Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Komentari vijesti

    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz pet kol 29, 2014 8:44 pm

    "ČESTITAM Vladi na novom rekordu" - riječi su kojima se ekonomski analitičar Željko Kardum gostujući u HTV-ovoj emisiji Hrvatska uživo osvrnuo na nevjerojatnu činjenicu da je hrvatska Vlada bezbrižna i stabilna unatoč tome što je BDP pao i 11. kvartal zaredom.
    > BDP pao 11. put zaredom, Hrvatska uz SDP nezaustavljivo tone, a Grčić poručuje: "Bit će bolje dogodine"

    "Pad BDP-a je očekivan. Čestitam Vladi na novom rekordu. Ne postoji u modernoj europskoj ekonomskoj povijesti, u posljednjih 50-ak godina, da se jedna vlada održala na vlasti, a da joj pri tome 11 kvartala za redom pada BDP. To pokazuje žilavost Vlade i pasivnost hrvatskog političkog života", smatra Kardum.

    Kardum je ocijenio kako Hrvatska ide prema bankrotu, a jedino što je upitno je - kojom brzinom jurimo prema dnu. Državni aparat je preskup, to pritišće gospodarstvo i gospodarska aktivnost pada, a padaju i potrošnja i BDP. Jedino što raste je nezaposlenost, a bez drastičnih rezova pomaka na bolje - nema.

    "Bez obzira što nam država obećavala, ako ima pad BDP-a toliko kvartala uzastopno, ide prema bankrotu. Država će ovakvim načinom sigurno doći u situaciju da neće biti za mirovine i socijalna prava. Nema dileme, nema izbora, mora se oštro rezati. Matematički možemo dokazati da nije upitno idemo li prema bankrotu, nego kojom brzinom", rekao je Kardum.


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/oborili-novi-rekord-u-modernoj-povijesti-nema-vlade-koja-je-zadrzala-vlast-uz-toliki-pad-bdpa/768321.aspx
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus ned kol 31, 2014 1:58 pm

    BDP može rasti jedino ako se stalno upumpava lova u sustav. Na koji način je stvar mogućnosti i znanja.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz ned kol 31, 2014 4:32 pm

    Currency Reform In Ancient Rome


    In the Western world, modern civilizations are often thought of in comparison to those of the ancient world. The Roman Empire is typically the first considered, and arguably the most natural reference point owing to its many achievements, complexity and durability. It stands in history, widely considered the high water mark of the ancient world; one against which contemporary political, economic and social questions can be posed. Much of the world is still living with the consequences of Roman policy choices in a very real sense, in matters ranging from the location of cities to commercial and legal practices to customs.


    The global economic downturn of 2008, in particular its monetary facet, readily invites comparison between the troubles of the modern world and those of the Roman Empire; just as Western currencies have declined precipitously in value since their commodity backing was removed in stages starting roughly a century ago, Roman currencies were also troubled, and present a cautionary tale.


    The Roman coin in use through most of the empire was the denarius, which demonstrated a persistent decline in value, starting from the time of transition from Republic to Empire, and continuing until its decimation during the Crisis of the Third Century AD. Although efforts by Diocletian taken after the monetary collapse are commonly associated with Roman economic reform, there were other efforts by earlier, lesser known emperors that suddenly and unexpectedly improved the silver content and value of the denarius. Firsthand accounts and archeological findings provide sufficient detail to allow examination of these short, if noteworthy, periods of voluntary restorative policies – and their architects.


    While popular interest typically fixes on such well known emperors as Julius Caesar, Nero, and Augustus, I seek to direct attention toward four lesser known emperors who undertook the improvement of the denarius.  These initiatives essentially constitute rare, temporary episodes of qualitative tightening, in contrast to the more common – and, in recent history, ubiquitous – policy of quantitative easing. The reformers were Domitian, Pertinax, Macrinus, and Severus Alexander. A necessarily concise summary of each one’s initiatives follows, with a brief review of the circumstances surrounding their administration and decisions.


    Domitian (September 81 AD – September 96 AD)


    The first noteworthy Roman currency reformer was Domitian, son of Vespasian and brother of Titus. He ascended in 81 AD, inheriting the problems associated with his forbear’s costly projects. Vespasian had undertaken large scale construction projects he thought necessary to repair the damage to many structures during the civil wars that raged throughout the late Republic.  In addition, he paid lofty financial incentives to regime-supporting historical writers and awarded pensions of up to 1,000 gold coins annually to a coterie of court intellectuals. Titus, his son and successor, was known for the initiation of lavish and elaborate games as well as for recompensing individuals struck by unexpected natural disasters, including the eruption of the volcano Vesuvius, the Great Fire of Rome, and those affected by the outbreak of war in Britannia. Together, Titus and Vespasian committed vast resources to the construction of the Coliseum; and, consequently, during the 12 years of their emperorship, the silver content of the denarius was reduced from roughly 94% to 90% purity.


    Despite that precedent, “Domitian was apparently very sensitive to the importance of capital and the benefits of stability derived from a credible and dependable money supply.”[1] Thus early in his reign, in a “dramatic and entirely unexpected” move that coincided with the end of hostilities in Britain and Chatti (Germany), he fired the Empire’s financial secretary. Historians speculate that this was either because the secretary considered Domitian’s plans to improve the currency quality “unwise” or because he’d allowed such “slackness to permeate the mint” in the first place.[2] Shortly thereafter, “in 82 – 84 AD Domitian improved the silver standard, and older coins averaging 88 to 92 percent silver were reminted into purer denarii (98 percent fine)”.[3]


    However, Domitian’s currency improvement effort was short-lived due to renewed foreign warfare. Between 85 and 89, fighting in Africa, Dacia (Eastern Europe), and Chatti again broke out, such that the “purer coins had scarcely entered the marketplace when [he], in mid-85, pressed for money to pay war bills, again changed the standard, reducing it to 93 percent fine”.[4]


    Domitian’s reign eventually devolved into tyranny and massive building projects echoing those of his brother and father, and culminated in a wealth confiscation edict so brutal that “it [became] fatal at th[e] time … to own a spacious house or an attractive property”.[5] In 96 AD, he was assassinated.


    Pertinax (January 193 AD – March 193 AD)


    For nearly a century after Domitian’s fall, the debasement of the denarius continued apace, and by 148 AD devaluations became ritually associated not only with the start of wars and public projects but with inaugural events and holidays as well.[6]


    At the beginning of Domitian’s reign, money supply was 60% of what it had been in 40 [AD], and about 70% of this level at the end of his reign, a range maintained throughout the reigns of the Antonines, until, under Commodus, money supply reached 700-800% above [that] initial level.[7]
    Commodus, whose twelve year regime saw among other things the re-introduction of Plebian Games – a pricey, nearly month-long festival of religion, art and sports – and an incredible expenditure of state funds in a massive, megalomaniacal campaign of self-indulgent iconography, was succeeded by Pertinax – a man of “propriety [and] economy” – whose 86-day rule starkly depicts the considerable risk that currency reformers undertook – and perhaps still do.


    [O]n the day of his accession, he resigned over to his wife and son his whole private fortune, that they might have no pretense to solicit favors at the expense of the state. He refused to flatter the former with the title of Augusta, or to corrupt the inexperienced youth … by the rank of Caesar … g[iving] him no assured prospect of the throne[.][8]
    In addition,


    [h]e forbad his name to be inscribed on any part of the imperial domains, insisting that they belonged not to him, but to the public. He melted the silver statues which had been raised to Commodus … s[elling] all his concubines, horses, arms, and other instruments of pleasure. With the money thus raised, he abolished all the taxes which Commodus had imposed.[9]
    On the heels of that, Pertinax “carried out an extraordinary … coinage reform that returned the denarius to the standard of Vespasian.”[10] It revalued the denarius from 74 to 87% silver by weight on new coins, several mintings of which were emblazoned with the motto “MENTI LAVDANDAE” (“noteworthy good sense”), and most significantly featured not his or another emperor’s visage but Ops, the Roman personification of wealth. In addition to this, Pertinax simultaneously embarked upon a fiscal rehabilitation program, the centerpiece of which were large budget cuts targeting the Roman military; he began by cancelling the customary bonus paid to soldiers by newly-seated emperors.


    In a remarkably short of time, Pertinax gained “the love and esteem of his people.”[11] But his cuts to the military were deep and far reaching, and his urge to settle disputes with enemies rather than fight them out enraged the soldiery. “A hasty zeal to reform the corrupted state … proved fatal” for him. [12]. On the 86th day of his rule, his personal guard betrayed him and mutinied, gathering at the imperial domicile. Though other guards urged him to safety, “instead of flying, he boldly addressed them” – and fell beneath their swords.[13] Rome’s “Age of Inflation” had thus begun.


