of scale). Samo je pitanje vremena koje treba proći da te naše preostale firme bankrotiraju ili budu preuzete.

Nostradurus je napisao/la:


Tko je sumnjao u poštene namjere Pape u vezi podrške ulazu u EU, nakon ovoga ne bi trebao imati sumnje da crkva nema prste u stvaranju banke svih banaka za nadržavno vladanje.

Ja crkvu ipak nebi trpao u isti koš sa Svjetskom financijskom oligarhijom ili Ekipom kako ih ja zovem. Čini mi se da je njihova intencija prije zauzdavanja Ekipe i njihovih planova sa svijetom, nego puhanje u isti rog sa njima.

(dopuštam da se možda po ovom pitanju i varam...)

Frankopan je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:


Tko je sumnjao u poštene namjere Pape u vezi podrške ulazu u EU, nakon ovoga ne bi trebao imati sumnje da crkva nema prste u stvaranju banke svih banaka za nadržavno vladanje.

Ja crkvu ipak nebi trpao u isti koš sa Svjetskom financijskom oligarhijom ili Ekipom kako ih ja zovem. Čini mi se da je njihova intencija prije zauzdavanja Ekipe i njihovih planova sa svijetom, nego puhanje u isti rog sa njima.

(dopuštam da se možda po ovom pitanju i varam...)

Probajte saznati sve o putu i potapanju Titanika. Obratite pažnju na putnike koji su se ukrcali i iskrcali. Gdje, kako i zašto. http://ivonazivkovic.net/titanik.htm. Možda je laž, ali uvijek se može provjeriti.

Nostradurus je napisao/la:
Tko je sumnjao u poštene namjere Pape u vezi podrške ulazu u EU, nakon
ovoga ne bi trebao imati sumnje da crkva nema prste u stvaranju banke
svih banaka za nadržavno vladanje.

Ovdje se moram složiti
s Frankopanom. Prvo, banka svih banaka već postoji i zove se Bank for
International Settlements. Na konferenciji u Breton-Woodsu 1944.
pokušalo ju se dokinuti zbog nacističkog novca koji se kroz nju prao,
ali to su spriječili Britanci s Keynesom na čelu. Potrudivši se
pročitati originalni dokument koji je Vatikan objavio, a ne vijesti koje
redovito plasira naše smeće od medija, mogu reći da ono što Vatikan
zagovara jest izgradnja transparentnih i efikasnih kontrolnih mehanizama
za svjetsku financijsku vlast. Drugo, ta svjetska financijska vlast,
koja već tako i tako postoji i nije odgovorna niti jednoj svjetskoj
institicuiji, primarno je u rukama (manjim dijelom) židovskih i (većim
dijelom) protestantskih klanova, notornih po svojoj mržnji prema
Vatikanu i papinstvu. Protestantizam je oduvijek bio religija bankara i
lihvara, ne produkcije. Dok ne sumnjam da je RKC vrlo kompleksna
organizacija u kojoj postoje neke vrlo zlokobne sile (a Jezuiti
vjerojatno spadaju pod to), Crkva je kao cjelina i dalje, mislim, jedan
od primarnih oponenata angloameričkoj financijskoj oligarhiji.

Veles je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
Tko je sumnjao u poštene namjere Pape u vezi podrške ulazu u EU, nakon
ovoga ne bi trebao imati sumnje da crkva nema prste u stvaranju banke
svih banaka za nadržavno vladanje.

Ovdje se moram složiti
s Frankopanom. Prvo, banka svih banaka već postoji i zove se Bank for
International Settlements. Na konferenciji u Breton-Woodsu 1944....

Malo mi je teško povjerovati da organizacija, koja je toliko stara, nema pojma što se događa i da sam u tome nema neki doprinos. Osobito što glume duhovnog pastira za stado (bleee, bleee). Da li pastir plaši stado pokazujući im kalonicu? Sigurno ne.

