Komentari vijesti

Veza između ekonomskog rasta i nejednakosti je sasvim očekivana. Istraživanja koja su rađena bi trebala uvažiti i činjenice od kuda je proizlazio profit koji se stvarao ekonomskim rastom. Mislim da je bitna veličina države te raspolaganje sa prirodnim resursima. A tu je onda važno i vlasništvo firmi koja eksploatira te resurse. Naravno, važna je i strana konkurencija u proizvodnji koja je najviše pridonijela rastu.

Imamo masu preduvjeta i tek tada imamo problem prelijevanja bogatstva u ruke manjine. Zbog toga rezultati mogu biti poprilično rasipajući i tek u nekoj globalnoj slici potvrditi tendenciju. Sigurno je da novac kao dug ubrzava raslojavanje po kupovnoj moći pa time stoljeće novca kao duga u mnogim državama pokazuje samo svoje posljedice. Međutim, novac kao dug nije jedini ubrzivač raslojavanja. Razlog je u prirodnoj selekciji kod bogataša tj. korporacija. Igra se globani poker i žetoni odlaze u sve manji broj ruku. Igra prestaje kada netko posjeduje sve žetone. Samo je pitanje kada će obično m čovjeku postati jasno da je to igra sa njegovim životom te da on tu igru ne mora igrati. Treba samo biti svjesan da bi se promjenom pravila moglo štošta toga riješiti.

Druga stvar je kome i čemu služi vječni rast. To je dilema o kojoj se u otvorenom tržištu ne može razmišljati. Jer svatko tko se zadovolji sadašnjom produktivnošću i proizvodima zbog konkurencije mora računati da će prije ili kasnije bankrotirati. A bitka u produktivnosti vodi ka tome da radnici moraju raditi sve više i više. Industrijska revolucija, kada postoji mogućnost seljenja proizvodnje radi katastrofalne posljedice za položaj radnika. Uvijek postoje oni koji će raditi za manje. HiM je preselio proizvodnju iz Kine u Afriku??? Halo? Proizvodnja je bila preskupa ili zarada premala. Ključna stvar je da krupni i obični kapitalisti moraju održati dobar profit da bi se mogli razvijati i bogatiti. Dakle, oni svjesno vode politiku povećanja socijalnih razlika. Kada to rade svi kapitalisti, globalni trend je očekivan. Sama anketa Solnick i Hemenway pokazuje da ljudi osobno žele da se socijalna razlika povećava, ali u njihovu korist. Čemu onda čuđenje, kada se to i postigne. Jer oni sa kapitalom uvijek specifično zarađuju više od onih koji rade za njih. Mali broj slučajeva je kada je to drugačije. Čovjek je čovjeku vuk!

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/rast-nejednakosti-i-ekonomski-rast

He, he. Prema bilanci banke rade slično kao i ostala poduzeća. Međutim, funkcionalno je to drugačije. Da danas sve plaćamo u žitu koje samo smiju proizvoditi poljoprivrednici i da oni to žito samo posuđuju, mislim da bi mnogi pobjesnili na iste. Međutim, sad kada taj posao rade banke, onda je to biznis kao i ostali. :-))

Najvažnija stvar je da se promotri cjelokupan bankovni biznis. A to se može tako da se virtualno ili hipotetski sve banke udruže sa centralnim bankama u jedinstvenu firmu. Iz toga slijede slijedeće konzekvence:

1. Ta firma plaća porez iz dijela profita koji ostvaruje producirajući proizvod koji objektivno sam nema vrijednost tj. vrijednost mu je zanemariva u odnosu na cijenu izrade.
2. Ta firma ne prodaje svoj proizvod, nego ga daje u najam. A najamninu naplaćuje u istom proizvodu koji se može stvoriti jedino preko najma. Bolje rečeno, dokle god ta firma ima profit, mi ćemo ostali biti u sve većim dugovima. Jer da se krediti mogu odraditi ili otplatiti u robi, ne bi bilo problema za realni dio sektora.
3. Braniti održivost financijskog sustava koji se zasniva na kamatarenju bez granica je znak ili da radiš svoj posao ili znak nečeg drugoga (da ne ispadnem vulgaran). Ne postoji realan primjer koji dokazuje da ovo može dugoročno funkcionirati bez velikih posljedica. Tj. molio bih g. Ivankovića da nam pokaže na nekom primjeru sa reduciranim brojem subjekta, bankom i državom kako to može završiti Happy endom