    Macrinus (April 217AD – June 218AD)


    Gibbons describes Caracalla, who ruled for 19 years, as “the common enemy of mankind” for the incredible number of massacres and persecutions, as well as economic destruction, which occurred during his tenure.[14] He devalued the denarii from 1.81 grams of silver to 1.66 and introduced a new coin, the antoninianus: ostensibly a “double denarius” but actually weighing 2.6 grams of silver instead of the implied 3.3 grams. Additionally, he increased tax revenue by making all freemen in the Empire citizens and commissioned the construction of a number of massive, exorbitant bathhouses. And, most unsurprisingly, he raised the pay of the military, granted them new and expanded benefits, and launched a war against the Parthian Empire.


    Macrinus, a member of Caracalla’s staff, became emperor after his assassination – to which, by some accounts, he was a co-conspirator. From the start, he made clear his concern with “prioritiz[ing] public faith over the generation of a sufficient amount of cash” for the Roman state.[15] During his short reign, he made the conscious choice to raise the purity rate of silver from Caracalla’s debased 1.66 grams of silver to above the level extant when Caracalla was installed – 1.82 grams – and demonstrated an inclination toward diplomacy versus combat. When the Persians challenged the Roman army, Macrinus “tried to make peace with the Persian king” and “s[ent] back [their] prisoners of war voluntarily.”[16] Consequently, he incurred the resentment of soldiers and further enraged them by introducing a pay system which paid them according to their rank and time-in-service.


    In summary,


    [t]he increased silver content was clearly beneficial for the state, as it would instill more confidence among its recipients and presumably still inflation … [but] the major problem, of course, was Macrinus’ attempt at military reform … [T]he army would not stand for a curtailment of privileges, even among new recruits. So while Macrinus’ plan was … fiscal responsibility in the state, the strength of the army was too great to allow for it … [and] paved the way for Macrinus’ downfall.[17]
    Dissent soon erupted within the ranks and military forces, in a coup, elevated 15-year-old Elagabalus as the new emperor; a battle ensued between Elagabalus supporters and Macrinus loyalists. Macrinus’ forces were routed, and he was captured and executed.


    Severus Alexander (March 222AD – March 235AD)


    The new Emperor Elagabalus presided until his 18th birthday, profoundly debasing the denarius and squandering monstrous sums from the public treasury. “No fouler…monster” wrote the poet Ausonius, “ever filled the imperial throne of Rome”.[18] After his assassination, his cousin Severus Alexander rose to power. And


    [b]y the time that Alexander ascended the throne the question of the coinage, long acute, had become critical. Looking backwards one may see two centuries of fraud that the debasement of money had gradually but surely proceeded; in the future something little short of national bankruptcy awaited the Roman world unless measures were forthwith adopted to ward off [that] evil day.[19]
    Yet in a different strategy from Domitian’s, Alexander initially reduced the silver content of the denarius from 1.41 grams to 1.30 grams, and some years later not only raised it back to the old standard, but far beyond that to 1.50 grams; a quality it had not seen in decades. He


    restored the tarnished reputation of imperial money by improving the denarius and striking the first substantial numbers of brass sestertii and copper assees in a generation … they were well-engraved, struck on flans of traditional size and weight, and, as money, the equal of their more elegant ancestors.[20]
    He reduced taxes and attempted through various means to end the “singular system of annihilating capital and ruining agriculture and industry [which] was so deeply rooted in the Roman administration”.[21] At the same time, though, he subsidized literature, art and science and socialized education.


    When invaders from Gaul threatened the Empire, Severus Alexander attempted to buy them off rather than engage in a pitched, costly battle. This, once again, angered the legionnaires, who elevated General Maximinus as the new emperor. The military rebelled and, like Pertinax and Macrinus before him, Alexander Severus was executed.


    Over the next three years, Maximinus doubled soldiers’ pay and waged nearly continual warfare. Taxes were raised, with tax-collectors empowered to commit acts of violence against delinquent or reluctant payers, as well as to summarily confiscate property for citizens in arrears.


    Over the next five decades,


    [e]mperors … debased the silver currency and raised taxes during what they perceived to be a temporary crisis, expecting windfalls of specie from victory, but war had changed from profitable conquest to a grim defense … The Roman world was treated to the spectacle of imperial mints annually churning out hundreds of millions of silver-clad antoninaniani by recycling coins but a few years old [which] removed older coins from circulation and destroyed public confidence in imperial moneys.[22]
    Characteristic of all monetary collapses, as the denarius rapidly withered into a billon trinket Roman citizens developed odd, if essential, skills – the most noteworthy of which were extracting the thin silver coating from otherwise worthless coins and fluency in the social language of monetary failure: barter.


    Epilogue


    Comparing modern challenges and policy responses to those of remote times is an attractive but precarious enterprise: every generation, let alone culture and era, breathes a unique psychological oxygen. Nevertheless, in this case the exercise yields several potentially valuable insights.


    First, what can we say about the reformers? Why did select figures, in an era admitting no formal economic theories and within which the interaction of supply and demand was attributed to superstitious causes or conspiracies, occasionally shore up their currency?


    It is notable that all of the reform-minded emperors possessed germane backgrounds and experience: where the majority of Roman emperors had pre-ascension careers in politics or the military, Domitian grew up in a family known for banking; and despite the inglorious end of his incumbency (when maintaining power came to trump sense and experience) his initial


    concern with finance, with a stable currency, and an awareness of reciprocity in business and trade dealings as demonstrated in instruments such as his Vine Edict, reflect his continuation of a tradition of financial sensibility, more in keeping with a business house, than with the traditions of [elites] valued by Senators and expected of Emperors.[23]
    Most fascinatingly,


    [w]hile still a Caesar, Domitian had published a work on coinage … which Pliny the Elder … had cited as a source.[24]
    Macrinus was the first non-senatorial emperor, and had years of both financial training and experience; he served as the administrator of the massive Flaminian Road project. Later in his pre-political career, he was personally selected to manage the personal wealth of the imperial family under the emperors Caracalla and Geta. Pertinax had spent years in business as well as teaching, and his time as a merchant led him to the belief that “[e]conomy and industry … [were] the pure and genuine sources of wealth”[25]


    Alexander Severus became emperor at 13. It is difficult to hypothesize as to what may have led him to enhance the denarii – and so strongly – but one may speculate that his closest advisors, his mother and grandmother, drew from years of experience in Roman booms and busts.


    One also notes that each of the reformers came after particularly egregious debasers: Domitian after Vespasian and Titus; Pertinax after Commodus; Macrinus after Caracalla; and Severus Alexander after Elagabalus. It seems as if each deduced the connection between his predecessor’s profligate monetary (and, indeed, fiscal) policies and the consequent economic crisis, choosing to reverse the afflux.


    Summarizing Macrinus’ efforts, but no doubt broadly applicable, is this synopsis:


    The exact motivation … for coinage reform [efforts in the Roman Empire] is in general a little hazy … attempts at reforming the coinage standards could reflect the distrust that the … population had for the imperial currency … [a]nother possibility is that [the reformers] wanted to fit into a monetary tradition that was considered responsible … [or] felt a desire to distance themsel[ves] from the policies of [their] predecessor[s] … [as many] were a simple overturning of [prior emperors] destructive economic measures.[26]
    In consummation, were these episodes in qualitative tightening successful? Obviously, brief respites in the systematic debasement of the denarius delayed the eventual, yet perhaps inevitable, monetary emergency. More analytically, though, one hint lies in the architectural analysis of lost, donated, and hoarded coins, in that


    coins lost casually on sites are equivalent to small change lost today [in that] more were lost as their numbers mounted and purchasing value plunged due to debasements … [C]asual losses and hoards, then, can document shifts in patterns of circulation both within and beyond imperial frontiers.[27]




    vise na linku 


    http://www.zerohedge.com/news/2014-08-31/currency-reform-ancient-rome
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Male tajne guvernera ECB-a