Crkva nam je ipak najmanji problem u svemu. Samo se čini da kolaboracija crkve u svakom momentu pokazuje koliko je ta organizacija sposobna pregaziti sve što je ljudsko (spaljivanja vještica, suradnja sa fašistima, tamničenje znanastvenika, udruživanje sa vladajućima, itd.) radi zaštite svojih interesa. Stoga i suradnja sa ekonomskim porobljivačima samo potvrđuje to.

Nostradurus je napisao/la:
Malo mi je teško povjerovati da organizacija, koja je toliko stara, nema pojma što se događa i da sam u tome nema neki doprinos. Osobito što glume duhovnog pastira za stado (bleee, bleee). Da li pastir plaši stado pokazujući im kalonicu? Sigurno ne.

Crkva nam je ipak najmanji problem u svemu. Samo se čini da kolaboracija crkve u svakom momentu pokazuje koliko je ta organizacija sposobna pregaziti sve što je ljudsko (spaljivanja vještica, suradnja sa fašistima, tamničenje znanastvenika, udruživanje sa vladajućima, itd.) radi zaštite svojih interesa. Stoga i suradnja sa ekonomskim porobljivačima samo potvrđuje to.

Ne budite naivni. Povijest koja se uči u školama ista je kao ekonomija koja se uči u na faksovima: hrpa demagogija, polulaži i manipulacija. Dovoljno je reći da je svijet krenuo na gore '60ih, ubojstvom Kenedya, posljednjeg predsjednika SAD-a koji se usuđivao suprotstaviti tajnoj vlasti protestanskih bankarskih kartela utjelovljenih u FEDu. Kenedy je, ne moram napominjati, bio katolik i blisko povezan s papom Ivanom XXIII. U Crkvi postoji više sila, to je istina, od kojih neke prevaguju u jako krivom smjeru. Ali ovaj papa dobro zna što radi, makar ne mogao raditi puno više nego pripremati teren za budućnost. Da se vratimo na pitanje ekonomije, prijedlozi koje je Vatikan izdao u svome dokumentu nisu uopće loši. Cijeli tekst možete pročitati na linku koji sam dao u naslovu (ovdje mi to ne dopušta, zbog nekog razloga).

ne otvara se link u naslovu...

http://www.news.va/en/news/full-text-note-on-financial-reform-from-the-pontif

Što se tiče katoličke Crkve osobno bih joj dao vremena da se izrazi u potpunosti. ne treba smetnuti s uma da je to velika sila u kojoj je bolje tražiti saveznika.
U osnovi katoličke liturgije krije se poštenje, pravda i istina.
Istina je da je katolička Crkva često gazila po svom vlastitom poslanju i oprjedjeljenju , a da je danas to jedna prilično velika koropracija, ali ona, ako hoće, može pomoći u traganju za istinskim reformama.

Pročitao sam članak www.news.va/en/news/full-text-note-on-financial-reform-from-the-pontif i mogu reći da tu ima relativno poznatih konstatacija i pogrešnih preporuka: Svjetska vlada i oporezivanje transakcija. Niti jedno niti drugo ne vodi ka rješenju. Nema niti slova o ključnom uzroku problema - emisiji novca kao duga i otuđenju emisije od države.

Taj tekst ne vodi prosvjetljenju. Napisan je tako da ništa novo ne otkriva. Genijalno od crkve. Netko sa srednjom školom bi napisao bolji sastav.

Nostradurus je napisao/la: Svjetska vlada i oporezivanje transakcija. Niti jedno niti drugo ne vodi ka rješenju. Nema niti slova o ključnom uzroku problema - emisiji novca kao duga i otuđenju emisije od države.

