Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on pon tra 01, 2013 8:57 pm

    Modificirana Nostradurusova tablica:
    https://docs.google.com/spreadsheet/ccc?key=0AtpW-94mOA14dFJaVkdseXhEZEJMSWRxM3ItYkxqREE&usp=sharing

    Početnoj tablici nadodan je subjekt 0, banka. Banka iz ničega stvara nižu razinu novca u iznosu od 1000 jedinica s kamatom od 2%. Taj novac postaje depozit za kreditiranog subjekta 3. To je posjed odnosno prihod za tog subjekta, obaveza odnosno trošak za banku.

    Subjekt 3 dobivenim bankovnim novcem vrši niz transakcija. Zbog postojanja tog novca, nastaje mnogo novih transakcija kojih prije nije bilo u tablici.

    Na kraju subjekt 3 vraća kredit banci zajedno s kamatom. Dio novca (200 jedinica) vraća u bankovnom novcu. Time se obaveza banke smanjuje za 200 jedinica. Tim činom taj novac nestaje iz postojanja. Ostatak kredita od 820 jedinica subjekt 3 vraća u državnom novcu.

    Banka ima profit u iznosu od 20 jedinica. Dio bankovnog novca još uvijek je izvan banke te može poslužiti u daljnjim tranaskcijama. Taj novac je i dalje evidentirana obaveza za banku.

    Ukupni neto profit cijele zajednice nije se promijenio. On je i dalje jednak deficitu državnog proračuna od 800 jedinica. To je uloga države, stvara neto financijski posjed za cijelu zajednicu. Sami privatni sektor ne može stvoriti novi neto financijski posjed jer za svaki stvoreni unutarnji novac vrijedi da je u isto vrijeme posjed i obaveza.




    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pon tra 01, 2013 10:14 pm

    Null8, vi zbilja niste svjesni koja je sličnost između "emisije novca + kreditna ekspanzija" i "vanjskotrgovinskog suficita i kreditne ekspanzije". U oba slučaja se pojavljuje globalni profit. Razlika je što se kod suficita platne bilanace radi o jednom djelu subjekata koji ostvaruju višak novca preko svog fizičkog rada i izvozom, a ne emisijom novca. Otprilike skoro isto kao da imamo industriju zlata radi emisije novca.

    Ako niste zapazili ovu sličnost, očigledno je da vam fali malo pronicljivosti. A ovaj efekt sam već opisao u knjigi članaka. Prema tome ili niste čitali što sam već napisao ili kako se kaže "vrtite svoj film". Ne možete apriori tvrditi da nam treba kreditna ekspanzija jer imamo sve te praktične slučajeve koji pokazuju da to ne ide.

    Ja jesam ekonomski laik, ali zar to nije svatko prije nego što počne studirati ekonomiju. A tu sam zbilja ozbiljno radio i proučavao efekte novca. I ne samo to, svaka komunikacija i sučeljavanje argumenata mi je bio povod da napišem članak sa važnim činjenicama. Dakle, jako dobro znam što se može očekivati i zašto.

    Vaš dijagram o kojem govorite je neupotrebljiv. On samo pokazuje ideju, ali ne i posljedice te ideje.

    Uskoro ću vam možda dati XLS tablicu sa 4 subjekta, bankom i državom te računom na više godina. A vi ćete mi onda uvrstiti transakcije da vidimo kako to može uopće raditi.
    -----------------
    Vaš zahvat u xls tablicu profita zajednice samo pokazuje da je kamatu kredit moguće platiti iz novca koji je već u zajednici. Prema tome, jasno je da kada bi naplaćena kamata bila veća od emisije novca da bi u tom slučaju imaji problem koji se ne vidi u ovoj xls tablici. Zbog toga ću vam napraviti višegodišnju xls tablicu. Tu će se vidjeti kako pokušaj naplate veće kamate od emisije novca može da završi.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on uto tra 02, 2013 11:44 am

    Nostradurus je napisao/la:Null8, vi zbilja niste svjesni koja je sličnost između "emisije novca + kreditna ekspanzija" i "vanjskotrgovinskog suficita i kreditne ekspanzije". U oba slučaja se pojavljuje globalni profit. Razlika je što se kod suficita platne bilanace radi o jednom djelu subjekata koji ostvaruju višak novca preko svog fizičkog rada i izvozom, a ne emisijom novca. Otprilike skoro isto kao da imamo industriju zlata radi emisije novca.

    Ako niste zapazili ovu sličnost, očigledno je da vam fali malo pronicljivosti. A ovaj efekt sam već opisao u knjigi članaka. Prema tome ili niste čitali što sam već napisao ili kako se kaže "vrtite svoj film". Ne možete apriori tvrditi da nam treba kreditna ekspanzija jer imamo sve te praktične slučajeve koji pokazuju da to ne ide.

    Naravno da mi je jasan eventualni doprinos vanjskotrgovinskog suficita. Graf vezan za SAD koji sam vam naveo prikazuje sva tri sektora. Napisao sam da je računovodstveni balans 3 sektora u srcu MMT teorije, nisam li? No zašto ste uopće potegnuli pitanje Njemačke i suficita kao odgovor na moja razmatranja, kad vam ja cijelo vrijeme pričam o monetarno suverenim državama i novcu koji nastaje deficitom?

    Vi nastavljate s ad hominem argumentima i napadima na strašilo. Davno sam pročitao sve te članke koje ste napisali, a uočio sam i pogreške. Uopće nemate "sve te praktične slučajeve koji pokazuju da to ne ide." Da li je Kanada ili recimo Turska propala? Kina? Morate prvo dobro shvatiti razliku između postojeće vertikalne komponente i horizontalnog bankovnog stvaranja novca.


    Vaš dijagram o kojem govorite je neupotrebljiv. On samo pokazuje ideju, ali ne i posljedice te ideje.

    Uskoro ću vam možda dati XLS tablicu sa 4 subjekta, bankom i državom te računom na više godina. A vi ćete mi onda uvrstiti transakcije da vidimo kako to može uopće raditi.
    -----------------
    Vaš zahvat u xls tablicu profita zajednice samo pokazuje da je kamatu kredit moguće platiti iz novca koji je već u zajednici. Prema tome, jasno je da kada bi naplaćena kamata bila veća od emisije novca da bi u tom slučaju imaji problem koji se ne vidi u ovoj xls tablici. Zbog toga ću vam napraviti višegodišnju xls tablicu. Tu će se vidjeti kako pokušaj naplate veće kamate od emisije novca može da završi.

    Model koji sam demonstrirao je u upotrebi. Posljedice te ideje su vidljive, imate dodatni sloj interakcija koji nije postojao u prvotnoj tablici. Postojeća tablica već pokazuje tranaskcije za bilo koje vrijeme. To uopće ne mora biti jedna godina kako to zamišljate. Taj deficit od 800 jedinica može predstavljati 30 godina. Samo nadodajte još redova u tablicu i povećajte državni deficit.

