Nostradurus je napisao/la:
Nije bio nikakav niski napad. Sami ste pali u zamku i pokazali neznanje o problematici. Nema tu nikakvog idoliziranja mene kao osobe. Nema taštine. Pogrešiv sam kao i drugi, ali učim na greškama i ispravljam se. U pogledu MMT-a nema što promjeniti mišljenje. Da pače u vrijeme Ante Markovića smo imali eksperiment koji po svojim principima funkcionira kao MMT i rezultat klizanja tečaja koji vi zagovarate je hiperinflacija. Bilo bi glupo reći da sam za to. To smo probali i to funkcionira godinu dvije i onda se nađemo u problemima neobuzdanog rasta cijena. Da li je to bilo smišljeno da se opljačka štednja građana? Možda, ali generalno je bilo bezglavo.
Ovaj put ste me prozvali protunarodnim agitatorom koji je plaćen da vas ovdje tu indoktrinira. Vas velikog mislioca o kojem sve ovisi? Ne, nema tu taštine. Niti nema idolizacije na Patriotu, gdje su svi oduševljeni "briljantnim" simulacijskim tablicama, koje doduše nikome tamo nisu jasne pa ne vide koje su greške. Po mom sudu, to vama sve malo previše godi pa onda gubite iz vida prave prioritete. No okanimo se osobnih prozivki, budimo bolji od toga. Glavni problem je što vi ne uzimate dovoljno vremena da zaista proučite citirane materijale. Jedno je sigurno, ne plaćate me dovoljno da ja vama sve besplatno objašnjavam u svoje slobodno vrijeme. Evo, imate uvod povoljno na Amazonu, kupite pa čitajte:
http://www.amazon.com/Modern-Money-Theory-Macroeconomics-Sovereign/dp/0230368891/. Kakvo neznanje o problematici? Da, rekao sam da nisam čitao taj zakon pa ne mogu detaljnije govoriti o tome da li je dobar ili nije. Ako američkim dolarima kupe američke obveznice to je u redu jer je to ista razina novca i rizika, kupovina europskih nije jer je unija defektna i nikad ne znate što će ovima u ECB-u pasti na pamet u vezi obveznica. Za razliku od vas, suzdržao sam se od komentiranja nečeg što mi nije dovoljno poznato, ne znam što naši planiraju raditi s devizama. No vi onda izmišljate da meni nije jasna moguća problematika duplog korištenja deviza, te mi predbacujete zalaganje za rasprodaju državne imovine iako sam puno puta pisao protiv toga. Zašto uopće pišem ovdje, ako mi nije jasno da ova država ide ravno do dna, i to na jedan vrlo dugi i neizvjestan rok? Problem je u tome što se vi uopće niste upoznali s MMT materijom, ali zato o tome puno pričate. Tako ste meni neistinito predbacili zalaganje za dvostruko korištenje deviza, a izgleda da niste svjesni da kod kliznih režima o kojima govorim uopće nema izdavanja novca na temelju druge valute te se pri trgovini samo jedna postojeća novčanica jedne zemlje mijenja za drugu druge zemlje. Dakle, po starom običaju iskrivljujete moje stavove i temu o kojom pričam. Isto tako ste prije MMT proglasili teorijom za pogodovanje kapitalizmu, bez ikakvog poznavanja progresivnih elemenata te teorije namijenjenih između ostaloga i za reformu financijskog sektora, a sve na temelju vašeg pogrešnog shvaćanja bankarstva te vaših ideja što bi u vezi toga trebalo napraviti.