Oporezivanje financijskih transakcija nije uopće beznačajno. Poanta poreza nije naravno da se njima puni proračun, nego da pomoću njih država penalizira neželjena ponašanja. Financijsko špekuliranje treba oporezovati upravo zato da se ta aktivnost što više destimulira, a financije usmjere prema realnoj ekonomiji. Činjenica da London i službena vlast u Washingtonu dobivaju mlade majmune kad god se spomene taj porez dovoljno govori sama po sebi. Krucijalno je pitanje, naravno, gdje će ti novci ići. Da li direktno u proračun države na čijoj se burzi/obveznicama špekulira, ili u nekakav fond za stabilizaciju, dokapitalizaciju ili bailoute. U drugom slučaju, taj porez, naravno, postaje opasan. Ali to je političko, a ne ekonomsko pitanje.

Veles je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la: Svjetska vlada i oporezivanje transakcija. Niti jedno niti drugo ne vodi ka rješenju. Nema niti slova o ključnom uzroku problema - emisiji novca kao duga i otuđenju emisije od države.

Oporezivanje financijskih transakcija nije uopće beznačajno. Poanta poreza nije naravno da se njima puni proračun, nego da pomoću njih država penalizira neželjena ponašanja. Financijsko špekuliranje treba oporezovati upravo zato da se ta aktivnost što više destimulira, a financije usmjere prema realnoj ekonomiji. Činjenica da London i službena vlast u Washingtonu dobivaju mlade majmune kad god se spomene taj porez dovoljno govori sama po sebi. Krucijalno je pitanje, naravno, gdje će ti novci ići. Da li direktno u proračun države na čijoj se burzi/obveznicama špekulira, ili u nekakav fond za stabilizaciju, dokapitalizaciju ili bailoute. U drugom slučaju, taj porez, naravno, postaje opasan. Ali to je političko, a ne ekonomsko pitanje.

Ma ok sve divno. To je otprilike kao da imate lopove koji ukradu dijamante i vi im otežavate tako što im oduzmete npr. 1% od krađe. To samo znači da će morati krasti više, ali time nećete ništa riješiti. Samo ćete glumiti da radite na rješenju.

Pa jeste, malo morala "kako bi trebalo biti", pa malo filozofije "kako bi moglo biti" ...ali je sve skupa upakirano u mogući novi svjetski poredak i vladavinu kreditnog novca...

Naravano, osobno se ograđujem jer sam čitao google prevod, koji je doduše zbog jednostavnosti teksta prilično dobar

Nostradurus je napisao/la:
Ma ok sve divno. To je otprilike kao da imate lopove koji ukradu dijamante i vi im otežavate tako što im oduzmete npr. 1% od krađe. To samo znači da će morati krasti više, ali time nećete ništa riješiti. Samo ćete glumiti da radite na rješenju.

Analogija uopće ne stoji jer to što se financijskoj oligarhiji oporezuje nije krađa, nego krivotvorenje. Dakle nije to "Robin Hood" koji krade od lopova, nego je to prisilavanje krivotvoritelja da za nepostojeću vrijednost koju stvore plaćaju dijelom u stvarnoj vrijednosti. Recimo da imate pijanog manijaka koji kao sumanut puca iz miniguna na sve oko sebe, a vi mu onda naredite da za svaki deseti metak u sažeru mora platiti jedan zlatnik. Rata pucanja će se smanjiti drastično.

nisam za porez na financijske transakcije. Na kraju će taj porez platiti obični građani koji drže imovinu u mirovinskim fondovima
i na burzi, dok će se veliki hedge fondovi izvući na način da će preseliti svoja središta na neko kajmansko otočje, te neće trgovati na
burzi već direktno između banaka i sebe. Mali nemaju tu mogućnost te će zbog toga i naježiti.

Veles je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:
Ma ok sve divno. To je otprilike kao da imate lopove koji ukradu dijamante i vi im otežavate tako što im oduzmete npr. 1% od krađe. To samo znači da će morati krasti više, ali time nećete ništa riješiti. Samo ćete glumiti da radite na rješenju.