    Naravno da se sva kamata plaća vertikalno stvorenim državnim novcem. Više puta sam to već naveo. Uvedite državne banke pa će držati kamatu dovoljno malom. To onda daje ograničenje eventualnim privatnim bankama koje bi htjele previše dignuti kamatu. Uvedite potrebne regulacije u sustav kreditnog novca. O svemu tome sam već pisao.

    Korist pravilno reguliranog kreditnog sustava kao dodatnog sloja je u lokalizaciji. Boljem doticaju sa stvarnom ekonomijom. Ako negdje postoji dobar projekt, banka može napraviti procjenu da li je to tako te napraviti dodatni sloj novca. Dodatne nastale interakcije su na korist cijele zajednice.

    Demonstracija je s ciljem da vidite da taj sustav može funkcionirati. Točno je da danas postoje veliki problemi vezani za taj sloj novca, ali to onda samo znači da je potrebno provesti odgovarajuće reforme. Kao što sam naveo, nikad niti nećete moći zabraniti ljudima da trguju vlastitim potvrdama o dugu. Vaš radikalni prijedlog o potpunom ukidanju kreditnog novca iz više je razloga neodrživ, postoje bolja rješenja.

    _____

    No, mnogo toga je već rečeno i napisano. Ostavljam vama i drugima da to razmotrite.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto tra 02, 2013 11:45 am

    null8 je napisao/la:
    Problem je što političari imaju svoj interes, a o odlučenim programima ovisi koliko novca regulator treba napraviti.


    Ne, to nije problem ukoliko regulator imao osnovne ovlasti povući sav onaj novac iz opticaja koji pravi inflaciju.
    Ekonomski programi koje odobrava politika moraju počivati na korisnoj realnosti.
    Bogato je samo ono društvo koje se racionalno ponaša.
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on uto tra 02, 2013 12:01 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    null8 je napisao/la:
    Problem je što političari imaju svoj interes, a o odlučenim programima ovisi koliko novca regulator treba napraviti.


    Ne, to nije problem ukoliko regulator imao osnovne ovlasti povući sav onaj novac iz opticaja koji pravi inflaciju.
    Ekonomski programi koje odobrava politika moraju počivati na korisnoj realnosti.
    Bogato je samo ono društvo koje se racionalno ponaša.

    Povlačenje novca se postiže porezima, zar ne? Točnu strukturu poreza opet donose političari. Ljudi spremaju novac u čarape, skrivaju ga od zakona itd. tako da povlačenje novca nije tako jednostavno. No, možete i trebate postaviti principe i zakone po kojima bi sve to trebalo raditi.

    Slažem se s vama da ti ekonomski programi trebaju počivati na korisnoj realnosti kako to kažete. Međutim, ljudi su racionalni više manje, a nekad niti nije odmah jasno što je racionalno, a što ne. Opet, osnovni principi i zacrtani progresivni ciljevi pomažu da se željeno ostvari najbolje što se može.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto tra 02, 2013 12:08 pm

    null8 je napisao/la:
    Povlačenje novca se postiže porezima, zar ne? Točnu strukturu poreza opet donose političari. Ljudi spremaju novac u čarape, skrivaju ga od zakona itd. tako da povlačenje novca nije tako jednostavno. No, možete i trebate postaviti principe i zakone po kojima bi sve to trebalo raditi.

    Slažem se s vama da ti ekonomski programi trebaju počivati na korisnoj realnosti kako to kažete. Međutim, ljudi su racionalni više manje, a nekad niti nije odmah jasno što je racionalno, a što ne. Opet, osnovni principi i zacrtani progresivni ciljevi pomažu da se željeno ostvari najbolje što se može.

    U smislu kontrakcije novca nije toliko važna struktura poreza, struktura poreza je važna kod socijalne raspodjele, regulacija novca u opticaju s time nema ništa.
    Novac koji pravi inflaciju jednostavno se povlači u suficit koji se ne troši, novac koji je u čarapama kao da i ne postoji, kad se taj novaciz čarapa počne trošiti on ulazi u optjecaj, a s time podliježe regulaciji.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto tra 02, 2013 1:02 pm

    Našao sam vremena i složio XLS tablicu. Naravno da nije odraz realnosti, ali pokazuje što se može očekivati.

    https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls?attredirects=0&d=1

    Ova tablica ima 4 subjekta, banku koja može davati kredite onima koji idu u minus i naplaćuje usluge, te državu koja ubire porez i koristi usluge i proizvode.

    Kako je XLS tablicom teško simulirati ponašanje subjekata definirano je funkcijom zadanog salda prema kojem se teži. Svaki subjekt može davati svoj korektor cijene kojime podiže cijene (ili količinu usluga) da bi pokušao postići zadani saldo. Država ovdje ubire poreze iz prometa, ali i troši. Potrošnja države je izražena u osnovici za porez te se može podešavati (negativni porez). Manjak država ovdje financira kreditom od banke (ako se pojavi).

    MMT simulacija bi možda bila različita po tome da država ne diže kredit za taj manjak.

    Zanimljivo je vidjeti koji se sve razvoji događaja mogu postići u 7 godina promatranja. Sve ovisi o ciljanim saldima na računima (zadržanom profitu) i postotku dizanja cijena. Ova XLS tablica točno odražava ono što sam napisao u članku "Kapitalizam, socijalizam ili nešto treće". Problem emisije je u načinu da se ujednači (bude pravednija) raspodjela globalnog profita na sudionike.

    U biti se mogu mijenjati stavke koje su cian. Međutim, kako je tablica napravljena tako da se unos unutar godina sami računaju, tada se mijenjaju samo cian parametri iznad godišnjih računa. Sustav teži stabilizaciji (ako su ciljana salda niska) jer se radi o niskom ciljanom saldu, pri čemu se približavanjem cilju smanjuju cijene.

    To ne može biti realna simulacija, ali pokazuje da sa visokim ciljanim saldom sustav u početku može težiti nestabilnosti - tj. da neki subjekti padaju u gubitak dok drugi ostvaruju profit. U biti, poanta je da onaj tko može bolje dizati cijene ili radi više po manjoj cijeni u konačnici može preusmjeriti novčane tokove.

    Najveći problem ostaje baš u tome kuda će otići globalni profit i kako to kontrolirati. Ova XLS tablica pokazuje da je to borba svakog protiv svih.

    Ovdje nije implementiran kredit kako što smo pričali, ali ovdje imate banku koja može također postaviti visok cilj u zaradi pa ćete vidjeti kuda to vodi. Iznenađujuće, zar ne? Ili možda ne?