Dalje, ponovno se vraćate na priču o Jugoslaviji, iako smo o tim specifičnostima već razgovarali par stranica prije. Ponovno ovdje pokazujete nerazumijevanje: vi mislite da MMT zagovara uspostavu kliznih tečaja i paralelnog izdavanja kredita uz primarnu emisiju, kao da je to nešto što bi tek trebalo uvesti. Ne Nostradurus, to su sistemi koji već svugdje postoje, a MMT ih opisuje. Tako se to treba raditi, prvo se točno opisuje postojeći sistem, a onda se ide dalje na prijedloge promjena kojih MMT ima na pretek. Niti jedna takva zemlja nije završila u hiperinflaciji. Jugoslavija se zaduživala u stranoj valuti, a postojali su i drugi specifični problemi. Uostalom, i najbolji sistemi se mogu upropastiti, a kamoli ne država kao što je bila Jugoslavija. Ja ovdje pričam o državama koje se same financiraju svojim novcem. Kako to da onda SAD, Kanada, Australija, Japan, UK ili bilo koja druga takva zemlja nije završila u hiperinflaciji? To su sve zemlje s kliznim tečajevima i vertikalno horizontalnim sustavom novca. Ja ovdje uopće ne govorim o nekakvim prijedlozima, to su sve deskriptivni dijelovi. Vi na ovo nemate odgovor, pa onda opet zamagljujete priču i Jugoslaviju navodite kao primjer za vašu tezu da nije moguć učinkovit sustav dodatnog kreditnog stvaranja novca. Zašto ja ovdje trebam pisati traktate, kad je sve rečeno odmah na početku? To nije iskrena rasprava.
Protiv čega vi govorite ovdje kad pričamo o MMT? Vi govorite protiv točnih opisa postojećeg sustava i koristite neispravnu argumentaciju. Ako ste zaista nešto naučili na greškama te se ispravljate, onda objasnite ljudima na Patriotu da koristite pogrešan model za kreditno stvaranje novca, recite im jasno da pandan ideje nekreditnog novca već postoji u mnogim zemljama prilikom izdavanja obveznica, objasnite im greške koje postoje u Nenadovićevoj teoriji te im također navedite primjere korisnog stvaranja kreditnog novca kao što je WIR.
Nostradurus je napisao/la: Koliko puta vam moram objašnjavati da ne možete imati kvotu novca bez duga i zatim multiplikaciju novčane mase preko kredita. Od početnih 100 kuna emisije se dobiva 500 kuna kredita. Očigledno je da kamata od 5% traži svake godine 25 kuna emisije samo zbog kamata. To se može dogoditi sa svakih 100 kuna koje se emitira ili ubaci u sustav. Tko i u čije ime može tu lovu na ime kredita izvlačiti iz zajednice? Zar ne vidite da nakon samo 4 godine pune ekspanzije početnog novca, sva početna emisija može postati vlasništvo banke. A radi se o skromnoj zaradi od 5%. Ovo možete sami provjeriti i potvrditi. Imate i tablice simulacije linearne ekspanzije kredita (
Profit banke). Nisam tu ništa izmislio. Mnogi su opisali kreditnu ekspanziju, ali je nisu prikazali sa profitom banke. Kada se ubaci profit banke, tablica pokazuje pravu ozbiljnost prevare.
Posve netočno, kako ne bi mogli imati osnovni državni novac i dodatni kreditni i da to sasvim dobro funkcionira kad to već postoji? Najljepši primjer ste baš vi dali, WIR je čisti kreditni novac. Postoje i zatvoreni kreditni sistemi trampe gdje se krediti stvaraju uz 0% kamate. Svaka financijski suverena zemlja ima taj sustav, negdje je bolji negdje lošiji. Opet, ništa od ovog o čemu pričam nije prijedlog, već opis postojeće situacije praktički svugdje.
Vaš problem je nekorektna argumentacija. Vaša tablica je beskorisna kao sredstvo dokazivanja, zato jer je bazirana na dokazano krivom modelu multiplikacije novca. Zašto mislite da se nitko nije bavio pitanjima profita banke? Točno je samo da to vama nije poznato.