Treća točka je prema tome razlog da se g. Ivanković ne smatra uvrijeđenim, ako je prokužen. Jer ako tvrdi drugačije, onda je u pitanju ono nešto drugo što je još uvredljivije. G. Ivanković, ima složenu XLS tablicu sa 4 subjekta, bankom i državom: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls . Tu je nekakav račun za 15 + 15 godina, pa molim lijepo da mi se pokaže kako to završava po svakog subjekta, banku i državu. Ako sumnjate u tu tablicu, napravite svoju pa da vidimo da li teorija radi na običnom primjeru. Jer ako teorija ne zadovoljava, možda je treba mijenjati, a ne braniti ovaj sustav.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/trose-se-posljednje-rezerve-posrnulog-gospodarstva-bankovni-profiti

@abutilon, objasnio sam kako funkcionira realni dug. Fiktivno knjiženje me ne zanima. Realni dug je stvoren samo za potrebe obavezne rezerve. Krivo ste napisali: nije dug 900, nego 100, a proizlazi što se za 1000 kuna kredita uz 10% o.r. treba 100 realnih kuna staviti u obaveznu rezervu (ne onih koje se vide na računima).

U vašem primjeru sa kućom je to katastrofa. Banka se u najgorem slučaju zadužila za samo 10% (o.r.) od iznosa kredita da bi stvorila novac za taj kredit. Samo što to vrijedi dok je novac na računu iste banke. Čak i kada bi kamata na posuđenih 100 kuna bila 10% to je tek 1% od vašeg kredita. Dodamo li tome i 1% kamate na sredstva po viđenju kod prodavača, dobijemo da banku kredit košta cca 2%. A vama ga naplaćuje 5 ili 6%. Zbog toga eskontna stopa HNB-a od 11% i nije toliki problem. Problem je što HNB ne daje kredite (tj. kupuje vrijednosne papire banaka) jer time potiče gospodarstvo i trgovinu te kao posljedicu narod poželi zarađeni novac potrošiti, pogađate, i na uvoznu robu. Time se uništavaju devizne rezerve HNB-a i dovodi u pitanje stabilnost tečaja. Osim toga, jasno je da ako ne postoji novac za kamate da se to može nastaviti samo eksponencijalnim rastom kredita što na kraju vodi u pojačanu inflaciju, te problem sa prezaduženošću (čak i kada tečaj ne bi pao). Veliki domaći profiti mogu značiti i da banke ostvareni profit mijenjaju u devize pa je i konverzija profiti vodi u problem održavanja tečaja.

Rekao sam vam tu puno stvari koje ne možete doznati od Zdeslava Šantića, a možete ih lako potvrditi vlastitom provjerom i analizom. Vidite, Orban je zbog toga morao prvo krenuti da ukine deviznu klauzulu jer emisija domaće valute preko kredita vodi u pad tečaja. Tada je samoubojstvo imati deviznu klauzulu. Međutim, domaća kreditna ekspanzija ima smisla samo ako se uspije postići dobar vanjskotrgovinski suficit. Tada se mogu naplatiti kamate i raditi konverzija dijela lokalne valute u devize. Taj suficit u platnoj bilanci sa inozemstvom mora biti značajan. Ako vam kažem da Njemačka sa svojih 3% suficita u odnosu na ukupni dug koji imaju ima tešku poziciju, jasno je da ovaj sistem nije dobar i da je katastrofalan za društvo kao cjelinu. Kina međutim sa 10 puta manje suficita po glavi stanovnika, ali uz drugačiji monetarni model (uz česti otpis kreditnih dugova za države firme) puno lakše proizvodi i ima rast proizvodnje.

ja bi raspravu nastavio ovdje, ako nemate nis protiv

dajte vi meni napišite kako vi mislite da izgleda bilanca banke, jer ovako iz teksta se teško snači što ste mislili.

abutilon je napisao/la:
ja bi raspravu nastavio ovdje, ako nemate nis protiv

dajte vi meni napišite kako vi mislite da izgleda bilanca banke, jer ovako iz teksta se teško snači što ste mislili.

Dobro došli abuliton!

  Niste ništa pogriješili kada ste rekli da banke stvaraju novac. Tehnika djelomične rezerve se u praksi provodi tako da se krediti podijele te na kraju dana pogleda kakav je odljev novca iz banke i koliko se mora staviti u obaveznu rezervu. Ako novca nema, mora se posuditi od HNB-a ili druge banke.