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on uto tra 02, 2013 8:12 pm

    Nostradurus, evo bacio sam letimični pogled na vašu tablicu. Veći dio tablice pokazuje #VALUE! zbog dijelova gdje se zbrajaju tekstualne ćelije s brojevima. Možda je to stvar programa, ne koristim MS Excel već Gnumeric.

    Stvarni model treba imati različite razine novca. Monetarno suverena država ne diže kredit od neke komercijalne banke, ne financira se tim novcem. Ona vaša prva tablica uz moju modifikaciju dobro ilustrira vertikalni i horizontalni dio. Vertikalni dio je deficit države u najvišoj razini novca koji stvara država iz ničega. Vaš nekreditni novac. Horizontalni dio je onaj novac koji rade banke, u tablici označen drugom bojom.

    Interakcije raznih subjekata mogu dovesti do različitih rezultata, ali u načelu svatko od njih može biti u plusu. Njihov ukupni saldo uvijek je jednak novcu stvorenom deficitom. Same simulacije su teško predvidljive, a mogu i dati kaotične rezultate ovisne o malim razlikama u početnim uvjetima.

    Međutim, jasno mi je o čemu govorite. Ako u taj model stavite neku nekontroliranu banku koja bi tražila preveliku kamatu, ta banka bi onda usisavala sve više i više novca. Uzmimo da ta banka zadržava novac (mogla bi ga ponovno trošiti i vraćati u zajednicu). Ono što bi se dogodilo je to da sve više i više kreditiranih ne može vraćati kredite. Neopravdano bogaćenje jednog subjekta na račun ostalih, o tome pričate. Nedovoljna količina slobodnog vertikalnog novca također uzrokuje bespoštednu borbu za opstanak gdje mnogi propadaju, sve je to meni sasvim jasno.

    Da se razumijemo, MMT nije teorija koja zagovara "slobodno tržište". Isto tako bi mogli dati nekome monopol na vodu i da svi onda robuju tom jednom, ima više načina da se postigne ogromna neravnoteža. Nema dvojbe da čisti kapitalizam samo vodi sve većoj i većoj nejednakosti. Država treba imati korekcijsku ulogu, vlasništvo se može ograničiti na način da temeljni resursi budu javni, oporezivanje može biti jače prema bogatijima, a potrebna su i razna regulacijska pravila i zakoni. Dakle, umjesto takve neke monopolističke banke jednostavno stavite neku državnu s manjom kamatom kao korekcijom. Uvedite pravila i regulacije itd.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on uto tra 02, 2013 8:34 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    null8 je napisao/la:
    Povlačenje novca se postiže porezima, zar ne? Točnu strukturu poreza opet donose političari. Ljudi spremaju novac u čarape, skrivaju ga od zakona itd. tako da povlačenje novca nije tako jednostavno. No, možete i trebate postaviti principe i zakone po kojima bi sve to trebalo raditi.

    Slažem se s vama da ti ekonomski programi trebaju počivati na korisnoj realnosti kako to kažete. Međutim, ljudi su racionalni više manje, a nekad niti nije odmah jasno što je racionalno, a što ne. Opet, osnovni principi i zacrtani progresivni ciljevi pomažu da se željeno ostvari najbolje što se može.

    U smislu kontrakcije novca nije toliko važna struktura poreza, struktura poreza je važna kod socijalne raspodjele, regulacija novca u opticaju s time nema ništa.
    Novac koji pravi inflaciju jednostavno se povlači u suficit koji se ne troši, novac koji je u čarapama kao da i ne postoji, kad se taj novaciz čarapa počne trošiti on ulazi u optjecaj, a s time podliježe regulaciji.

    Regulacija količine novca ima svake veze sa strukturom poreza. Naime, zavisno o tome kako propišete poreze na početku godine ovisit će koliko ćete stvarno novca povući. Opet, to nije nikakva direktna veza. Ovisi o razvoju gospodarstva, težnji ljudi za štednjom, nezaposlenošću...Vi želite povući neki iznos, ali nemate nad tim egzaktnu kontrolu. Nema načina da točno regulirate količinu novca koji se nalazi među stanovništvom. Pravila za prikupljanje poreza donesu se na početku godine, kao i za eventualne socijalne izdatke ovisno o stanju gospodarstva i mogućoj nezaposlenosti. Na kraju godine onda vidite koliko je stvarno novca prikupljeno.

    Ovo je posebno važno za današnju situaciju u kojoj se države tjeraju na kresanje izdataka s ciljem smanjenja deficita koje onda često uzrokuje još veći pad gospodarstva te još veći deficit. Automatski stabilizatori tjeraju državu na veći deficit kad je stanje gospodarstva loše, omogućujući veću uštedu stanovništvu te poboljšanje gospodarske situacije.

    Vertikalno nadodavanje novca nije nešto potpuno egzaktno niti to treba biti. Bitno je imati jasne ciljeve koji se žele postići i jasne programe provedbe, manje je bitna sama točna količina novca koja se nadodaje ili oduzima. I uz sve dobre i loše strane, neraskidivo je povezano s političkim odlučivanjem.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto tra 02, 2013 9:51 pm

    null8 je napisao/la:Nostradurus, evo bacio sam letimični pogled na vašu tablicu. Veći dio tablice pokazuje #VALUE! zbog dijelova gdje se zbrajaju tekstualne ćelije s brojevima. Možda je to stvar programa, ne koristim MS Excel već Gnumeric.

    Stvarni model treba imati različite razine novca. Monetarno suverena država ne diže kredit od neke komercijalne banke, ne financira se tim novcem. Ona vaša prva tablica uz moju modifikaciju dobro ilustrira vertikalni i horizontalni dio. Vertikalni dio je deficit države u najvišoj razini novca koji stvara država iz ničega. Vaš nekreditni novac. Horizontalni dio je onaj novac koji rade banke, u tablici označen drugom bojom.

    Interakcije raznih subjekata mogu dovesti do različitih rezultata, ali u načelu svatko od njih može biti u plusu. Njihov ukupni saldo uvijek je jednak novcu stvorenom deficitom. Same simulacije su teško predvidljive, a mogu i dati kaotične rezultate ovisne o malim razlikama u početnim uvjetima.

    Međutim, jasno mi je o čemu govorite. Ako u taj model stavite neku nekontroliranu banku koja bi tražila preveliku kamatu, ta banka bi onda usisavala sve više i više novca. Uzmimo da ta banka zadržava novac (mogla bi ga ponovno trošiti i vraćati u zajednicu). Ono što bi se dogodilo je to da sve više i više kreditiranih ne može vraćati kredite. Neopravdano bogaćenje jednog subjekta na račun ostalih, o tome pričate. Nedovoljna količina slobodnog vertikalnog novca također uzrokuje bespoštednu borbu za opstanak gdje mnogi propadaju, sve je to meni sasvim jasno.