Krenimo od jednostavnog primjera na
http://wfhummel.cnchost.com/bankingbasics.html. Tu imate prikaz posjeda i obaveza banke te projekciju prihoda. Inače na ovim stranicama možete naći dosta o bankarstvu, nevezano za MMT. Vi u svojem opisu ne vodite računa o tome da je kapital banke te točna procjena rizika temelj profita banke. U ovom primjeru kojeg ste naveli prije svega treba ponoviti da propisana rezerva ništa ne govori o tome koliko će zaista kredita nastati, to nije kauzalni faktor niti je mehanizam uopće takav kakav tamo piše. Ograničenja leže u adekvatnosti kapitala, o tome sam pisao ranije.
No uzmimo da bankarski sustav napravi takav kredit od 500 kn. Koliki će biti profit banaka ako se 5% tog novca ne vrati? To znači da posjed bankarskog sustava točno pada za 25kn, neutralizirajući prihod od kamate. Vi tako možete reći za bilo koga u realnoj ekonomiji da od nastalih 500 kn zbog malih zadržalih profita izraženih kao postotak tog bankovnog novca ima veliko potraživanje na mali udio baznog novca. Recimo da neka prehrambena firma zadrži 10% od tih 500 kn, to je onda 50% potraživanja prema baznom novcu kojeg banka mora dati na zahtjev. Dakle, samo zato jer se netko sjetio izdavati kreditni novac uopće ne slijedi da će stvarno od toga ostvariti i zacrtani profit.
Izmišljeni primjer s gornje stranice o bankarstvu uzima kao profit od kapitala banke (relativno visokih) 14.38%. Za brzi račun, da vidimo što o tome kaže Stephen Wolfram:
http://www.wolframalpha.com/input/?i=bank+return+on+equity. Na podacima od 2007. do 2013. za 514 banaka imamo medijan od 1.733% za vrijednost godišnjeg profita u odnosu na kapital. Na krivulji ranka vidimo da ih većina ima profit od nekoliko postotaka, ali postoje i veliki pozitivni i negativni ekstremi.
Međutim, nitko ovdje ne spori da je financijski sektor zaista prenapuhan. Problem je u vašoj pogrešnoj argumentaciji i pogrešnom zaključku da je razlog samo postojanje kreditnog novca. Zašto je financijski sektor tako narastao, pogotovo u SAD-u? Vratimo se na tvrdnje prof. Mitchella:
"
The debt explosion that has brought the World economy to its knees was not the fault of endogenous money creation. It was the result of lax regulation; criminal activity; and a neo-liberal obsession that national governments had to run surpluses (and hence squeeze private sector liquidity and wealth).
With this obsession dominating public policy over the last few decades, economies could only grow (mostly) if the private sector took on increasing debt levels. The rise of the financial engineering sector – with the elimination of regulations that might have reasonably controlled its errant tendencies – guaranteed that the households would take on this debt … on increasingly dubious grounds.
"
http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=7299 (100-percent reserve banking and state banks)
Dakle, radi se o deregulaciji, kriminalnim računovodstvenim prijevarama, kompliciranim financijskim derivatima, lažima o tome da država treba eliminirati deficit, usponu neoliberalizma, stagnaciji radničkih plaća u odnosu na rastuću produktivnost korporacija te posljedično rastu temeljenom na velikom zaduživanju kućanstava. Niste li se zapitali da možda bit svega nije u tome o kojem postotku rezerve se radi već u pitanju zašto uopće postoji tolika potreba stanovništva za bankovnim kreditima? Zašto kod nas treba 30g otplate da se vrati novac potreban za kupnju kuće?
Pogledajmo također radni papir iz 2010. Međunarodne organizacije rada koji se odnosi na situaciju u SAD-u:
http://www.ilo.org/inst/publication/discussion-papers/WCMS_192804/lang--en/index.htm ("Did the financial sector profit at the expense of the rest of the economy? Evidence from the United States", International Labour Organization).