  Tu je naravno najbolnije kada izdani kredit napušta banku. Razlog je u tome što se transferi novca iz banke u banku u biti rade preko transfera brojki na kontu centralne banke gdje su položene rezerve. Samo tu je novac u biti realan i to je u biti novac koji se stvori konverzijom deviza ili prodajom vrijednosnih papira banke HNB-u (način da se digne kredit).

  Mnogo možete naći čitajući postove null8 počevši odavde: https://reforma.forumhr.com/t2p330-reforma-monetarnog-i-bankarskog-sustava#2207 . null8 zagovara MMT i svojski se trudio dokazati da je to perfektno rješenje. Pri tome je opisao kako sada funkcionira bankarstvo.

fala na dobrodošlici.
prvo da raščistimo jednu stvar. danas se ne koristi bankarstvo djelomične rezerve, niti postoji multiplikacija depozita u bankama.
proces kreditiranja započinje sa stvaranjem depozita i završava sa zadovoljavanjem razervi naknadno (ako takav propis uopce postoji). centralna banka rješava problem rezervi bez pitanja, jer kad ne bi dala rezerve, stablnost sustava bila bi ugrožena.

kredit za banku istovremeno predstavlja i imovinu i obvezu. tako da mi nije jasno što sam ja to točno pogrešno rekao kad sam napisao:
imovina            |     obveze
kredit 1000 kn   |     depozit 1000 kn
rezerva 100 kn  |     dug banke (za rezerve) 100 kn

ovo što sam napisao je provjereno točno.

molim vas da mi na ovom primjeru objasnite što vi tu vidite krivo i kako bi to bilanca banke trebala izgledati.

abutilon je napisao/la:fala na dobrodošlici.
prvo da raščistimo jednu stvar. danas se ne koristi bankarstvo djelomične rezerve, niti postoji multiplikacija depozita u bankama.
proces kreditiranja započinje sa stvaranjem depozita i završava sa zadovoljavanjem razervi naknadno (ako takav propis uopce postoji). centralna banka rješava problem rezervi bez pitanja, jer kad ne bi dala rezerve, stablnost sustava bila bi ugrožena.

kredit za banku istovremeno predstavlja i imovinu i obvezu. tako da mi nije jasno što sam ja to točno pogrešno rekao kad sam napisao:
imovina            |     obveze
kredit 1000 kn   |     depozit 1000 kn
rezerva 100 kn  |     dug banke (za rezerve) 100 kn

ovo što sam napisao je provjereno točno.

molim vas da mi na ovom primjeru objasnite što vi tu vidite krivo i kako bi to bilanca banke trebala izgledati.

aktiva             |     pasiva
---------------------------
imovina            |     obveze
kredit 1000 kn   |     depozit 1000 kn (zaduženje prema samoj banci!!! - posudili od sebe!!! - kamen smutnje)
rezerva 100 kn  |     dug banke (za rezerve) 100 kn

Sve je točno, samo je stvaranje depozita u biti posuđivanje od samih sebe. Ako su posudili od sebe, knjiženje nije točno. Ispada da postoji još jedan sloj banke koji prvo stvori novac iz zraka, a onda ga posudi banci - pravnoj osobi. Taj drugi sloj banke ima neispravnu bilancu! Ne postoji zaduženje za stvoreni novac. To je u biti krivotvoreni novac.

Da li je sad malo jasnije? Ne bavim se inače detaljima bankarskog poslovanja, ali oni koji se bave upravo u ovome vide problem. Bilnaca je nepotpuna i skriva krivotvorenje novca.

uopce vas ne razumijem... kakvo sad zaduženje prema samoj banci?  

depozit predstavlja dug banke prema klijentu i zato se pise na desnoj strani di se pisu obveze.
depozit nastane u istom trenutku kad na lijevoj strani nastaje kredit, di je problem?

abutilon je napisao/la:uopce vas ne razumijem... kakvo sad zaduženje prema samoj banci?  

depozit predstavlja dug banke prema klijentu i zato se pise na desnoj strani di se pisu obveze.
depozit nastane u istom trenutku kad na lijevoj strani nastaje kredit, di je problem?

Samo je pitanje od kuda je depozit? Ako je nastao iz kredita bez unosa novca u banku, onda je tako kako vam kažem.

pa cijela poanta je da je depozit stvoren iz nicega u trenutku davanja kredita (cak i na vikipediji pise sto je to depozit creation ex nihilo) i da, računovodstveno, ima pokrice u dugu kreditoprimca ! pa tako nastaje sav novac! ništa nije posuđeno!

abutilon je napisao/la:pa cijela poanta je da je depozit stvoren iz nicega u trenutku davanja kredita (cak i na vikipediji pise sto je to depozit creation ex nihilo) i da, računovodstveno, ima pokrice u dugu kreditoprimca ! pa tako nastaje sav novac! ništa nije posuđeno!