    Da se razumijemo, MMT nije teorija koja zagovara "slobodno tržište". Isto tako bi mogli dati nekome monopol na vodu i da svi onda robuju tom jednom, ima više načina da se postigne ogromna neravnoteža. Nema dvojbe da čisti kapitalizam samo vodi sve većoj i većoj nejednakosti. Država treba imati korekcijsku ulogu, vlasništvo se može ograničiti na način da temeljni resursi budu javni, oporezivanje može biti jače prema bogatijima, a potrebna su i razna regulacijska pravila i zakoni. Dakle, umjesto takve neke monopolističke banke jednostavno stavite neku državnu s manjom kamatom kao korekcijom. Uvedite pravila i regulacije itd.

    Evo ispravljene tablice proširene na 15 + 15 godina: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls?attredirects=0&d=1

    Na prvom listu je 15 godina, a na drugom još 15 godina. Saldo se prijenosi, a oba lista imaju druge neovisne parametre. Tablica je sad zgodnija jer se može vidjeti utjecaj poreza, politike cijena, rast novčane mase, itd. Naravno, tko želi ručno upisivati transakcije, može prepisati postojeće kalkulacije prema parametarskim smjernicama. Sve tu naravno nema veze sa tržišnim zakonitostima, ali ima veze sa tokovima novca. Zakoni tržišta mog biti bilo koji, ali tokovi novca ne mogu. Sve je povezano. Na žalost, nije mi baš bilo jednostavno ubaciti FRB pa tako nema te kalkulacije. Koliko je povećana bankarska aktiva, vidi se po sumi negativnih salda.

    -----------

    Dakle, napokon ste shvatili o čemu se radi. Ako banke mogu multiplicirati početnu emisiju novca, tada se tu pojavljuje i ulančana kamata. To je pravi generator inflacije. Kako obimom, tako i neotplativošću - rastom troškova. Sve to može izgledati idilično, ali samo kratko vrijeme. Danas bankama nije u interesu izazvati hiperinflaciju sa emisijom novca države jer to vodi u inflacijske gubitke. Zato imamo regulativu koja bankama daje isključivo pravo da šire i smanjuju (stagniraju) novčanu masu.

    Da bi izbjegli da nas banke ucjenjuju dugovima, moramo im oduzeti pravo da stvaraju neotplativ dug. Dozvoljeni zelenaški (kamatarski) princip je čisto pogodovanje bankama na račun svih. Zbog toga je ugradnja horizontalne ekspanzije novca u biti podvala i pogodovanje bankarima. I to je ključni razlog zašto mi MMT u tom dijelu nije nikako dobar (ni za ostale kapitaliste ni za socijaliste).






    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on sri tra 03, 2013 9:01 am

    null8 je napisao/la:

    Regulacija količine novca ima svake veze sa strukturom poreza. Naime, zavisno o tome kako propišete poreze na početku godine ovisit će koliko ćete stvarno novca povući. Opet, to nije nikakva direktna veza. Ovisi o razvoju gospodarstva, težnji ljudi za štednjom, nezaposlenošću...Vi želite povući neki iznos, ali nemate nad tim egzaktnu kontrolu. Nema načina da točno regulirate količinu novca koji se nalazi među stanovništvom. Pravila za prikupljanje poreza donesu se na početku godine, kao i za eventualne socijalne izdatke ovisno o stanju gospodarstva i mogućoj nezaposlenosti. Na kraju godine onda vidite koliko je stvarno novca prikupljeno.

    Ovo je posebno važno za današnju situaciju u kojoj se države tjeraju na kresanje izdataka s ciljem smanjenja deficita koje onda često uzrokuje još veći pad gospodarstva te još veći deficit. Automatski stabilizatori tjeraju državu na veći deficit kad je stanje gospodarstva loše, omogućujući veću uštedu stanovništvu te poboljšanje gospodarske situacije.

    Vertikalno nadodavanje novca nije nešto potpuno egzaktno niti to treba biti. Bitno je imati jasne ciljeve koji se žele postići i jasne programe provedbe, manje je bitna sama točna količina novca koja se nadodaje ili oduzima. I uz sve dobre i loše strane, neraskidivo je povezano s političkim odlučivanjem.

    Danas država vrši rebelans proračuna svaki put kad joj nešto ne štima u računici, pa zašto onda nebi mogao regulator u dogovoru sa vladom držati inflaciju pod kontrolom?
    Vertikalna emisija odnosno kontrakcija novca, obzirom da nema interesnih nepoznanica, je nešto najegzaktnije što se može postići. Ne kažem da s početka neće biti teškoća izračuna, ali inflatorne anomalije se brzo pokazuju u ekonomskom procesu. Ako se nešto ekonomski radi ne planski, ne analitički, ne svijesno, ne racionalno rezultat je inflacija.
    Inflacija je pojam koji se koristi u analitičkoj psihologiji, a odnosi se na devijantni stav svijesti naspram činjeničnoj realnosti. Svijest mogu preplaviti nedorađeni sadržaji (tkz.sirovo gradivo) koji preuzimaju vodstvo i vrši infalaciju svijesti sa stavovima koji nisu analitički asimilirani, stoga čovjeka navode na devijantno, krivo ponašanje.
    Naša zemlja se danas iz sličnih razloga nalazi u depresiji. Depresija je takođe psihološki pojam koji se pogodno koristi za ovo naše ekonomsko stanje pada BDP, nezaposlenosti, nelikvidnosti i sl..
    Mi danas svakako ne možemo početi s Nenadovićevom formulom koja novu emisiju nekreditnog novca vezuje za rast BDP.
    Mi smo dužni najprije riješiti anomalije u samoj metodi. Mi moramo zamjeniti nominalni novac s realnim novcem, pa tek onda na krilima odgovornosti i suvereniteta taj realni novac nanovo ulagati u ekonomski poroces.
    Taj period je po pitanju regulacije svakako najteži, trebat će naime jedno realno vrijeme da se proces obnove monetarnog sustava sprovede. Ali onog trenutka kad vertikalna emisija novca u sustav počne ulaziti kao nekreditna monetizacija ekonomskog procesa, odnosno nekreditno ulaganje u ekonomski proces, depresija se zakonomjerno zaustavlja i počinje proces društveno-ekonomskog izlječenja.
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on sri tra 03, 2013 11:46 am

    @Nostradurus

    Evo otvorio sam vašu tablicu i s MS Excelom i s Google Driveom, opet su posvuda #VALUE! greške...(?) No čak i da se izračuna sve, postoji više problema s ovom tablicom:

    • porez državi ne može se platiti bankovno stvorenim novcem
    • država treba biti suverena, treba biti posebna vertikalna komponenta
    • bankovni novac nestaje iz postojanja kad se vrati banci
    • bankovni novac je obaveza za banku

    Koncept multiplikacije novca je sasvim pogrešan. Trebate diferencirati različite vrste novca, ne ide bez toga. Rezerva u državnom novcu ne podrazumijeva automatsko stvaranje niže razine novca. Vidite npr. opis bankarstva na Positive Money pokretu uz odgovarajuće reference te drugdje. Dalje, čak i da se radi o sasvim slobodnom tržištu, ne bi mogli imati banku koja bi držala ogromnu kamatu. Nastala bi neka druga banka koja bi stavila nižu kamatu. Onda vam samo još treba vanjski regulator koji im priječi stvaranje kartela. Ili dodatna državna banka koja neće biti s njima u dogovoru.