Otvorite taj dokument i pogledajte grafove od 1 do 6 koji se odnose na razdoblje od 1946. do 2008. Vidjet ćete naglu promjenu trenda od osamdesetih godina nadalje. Udio profita financijskog sektora u odnosu na ukupni korporacijski prihod udvostručio se s 15% 80-tih na oko 30% danas. Na drugom grafu vidimo da se također od osamdesetih nadalje počinje javljati znatna razlika između dodane vrijednosti u odnosu na profit kod financijskog i nefinancijskog sektora. Na trećem grafu vidimo nagli porast plaća u financijskom sektoru u odnosu na nefinancijski. Četvrti graf nam pokazuje posljedice, smanjenje investicija firmi u odnosu na dodanu vrijednost, jer je financijski sektor počeo uzimati sve veći i veći dio kolača. Peti graf je također zanimljiv. Osamdesetih je posjed korporacija u obliku financijskih sredstava iznosio 40% od realnih posjeda. Danas je to 100%. Zadnji graf nam pokazuje posljedice slabljenja sindikata, prava radnika i zaostatka radničkih plaća u odnosu na produktivnost: vlasnicima se isplaćuju dvostruko veće dividende u odnosu na ukupni profit nego što je to bilo osamdesetih. Također su znatno narasle plaće i bonusi upravi.
Dakle, vidimo da se nešto bitno promijenilo od osamdesetih nadalje. Ime za to je neoliberalizam.
Pogledajmo detaljnije koji su neki MMT prijedlozi reforma vezanih za financijski sektor. Tu postoji više različitih ideja, pogledajte
http://mikenormaneconomics.blogspot.com/2013/01/mmt-information-service-banking-reform.html. Osvrnut ću se na Mitchellov
http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=12077 Nationalising the banks.
"At the outset let’s cut to the chase – I would nationalise all private banks." Ako već nije moguće sve, onda bi to napravio većini. U svom blogu detaljno obrazlaže zašto.
"In doing so I would be eliminating the largely unresolvable tension that exists in the current system where banks occupy a special protected place and are not really allowed to fail by dint of government support (implicit or otherwise) yet at the same time behave just like risk-taking entrepreneurial firms, paying exorbitant executive salaries and skewing their operations to the interests of their shareholders."
"In my view financial system stability meets the definition of a public good and is the legitimate responsibility of government.
While advocating bank nationalisation, I do not support 100-percent reserve banking. I discuss that debate in full in this blog – 100-percent reserve banking and state banks.
If you have a mixed economy (government and non-government enterprise) then I think it is important the business firms can gain access to credit to expand their working capital.
I don’t support banks engaging in betting behaviour between themselves in pursuit of profit. My vision of banking does not include profit-seeking behaviour unless we are going to include broader social benefits as being part of our conception of “profits”.
"
Prijedlozi reformi, uz nacionalizaciju:
"Reflecting on our conception of a bank – the only useful function that a bank should perform is to facilitate a payments system and provide loans to credit-worthy customers. Attention should always be focused on what is a reasonable credit risk. In part, the aim should be to avoid some of the Minskian fluctuations in credit availability over the business cycle."
"
First, they should only be permitted to lend directly to borrowers. All loans would have to be shown and kept on their balance sheets. This would stop all third-party commission deals which might involve banks acting as “brokers” and on-selling loans or other financial assets for profit.
It is in this area of banking that the current financial crisis has emerged and it is costly and difficult to regulate. Banks should go back to what they were – providing financial intermediation. Banks should not be permitted to speculate as counter-parties with other banks.
Second, banks should not be allowed to accept any financial asset as collateral to support loans. The collateral should be the estimated value of the income stream on the asset for which the loan is being advanced. This will force banks to appraise the credit risk more fully. One of the factors that led to the financial crisis was the increasing inability of the banks to appraise this risk properly.
Further, the foreclosure scandal unfolding in the US at present would not have occurred if these stipulations were in place.
Third, banks should be prevented from having “off-balance sheet” assets, such as finance company arms which can evade regulation.