    Postaj  Nostradurus ned kol 31, 2014 9:52 pm

    http://www.business.hr/ekonomija/euro-od-marke-prema-liri-i-francuskom-franku-148542
    >>Zato će ESB "sa svim raspoloživim sredstvima" potaknuti inflaciju u zemljama zone eura, rekao je Draghi.
    Drugim riječima, ubrzo bi mogla postati realnost da će se ESB upustiti u masovni otkup vrijednosnica o čemu se do sad samo teoretski raspravljalo. Što ništa drugo ne znači nego da će Draghi posegnuti za tiskarskim strojevima novčanica ako središnje banke ne ispune ciljanu inflaciju. A Drahi u ovom trenutku polazi od pretpostavke da središnje banke to neće moći ostvariti.<<
    -----------
    Otkup državnih obveznica je mjera kojom se bezvrijedni papir vjerovnika pretvara u novac, a dug starog vjerovnika prenosi na ECB. Tko tu koga spašava? Država je i dalje dužna samo ovaj puta prema ECB-u, a bivši vjerovnik je dobio glavnicu i kamate. Mislim da ta mjera ide na ruku tim vjerovnicima. To ispada da ćemo mi puniti džepove kapitalista i očekivati da će oni krenuti trošiti dobivenu zaradu?? Mislim, koja je to debilana? Lova je već završila kod bogataša. Privreda se pokreće kada običan narod i država troši novce. Možda bi taj otkup obveznica dao signal državama da se pojačano zaduže. Međutim, kako kada ne smiju ići preko određenog limita. Dakle, ostaje 500 miliona ovaca (i poduzeća) koje bi trebale shvatiti da će svojim zaduživanjem i potrošnjom pokrenuti sa mjesta zapeli projekt korporacija - EU..ropu. Evo, naš dragi Todorić je već dao svoj prilog i debelo se zadužio. Sad ste vi na redu. Ako ne počnete mahnito trošiti, propasti će korporativan EU i sve beneficije s kojima su vas namamili u tor. Vi ćete naravno ostati bez imovine kada dađu krediti na naplatu. Ali takav je život. Kako bi drugačije kapitalisti mogli kupiti vašu imovinu, ako vi nemate financijske probleme? Znači sve ima svoju svrhu. Vi imate svijetlu ulogu u svem tome - dajte svoju imovinu za sve veće bogatstvo malobrojne manjine. A ako niste zadovoljni, imate udrugu Franaka i udruga za zaštitu potrošača pa lijepo punite džepove advokata da vam istjera pravicu u kojoj će "vuk biti sit i ovce na broju". Pa kako naivno može biti očekivanje da će običan čovjek uspjeti pokriti svoje troškove i nešto uštedjeti. To povlači za sobom da u sustav dotiče novac ali bez duga! Dobro jutro loši matematičari!


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz pon ruj 01, 2014 9:33 am

    Goran Vojković: Evo što bi značio bankrot Hrvatske

    ZADNJIH dana po dnevnim novinama ponovno naširoko gluposti tipa kako će "Hrvatska bankrotirati", uz nabrajanje katastrofičnih posljedica istog. Kao prvo i prvo, država uopće ne može bankrotirati – nad državom se kao suverenim entitetom ne može napraviti stečajni postupak, piše Goran Vojković za Dubrovački dnevnik.


    Država samo izjavi da privremeno ne može servisirati svoje obveze. I to je to. Dogodilo se Jugoslaviji 2-3 puta u 70 godina, svi stariji od 40 su takav događaj doživjeli, i nije se radi toga raspala, nego iz drugih razloga. Dogodilo se i drugima, Grčkoj i više od nekoliko puta. Čak i naš izraz "dužan k'o Grčka" je vezan za jedan takav "bankrot" negdje s kraja pretprošlog stoljeća. Pa Grčka je tu i dalje. I uza svu krizu, standard joj je viši nego u dobrom broju drugih EU članica. Osim toga, mi uopće (još) nismo visoko zadužena zemlja i možemo se uredno zaduživati još godinama.


    Dati kredit državi je najsigurniji kredit uopće


    Pitate se zašto? Zašto će netko davati kredite Hrvatskoj, uredno i relativno bez problema, samo uz sve veću kamatu. Jednostavno je – dati kredit državi je najsigurniji kredit uopće. Taj kredit ne samo da nadživi političke promjene, već nadživi i državu samu. Malo se reprogramira, malo se otpišu kamate, ali općenito što imate više problema s vraćanjem – u konačnici više platite. Tako smo nema puno godina, ako se ne varam, tek u ovom stoljeću, vratili zadnji dug Kraljevine Jugoslavije. One iz doba druga Tita još vraćamo. Čak i ako imate tektonske promjene društvenog sustava pa i promjene granica, Međunarodni monetarni fond i Banka za međunarodna poravnanja će vam uredno izračunati vašu ratu. Kao što su uredno to napravili nakon što se Jugoslavija raspala – svaka nasljednica je uredno dobila svoj dio duga i uputu kako i kada ga vratiti. Dakle, dug države se veže za teritorij i ljude koji žive na teritoriju onih koji su kredit uzeli. Pa će netko, možda oko 2100. i neke godine vratiti koji današnji kredit. S kamatama, u trostrukom iznosu.


    Nije to ni dug države, ni dug vlade, već dug budućih generacija


    Uzimanje kredita od strane države je ništa drugo nego zaduživanje ljudi koji će jednog dana živjeti na području na kojem mi živimo. Nije to ni dug države, ni dug vlade, već dug budućih generacija koji budu gledali dalmatinske planine i slavonske nizine. Uzimajući kredit danas, zadužujemo njih.


    Drugo važno, vezano za "bankrot države", jest ono što se onda događa – kako neki prihodi ipak postoje, porezi se i dalje sakupljaju, ljudi ipak i jedu i piju i kupe gorivo, pa evo bude i koji turista došao te ponešto potrošio – takav scenarij, nemogućnosti otplate dugova, pa onda i vrlo teškog daljnjeg zaduženja, znači samo "reset" javnih davanja na nižu razinu. U hrvatskim uvjetima to znači pad proračunskih plaća i  ne zaboravimo mirovina, jer se iste, kako premalo ljudi radi i uplaćuje u fondove, uvelike isplaćuju izravno iz proračuna. U našem hipotetskom slučaju, gledano prema dosadašnjem iskustvo, to će se raditi kako se i sve radi u Hrvatskoj – a to znači linearno, uzmi svakome 5, 10, 20% prihoda ili mirovine. No, u tom slučaju bježe oni koji mogu: liječnici, profesori tehničkih fakulteta, inženjeri, kvalitetni projektni menadžeri, pa i dobri mehaničari, kuhari i keramičari – paradoksalno država se "bankrotom", tj. nesustavnim rezanjem javnih rashoda rješava upravo onih kategorija ljudi potrebnih državi da bi proizvodila proizvode visoke dodatne vrijednosti, od tehnologije do ručkova koji se mogu naplatiti 100 € po osobi.


    Imamo to dijelom i sada: ako dobar informatičar, koji ima znanja i želje i volje voditi tim od 10-20-30 ljudi traži 15.000 kn plaće, da se okrenete na trepavice kao poslodavac ne možete mu toliko dati, jer je ukupni bruto uz ovakve poreze dosta preko 30.000 kuna. I kada takav ode – niste ostali bez jednog i bez poreza i doprinosa koje on nosi. Ostali ste bez cijelog tima kojega će ovaj stvarati u Dubaiju ili Torontu ili Londonu, dakle bez poreza i doprinosa za 30 ljudi. To je brat-bratu, 100.000 kuna mjesečno manje za mirovine, zdravstveno i druge javne potrebe. A ja evo prvi znam trojicu takvih koji su otišli vani. I pune nečije tuđe proračune.


    Srednja klasa će praktično nestati


    Nakon par ciklusa "bankrota", država će doći na svoj optimum - gdje će se stvari "izravnati", s vrlo malim razlikama u plaćama između ljudi, osim malog broja iznimno bogatih, recimo s mirovinama od 150 i plaćama od 300 €, u zemlji koja će živjeti od turizma, izvoza trupaca i slično. Uostalom, plaće u Kini rastu, netko će sutra trebati i jeftine košulje šiti za bogate Kineze. Srednja klasa će praktično nestati. Moguće da će dobar dio Hrvata biti čak i sretan takvim scenarijem, neće vidjeti da susjed ima više. Oni bogati će se uredno skloniti s vidika javnosti – kao što je to radila partijska vrhuška sa svojim vilama i lovištima prije 1990. godine, nije da nemamo iskustva.


    Pravna narav državnih dugova je za dužnika vrlo zeznuta. Firma može u stečaj, nakon toga i vlasnik i direktor i radnici mogu pokušati nešto novo. Kada je dužnik fizička osoba, dug postoji dok je živa – nasljednici ne moraju prihvatiti nasljedstvo (pa time ni dugove), a u našem pravu i kada prihvate nasljedstvo ionako odgovaraju za dugove do iznosa naslijeđene imovine.