    Zadnje, trebate uzeti u obzir da banka može propasti zbog svog izdavanja novca. Na primjer, ako izda kredit nekom d.o.o. s malim temeljnim kapitalom i ovo sve potrati, bankovni novac ostaje potrošen u zajednici. Banka međutim ništa ne dobiva od svog dužnika, a bankovni novac kad se vraća u banku zahtijeva zamjenu u državni novac koji banka ne mora imati na raspolaganju. Banke također mogu propasti ako neki treći subjekt iz nekog razloga počne gomilati novac. Kao što znamo, sav neto financijski saldo u privatnom sektoru izlazi iz deficita države. Ako je deficit mali, a netko treći gomila državni novac, banka će stradati kao i svi drugi. Banke ne mogu stvarati svoj novac van ograničenja, sve je ograničeno vertikalnom komponentom i količinom deficita. Pokušaj takvog stvaranja novca završio bi propašću banke jer ona ne bi imala dovoljno državnog novca da izvrši obavezu zamjene. Bankama se ne dozvoljava da budu nesolventne. Propašću banke, nestaje i sav njezin stvoreni bankovni novac. (Jasno, možete tu uvesti i mehanizme sanacije novim deficitom države da zaštitite depozitore, ali to ne mijenja poantu ograničene mogućnosti stvaranja horizontalnog novca.)

    Problem nekog subjekta koji bi ostvarivao preveliki profit u odnosu na druge nije isključivo i direktno vezan za postojanje horizontalnog novca. Svaki neregulirani monopol ima takve efekte. Korumpirana sprega s državom također. Protiv toga samo tržište ima neke mehanizme regulacije, a naravno morate imati i adekvatnu regulaciju od strane države.

    Kako horizontalni sustav ima i prednosti o kojim sam ranije govorio, a nije ga ni moguće ukinuti, ostaje vam samo da ga čim bolje reformirate. Mislim da lako možete zamisliti i funkcionalni horizontalni sustav, osim defektnog. Današnji definitivno nije dobar, a unutar MMT imate više prijedloga kako to promijeniti.

    @Jung-fu

    Nemamo toliko velike razlike u shvaćanju svrhe vertikalne komponente. Meni je bila namjera ukazati na vezu sa samim političkim odlučivanjem, teškoće u držanju zadane količine novca među stanovništvom, te nužnu vezu samih programa trošenja i potrebne količine novca.

    Daljnji problemi vezani su za lokalizaciju i potrebom za vremenski vrlo ažurnom direktnom vezom s realnom ekonomijom. To je teško postići samo centralnom regulacijom. Zato vam argumentiram da je na tu vertikalnu sliku dobro nadodati još i lokalne državne banke s ulogom procjene. Konačno, bolje je da te banke (pod principima vašeg regulatorskog tijela) rade nižu razinu novca specifičnu za svaku banku. Tako je lakše otklanjati moguće greške. Možete i lakše skalirati sustav i nadodati privatne banke ako se za to odlučite. Privatne banke mogle bi dati još veću učinkovitost i napredak, a državne vam daju osigurač protiv moguće eksploatacije.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri tra 03, 2013 8:56 pm

    Tek sada sam provjerio sa excelom. Bilo je u nekim ćelijama " " (space) koji naravno ne možeš vidjeti.

    Tablica je sad proširena: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls?attredirects=0&d=1

    Ne brinu me ova vaše tvrdnje (porez se ne može platiti kreditom) jer ja ovdje banku u stvari vodim kao spoj centralne banke i banke (univerzalna banka za pljačke). I ostale tvrdnje su relevantne za to čemu služi ova tablica. Ona pokazuje kako se zatvara financijska situacija u državi (ne sasvim potpuno realno).

    Kredit se pojedinačno vraća, ali ako postoji paralelno dizanje novih, tada kredite gledamo u sumi. Prema tome, nije bitno to što će se vratiti, nego koliko ih ima. Tablica koju sam sada postavio je operativna u open officeu i excelu. Ne treba uopće razmišljati da nekome dajete kredit. Jednostavno povećate promet (cijenu nečije usluge) i drugi padaju u minus koji se automatski pokriva kreditom. Novčana masa raste, kao i zarada banke. Rastu i porezna primanja. I što sa time? Očigledno je da se krediti ne mogu otplatiti, ako su apetiti za profitom veliki.

    To tabilica pokazuje. Ako i imamo nekreditnu emisiju pod kontrolom, velik rast prometa (cijena) prema nekom subjektu vodi u gubitke drugih koji su ovdje automatski pokrivani kreditom (banke koja ne može ostati bez novca). To što i u ovoj simulaciji banka može ići u gubitak (ako ima troškove veće od pihoda), a praktično i što izdaje kredite koje ne može naplatiti je moguće i sa nekreditnim novcem. Međutim, moramo znati od kuda dolaze svi ti profiti i da 1+1 ne može biti 15.

    Bankama se ne smije i ne treba puštati mogućnost da multipliciraju početnu emisiju novca. To nije posao. To je prijevara svih. A isto tako se ne mogu dopuštati astronomski profiti u odnosu prema drugima jer je to zahvat u zajednički kolač koji možda nije opravdan proporcionalno većim učešćem (radom, ne provizijom). To je moje socijalističko razmišljanje. Naravno u kapitalističkom, gdje je svatko svakome vuk, je to poželjno. Zar ne.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on čet tra 04, 2013 3:59 pm

    Nostradurus, ove simulacije jednostavno nemaju veze s realnošću iz više razloga. Već sam naveo mnoge. Uz navedeno, ne možete spajati centralnu banku i običnu. Centralna banka vraća profit državi na kraju godine.

    Pa neće ljudi dizati kredite u nedogled. Niti će se nekome dozvoliti financijski monopol na račun svih ostalih. Sve je već rečeno, nastala bi nova banka s manjom kamatom. Država može uvesti dodatne regulacije i državne banke, možete ograničiti i vrstu posla kojom se banka može baviti ako već država pruža određena jamstva za depozite. Postoje ograničenja na bankovno stvaranje novca. Ta ograničenja vezana su za kapital banke, a treba ih još dodatno doraditi i reformirati. O tome postoje detaljni prijedlozi. Nemojmo zaboraviti i direktno nadodavanje novca koji država radi svojim deficitom da bi stanovništvo bilo u plusu, to je osnova i ograničenje svega. Niti banka ne može biti u plusu bez tog novca.