Ne može biti. Vi ste dobili dug tako da je banka izmislila novac te tako stvorila aktivu. Ako vi tvrdite da je banka na ime vašeg duga stvorila novac, onda ste naivac. Da li bi prihvatili da vam ja dam obojane papire i stavim hipoteku na kuću? Ne? Jer znate da sam ja naslikao te papire. Kada te papire naslika banka, onda je to ok? Prema tome, banka ima legalnu mogućnost da krivotvori emisiju novca i vi joj još to odobravate.

Što bi rekli da država sama odštampa novac i kupi od vas kuću? Da li je to pravedna razmjena? Uzmite u obzir da je država u funkciji zajednice, a banka u funkciji svojih dioničara. Za razliko od toga, novac koji je tako stvoren košta samo jednom kada ga država troši. Novac koji stvori banka stalno košta preko kamata koje idu zajmoprimcima.

ja to NE odobravam., ja sam u potpunosti za to da imamo emisiju novca bez duga jer posljedice kreditnog novcanog sustava vidimo danas, tako da ja sam u potpunosti na vasoj strani da nam treba reforma monetarnog sustava.

kao drugo, mehanizam nastajanja novca sam shvatio TOCNO, i sustav koji ja opisujem nije bankarstvo djelomične rezerve, nije mulitplikacija novca nego evolucija toga i jos je gori od sustava koji vi opisujete.
trazite na youtubu videe steve keen, a zapravo pogledajte video banke ipak stvaraju novac, ok ne slažete se s čikago planom, ali veći dio videa objašnjava kako radi postojeći sustav i toga se držite a onda možemo raspravljati zašto po vama čikaog plan ne valja !


zaboravio sam napisati da naravno da je na taj način stvoren novac prihvačen način plačanja jer su bankarski depoziti fiat valuta!

@abutilon, teško vas pratim. Čas ste uz ideju emisije novca bez duga, čas uz Čikago plan, koji osim emisije novca bez duga, abolira banke omogućava ima rad pod drugim uvjetima?

teško me pratite jer ste zapeli u bankarstvu djelomičnih rezervi, a čini mi se da ni s bilancama niste na ti, zato vam i nije baš jasno kaj je to čikago plan

čikago plan nije ništa drugo nego plan kako preći s postojećeg kreditnog monetarnog sustava, na monetarni sustav gdje imamo emisiju novca bez duga (gdje isključivo država ima pravo dodati novac u optjecaj), a da pri tome ne napravimo štetu svima nama koji smo vlasnici bankarskih depozita.

a moralna odgovrnost bankara koji su dobro znali kaj rade, spada na sud a ne u financijsku reformu

htio bih čuti od vas što to točno odgovora bankama u čikago planu?

abutilon je napisao/la:teško me pratite jer ste zapeli u bankarstvu djelomičnih rezervi, a čini mi se da ni s bilancama niste na ti, zato vam i nije baš jasno kaj je to čikago plan

čikago plan nije ništa drugo nego plan kako preći s postojećeg kreditnog monetarnog sustava, na monetarni sustav gdje imamo emisiju novca bez duga (gdje isključivo država ima pravo dodati novac u optjecaj), a da pri tome ne napravimo štetu svima nama koji smo vlasnici bankarskih depozita.

a moralna odgovrnost bankara koji su dobro znali kaj rade, spada na sud a ne u financijsku reformu

htio bih čuti od vas što to točno odgovora bankama u čikago planu?

   Ok, pretpostavimo da nemam pojma i da onda ne trebam objašnjavati bilancu banke.

 Ako ne znam bilance banaka, onda ne mogu procijeniti niti Čikago plan. Pa prema tome ništa od detaljnog objašnjenja. Morati ćete pitati pametnijega.

očekivao sam nekog otvorenog uma, tko je spreman na kritiku i na raspravljanja a naletio na...

ništa onda, pozdrav

Odgovara pametniji u prvih 5 minuta: Michael Kumhof iz Međunarodnog monetarnog fonda objašnjava kako radi postojeći financijski sustav i kako bi ga mogli reformirati na bolje, na način da radi onako kako većina ljudi misli da radi.