    Za razliku od toga, državni dugovi su teritorijalno, pa doslovno i genetski nasljedni. Stavite ih u neki vremenski okvir – recimo 60 ili 80 godina, otpišite jedan dio, pa rastegnite kamate, pa reprogramirajte – i kao onaj tko je dao kredit uvijek dobivate. Još dodatno, za zemlju tipa Hrvatske kredit ćete dati uz dobre kamate, koje baš i omogućavaju da uz sve to na kraju zaradite. Sva iskustva govore da na kraju kreditori uredno dobro prođu, baš radi te "vječnosti" državnih dugova koja se ne može negirati i koja njih čini sasvim drugačijim od kredita stanovništvu ili privredi. Bilo je istraživanja koja su pokazala da je Afrika za vrijeme dužničke krize u biti uza sva otpisivanje i „bankrote“ u biti više vraćala nego dobivala…


    Izuzimam slučajeve kao što je npr. ruski otpis kubanskih dugova, jer su ti i dati iz političkog razloga, pa je i otpisivanje političko.


    Naravno, nije svaki dug loš dug – ako uzmete kredit da bi hotel imao dvije zvjezdice više, ako država uloži u neku infrastrukturu koja će sutra donositi novce – to je "zdrav" dug koji se vraća sam. Ali ono na što mi trenutno trošimo – to je dug za dnevnu potrošnju, zaduživanje budućih generacija da bi današnja živjela bez potrebe za reformama.


    Zato, da zaključimo, učite djecu jezike – vaša djeca i unuci nemaju nikakve moralne odgovornosti vraćati dugove za koje nisu odgovorni i koje su napravile prošle i sadašnje generacije. I učite ih zanimanja koja su globalno zanimljiva i gdje mogu raditi od Austrije do Australije. A ako vam dođe neki "zabrinuti" (naravno zabrinut za sebe!) i kaže kako je eto nemoralno da vaša djeca odlaze, a dobila su "besplatno" školovanje – samo pogledajte vlastiti odrezak od plaće i koliko mjesečno dajete za poreze i doprinose i pogledajte račune i koliko dajte za PDV – to školovanje svoje djece ste uredno platili i preplatili. I slobodna su otići bilo gdje, gdje ih netko nije već i prije njihova rođenja zadužio.


    Državni dug je da ponovimo, samo uzimanje iz usta budućih generacija kako bi sadašnje arčile. U velikom stilu.


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/goran-vojkovic-evo-sto-bi-znacio-bankrot-hrvatske/768665.aspx



    Ja bi dodao da suprotno njegovom misljenju ja smatram da je bankrot drzave moguc. Zajdeno sa likvidacijom drzave i nuliranjem svih financijskih obaveza kao pravno neosnovanih. Uz (naravno) sudenje ljudima odgovornim za prevaru (piramidalnu shemu / ponzijevu shemu).
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Kuda ide Škotska

    Postaj  Nostradurus uto ruj 02, 2014 6:18 pm

    >>Potencijalno odvajanje Škotske moglo bi povući niz ozbiljnih posljedica, među kojima su najvažnije one ekonomske, a i postavlja se pitanje može li Škotska samostalno preživjeti bez velike količine sredstava koje dobiva iz državne blagajne. <<
    Čini mi se da škoti ne znaju u što se upuštaju. Moglo bi im se lako dogoditi da završe u velikim dugovima i bankrotu. Vjerojatnost za drugi scenario je poprilično mala.

    http://vijesti.hrt.hr/sve-veci-broj-stanovnika-podupire-neovisnost-skotske


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz uto ruj 09, 2014 12:17 pm

    CRNO TRŽIŠTE Tko je zarađivao na ratu u bivšoj Jugoslaviji: Uz pravi rat, vodio se i rat za devize


    DRUGAČIJI pogled na problematiku štediša Ljubljanske banke: Slovenija je izvlačila devize iz drugih republika, pa im potom prodavala oružje za devize
    Na dnu članka možete pogledati dokumente o zamjeni deviza za kupovinu oružja preko Promdei banke u Zagrebu i na crnim tržištima Jugoslavije uz pomoć albanskih kriminalnih struktura

    Uz pravi rat, vodio se i rat za devize

    Presuda velikog senata Europskog suda za ljudska prava u sporu Ališić i drugi nakon mnogo je godina konačno razotkrila kršenje ljudskih prava inozemnih štediša od strane Republike Slovenije, a pogotovo njezinih bankara povezanih s visokom politikom. Mnogi koji su tada donosili sporne odluke, a zagovaraju ih i danas, posljednjim napisima u kolovozu u dnevniku Delo pokušavaju opravdati odluke  o odbijanju isplate neprenesenih deviznih pologa štediša Ljubljanske banke izgovaranjem na tadašnje financijske okolnosti i na raspad jugoslavenske federacije sa svim nejasnoćama koje je on donio, kao i drugim tezama kojima očito pokušavaju preusmjeriti pozornost. Tek je nekadašnji rektor Sveučilišta u Ljubljani dr. Jože Mencinger svojim 18 godina starim člankom ukazao na to da se radilo o nemoralnoj, pravno pogrešnoj i gospodarski štetnoj odluci. Europski sud mu je dao za pravo.
    Za bolje razumijevanje tadašnjih okolnosti, kao i za bolje razumijevanje presude Europskog suda za ljudska prava kojom su bile osuđene Slovenija i Srbija, te pogotovo za bolje razumijevanje reakcije oštećenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, potrebno je osvijetliti tadašnje prikrivene i stvarne događaje u ratnim i poluratnim okolnostima u koje je preko svojih tajnih službi bila aktivno upletena i Republika Slovenija.

    Devize su naime bile tada, pored zlata, u raspadajućoj Jugoslaviji jedino povjerenja vrijedno platežno sredstvo. Nedostajalo ih je posvuda. Zbog sve bliže vojne intervencije paravojnih skupina pod nadzorom srpskog vođe Slobodana Miloševića i sve više prosrpski orijentirane Jugoslavenske narodne armije (JNA), sve su ugrožene republike, pogotovo Hrvatska i BiH grozničavo trebale devize za kupovanje oružja, streljiva i druge vojne opreme za obranu.
    No ipak je Slovenija u svemu tome imala vlastite ciljeve i politiku, a uz pomoć tajnih službi djelotvorno ih je i ostvarivala. Pri tome je aktivno tražila devize i uspješno ih izvlačila s teritorija Hrvatske i BiH.   

    Afera Grubelič i singapurske puške

    Godine 1990. u Sloveniji je izbila afera koja je odjekivala po čitavoj Jugoslaviji. U Grosuplju su se okupljali prevareni kupci automobila kojima je poduzetnik Sandi Grubelič nudio na leasing automobile zapadnih proizvođača, iako samo u zamjenu za konvertibilne novčanice. Od 7800 kupaca bilo je samo 1700 sretnika koji su dobili željeno vozilo, osam stotina njih dobilo je povrat novca, a drugi su ostali i bez auta i bez deviza. Sandi Grubelič bio je kasnije osuđen na zatvorsku kaznu iako je nikada nije izdržao u cijelosti.
    Ali novinar Primož Kališnik već je u prosincu 1990. U Delu Plus razotkrio pravu pozadinu neobične poduzetničke ponude. S tim je devizama, naime, Slovenija u inozemstvu kupila singapursko oružje i streljivo koje je u Sloveniju uz pomoć Izraela stiglo koncem 1990, kad je u Kočevskoj Reki trebalo “zamirisati na slovensku vojsku”. Devize kojima je plaćeno to oružje dakle nisu bile samo slovenske, nego su ih ne znajući i nehotice priskrbili i mnogi prevareni kupci iz drugih jugoslavenskih republika. 

    Pet milijuna maraka iz zagrebačke SDK

    Slijedili su novi podvizi. Iz hrvatske riznice slovenski su organi u ljeto 1991. izvukli više milijuna maraka gotovine. U ožujku 1991. tadašnja je slovenska skupština odobrila 400 milijuna dinara za kupovinu oružja  i taj je novac iz proračuna  preko Slovenske investicijske banke (SIB) proslijeđen međunarodnom trgovcu oružjem Nikolaju Omanu. On je bio tada glavni dobavljač oružja za Sloveniju, prodavao je oružje i Hrvatskoj, kasnije je surađivao s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem. Prva isplata iz proračuna bila je izvršena 9. srpnja 1991. Dan kasnije s Omanovog računa uplaćeno je 136 milijuna dinara na račun Promdei banke u Zagrebu, prve privatne banke na području nekadašnje Jugoslavije. Vodio ju je razvikani bankar Ibrahim Dedić koji je 1999. godine poginuo u atentatu. Njegovo ubojstvo do danas nije razjašnjeno.