    Kad bi to bilo tako kako pričate, evo ja ću biti banka i izdavati svoje potvrde o dugu s kamatom od 20%. Da li ja to mogu napraviti? Natiskat ću ih u vrijednosti od 10 milijardi kuna pa će mi svi u državi biti dužni. Jedini problem bi mogao biti što neću imati novac za zamjenu kad mi netko uruči takav papir nazad, zar ne? A zašto bi ljudi uopće i uzeli kredit od mene po toj kamati?

    Ja se potpuno slažem s vama da ne možemo puštati nekome nekontrolirane profite i monopole, o svemu tome sam već pisao. Problem je u tome što vi takve rezultate predstavljate kao nužnu posljedicu samog postojanja nižih slojeva novca, a to nikako ne slijedi.

    Gledajte, rečeno je već dovoljno, nema smisla ponavljati, a nemam više niti vremena za to. Ja samo mogu ponovno izraziti svoje žaljenje da u toj težnji za promjenom nema povezivanja s jednim kredibilnim i intelektualno snažnim pokretom kao što je MMT.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on čet tra 04, 2013 7:21 pm

    Centralna banka minimalno vraća profita od ukupnog profita (banke i centralne banke) te taj dio možete kompenzirati nešto većim porezom na profit od kamata.

    Financijski monopol ćemo zamijeniti oligopolom. Ok, dobra ideja. Banke će se takmičiti da što manje zarade? Baš se pitam tko će im biti vlasnik. Jer kada potuče konkurenciju sigurno će dići kamate. Ok, malo preuveličavam, jer znamo da banka ne može uvijek držati kamate niskima jer će nastati jagma za kreditima i ostati će bez novaca u sefu. A nakon toga se naravno kamata digne i naplaćuje naivnost. Ok, to niste rekli da će biti, ali znamo kako se to radi. Svaka banka ima svoje cikluse udičarenja i dizanja kamata. Vi to zovete konkurencijom, a ja oligopolom.

    Zbilja ne znam zašto toliko navijate za banke (privatne) kada znamo koju su taktiku imale kada su došle. Danas ne možeš promjeniti devizni ček bez njih (a blilo bi logično da je HNB-u u interesu otkupiti devizni ček). Ako si privrednik, možeš biti u velikom strahu da će nekoliko velikih ulagača dići depozit u tvojoj banci i da će banka otići u nelikvidnost. Je baš na to treba. Ludi smo bez toga. Prevelike da bi propale. :-)) A dok je profita bilo, lijepo se zarađivalo. A kad padnu u nelikvidnost, državo spašavaj ili likvidiraj pa neg telci vide gdje su pare stavljali. Kao drugi puta će biti pametniji. Ujeo vuk magare.

    FRB je katastrofa koja se zove prijevara. Kako to da ni u jednom momentu niste ništa rekli u tom smislu. Tu sam simulirao profit banke: https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke . Vjerujem da ste čitali. I kako vam se čini?
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Kalk_banke_7_13_2k

    U kratkom vremenu sa nama dosta skromnom kamatom od 7% se 30% realnog novca može pretvoriti u profit banke (depoziti su po viđenju tj. bez kamate). To znači da su depoziti pokriveni samo koliko ima rezerve. Cijeli bankarski sustav je crpka za novac. Koji to posao daje 30% zarade u par godina i to na tuđem novcu? A klijenti imaju pokriće depozita samo 20%? i što bi mi sad trebali veličati ovaj sustav (horizontalna ekspanzija).

    Vidimo kako je završilo na Cipru. Svaka banka može tako skončati. Kome mi tu trebamo ići na ruku? Kamatarima i šibicarima? Dajte razmislite. Da li je to zbilja pošten posao u državi? Samo se sjetite mog primjera sa posuđivanjem žita, umjesto prodajom. Odmah svi znaju da je prijevara. Kako ne vide to kad je u pitanju novac?



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on pet tra 05, 2013 9:50 pm

    Više puta sam već naveo da je mehanizam multiplikacije novca kako je opisan na mnogim mjestima sasvim pogrešan. Pisao sam o tome i na Patriotu. Posljedično, vaša tablica nema veze sa stvarnošću.

    Trebali bi pročitati članak prof. Mitchella http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=1623: (Money multiplier and other myths)

    Alternativno, Positive Money pokret ima dobar i zoran opis tog dijela sustava (oni ne shvaćaju vertikalnu komponentu):
    http://www.positivemoney.org/how-banks-create-money/balance-sheets/

    Zaboravite sve što mislite da znate o FRB. Mehanizam jednostavno nije takav. Primijetite da u onom primjeru gdje sam modificirao vašu tablicu uopće nisam spomenuo nikakvu obaveznu rezervu. Bankarstvo može sasvim dobro funkcionirati s 0% propisane rezerve, tako se to radi u Kanadi.

    Dakle, bankovna rezerva je viša razina novca. Banke taj novac ne posuđuju. Banke naprave svoju potvrdu o dugu. Kao da ja napravim svoju potvrdu o dugu, papir kojim vam obećajem 100 kn. Ako želite podići novac na bankomatu, vaš depozit se briše, a banka vam daje ekvivalent bankovne rezerve: državnu novčanicu. Ako dignete kredit te vam banka napravi svoju potvrdu o dugu, te odlučite prebaciti taj novac u drugu banku, vaša banka mora dati toj drugoj banci bankovne rezerve. Stara bankovna potvrda o dugu se briše, a nastaje nova bankovna potvrda o dugu odnosno vaš depozit u drugoj banci. Bankovni novac specifičan je za danu banku.

    Dakle, neće se iz vašeg kredita u jednoj banci u nekoj drugoj banci multiplicirati novi novac. Uočite ponovno da je stvoreni bankovni novac uvijek realna obaveza, specifična točno za tu određenu banku. Ne možete miješati taj novac s državnim i voditi ga kao posjed te ili neke druge banke iz kojeg se nanovo stvara kredit, a to je ono što radite u vašoj analizi. Niti jedna privatna banka ne može napraviti bankovne rezerve. To je posve druga razina novca.

    Bankovne rezerve ne služe za stvaranje kredita. Svrha bankovnih rezervi je u tome da se može podmiriti međubankovno plaćanje. Osim toga, bankovne rezerve mogu se zamijeniti za novčanice, drugi oblik državnog novca.

    Banka će napraviti kredit ako procijeni da je potencijalni kreditor dovoljno kredibilan. Bitno je da banka ima dovoljno kapitala (razlika posjeda i obaveza) te da je struktura tog kapitala ovisno o riziku dovoljno dobra. (odobreni krediti se broje pod posjede jer ih klijent treba vratiti, a nije svejedno kakav je rizik za svaki od tih posjeda)

    Dodatno ograničenje može biti propisana količina rezervi, ako ona uopće postoji. Međutim, to nije nikakav uzročni faktor za stvaranje kredita. To je samo jedan od propisanih uvjeta koji treba biti zadovoljen nakon izdavanja kredita. U Kanadi i nekim drugim zemljama, npr. Velikoj Britaniji, taj uvjet posebno niti ne propisuju.