Analogija uopće ne stoji jer to što se financijskoj oligarhiji oporezuje nije krađa, nego krivotvorenje. Dakle nije to "Robin Hood" koji krade od lopova, nego je to prisilavanje krivotvoritelja da za nepostojeću vrijednost koju stvore plaćaju dijelom u stvarnoj vrijednosti. Recimo da imate pijanog manijaka koji kao sumanut puca iz miniguna na sve oko sebe, a vi mu onda naredite da za svaki deseti metak u sažeru mora platiti jedan zlatnik. Rata pucanja će se smanjiti drastično.

G.Veles, lijepo je to kad vi to kažete u dobroj vjeri, ali situacija je drugačija. Jedna rupa u džepu lopova, neće rješiti problem. Da sad ne pišem sve, bilo bi dobro da pročitate što sa napisao na http://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja, te na http://sites.google.com/site/financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca. Problem je lako saglediv, ali mu morate pristupiti sa dosta koncentracije i ne "vrtjeti svoj film". Zaboravite što ste do sada znali o mekroekonomiki kada čitate što sam napisao i sve će vam na kraju postati kristalno jasno. Ima tamo i drugih članaka u kojima sa opisao kako se preko jednog lošeg rješenja (novac kao dug) malo po malo uništava cijela država, tj. reflektira na masu segmenata života.

Nostradurus je napisao/la:
G.Veles, lijepo je to kad vi to kažete u dobroj vjeri, ali situacija je drugačija. Jedna rupa u džepu lopova, neće rješiti problem.

Naravno da neće, jer je problem kompleksan i ne postoji jednostavno niti jedinstveno rješenje. Morate šire sagledati stvari. Beskamatna emisija novca ne riješava, sama po sebi, problem špekulacije, koja je danas dovoljno jaka da vam uništi ekonomiju dok kažete keks. Fiksne stope razmjene riješavaju problem u međunarodnoj trgovini, ostaje još problem u unutardžravnoj razmjeni. Tu onda dolazi porezna politika, kojom korigirate neželjena ponašanja i sprečavate pojedinačne interesne lobije da postanu premoćni, te, naravno, ono najbitnije, regulirate vrijednost novca u opticaju.

jekadril je napisao/la:nisam za porez na financijske transakcije. Na kraju će taj porez platiti obični građani koji drže imovinu u mirovinskim fondovima
i na burzi, dok će se veliki hedge fondovi izvući na način da će preseliti svoja središta na neko kajmansko otočje, te neće trgovati na
burzi već direktno između banaka i sebe. Mali nemaju tu mogućnost te će zbog toga i naježiti.

Mirovinske vam fondove zadnjih tridesetak godina po zapadnom svijetu uništavaju upravo raznorazne financijske transakcije. Koliko su već puta umirovljenici u zapadnim zemljama ostali bez sve svoje imovine zbog kockanja fondova na burzi, bolje proguglajte. Porez na financijske transakcije penalizira takvo ponašanje.

Veles je napisao/la:

jekadril je napisao/la:nisam za porez na financijske transakcije. Na kraju će taj porez platiti obični građani koji drže imovinu u mirovinskim fondovima
i na burzi, dok će se veliki hedge fondovi izvući na način da će preseliti svoja središta na neko kajmansko otočje, te neće trgovati na
burzi već direktno između banaka i sebe. Mali nemaju tu mogućnost te će zbog toga i naježiti.

Mirovinske vam fondove zadnjih tridesetak godina po zapadnom svijetu uništavaju upravo raznorazne financijske transakcije. Koliko su već puta umirovljenici u zapadnim zemljama ostali bez sve svoje imovine zbog kockanja fondova na burzi, bolje proguglajte. Porez na financijske transakcije penalizira takvo ponašanje.

i dalje mislim da će se veliki izvući, a mali plaćati ovaj porez. Po meni nije cilj zakomplicirati porezni sustav novim porezima i opterećenjima.
Treba promijeniti krucijalne stvari, a ne krpati postojeći sustav i tražiti način kako se osvetiti bankarima.