    Dedić je u sljedećim danima novcem iz slovenskog proračuna financijskim makinacijama u zagrebačkoj poslovnici Službe društvenog knjigovodstva uspio dignuti oko 5 milijuna njemačkih maraka koje su naoružani slovenski vojni specijalci uspjeli prenijeti u Sloveniju Nikolaju Omanu kojem su devize trebale za kupovinu oružja za Sloveniju.
    Hrvatska policija je uskoro zatim pokrenula kriminalističku istragu i zamolila slovenske kolege za pomoć. Umjesto pomoći u istraživanju gospodarskoga kriminala slovenska je policija osmislila plan kako ometati hrvatsku istragu. Istraga nikad nije bila uspješno zaključena, ali hrvatska strana vjerojatno dobro poznaje pozadinu malverzacije.

    Zamjena dinara za devize na crnim tržištima po Jugoslaviji 

    I što se dogodilo s preostalih više od 250 milijuna dinara iz slovenskog proračuna? Prema svjedočanstvu sudionika kojega su ispitivali slovenski kriminalisti, u ljeto 1991. uz pomoć albanskih kriminalnih struktura te su dinare mijenjali u konvertibilne valute po crnim tržištima na području tadašnje Jugoslavije. Njegove tvrdnje potvrdili su i drugi sudionici. Tako su proračunskim novcem preplavili crno tržište, domaćinima koji su se borili da prežive umjetno su digli tečaj, dobivene devize su dovezli u Sloveniju i njima plaćali kupovinu oružja, najčešće međunarodnom trgovcu oružjem Konstantinu Dafermosu koji je poslovao u Beču.

    Bilo je i više takvih posezanja u financijsko područje Hrvatske i BiH koje su već bile pod ratnim napadima srpskih snaga. Po isteku brijunskog moratorija 8. listopada 1991. Slovenija je uvela tolar, a jugoslavenske dinare maknula iz opticaja. Ali dinarske novčanice nisu posve uništili nego su ih u četiri kamiona od kojih je svaki prenosio tri tone novčanica u manjim apoenima, prevezli u Hrvatsku i BiH gdje su iznova kupovali devize na crnom tržištu. Kasnije su s takvim istim postupkom nastavili pripadnici hrvatskih tajnih službi u BiH: kupovali su devize jugoslavenskim dinarima koje je Hrvatska maknula iz opticaja.
    Slovenija je planirano i smišljeno izvlačila devize od stanovnika Hrvatske i BiH, a te su države nužno trebale devize za kupovinu oružja za obranu. Najlakše ga je tada bilo kupiti u Sloveniji, jer je Savjet za obranu pod vodstvom Milana Kučana odobrio prodaju oružja i streljiva iz skladišta JNA koje su osvojile slovenske snage. Radilo se o više desetaka tisuća tona oružja i streljiva. Samo vrijednost streljiva bila je procijenjena na pola milijarde tadašnjih američkih dolara. 
    Operativno, prodaju su vodili ministri Janez Janša i Igor Bavčar, sudjelovale su tajne službe Vomo i VIS koje su vodili Andrej Lovšin i dr. Miha Brejc.
    Oružje koje su tada prodavali u ime države Slovenije nije bilo njezino vlasništvo, nego vlasništvo JNA, dakle jugoslavenske federacije, i kao takvo bi moralo biti predmet ostavinskih rasprava. Zarade u ratu bile su iznimno velike, a deseci milijuna dolara i maraka nestali su na bankovnim računima u inozemstvu.

    Veliki razmjeri deviznih plaćanja

    Danas kada ima mnogo slovenskih poduzeća i financijskih holdinga koji su zaduženi za više stotina milijuna eura, navedeni iznosi ne čine se visokima. Ali o kolikoj se imovini zapravo radilo može objasniti podatak da je pri uvođenju tolara 8. listopada 1991. Slovenija imala samo 170 milijuna dolara deviznih rezervi. Samo u razdoblju od lipnja 1991. do travnja 1992. Slovenija je za pet brodova punih oružja koje su pristale u kopersku luku platila najmanje 47,1 milijuna američkih dolara. Mnogo kupljenog oružja kasnije su s dobitkom preprodali na hrvatska i bosansko-hercegovačka ratišta. Prodavali su ga za devize. U uredu direktora Voma Andreja Lovšina u jednom je razdoblju bilo pohranjeno čak 40 milijuna maraka gotovine.
    Na računu međunarodnog trgovca oružjem Konstantina Dafermosa u mađarskoj banci između rujna 1991. i rujna 1993. skupilo se više od 80 milijuna dolara uplata iz Slovenije, Hrvatske i BiH koje su potom prenijeli poljskim i ukrajinskim prodavačima oružja. Prihod u visini od 13 milijuna dolara završio je u jednom od panamskih poduzeća. Dafermos je bio i osobno povezan s utjecajnim osobama iz Slovenije. U Panami je već 1989. godine ustanovio neko drugo poduzeće, zajedno s “ocem”koncerna Gorenje Ivanom Atelškom.
    Milijuni maraka za oružje iz skladišta JNA koje je bilo prodano u ljeto 1991 prema dogovoru slovenske i hrvatske vlade bili su uplaćeni nekadašnjoj podružnici poduzeća Iskra u švicarskom Zürichu. O kako visokim gotovinskim iznosima se radilo, potvrdili su njemački kriminalisti koji su ispitivali poslovanje “humanitarne organizacije” Third World Relief Agency (TWRA) sa sjedištem u Beču. Za pomoć Bošnjacima islamske su države između godine 1992. i 1995. na račune BiH uplatile više od 200 milijuna dolara. Od te je svote više od 80 milijuna u gotovini digao ovlašteni izaslanik predsjednika BiH Alije Izetbegovića Hasan Čengić koje tim novcem kupovao oružje i u Sloveniji.   

    Nesmiljeni rat za devize

    To je manji dio tadašnjih tajnih djelatnosti koje ukazuju na to da se na području nekadašnje Jugoslavije bio ljuti boj za imetak, ponajviše u obliku deviza. Slovenija i Srbija pri tome su bile uspješnije. Slobodan Milošević i njegovi privilegirani “poslovnjaci” uspjeli su prenijeti stotine milijuna dolara na Cipar. Slovenski trgovci oružjem ratne su profite radije sakrili u Švicarskoj i Austriji. Nakon rata, bijeg kapitala iz čitave regije u inozemne banke i porezne oaze nastavio se.

    Gordijski čvor deviznih pologa štediša Ljubljanske banke tek je ljetos uspio presjeći Europski sud koji je presudio da je Slovenija kršila ljudska prava inozemnih štediša. No pozadina rata za devize koji se odvijao u najstrožoj tajnosti, objašnjava dublje uzroke za neuređene i teške odnose među nekadašnjim republikama Jugoslavije.
    Današnje vanjskopolitičke poteze Hrvatske i Bosne i Hercegovine i njihova tvrda pregovaračka stajališta do Slovenije treba pokušati sagledati i u svjetlu gore navedenih aktivnosti slovenskih tajnih službi koje hrvatski i bosanskohercegovački žitelji poznaju – jer su ih iskusili na vlastitoj koži. Problematiku deviznih štediša i presudu Europskog suda za ljudska prava nije moguće u cijelosti razumjeti bez pozadine djelovanja tadašnjih političkih elita i s njima povezanih obavještajnih službi. 
    Najveća je ironija da su upravo državljani Hrvatske i Bosne i Hercegovine priskrbili značajan dio deviza s kojima je Slovenija u inozemstvu kupovala oružje i streljivo koje je potom prodavala upravo njima – i opet za devize. Račune za to ponovno će platiti državljani Slovenije.