    Problem ovog sustava leži u kontroli kvalitete kapitala. Zbog računovodstvenih prijevara i vrlo složenih bankovnih aktivnosti, neke banke su umjetno prenapuhale svoj kapital. To onda nužno dovodi do kolapsa. Ponovno preporučam odličnu analizu prof. Blacka, bivšeg financijskog regulatora: http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/why-our-fundamental-appro_b_813822.html (Why our Fundamental Approach to Banking Regulation Is Inherently Unsound)

    Prisjetite se ovdje odakle dolazi kapital banke. Kad banka napravi kredit, njezin kapital se ne mijenja. Nastali depozit je obaveza za banku, a posjed je nastalo potraživanje prema kreditiranom. Novac za kamatu koji će povećati kapital dolazi iz vertikalnog nadodavanja državnog novca. Bez tog nadodavanja, ukupni neto financijski posjed privatnog sektora ostao bi nula jer za svaki stvoreni financijski posjed uvijek postoji jednaka financijska obaveza. To je tvrdo ograničenje za sav financijski prihod u državnoj valuti za cijeli nedržavni sektor. Nitko pa ni banke ne može ostvariti veći profit od tog. Umjetno prikazivanje veće vrijednosti kapitala nego što je to stvarno tako dovodi do kolapsa banaka.

    Centralna banka uvijek vodi računa da u sustavu postoji dovoljno bankovnih rezervi. Tipično, centralna banka kupuje državne obveznice te ukucava nove bankovne rezerve (tipkama na tipkovnici). Kad to centralna banka ne bi radila, banke bi se međusobno nadmetale za bankovne rezerve te bi im digle cijenu iznad one koju je zacrtala centralna banka. Ovo je samo zamjena jednog financijskog sredstva drugim: obveznice bankovnom rezervom. Jedno i drugo je ista, najviša razina novca.

    Ovdje nije loše spomenuti i quantitative easing. To je mjera masivnog otkupa državnih obveznica i ukucavanja bankovnih rezervi, s ciljem rušenja cijene bankovnih rezervi na nulu. Ovdje se utječe na ovisnost prinosa obveznica o vremenu dospijeća, te se utječe na kamatu pod kojom banke nude svoje kredite.

    Međutim, u stanju sveopće prezaduženosti privatnog sektora i u situaciji narušenog kapitala banaka, čak niti takvo smanjenje kamate ne znači da će banke stvarati kredite. Osim toga, otkup obveznica dodatno osiromašuje privatni sektor: gubi obveznice koje donose interes u zamjenu za rezerve koje ne donose interes. Konačno, eventualna zamjena drugih bankovnih posjeda koji su zapravo manje vrijednosti nego dobivene rezerve, direktno je pogodovanje privatnom interesu i spašavanje banaka koje su trebale biti likvidirane. Sve u svemu, to je jedna ekonomski vrlo neučinkovita mjera, a katkad i čisto kriminalna.

    Za oporavak ekonomije u takvoj depresiji, potrebno je znatno vertikalno nadodavanje državnog novca pomoću deficita državnog proračuna. Iskustva Japana su i više nego poučna. Svakako nekom prilikom pogledajte razlaganje Richarda Koo-a, glavnog ekonomista Nomura instituta u Japanu: https://www.youtube.com/watch?v=Tt3KdH1uk-c

    Ukratko, ponovno o vertikalnom nadodavanju novca da sve bude na jednom mjestu za druge koji će ovo čitati. Država posredno financira deficit tako da obveznicu indirektno kupi centralna banka te zemlje. Državni proračun dobije rezerve te ih onda troši. Količina rezervi u privatnom sektoru raste, te im cijena pada prema nuli. Ako centralna banka ne želi da cijena ide prema nuli, kupuje se višak rezervi prodavanjem obveznica. To je monetarna operacija.

    Primijetite da je državna obveznica koju ima centralna banka potpuno nebitan dug jednog dijela države prema drugom. Kao da vam ja desnom rukom ispišem svoju potvrdu o dugu o 100 kn tako da se zadužim kod lijeve. Desna ruka će biti sve više i više dužna lijevoj, a ako vam izdajem nova i nova obećanja o dugu, vječno ću vam biti dužan. Financijski suverena država to uvijek može, jer vam uvijek plaća samo svojim novim potvrdama o dugu: obveznicama ili bankovnim rezervama. Vi nemate drugog izbora nego prihvatiti takvo plaćanje, jer imate poreznu obvezu isključivo u tom državno stvorenom novcom. Kao što sam naveo ranije, bankovno stvorenim novcem ne mogu se platiti porezi. Državne obveznice također se moraju platiti nekim drugim oblikom već ranije stvorenog državnog novca.

    Sad tu obično krenu priče o privatnim centralnim bankama. Da, upravljanje FED-om delegirano je privatnim bankama. Međutim, da je to privatna firma kao što je npr. Microsoft, da li bi se onda u državni proračun vraćalo preko 95% profita? Istina je da tu ima pogodovanja privatnom interesu te neopravdanog bogaćenja. Kao što sam naveo, MMT želi ukloniti privatni interes iz te državne institucije te „corporate welfare” koji dobivaju posrednici pri trgovini obveznica.

    Osnovna poanta koja ostaje je ta da je jedna od osnovnih uloga centralne banke financiranje državnog deficita te da se na taj način stvara novi novac kako bi stanovništvo bilo u plusu. Također je važno shvatiti da takva država nikad ne može bankrotirati, jer samo sve plaća i obećaje u najvišoj razini novca nad kojom ima potpuni monopol. Opasnost je naravno inflacija. Zato je nužno da su programi trošenja kvalitetno osmišljeni, te da postoji učinkoviti sustav oporezivanja i borbe protiv korupcije.

    Neki drugi komentari:

    Ne navijam za privatne banke kako ste to izgleda shvatili. Mišljenja su podijeljena oko tog pitanja. Kao što sam rekao, prof. Bill Mitchell bi ih najradije sve nacionalizirao te bi im samo dozvolio da se bave poslovima od opće društvene koristi. Ako nije politički moguće sve, onda bar neke tako da se privatnima napravi kontrolno sidro. Po mom mišljenju, svakako u državi trebaju postojati jake državne banke. Ipak, mislim da i privatne banke mogu dati svoj korisni doprinos. Sve uz adekvatne regulacije. Nikako uz umjetno veliko bogaćenje temeljeno na lažnom prikazivanju vrijednosti kapitala, nastavljeno s bezrezervnim spašavanjem od strane centralne banke. Ovdje su potrebne velike reforme i to je otvoreni problem.