Veles je napisao/la:

jekadril je napisao/la:nisam za porez na financijske transakcije. Na kraju će taj porez platiti obični građani koji drže imovinu u mirovinskim fondovima
i na burzi, dok će se veliki hedge fondovi izvući na način da će preseliti svoja središta na neko kajmansko otočje, te neće trgovati na
burzi već direktno između banaka i sebe. Mali nemaju tu mogućnost te će zbog toga i naježiti.

Mirovinske vam fondove zadnjih tridesetak godina po zapadnom svijetu uništavaju upravo raznorazne financijske transakcije. Koliko su već puta umirovljenici u zapadnim zemljama ostali bez sve svoje imovine zbog kockanja fondova na burzi, bolje proguglajte. Porez na financijske transakcije penalizira takvo ponašanje.

Ovo je donekle paušalna ocjena što se tiče uspješnosti mio fondova. Ako ste čitali moje tekstove, onda vjerojatno znate da su mio fondovi neodrživi i bez špekulacija. A razlog neodrživosti je u načinu na koji neka poduzeća postaju uspješna. Svaki profit jednog poduzeća je u stavi nekome još veći dug i dugoročan bankrot. Po mom mišljenu, mio fondovi imaju pogrešnu premisu. Koji je smisao ulaganja u privredu, kada je jasno da to u globalu ne donosi profit. Novac za profit mora od nekuda doći? Čak i kad je to od vanjskotrgovinskog suficita, banke lako multipliciraju taj dotok i pretvaraju ga u višestruko veći dug drugim subjektima u državi. Na taj način samo oni koji upravljaju kreditnom politkom beru profit. Stoga bi bilo bolje da se mio fond pretvori u banku. On bi ubrzo postao alfa i omega. Ipak i to ne bi bilo rješenje, jer krediti tog mio fonda ne bi bili otplativi.

Nostradurus je napisao/la:Ovo je donekle paušalna ocjena što se tiče uspješnosti mio fondova. Ako ste čitali moje tekstove, onda vjerojatno znate da su mio fondovi neodrživi i bez špekulacija. A razlog neodrživosti je u načinu na koji neka poduzeća postaju uspješna. Svaki profit jednog poduzeća je u stavi nekome još veći dug i dugoročan bankrot.

U hipotetskoj zatvorenoj ekonomiji, da. Ali koliko shvaćam, mi ovdje cijelo vrijeme raspravljamo o rastućoj ekonomiji, koju bi pokretala beskamatna primarna emisija.

Nostradurus je napisao/la:Po mom mišljenu, mio fondovi imaju pogrešnu premisu. Koji je smisao ulaganja u privredu, kada je jasno da to u globalu ne donosi profit.

Gospode Bože! Pa valjda je primarni smisao svog ulaganja u privredu stvaranje novih vrijednosti. Kakva vam korist od beskamatne emisije novca, ako i dalje u konačnici forsirate zero-sum-game sistem?

Nostradurus je napisao/la:Stoga bi bilo bolje da se mio fond pretvori u banku. On bi ubrzo postao alfa i omega. Ipak i to ne bi bilo rješenje, jer krediti tog mio fonda ne bi bili otplativi.

Možete to zvati mirovinskim fondom, bankom ili ne zna čime. Riječ je o tvrtci koja za svrhu ima da ljudi u nju polažu svoj novac, a ona s njime raspolaže i oplemenjuje ga. To bi kao trebao biti deklarirani cilj. Sad, recimo da ona egzistira u državi u kojoj je primarna emisija novca beskamatna i kontrolirana čisto od strane države. Nema leverage-a, nema djelomične rezerve. Svejedno, kako ćete spriječiti tu banku da se sa novcem kojim raspolaže ne upusti u totalno suludo ponašanje, te dovede svoje štediše na prosjački štap prokockavši im sav novac na burzi poradi lako i brzog špekulantskog profita? Nego ju natjerati da ulaže novac u realnu ekonomiju, gdje su dobitci sporiji ali izgledniji i idu na opće dobro svima, jer stvaraju neku novu vrijednost?