    Prijevod na hrvatski: Irena Miličić
    Više o autoru: Blaž Zgaga  je samostalni novinar iz Slovenije i suautor trilogije U ime države .


    vise


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/crno-trziste-tko-je-zaradjivao-na-ratu-u-bivsoj-jugoslaviji-uz-pravi-rat-vodio-se-i-rat-za-devize/770207.aspx
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz uto ruj 09, 2014 12:48 pm

    Present-Day Empires

    Again, the events above are not taught to schoolchildren as being of key importance in the decline of empires, even though they are remarkably consistent with the decline of other empires and what we are seeing today. The very same events occur, falling like dominoes, more or less in order, in any empire, in any age:



    • The reach of government leaders habitually exceeds their grasp.
    • Dramatic expansion (generally through warfare) is undertaken without a clear plan as to how that expansion is to be financed.
    • The population is overtaxed as the bills for expansion become due, without consideration as to whether the population can afford increased taxation.
    • Heavy taxation causes investment by the private sector to diminish, and the economy begins to decline.
    • Costs of goods rise, without wages keeping pace.
    • Tax revenue declines as the economy declines (due to excessive taxation). Taxes are increased again, in order to top up government revenues.
    • In spite of all the above, government leaders personally hoard as much as they can, further limiting the circulation of wealth in the business community.
    • Governments issue bonds and otherwise borrow to continue expansion, with no plan as to repayment.
    • Dramatic authoritarian control is instituted to assure that the public continues to comply with demands, even if those demands cannot be met by the public.
    • Economic and social collapse occurs, often marked by unrest and riots, the collapse of the economy, and the exit of those who are productive.
    • In this final period, the empire turns on itself, treating its people as the enemy.



    The above review suggests that if our schoolbooks stressed the underlying causes of empire collapse, rather than the names of famous generals and the dates of famous battles, we might be better educated and be less likely to repeat the same mistakes.


    vise na linku


    http://www.zerohedge.com/news/2014-09-08/how-empires-end
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Pomoć Švicarske od 45 mil. CHF Hrvatskoj

    Postaj  BUBI sri ruj 10, 2014 11:16 am

    Jeli pomoć Švicarske od 45 mil. CHF za Hrvatsku primjer jednokratnog nekreditnog novca?
    Ako jest kako bi ga gosp. Nostradurus primijenio u hrvatskoj ekonomiji?


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarska-ce-hrvatskoj-pomoci-s-45-milijuna-franaka/770515.aspx
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus čet ruj 11, 2014 1:23 pm

    BUBI je napisao/la:Jeli pomoć Švicarske od 45 mil. CHF za Hrvatsku primjer jednokratnog nekreditnog novca?
    Ako jest kako bi ga gosp. Nostradurus primijenio u hrvatskoj ekonomiji?


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarska-ce-hrvatskoj-pomoci-s-45-milijuna-franaka/770515.aspx

    Iz ovoga možemo zaključiti da postajemo zemlja trećeg svijeta - nerazvijena, čim nam treba pomoć izvana.

    Makroekonomski gledano, mi smo mogli i sami stvoriti kune, ali smo si to zakonom zabranili. Praktično to nije baš nekreditni novac, nego novac izdan na temelju deviznog pologa. Nekreditni novac u izvornom smislu nema podlogu u stranom novcu ili zlatu, nego u domaćoj proizvodnji. Nekreditni novac stoga ne može biti konvertibilan u devize koje imaju kupovnu moć za strane proizvode (države koja izdaje tu devizu). A koliko vidimo, kuna izdana na ime deviznog pologa je konvertibilna. Very Happy


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz pet ruj 12, 2014 11:16 am

    eto, i bakic pocinje shvacati neke stvari

    Poticanje potrošnje - pravi odgovor na krizu?



    Čitanjem ove knjige znat ćete više o ekonomiji nego skoro svi naši političari i većina javno istaknutih ekonomista


    1. Čitam zanimljivu knjigu How Not to Be Wrong: The Power of Mathematical Thinking. Matematičari su svuda oko vas … pazite se! (Doduše, ‘Zubo’ iz Jamesa Bonda je upravo umro, a i on je bio matematičar – via Darko Polšek).


    Suprotno općem uvjerenju: ekonomske teme koje se prezentiraju logički jako zanimaju Hrvate! Članak koji mi je prenio Index je dijeljen na FB skoro 4.000 puta, vjerojatno više nego svi trash-marksistički članci na Indexu objavljeni u 2014. zajedno. Iz nekog čudnog razloga mnogi mediji i dalje misle da trash-marksizam prodaje novine, pa ga vjerojatno neovisno o uvjerenju objavljuju, ali eto – kao što vidimo, istina je suprotna.


    O knjizi:


        NY Times: “Refreshingly lucid while still remaining conceptually rigorous, this book lends insight into how mathematicians think — and shows us how we can start to think like mathematicians as well”


        Guardian: “How Not to Be Wrong is full of simple yet deep insights that encourage clear thinking about many areas of modern life, often with a political riff.”


    Neki je zovu i ‘Freakonomics matematike’.


    2. O nekim temama iz ove knjige – o kojima ovdje pričam, ali knjigu vrijedi pročitati iz mnogih drugih razloga – pisao je prije 4 godine i Velimir Šonje: Ekonomisti s dvije varijable. Pogledajte i sami koliko je taj članak i danas aktualan!


    Ekonomisti s dvije varijable su loši, jako loši. Ipak, mislim da je pravi termin za mnoge ‘ekonomske’ rasprave kod nas ‘jednodimenzionalna’ (s jednom varijablom).


    Pogledajmo naprije primjer baš iz knjige, prikupljanje poreza. Represivni (socijalistički?) poreznici uglavnom imaju logiku: ‘Što viša porezna stopa, to više prikupljenih poreza‘, odnosno ovako nekako:


    vise na linku


    http://www.index.hr/vijesti/clanak/poticanje-potrosnje--pravi-odgovor-na-krizu/770904.aspx


    Doduse, da je malo vise obracao paznju mogao je te sve infomacije naci na netu (ili ovom forumu) prije 2-3 godine.
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Filipusis čet ruj 18, 2014 7:44 am

    http://www.blic.rs/Vesti/Svet/495985/MMF-priprema-beskamatni-zajam-zemljama-zahvacenim-ebolom

    MMF priprema beskamatni zajam zemljama zahvaćenim ebolom

    Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da priprema beskamatni zajam od 127 miliona dolara za tri afričke zemlje najteže pogođene epidemijom ebole - Gvineju, Liberiju i Sijera Leone.

    Taj zajam trebalo bi da pomogne vladama tih zemlja da izađu na kraj s povećanim toškovima zdravstvenog i bezbednosnog sistem pošto je epidemije ebole ugrozila njihove privrede i smanjila prihode od poreza.

    Zajam takođe treba da pokrije "veliki deo" od 300 miliona dolara koje su tim vladama potrebne u narednih šest do devet meseci, saopštio je MMF u sredu.

    Svetska banka je u utorak odobrila 105 milioan dolara za suzbijanje ebole od koje je u Africi umrlo 2.400 ljudi.

    Svetska banka je procenila da će ebola ove godine smanjiti privredni rast u Gvineji na 2,4 s očekivanih 4,5 odsto, u Liberiji na 2,5 s 5,9 i u Sijera Leoneu na osam s 11,3 odsto. 
    avatar
    wiz

    Broj postova : 530
    Join date : 05.09.2011

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  wiz uto ruj 23, 2014 10:30 pm

    ja se nadam da svi koji ovo citaju imaju pripremljene planove u slucaju nekih situacija.

    Ebola se siri jako velikom brzinom a i rat na podrucju bliskog istoka.
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Filipusis sri ruj 24, 2014 4:38 pm

    Moje misljenje je da su vakcine nista drugo do unosan biznis. Mislim da opasnosti od ebole nema, barem ne toliko koliko se citava stvar pumpa. Sad su ih malo tamo u Africi zarazili, par hiljada ljudi pomrlo, pa ce sad da ih "spasu" vakcinama, koje ce opet neko da plati . Bil Gejts javno kaze da se vakcinama moze redukovati populacija na Zemlji za 15%...

    kada zdravlje postane biznis, bolest se namece kao potreba.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus čet ruj 25, 2014 10:33 am



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus čet ruj 25, 2014 11:13 am

    Sami ćemo sebi posuditi lovu i zaraditi??? Zašto to netko ne pokuša doma. Tko će tu biti na gubitku?
    http://www.poslovni.hr/hrvatska/grcic-narodne-obveznice-prilika-za-povoljnu-kupnju-279873

    Komentari vijesti - Page 20 5e477ec274da5b0476496bb29b43538f


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus ned lis 05, 2014 8:47 pm

    http://www.business.hr/ekonomija/svo-smece-u-europsku-sredisnju-banku

    Komentari vijesti - Page 20 Ecb%20znak%20burn

    Na burnoj sjednici Vijeća ovog rujna je, uz mnogo ali nedovoljno glasova protiv, odlučeno da Europska središnja banka preuzme od komercijalnih banaka ta potraživanja. Tu se radi o vrijednosnicama iza kojih stoje krediti: vlasnicima nekretnina za gradnju kuće, poduzećima, potrošačima. Banke razvrstavaju svoje kredite u skupine rizika. Svaka grupa dolazi u jedan paket i onda se čitav paket prodaje drugoj novčarskoj instituciji. Stručni izraz za te pakete jest Asset Backed Securities (ABS).