Pa ako sam vas lagao, onda laže i Michael Kumhof u tom dijelu. Lijepo kaže da je stvoren novi novac i kupovna moć. Aktiva je kredit, a pasiva depozit stvoren kreditom. To ispada kao dug zajmoprimca. Ali previđate moment kreacije. Stvoreni novac je iz ničega. Bolje bi shvatili da je netko položio novac za kredit i oročio ga. Tada bi banka imala stvarni dug (pasivu) za to stvaranje i u aktivi kredit. Međutim izvor novca je u bilanciranju preskočen!!!! Stvarni dug je tada samo za obaveznu rezervu.

Kako je praktični postupak u biti reverzni postupak bankarstva djelomične rezerve, tako je jasno da se sa FRB postiže više aktive, nego što ima realnog novca od kojeg je nastala (o.r.<50%). To znači da novac nastao krivotvorenjem - stvaranjem novca na ime nepokrivenih depozita. A za primjetiti je da je ovaj način stvaranja kredita jeftiniji nego iz oročenih depozita. Realni depoziti su tu samo da se ne treba posuđivati novac za obaveznu rezervu.

Lijepo kaže da je stvoren novi novac i kupovna moć. Aktiva je kredit, a pasiva depozit stvoren kreditom.

slažem se, točno

To ispada kao dug zajmoprimca.

što TO, ne kužim rečenicu

Stvoreni novac je iz ničega

opet točno

Bolje bi shvatili da je netko položio novac za kredit i oročio ga.

da ja dodem u banku s novčanicom pojavila bi se rezerva na strani imovine i novi depozit na strani obveza, a banka zna da neko vrijeme ne mogu podiči novac. ok, kaj s tim?

Tada bi banka imala stvarni dug (pasivu) za to stvaranje i u aktivi kredit.

pojasnite mi kaj ste tu mislili

ako ste mislili da bi oročenje na imovinskoj strani stvorilo kredit? ja mislim da je to nemoguce
teoretski, kad bi banka davala kredit iz oročene štednje, tada bi se kreditiranje događalo samo na strani obveza, tj pasiva, imovinska strana ostaje nepromijenjena, tj kreditiranje bi za banku značilo transakcija depozita s oročenog računa na račun zajmoprimca, što nema utjecaj na ravnotežu ni veličinu bilance

Međutim izvor novca je u bilanciranju preskočen!!!

teško pratim

Stvarni dug je tada samo za obaveznu rezervu.

kaj mislite pod stvarni dug?



ostatak ovisi kak odgovorite.

Pa dobro, kak ne shvaćate?

Ako stvorim nešto iz ničega i to stavim na vaš račun gdje je knjiženje tog dotoka nečega iz ničega?

Stavljanjem imaginarnog depozita povećava obavezu da vam to isplati, a nitko to nije uplatio? Vama se kredit knjiži kao dug. A novac ne postoji. Pa sad vi meni objasnite kuda ćete ga knjižiti? U imovinu banke i dug prema vama sve dok ne poželite krivotvorinu ponijeti sa sobom. Tada to postaje stvarni dug banke jer ona mora posuditi od nekoga taj novac da bi ga odnijeli.

Ako kao banka nepostojeći novac knjižite u imovinu onda je to dokaz da ste sami producirali novac jer ga prije nije bilo. Tek kod transakcije van banke se otkriva krivotvorina i mora se nadomjestiti realnim novcem. Točno to kaže čovjek u videu.

Dakle kreiranje novca je stvorilo imovinu banke, vaš dug i dug banke da vam isplati stvoreni kredit. A vi se ne pitate odakle i kako to banka može knjižiti u imovinu premda novca u biti nema?

Da je banka imala depozite drugih, ona ih može iskoristiti za isplatu vašeg kredita. Time je na strani duga povećala konto, ali je u biti stvorila novac na ime sada nepokrivenih depozita drugih. Da li je to krađa ili krivotvorenje. Kada nema realnih depozita to izgleda kao krivotvorenje (do transfera van banke). A kada ima drugih depozitora, tada to izgleda kao krađa a friziranjem imovine banke. Što više uzme depozitorima to izgleda da ima veću imovinu (na papiru).