Fourth, banks should never be allowed to trade in credit default insurance. This is related to whom should price risk.
Fifth, banks should be restricted to the facilitation of loans and not engage in any other commercial activity.
Sixth, banks should not be allowed to contract in foreign interest rates nor issue foreign-currency denominated loans. There is no public sense achieved in allowing them to do this.
"
"I thus consider nationalisation to be the best option. But I would also restructure their management to include representatives of the community and their workforces (similar to the community banks now in Australia). The operations of the nationalised banking system should not replicate the profit-seeking model of the private banks.
"
Pa sad vi meni recite, da se sve to provede, koliko je tu onda bitna puna rezerva? Tu vi onda počinjete s pričama o hiperinflaciji po jugoslavenskom iskustvu, zaboravljajući da već praktički svugdje postoji kreditno stvaranje bankovnog novca uz pandan nekreditnog državnog. Australija, SAD, UK, Kanada, Japan...još nisu hiperinflirali.
Vidio sam i čitao više razrađenih prijedloga o punoj rezervi, nasuprot vašem jednostavnom iskazivanju da bi to tako trebalo biti. Između ostalih, Positive Money ima poprilično razrađen prijedlog:
http://www.positivemoney.org/wp-content/uploads/2013/03/Positive-Money-Reforms-in-Plain-English.pdfIpak, u svim ti prijedlozima postoji više neodgovorenih pitanja i problema o kojima sam ranije govorio. Osim toga, stanovništvo se ionako ne treba i ne može spriječiti da koristi vlastite potvrde o dugu kao što je to recimo kod slučaja WIR-a ili zatvorenih krugova trampe. Konačno, samo pitanje rezerve ne dotiče se suštinskih pitanja koja su naznačena u gore navedenom prijedlogu reformi i problematike vezane za neoliberalizam. Da sutra država preuzme sve banke i da ih napumpaju državno stvorenim rezervama, kakve to veze ima s mojom kreditnom sposobnošću? Što se time mijenja za običnog čovjeka? Dakle stojim kod toga da je to nedovoljno duboko razmatranje problematike te da postoje pametnija rješenja.
Nostradurus je napisao/la:
Zbog toga vaše daljnje inzistiranje na kreditnoj ekspanziji, a zaboravljanje da će se krediti samo razvijati pokazuje dvije nespojive stvari. Mogli ste shvatiti MMT tj. problem nedostatka novca, ali ne možete shvatiti kuda vodi sekundarna kreditna ekspanzija novca (uz stvaranje profita od tog biznisa). Vi se ponašate kao John Maynard Keynes. On je razvio teoriju kamatnjaka, a nije vidio da se krediti ne mogu vratiti jer to praktično nemoguće. Teoretski je moguće tako da banke i svi koji imaju štednju počnu raditi isključivo sa gubitcima sve dok svi ne završimo na saldu 0,00 .
Zbog te gluposti, koja je čini se nemoguća da bude slučajna kod jednog nobelovca, mogu samo da govorim o namjeri. Pa eto možete biti sretni jer sam vas po razmišljanju izjednačio sa J.M. Keynesom, čovjekom kojem bi bankari trebali dići veliki spomenik od čistog zlata.
Inzistiram na istinitim opisima i valjaloj argumentaciji.
Što se tiče kamate, svrha je višestruka: treba uzeti u obzir inflaciju, činjenicu da neće svi vratiti novac, načelni razlog da je stvaranje novca prednost za onog koji ga dobiva, te konačno profit banke. Kad govorim o opisima postojeće situacije, vi se postavljate kao da govorim o prijedlozima. Činjenica je da kreditni sustavi funkcioniraju, negdje bolje negdje lošije, a vidjeli smo i to da je sve bilo u mnogo normalnijim granicama osamdesetih godina. MMT želi preokrenuti te trendove, za to postoji više različitih mjera.