       Evo kako se krupni kapital rješava gubitaka i prebaci ih na sve. Propali posao se spašava djelovanjem naizgled javne ustanove. ECB je jasno ustanova koja služi krupnom kapitalu i to je opet potvrđeno. Zamislite da Agrokor krene u neki biznis i izjalovi mu se. Kako bi reagirali da on dionce tog biznisa proda ECB-u? To bi bilo klasično pogodovanje privatnom sektoru na štetu svih ostalih. Korupcija je osnovni princip djelovanja u kapitalizmu. I eto kako to izgleda u monetarnoj (financijskoj) sferi.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Filipusis pon lis 06, 2014 10:05 am

    http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/Region/1713423/Hrvatska+sve+bli%C5%BEe+bankrotu%3F.html

    Hrvatska sve bliže bankrotu?

    Ukupan dug Hrvatske krajem juna iznosio je po staroj metodologiji 68,4 odsto BDP-a, i to ako se izuzmu dugovi Hrvatskih auto-puteva i Auto-puta Rijeka-Zagreb. Osim vrlo visokog duga, koji će po novoj metodologiji dodatno porasti, zabrinjava i dinamika njegovog rasta.


    U odnosu na kraj 2013. dug Hrvatske viši je za dva odsto. Tokom recesijskih godina polako raste i udeo spoljnog duga u ukupnom dugu, a on je krajem juna iznosio 36,5 odsto (krajem marta 2009. njegov udeo je bio na ispod 29 odsto), navodi se u analizi RBA, prenosi index.hr.



    Ipak, u prvoj polovini godine, dominantan doprinos rastu došao je od porasta unutrašnjeg duga države (4,2 milijardi kuna).
    "Prema sadašnjoj metodologiji (ESA95) uz projektovani pad privrede od 0,8 odsto očekujemo da bi javni dug krajem 2014. mogao dosegnuti 72 odsto BDP-a. Već jesenska promena metodologije obuhvata dug države (u skladu s novom metodologijom Eurostata, ESA 2010) mogla bi značajno i statistički uticati na snažan rast javnog duga i njegovog udela u BDP-u", zaključuju analitičari RBA.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus ned lis 19, 2014 5:16 pm

    Filipusis je napisao/la:http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/Region/1713423/Hrvatska+sve+bli%C5%BEe+bankrotu%3F.html

    Hrvatska sve bliže bankrotu?

    Ukupan dug Hrvatske krajem juna iznosio je po staroj metodologiji 68,4 odsto BDP-a, i to ako se izuzmu dugovi Hrvatskih auto-puteva i Auto-puta Rijeka-Zagreb. Osim vrlo visokog duga, koji će po novoj metodologiji dodatno porasti, zabrinjava i dinamika njegovog rasta.


    U odnosu na kraj 2013. dug Hrvatske viši je za dva odsto. Tokom recesijskih godina polako raste i udeo spoljnog duga u ukupnom dugu, a on je krajem juna iznosio 36,5 odsto (krajem marta 2009. njegov udeo je bio na ispod 29 odsto), navodi se u analizi RBA, prenosi index.hr.



    Ipak, u prvoj polovini godine, dominantan doprinos rastu došao je od porasta unutrašnjeg duga države (4,2 milijardi kuna).
    "Prema sadašnjoj metodologiji (ESA95) uz projektovani pad privrede od 0,8 odsto očekujemo da bi javni dug krajem 2014. mogao dosegnuti 72 odsto BDP-a. Već jesenska promena metodologije obuhvata dug države (u skladu s novom metodologijom Eurostata, ESA 2010) mogla bi značajno i statistički uticati na snažan rast javnog duga i njegovog udela u BDP-u", zaključuju analitičari RBA.

        Svi koji nešto znaju o makroekonomiji znaju da je to istina. Bankrot će biti kada dug bude veći od vrijednosti preostale imovine.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Prodaja magle od stručnjaka

    Postaj  Nostradurus ned lis 19, 2014 5:17 pm

    http://www.banka.hr/komentari-i-analize/konacno-plan-upravljanja-drzavnom-imovinom
    ------------
    Ovaj članak služi zamagljivanju istine. Država neće stabilizirati financije bilo kakvom rasprodajom. Rasprodaja je posljedica provođenja krive ekonomske i vanjske politike. A krivnju bi trebali snositi i tkz. ekonomski stručnjaci i savjetnici jer su svojim djelovanjem učinili da država ide u bankrot.
    Pozivati sindikate na suradnju ionako nema smisla. Da sindikati znaju svoj posao, ne bi ni dopustili da se ovo stanje dogodi.http://xreforma.wordpress.com/2013/10/12/kolika-je-inteligencija-sindikalnih-voda/


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus pon lis 20, 2014 10:12 am

    Komentari vijesti - Page 20 Pruga

    http://www.business.hr/dogadjaji/dani-kaosa-u-njemackom-prometu

    Radnička borba je dovedena do apsurda. Sjetite se društvenog vodiča ( http://xreforma.wordpress.com/2013/11/02/drustveni-vodic/ ). Točno prema algoritmu je manja količina ključnih radnika odlučila da riješi svoje egzistencijalne probleme. :-)  Što će biti sa ostalima nije važno. Imamo sličnih primjera u našoj državi. 
    -------------------------------------------------
    >>Ovog vikenda svakako treba izbjeći putovanje ne samo Njemačkim željeznicama, nego bolje i Njemačkom uopće. Već u petak u 15 sati je počeo štrajk strojovođa u robnom željezničkom prijevozu, ali se proširio i na putnički promet od 2 sata u noći na subotu i trajat će sve do ponedjeljka u 4 sata ujutro. Već se pokazalo da kompozicijama treba još dugo vremena da "uhvate" svoj vozni red, tako da se i u ponedjeljak očekuje priličan kaos.

    Termin štrajka za građane ove zemlje nije mogao biti gore izabran: ovog vikenda je "velika smjena" u jesenskim školskim praznicima. Završava odmor u pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji (a samo ona broji gotovo 18 milijuna stanovnika) i pokrajini Tirinškoj, a počinju u Berlinu, Brandenburgu, Mecklenburg Vorpommern i Saskoj na istoku, kao i Saarlandu i Rheinland Pfalzu na zapadu Njemačke. Sve u svemu, milijuni putnika ovog vikenda se žele vratiti kući ili otići negdje na odmor.

    Avion - loše, auto - još gore

    A ovaj tjedan je pokazao kako niti avion nije pouzdana alternativa. U srijedu su strojovođe već štrajkali, a u četvrtak su štrajkali i piloti Germanwingsa. Taj zračni prijevoznik u vlasništvu Lufthanse je morao otkazati oko 100 letova, uglavnom u domaćem prometu. Piloti su prosvjedovali jer Lufthansa još u ožujku dala svoju posljednju ponudu za povišicama i nakon toga odbija pregovarati, a povrh toga je tu i pitanje zadržavanja beneficiranog radnog staža za pilote. To je već sedmi put ove godine da štrajkaju njemački piloti.

    Ishod nije teško predvidjeti: mnogi će onda sjesti u auto i krenuti na ionako preopterećene njemačke auto-ceste prepune kamiona i "bauštela" koje još više otežavaju promet. Posve su izvjesni zastoji i kolone duge na desetke kilometara, ali stranke u sporu uporno prebacuju krivicu na onu drugu stranu kako svoja radnička prava ili interese poslodavaca "lome na leđima građana".

    Makar u takvim sporovima nisu rijetki malo oštriji izrazi prema poslodavcu ili štrajkačima, ovaj put pljušte rijetko sočni izrazi. Tako uprava njemačkih željeznica optužuje sindikat njemačkih strojovođa da su "prolupali" i da će sad "bez potrebe" milijunima ljudi pokvariti odmor "samo zbog pohlepe za moći" tog sindikata, čulo se iz berlinskog glavnog sjedišta DB-a ovog petka.

    "Sindikat za bogatune"

    No problem ne seže tek do ovakve ili onakve povišice ili koliko godina radnog staža treba do mirovine, nego je mnogo dublji i teže ga je riješiti. Jer i u ovom slučaju su "maleni" sindikati ti koji traže posebne povlastice za svoje članove, ali to su sindikati djelatnika bez kojih poduzeća jednostavno - ne mogu. Štrajk u Germanwingsu predvodi udruga Cockpit, a ona okuplja samo pilote - što će biti sa stjuardesama i kakvu će plaću imati na primjer radnici istog poduzeća koji voze prtljagu do aviona, njih gotovo da nije briga. Ako nema soka od naranče za putnike u avionu, to neće primijetiti gotovo nitko. Ali ako nema pilota - to će se vidjeti jer avion neće letjeti.