Stavljanjem imaginarnog depozita povećava obavezu da vam to isplati, a nitko to nije uplatio?

točno
evo ja ću crtati da se lakše razumijemo

    imovina      | obveze

kredit 1000     |  depozit 1000

u ovom trenutku banka zadovoljava obaveznu rezervu i  bilanca izgleda sjedece


imovina           |    obveze

kredit 1000     |  depozit 1000
rezerva 100     |  dug banke prema CB 100
________________________________
1100               |     1100

i sad ja dođem u banku po depozit (za primjer hocu podici 100 kn)
imovina          | obveze

kredit 1000     |  depozit 900
rezerva 0        |  dug banke prema CB 100

________________________________
1000              |  1000

ne vidim što mi točno pokušavate dokazati? da je banka stvorila novac koji ne postoji u obliku novčanica? pa to znam! pa zato banka uvijek može posuditi od CB! uostalom, netko ce isti dan donijeti novu novcanicu pa banka opet ima rezerve za isplačivanje depozita! naravno da bi nastao problem kad bi svi htjeli podignuti depozite istovremeno, ali banka uvijek može posuditi od CB!

neznam zašto koristite izraz stvarni dug banke jer je depozit i rezerva stvarni dug banke i za banku to ne predstavlja nikakvav problem

banka ne može "nepostojeći" novac knjiziti kao imovinu, na imovinskoj strani mogu biti iskljucivo rezerve, plasirani krediti, ili nekakve dionice obveznicve i sl.

Ako kao banka nepostojeći novac knjižite u imovinu onda je to dokaz da ste sami producirali novac jer ga prije nije bilo. Tek kod transakcije van banke se otkriva krivotvorina i mora se nadomjestiti realnim novcem. Točno to kaže čovjek u videu.

ispravak, ne moraju se nadomjestiti realnim novcem, nego rezervama centralne banke, rezervama koje nastaju po istom principu kao i pocetni kredit, tj. banka "posudi" rezerve od CB i mora ih staviti na imovnsku stranu bilance, a istovremeno je u dugu prema CB. sa stajališta CB, CB sad kao imovinu ima dug (komercijalne banke), a izdane rezerve predstavljaju dug CB prema banci. Zapravo to je ono što čovjek u videu kaže  

dakle kreiranje novca je stvorilo imovinu banke, vaš dug i dug banke da vam isplati stvoreni kredit. A vi se ne pitate odakle i kako to banka može knjižiti u imovinu premda novca u biti nema?

pa po 100ti put vam kazem da ja ne odobravam takav postupak jer ocito da banke stvaraju novac i da nemaju novac koji plasiraju kao kredit  
a sto se tiče knjiženja u imovinu, naravno da banka kredit knjiži kao imovinu, jer joj je plasirani kredit, odnosno kamata, izvor prihoda.

Da je banka imala depozite drugih, ona ih može iskoristiti za isplatu vašeg kredita.

od kud vam to? ne može. ok kad bi depozit bio oročen, tj kad bi banka znala da depozit ne može biti podignut, mogla bi ga plasirati nekome kao kredit, ali to onda nebi bio stvoren novac nego samo transakcija novca od štediše prema kreditoprimcu, i to banke, u nekoliko navrata sam čuo naglašeno, ne rade nikad.



ako ćemo se ravnati prema bankaru iz videa, mehanizam davanja kredita smo opisali i dakle zakljucili da zapravo ništa nije posuđeno. niti je banka posudila novac kreditoprimcu, jer je novac nastao u trenutku davanja kredita, niti je CB posudila rezerve banci, jer je CB stvorila rezerve u trenutku kad se banka zadužila za rezerve.

abutilon je napisao/la:
banka ne može "nepostojeći" novac knjiziti kao imovinu, na imovinskoj strani mogu biti iskljucivo rezerve, plasirani krediti, ili nekakve dionice obveznicve i sl.

......

a sto se tiče knjiženja u imovinu, naravno da banka kredit knjiži kao imovinu, jer joj je plasirani kredit, odnosno kamata, izvor prihoda.

  Prvo kažete da banka ne može fiktivni novac stvoren kreacijom iz zraka knjižiti kao imovinu, a onda kažete da kredit (stvoren iz zraka) knjiži kao imovinu. Ne može ga staviti na svoj račun i knjižiti kao imovinu već to radi preko stavljanja na račun korisnika. To je isto kao da iz nule dobijemo +1000 i -1000. Međutim nula ne ništa. A iz ništa ne možeš napraviti novac i dug za njega. Samo ako ti netko dozvoljava da to radiš!

Da je banka imala depozite drugih, ona ih može iskoristiti za isplatu vašeg kredita.

od kud vam to? ne može. ok kad bi depozit bio oročen, tj kad bi banka znala da depozit ne može biti podignut, mogla bi ga plasirati nekome kao kredit, ali to onda nebi bio stvoren novac nego samo transakcija novca od štediše prema kreditoprimcu, i to banke, u nekoliko navrata sam čuo naglašeno, ne rade nikad.