Nema potrebe da me uspoređujete s Keynesom, dovoljno je da se suzdržite od neosnovanih uvreda te da temeljitije proučite materijale koje sam naveo prije nego što ih idete komentirati. Prije nego nekome predbacite zle namjere, trebali bi uzeti u obzir da vam možda svi dijelovi slagalice nisu poznati.
Nostradurus je napisao/la:
Kreditiranje od strane države svejedno ne isključujem. Naime, kredit iz primarne emisije je način kako da se preskoči akumuliranje kapitala, međutim tko će tu biti korisnici takvih kredita i koliki obujam može biti, je stvar pažljivog planiranja. Ubacivanje takvih kredita može dovesti do prividnog rasta gospodarske aktivnosti i povećanog punjenja proračuna što bi se moglo krivo interpretirati. Naime ti porezni prihodi su ubiti na osnovu trošenja nečega što se tek trebalo zaraditi. U takvim momentima, sindikalnim vođama prvo pada na pamet stisnuti vladu da podigne sadašnje plaće državnih korisnika. Uopće se na razmišlja da su to porezni prihodi koji su posljedica ubacivanja kredita? A što bi se trebalo dogoditi nakon povlačenja kredita? Porezni prihodi bi trebali pasti i tada imamo praktičan izlaz iz problema - dizanje porezne stope. A veća porezna stopa smanjuje cirkulaciju novca kroz gospodarstvo i tako si sami napravimo probleme. Onda se netko sjeti da treba oporezovati i stvari koje same po sebi ne donose prihod, nego imaju i troškove održavanja. A sve sa ciljem da se novac u državi pokrene u cirkulaciju. Pa po tome ispada da bi netko sa novcima trebao ulagati u takve posjede koji će mu donositi dodatne troškove. Možda da, ako je cijena dovoljno niska. I tako oni koji imaju novac i zarađuju ga povoljno dolaze u posjed imovine. Pa recite vi meni, što mislite o oporezivanju imovine. Da li je to ok? Po meni nije. Jer porezi trebaju biti zahvat iz našeg rada da bi pridonijeli u zajedničku blagajnu. Tj. mi odvajamo dio svog rada. Porez na imovinu je tu porez na minuli rad. I nepravedan je. Jer netko tko čuva uštedu u zlatnom nakitu i vrijednim slikama ne plaća porez, a na nekretninu plaća. Netko tko je sve pojeo, potrošio na zabavu i provod neće imati osnovicu za plaćanje poreza, a oni koji su marljivo radili i stvarali trebaju sada ponovo plaćati porez. Jel to normalno? Druga stvar je ako čovjek nije stvorio svojim radom, nego je to bio profit njegove firme i natprosječan prihod. Tada možemo govoriti da je to porez na minuli profit od tuđeg rada. Tada ne izgleda toliko strašno.
Sve ove probleme imate i s jednom razinom nekreditnog novca. Još i više, jer nećete ubacivati novac direktno i lokalno tamo gdje se stvara nova vrijednost. Ako hoćete, onda se to praktički svodi na istu stvar. Stvaranje novih vrijednosti će tražiti novi novac, a taj novac treba ići ljudima koji tu vrijednost stvaraju. Nema lijepog i čistog ubacivanja novca u sustav. Niti nema jednostavnih jednadžbi po kojima bi se to radilo, niti je to odvojivo od politike i konkretnih odabranih programa razvoja, a nema ni egzaktne kontrole koliko će novca ostati kod stanovništva.
Ne podržavam porez na imovinu, pogotovo kod nas u ovoj našoj situaciji. Inače, svrha poreza kod država koje stvaraju svoj novac nije financiranje države. Svrha je u kontroli inflacije te stvaranju potrebe i dovoljnog uvjeta da stanovništvo koristi domaću fiat valutu. Pravi porez u smislu prijelaza realnih vrijednosti u ruke države događa se kad država troši taj novac. Jasno, svrha poreza je i u preraspodijeli i smanjenju razlika među stanovništvom.