Veles je napisao/la:

Možete to zvati mirovinskim fondom, bankom ili ne zna čime. Riječ je o tvrtci koja za svrhu ima da ljudi u nju polažu svoj novac, a ona s njime raspolaže i oplemenjuje ga. To bi kao trebao biti deklarirani cilj. Sad, recimo da ona egzistira u državi u kojoj je primarna emisija novca beskamatna i kontrolirana čisto od strane države. Nema leverage-a, nema djelomične rezerve. Svejedno, kako ćete spriječiti tu banku da se sa novcem kojim raspolaže ne upusti u totalno suludo ponašanje, te dovede svoje štediše na prosjački štap prokockavši im sav novac na burzi poradi lako i brzog špekulantskog profita? Nego ju natjerati da ulaže novac u realnu ekonomiju, gdje su dobitci sporiji ali izgledniji i idu na opće dobro svima, jer stvaraju neku novu vrijednost?

Postoji razlika između bezkamatnog i nekreditnog, bezkamatno je kredit a nekreditno nije kredit.
Primarna emisija koja u sustav ulazi nekreditno zamišlja se pod kontrolom Republike. To je potreban novac kojeg Republika stavlja u opticaj. U zavisnosti od potrebne količine novca kojeg sustav traži nekreditni novac se daje neproizvodnom sektoru, dakle ponajprije u vidu mirovina i soc. dajavanja.
Taj novac dakle nema apriorni pritisak da se vraća natrag, jer nije kredit, već on završava uglavnom kod proizvođačkog sektora, kojem se utoliko može i smanjiti porezna presija, a stoga pada i skupoća rada ali i cijena proizvoda.
Kako vidimo, kad se proces stvranja novca odvoji od kreditiranja oslobađa se zapravo proizvodnja od kreditnih potreba i fiskalnih nameta.
Onoloko koliko se to oslobađanje učvrsti i razvije, toliko treba manje izdvajanja u mirovinske fondove.
S druge strane, u bankarskom sustavu potpune rezerve spekulacije su svedene na minimum, ili ih čak nema, jer sve spekulacije novcem imaju svoju bazu u fiktivnoj multiplikaciji koju dozvoljava bankarstvo djelomične rezerve. Banke uvijek imaju svoj rizik, rizik je dio i conditio sine qua non života. Potpunu sigurnost mogli bi nazvati sterilnost. A tako nešto nam ne treba. Ono što je potrebno je da se metodologija stvaranja novca postavi tako da nitko ne može više manipulirati novcem, da novac postane mjerna jedinica ekonomskog procesa, a ne sredstvo vlasti ili sam sebi svrha i cilj.

Veles je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:Ovo je donekle paušalna ocjena što se tiče uspješnosti mio fondova. Ako ste čitali moje tekstove, onda vjerojatno znate da su mio fondovi neodrživi i bez špekulacija. A razlog neodrživosti je u načinu na koji neka poduzeća postaju uspješna. Svaki profit jednog poduzeća je u stavi nekome još veći dug i dugoročan bankrot.

U hipotetskoj zatvorenoj ekonomiji, da. Ali koliko shvaćam, mi ovdje cijelo vrijeme raspravljamo o rastućoj ekonomiji, koju bi pokretala beskamatna primarna emisija.

Ne mora biti uvijek rastuća.

Gospode Bože! Pa valjda je primarni smisao svog ulaganja u privredu stvaranje novih vrijednosti. Kakva vam korist od beskamatne emisije novca, ako i dalje u konačnici forsirate zero-sum-game sistem?

Posao nema globalnu financijsku održivost. To je sizifov posao, koji se reflektira loše na radnike. Recite vi radnicima poduzeća koji gube posao da je to cool i da dalje žive relaksirano.