Tehnički ne bi bio stvoren novac, ali je na papiru. Čim se pojavi novi depozit na računu zajmoprimca on bi morao stvoriti obavezu banke kod isplate, a zbog toga banka mora podići nivo imovine za isti iznos. To je zbog dvojnog knjiženja. Ne može si samo stvoriti dodatnu obavezu. Zbog toga je tu prisutno stvaranje novca, a privremeno je pokrivenom oročenim depozitom drugog klijenta te nije bilo potrebno koristiti vanjsku posudbu kod eventualnog transfera novca iz te banke.
---------------------

  Čikago plan želi uvesti između ostaloga i da banke ne stvaraju kredite mimo državne riznice. Međutim, to nije veliki napredak. Time se samo daje pokriće za stvaranje novca koje se ionako događa. Stvaranje novca se sada prebacuje na državu i time im se daje alibi za novčanu ekspanziju. Tko će bankama reći da ne smiju davati kredite? Veća kamata na posudbu od države? Ili će samo reći da kredita više nema.

  Kada pričamo o naknadi štete. Ona se provodi prema zakonima. Onaj koji piše novi zakon o bankama može izostaviti i zakon o obeštećenju ili proglasiti aboliciju za učinjenu štetu. To nije samo stvar suda, nego i zakonodavca. Zbog toga se to tako i treba razmatrati.

Stvarni dug koji spominjem je onaj koji pokazuje da operacija kojom se 0 = +1000 -1000 pretvara u fiktivnu imovinu i fiktivni dug ne može smatrati realnim dugom, jer se banka nije kod nikoga zadužila kada je prikazala povećanu imovinu. Zbog toga sam pokazao da je stvarni dug banke malen dokle je fiktivna imovina na računima banke. Tek kada se taj fiktivni novac izvadi iz te banke on postaje stvarni dug banke jer se ona morala zadužiti da isplati kredit tj. depozite.

Banka također depozit stvoren kreditnom vodi kao dug prema zajmoprimcu, kao da je on položio ta sredstva. A fiktivno ih je položila banka i pri tome uopće nije bilo govora o realnom novcu (nula je razdvojena u imovinu i dug). Dug banke je tu nastao kao da je netko realno položio novac.

Kada bi se koristio Čikago plan, tada bi banka povećala imovinu posudbom od državne riznice. Povećala bi i dug prema istoj. U isto vrijeme i banka imala obavezu da kredit isplati zajmoprimcu da on dug za kredit.

Razlika koja je sad je da banka nije imala izvor novca prema kojem se zadužila da bi isplatila kredit. Probajte kupiti žito od seljaka kojem je prazan silos. Da vidimo kako će to ispasti? On će vama reći da vam je utovario žito i vi ćete biti dužni da ga vratite. I sve ok dok ne poželite žito odvesti iz silosa. Više je nego jasno da je seljak prodavao žito koje nema. A kada ga želiš uzeti, on ga mora posuditi od nekoga tko ga zbilja ima.

Prvo kažete da banka ne može fiktivni novac stvoren kreacijom iz zraka knjižiti kao imovinu, a onda kažete da kredit (stvoren iz zraka) knjiži kao imovinu.

krivo

"fiktivni" novac je depozit na strani obveza

kredit na strani imovine je zapravo ugovor koji banka ima sa klijentom i na kojem se zajmoprimac obavezuje banci platiti glavnicu i kamate.
ono što ja pišem "kredit" nije novac, kredit je obican ugovor, oblik imovine, banka treba imati nekakavu imovinu kao pokrice za depozit, ne nužno novac.
vi ne razlikujete to dvoje

vise neznam kako da napisem

dodem u banku trazim kredit
banka veli: ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn. i ja sad imam za spiskati 1000 kn koji nisu oduzeti od nikoga!
tako radi danasnji sustav, ne dogada se nista drugo osim toga! zasto komplicirate savrseno jednostavnu stvar?

abutilon je napisao/la:

dodem u banku trazim kredit
banka veli: ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn. i ja sad imam za spiskati 1000 kn koji nisu oduzeti od nikoga!
tako radi danasnji sustav, ne dogada se nista drugo osim toga! zasto komplicirate savrseno jednostavnu stvar?

Ajmo ovako

to ne izgleda:

ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn.


nego


ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn + kamata 8 % 



Dakle, osoba koja posudi 1000 kn moze vratiti 1000 kn (jer taj novac postoji i isplacen je u sustav). Ali osoba ne moze isplatiti kamate (8% od sume) jer taj novac nikad nije ni bio kreiran. Ako novac nije bio kreiran onda niti ne postoji i nije usao u sustav.


to je prvo.