    Slično je i sa sindikatom vlakovođa GDL (Gewerkschaft Deutscher Lokomotivführer). I njih u načelu ne brine osobito plaće skretničara ili drugih zaposlenika Deutsche Bundesbahn-a, makar ovaj puta tvrde kako traže bolje uvjete rada za sve zaposlenike u željezničkoj kompoziciji, dakle i za ranžirne radnike i konduktere (to jest, novi pomodni termin za to staro zanimanje jest "pratioc vlaka"). Zato tvrde kako štrajk ovog vikenda nije samo djelo GDL-a, nego će interese zaposlenih ubuduće zastupati nešto veći sindikat EVG (Eisenbahn- und Verkehrsgewerkschaft).

    Kako do sitog vuka dok su ovce na broju?

    Ali i njemačkoj ministrici rada Andrei Nahles je već dojadila ta moć "malih" sindikata koji okupljaju utjecajne skupine zaposlenih. Jer i u drugim zvanjima ima takvih "sindikata za bogatune". Na primjer u medicinskom sektoru je tu Marburger Bund, udruga koja okuplja isključivo liječnice i liječnike i veoma uspješno im pomaže da dobivaju veće plaće i bolje uvjete rada. Isto tako, tu udrugu jedva da zanimaju uvjeti rada medicinskih sestara ili čak psihologa i drugog visoko kvalificiranog osoblja koji zapravo rade isti posao u njezi bolesnih - ali tako za kud i kamo manju plaću.

    Naravno, ministrici rada koja dolazi iz redova njemačkih socijaldemokrata nije cilj smanjiti radnička prava čak niti takvih "malih" sindikata. Ali nije lako pronaći neku pravnu formulaciju koja bi istovremeno i održala pravo zaposlenih na štrajk i donekle umanjila moć tih "malih". Kako se čuje iz Berlina, u prijedlogu propisa bi trebalo biti spriječeno da postoje različiti sporazumi o radnim uvjetima za "iste skupine zaposlenih" u nekom poduzeću.

    To je zapravo pravna vratolomija, jer naravno da su i u vladi (konzervativne) kancelarke Merkel veoma jasno izraženi i interesi poslodavaca koji bi najradije takvim "malim" uskratili pravo na bilo kakav legalan štrajk. Ministrica se tu trudi pronaći srednji put kojim bi se zadržalo zakonski zaštićeno pravo na štrajk i takvim ekskluzivnim skupinama zaposlenih, ali bi ih se prisililo da misle i na ostale zaposlene iz svojeg sektora. Dakle da se "ojača načelo većine", kako se izrazila ministrica Nahles i da se zapravo vrate očito zaboravljenom načelu radničkog pokreta: solidarnosti.

    Utoliko neće biti lako već do ovog studenog pretočiti u zakonski tekst prijedlog koji bi i zadovoljio Merkeličine kršćanske demokrate i bio suglasan temeljnim, čak i u Ustavu (već članak 9. točka 3) zajamčenim pravima zaposlenih na radničku borbu. Ipak, ministrica Nahles je "optimistična da će ono što ćemo predložiti, izdržati i test pred Ustavnim sudom." <<


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Od kuda dolazi lova za štednju?

    Postaj  Nostradurus čet lis 23, 2014 8:52 pm

    http://www.business.hr/ekonomija/gotovo-70-posto-gradjana-hrvatske-redovito-stedi
    Članak ja zanimljiv jer iznosi anketne podatke, a koje dokazuje i statistika HNB-a da štednja raste. U isto vrijeme krediti ne rastu, a uvoz je veći od izvoza. Što bi još trebalo zaključiti? Da sigurno od nekud mora kapati lova za ovu štednju. I kako nikome godinama ne pade na pamet da se to zapita. Osobito što cijela EU poznaje samo mehanizam izdavanja kredita (nekome još većeg duga), koji bi se trebao vratiti iz prihoda za koje ne znamo od kuda dolaze, osim ako nisu od još većih kredita. Suficit EU prema van je premalen da bi mogao biti izvor tog novca za sve države Eu. A pogotovo što članice EU nemaju ujednačenu platnu bilancu (po stanovniku). Neke imaju suficite, a neke deficite. ....
    Još zanimljiviji je ovaj članak o cijeni nafte:http://www.business.hr/ekonomija/nafta-moc-i-teorije-zavjere  . Bode u oči što se iznose cijene nafte zemalja izvoznica nafte koja im omogućava balansiranje proračuna. WTF. A što je sa zemljama koje nemaju naftu? One moraju imati neko drugo rješenje , zar ne? Pogotovo jer ne mogu sve zemlje imati suficite u platnoj bilanci kao recimo izvoznice nafte i plina.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Najbolja kritika EU do sada

    Postaj  Nostradurus pet lis 24, 2014 9:12 pm

    Carmelo Suarez, glavni tajnik ”Komunističke partije naroda Španjolske” (El Partido Comunista de los Pueblos de España), u službenom glasilu partije, “Jedinstvo i borba” (Unidad y Lucha), objavio je oštru kritiku institucionalizirane europske ljevice i prema njemu ne postoje nikakve razlike između desnice, demokršćana, liberala, socijaldemokrata i takozvanih “komunista”, kojima je u Europskom parlamentu i institucijama u Bruxellesu jedina zadaća da očuvaju kapitalistički projekt europske oligarhije zvan “Europska unija”. Prema Suarezu, svi oni su se udružili u “Svetu alijansu” kako bi u ovom povijesnom trenutku,  u kojem postoje svi preduvjeti za uspješnu klasnu borbu, uspjeli očuvati postjeći poredak u kojem radništvo i široki društveni slojevi nemaju nikavu budućnost. Glavni tajnik PCPE poziva radništvo da svim snagama  pokuša ostvariti ukidanje eura, projekta “Europske unije” i raspuštanje NATO saveza, jer su to okovi koji sputavaju europske narode u ostvarenju vlastitih nacionalnih interesa. Čak ni za Europsku Ljevicu nema riječi hvale i tvrdi kako je jasno da njeni predstavnici do sada ništa nisu učinili za one koje zastupaju u nacionalnim parlamentima i europskim institucijama, te da je stoga jasno da su suglasni s liderima popur Hollandea, Camerona,  kancelarke Merkel u provođenju politike koja vodi u još veće izrabiljavenje, eksploataciju i opće osiromašenje, kako radnika, tako i svih europskih naroda općenito, a sve za račun manjeg dijela financijske i poduzetničke oligarhije.

    Carmelo Suarez - Europska unija kao instrument diktature kapitala

    Europska unija je projekt u kojem se na početku XXI stoljeća  povijesno oblikovala diktatura kapitala u Europi. Istovremeno se usavršio proces koncentracije i centralizacije kapitala i političke moći. 

    http://voxbblog.blogspot.com/2014/10/bauk-kruzi-europom-bauk-komunizma-sve.html?showComment=1414184245939#c615017423296711427

      Pročitajte sve do kraja. Za one koji misle da će se srednja klasa izvući, na žalost ništa od Happy enda.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Filipusis ned lis 26, 2014 12:45 pm

    Nostradurus, kako Vi tumacite ovo?

    http://online.wsj.com/articles/ecb-says-25-banks-fail-stress-tests-1414321240

    Twenty-five eurozone banks flunked financial-health exams designed to measure their ability to withstand another economic crisis, falling short of minimum levels of capital by a total of €24.6 billion ($31.17 billion), the European Central Bank said Sunday.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1467
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Nostradurus uto lis 28, 2014 9:47 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus, kako Vi tumacite ovo?

    http://online.wsj.com/articles/ecb-says-25-banks-fail-stress-tests-1414321240

    Twenty-five eurozone banks flunked financial-health exams designed to measure their ability to withstand another economic crisis, falling short of minimum levels of capital by a total of €24.6 billion ($31.17 billion), the European Central Bank said Sunday.

      Banke su emiteri duga. Normalno je da su nelikvidne. Međutim, kapitalizacijom banke neće biti ništa pouzdanije. Niti jedna banka ne može preživjeti dizanje svih depozita. Samo one koje bi imale 100% depozita u o.r..


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Filipusis sub stu 08, 2014 10:05 pm


    Sponsored content

    Komentari vijesti - Page 20 Empty Re: Komentari vijesti

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: uto svi 11, 2021 10:57 am.