Možete to zvati mirovinskim fondom, bankom ili ne zna čime. Riječ je o tvrtci koja za svrhu ima da ljudi u nju polažu svoj novac, a ona s njime raspolaže i oplemenjuje ga. To bi kao trebao biti deklarirani cilj. Sad, recimo da ona egzistira u državi u kojoj je primarna emisija novca beskamatna i kontrolirana čisto od strane države. Nema leverage-a, nema djelomične rezerve. Svejedno, kako ćete spriječiti tu banku da se sa novcem kojim raspolaže ne upusti u totalno suludo ponašanje, te dovede svoje štediše na prosjački štap prokockavši im sav novac na burzi poradi lako i brzog špekulantskog profita? Nego ju natjerati da ulaže novac u realnu ekonomiju, gdje su dobitci sporiji ali izgledniji i idu na opće dobro svima, jer stvaraju neku novu vrijednost?

Pa o tome vam i pričam. Banke danas moraju ići u propast jer je dobit imaginarna. Postoji sve dok štediše ne krenu po depozite. Tada je vidljivo da je sve prevara.

Oplemenjivanje novca je floskula bez uporišta u današnjoj ekonomiji. Povećani novac je nekome još veći dug. Gdje je tu plemenitost namjere?

Jung-fu je napisao/la:Postoji razlika između bezkamatnog i nekreditnog, bezkamatno je kredit a nekreditno nije kredit.
Primarna emisija koja u sustav ulazi nekreditno zamišlja se pod kontrolom Republike. To je potreban novac kojeg Republika stavlja u opticaj. U zavisnosti od potrebne količine novca kojeg sustav traži nekreditni novac se daje neproizvodnom sektoru, dakle ponajprije u vidu mirovina i soc. dajavanja.
Taj novac dakle nema apriorni pritisak da se vraća natrag, jer nije kredit, već on završava uglavnom kod proizvođačkog sektora, kojem se utoliko može i smanjiti porezna presija, a stoga pada i skupoća rada ali i cijena proizvoda.

Vi se čini mi se previše opterećujete nomenklaturom. Novac koji ulazi u sustav u konačnici se uvijek vraća, bilo direktnim bilo indirektnim putem. Dakle u globalu, novac je uvijek kredit, samo vraćanje ne mora biti direktno. Bitno je da primarna emisija bude pod kontrolom države, da ne bude opterećena kamatom (inače nema smisla) i da bude usmjerena stvaranju novih - fizičkih - vrijednosti. Država koja ima nekreditni novac, a koristi ga zato da sama sebi plaća mirovinske fondove i socijalu nema baš puno smisla. Naravno da su te stvari bitne i idealno je da budu pod kontrolom države, ali one su u cijelom sustavu pomoćna stvar, a ne glavni pokretač. Država mora investirati primarno u projekte javne infrastrukture, te u istraživanje novih znanosti i tehnologija. Ekonomija koja nije u ekspanziji, stagnira i propada: fizički je nemoguće da čovjek samog sebe održi u zraku potežući se za žnirance. Dakle društvo kao cjelina mora imati za primarni cilj stvaranje novih vrijednosti, tj., širenje javnog dobra. Jednom kada to krene, sve ostalo slijedi, uključujući i novce za mirovine, koji se onda prirodno stvaraju unutar sustava i nije potrebno da država za njih direktno intervenira.

Jung-fu je napisao/la:S druge strane, u bankarskom sustavu potpune rezerve spekulacije su svedene na minimum, ili ih čak nema, jer sve spekulacije novcem imaju svoju bazu u fiktivnoj multiplikaciji koju dozvoljava bankarstvo djelomične rezerve.

To naprosto nije istina. I u sustavu nekreditnog novca, vi i dalje možete imati institucije s ogromnim asetima koji mogu biti iskorišteni za krajnje destruktivno ekonomsko ponašanje. Pa neće vam nekreditni novac sam po sebi levelirati razlike između bogatih i siromašnih, niti onemogućiti stvaranje moćnih interesnih skupina u društvu s ogromnim sredstvima.