Drugo:


Ako je novac u nekoj zemlji koji se koristi iskljucivo kreiran od banke onda ta banka ima prednost pred svima ostalima. To vise nije "slobodno trziste" nego je trziste u kojem mala skupina ljudi (iskljucivo za svoj interes) regulira novac. I ta mala skupina koja regulira novac cijelo vrijeme "isisava" (kamatama) novac iz sistema (bogatstvo) i prebacuje ga sebi.


Sto su kamate vise to se brze isisava bogatstvo...sto su manje to proces sporije traje.


primjer:


ZADUŽIVANJE NIKAD SKUPLJE: Hrvatskoj kamata već 7 posto


http://www.jutarnji.hr/zaduzivanje-nikad--skuplje--hrvatskoj-kamata-vec-7-posto/988105/


ovo su kamate na americke obveznice. Njih isisavaju (pijavice) polako kako se moze vidjeti. Kamate su manje....sto su kamate manje to duze moze trajati jer ima vise novca (umjetno kreiranog) za isisati iz sistema.





Nafta je pocela rasti...zlato je preslo 1400$..


Loud War Drums Send Gold Into New Bull Market, Oil Soaring

http://www.zerohedge.com/news/2013-08-27/war-drums-push-gold-bull-market-send-oil-soaring

ok tu vam je 1000 kn, BTW duzni ste nam 1000 kn + kamata 8 %

točno, ja sam samo postavio najjednostavniji model

Dakle, osoba koja posudi 1000 kn moze vratiti 1000 kn (jer taj novac postoji i isplacen je u sustav). Ali osoba ne moze isplatiti kamate (8% od sume) jer taj novac nikad nije ni bio kreiran. Ako novac nije bio kreiran onda niti ne postoji i nije usao u sustav.

i sad ste se uhvatili u klopku, ja vam mogu dokazati da je ovo otplativo

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe X
______________________________

1000                 |   1000
ovo je stanje nakon sto je osoba X uzela kredit

osoba X plati kamate na kredit:
imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 900 na racunu osobe X
                       |  kapital banke 100
______________________________

1000                 |   1000


osoba X plati robu osobi Y:

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 900 na racunu osobe Y (osoba X na racunu sad ima 0)
                       |  kapital banke 100
______________________________

1000                 |   1000

banka plati kamate na depozit i kupi robu od osobe Y:

imovina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe Y (osoba X na racunu sad ima 0)
                       | 
______________________________

1000                 |   1000

osoba Y plati osobi X za obavljeni rad:
movina             |   obveze
kredit   1000      |  depozit 1000 na racunu osobe X
                       | 
______________________________

1000                 |   1000

osoba X otplati glavnicu banci nakon cega je bilanca prazna!!

poanta je da je kamata naplačena na kredit prihod banke, a iz tog prihoda banka plaća svoje troškove, što znači da se u ovom pojednostavljenom modelu kamata naplaćena na kredit reciklira u optjecaj što znači da nije to čno da krediti nisu otplativi zato jer kamata nije ušla u optjecaj. imajte josš jednu stvar na umu, a to je da se krediti otplaćuju u anuitetima, a ne sve odjednom, što znači da vrijeme kad dug dolazi na naplatu igra ulogu.

ali to ne znači da nema problema, jer u ovom modelu štednja = 0.

abutilon je napisao/la:
poanta je da je kamata naplačena na kredit prihod banke, a iz tog prihoda banka plaća svoje troškove, što znači da se u ovom pojednostavljenom modelu kamata naplaćena na kredit reciklira u optjecaj što znači da nije to čno da krediti nisu otplativi zato jer kamata nije ušla u optjecaj. imajte josš jednu stvar na umu, a to je da se krediti otplaćuju u anuitetima, a ne sve odjednom, što znači da vrijeme kad dug dolazi na naplatu igra ulogu.

ali to ne znači da nema problema, jer u ovom modelu štednja = 0.

Pa to je najvažnija stavka u svemu: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izvori-novcanog-profitiranja .

Zaboravljate da otplata kredita znači povlačenje novčane mase. A to znači da se robna razmjena smanjuje kako je manje novca jer je nemoguće ubrzavati cirkulaciju jer transakcije moraju biti sve manje i manje količine novca. Rješenje otplate kredita je u teoriji i smrt robne trgovine preko novca. Zato svaki pokušaj da se štedi i otplati kredite vodi u gospodarsku krizu.