    Pogledajte Mitchellova razmišljanja, posebno na zadnjem dijelu „Where I stand”: http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=7299 (100-percent reserve banking and state banks)

    Isječak iz tog teksta:

    „The debt explosion that has brought the World economy to its knees was not the fault of endogenous money creation. It was the result of lax regulation; criminal activity; and a neo-liberal obsession that national governments had to run surpluses (and hence squeeze private sector liquidity and wealth).

    With this obsession dominating public policy over the last few decades, economies could only grow (mostly) if the private sector took on increasing debt levels. The rise of the financial engineering sector – with the elimination of regulations that might have reasonably controlled its errant tendencies – guaranteed that the households would take on this debt … on increasingly dubious grounds.”

    Dalje, Blackova i Moslerova:

    http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/why-is-obama-championing_b_367540.html
    http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/the-two-documents-everyon_b_169813.html
    http://www.huffingtonpost.com/warren-mosler/proposals-for-the-banking_b_432105.html

    Cipar i EU je posebna priča. Ciparske banke su nesolventne, između ostaloga zato jer im je dio posjeda u grčkom dugu koji je znatno izgubio na vrijednosti. O tom defektnom sistemu nekom drugom prilikom.

    Primjer sa žitom nije primjenjiv, ako ne uvedete različite vrste žita te nestajanje nekih vrsta pri zamjeni. Morate isto izbaciti pogrešne modele o multiplikaciji novca/žita.

    Sasvim se slažemo u tome da se ne može nekakvom kartelu banaka dozvoliti isisavanje novca iz cijele zajednice. Ako pravilno regulirate sustav te nadodate državne banke, možete spriječiti monopole i nerealno velike profite.




    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on sub tra 06, 2013 1:34 pm

    null8 je napisao/la:Više puta sam već naveo da je mehanizam multiplikacije novca kako je opisan na mnogim mjestima sasvim pogrešan. Pisao sam o tome i na Patriotu. Posljedično, vaša tablica nema veze sa stvarnošću.



    Ajde null8 budite ljubazni pa meni bez linkova, svojim riječima, objasnite što nije točno u definiciji multiplikacije depozita koju sam osobno stavio na wikipediju. Ako mi dokažete da nema veza sa stvarnošću promjenit ću svoje mišljenje i ostaviti se svega ovoga.
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Multiplikacija_depozita
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sub tra 06, 2013 4:40 pm

    Null8, meni su jasne međubankarske transakcije preko rezervi koje imaju kod centralne banke. Međutim, to ne mjenja kalkulaciju u vezi sa FRB. To samo daje bolju sliku koliko je svaka banka ranjiva na dizanje ili prijenos depozita u drugu banku. Kod pojašnjenja FRB se uopće nisam bavio tehničkom provedbom bankarskog poslovanja, nego financijskim posljedicama.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on ned tra 07, 2013 9:25 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    null8 je napisao/la:Više puta sam već naveo da je mehanizam multiplikacije novca kako je opisan na mnogim mjestima sasvim pogrešan. Pisao sam o tome i na Patriotu. Posljedično, vaša tablica nema veze sa stvarnošću.



    Ajde null8 budite ljubazni pa meni bez linkova, svojim riječima, objasnite što nije točno u definiciji multiplikacije depozita koju sam osobno stavio na wikipediju. Ako mi dokažete da nema veza sa stvarnošću promjenit ću svoje mišljenje i ostaviti se svega ovoga.
    http://hr.wikipedia.org/wiki/Multiplikacija_depozita

    U mnogim knjigama je ovo krivo opisano. Međutim, postoji više neovisnih kredibilnih izvora koji taj model opovrgavaju. Pogledajte onaj Positive Money članak s listom citata. Već sam napisao svojim riječima u gornjem odgovoru, a ponovno preporučujem da pogledate i gore navedene materijale.

    Prođimo kroz vaš primjer s Wikipedije. Ako stavite u banku novčanicu od 1000 jedinica, kapital banke time se ne mijenja (kapital je razlika svih posjeda i obaveza banke, tj. aktive i pasive). Banka kao posjed dobiva novac najviše razine koji se broji pod rezervu, a obaveza joj postaje vaš stvoreni depozit u iznosu od 1000 jedinica. Taj depozit je niža razina novca, bankovna potvrda o dugu.

    Banka zbog te novčanice nije u boljoj poziciji nego prije za izdavanje kredita, osim što joj je lakše ispoštovati propisano ograničenje o rezervi ako ono postoji. Objasnit ću zašto. Banka mora imati dovoljno kapitala u odnosu na aktivu banke te potencijalni kreditor mora biti dovoljno kredibilan. Također je važna i sama struktura posjeda ovisna o riziku, vidite Basel II i III za točne detalje. Ako tome nije tako, neće biti kredita pa makar banka bila preplavljena rezervama. Ako tome je tako, banka će izdati kredit. Čak ako i trenutno nema dovoljno propisanih rezervi, nabavit će ih npr. iz svog kapitala prodajom državne obveznice centralnoj banci. Ova brine da uvijek u sustavu bude dovoljno rezervi. Suština svega je da je bitan kapital, ne rezerve.

    Banka ne izdaje niti deponiranu višu razinu novca niti se dira vaš zapis depozita. Banka nije ograničena s iznosom od 800 jedinica kredita u vašem primjeru. Može napraviti bilo koji iznos kredita, uz pretpostavku da su zadovoljena gornja ograničenja na kapital. Dakle, ako je onih 1000 jedinica jedina rezerva banke, teoretski moglo bi odmah nastati još 4000 jedinica bankovnog novca pri nastanku kredita. To je ukupno 5000 jedinica bankovnog novca, obaveza banke. Odgovarajući posjed banke je obećanje o vraćanju 4000 jedinica kredita i onih početnih 1000 jedinica rezerve. Propisana rezerva od 20% bi time bila ispoštovana.

    Međutim, primijetite da se niti pri samom izdavanju kredita kapital banke ne mijenja. Za stvoreni bankovni novac, obavezu banke, postoji jednaki posjed u obliku obećanja o vraćanju kredita. Kapital će se povećati tek kad/ako kreditirani plati kamatu. Da bi ovakvo stvaranje kredita bilo moguće, banka iza sebe već mora imati neki drugi kapital. Pri izdavanju kredita raste iznos posjeda banke, a ključno ograničenje je omjer postojećeg kapitala i posjeda. Stvaranjem kredita taj omjer pada, postaje teže raditi neki drugi kredit. Dakle, vi iz same rezerve uopće ništa ne znate koliko kredita banka može napraviti. Možda više od te rezerve, a možda ništa. To je samo jedan od ograničavajućih faktora i to onaj najmanje bitan. To nije kauzalni faktor kako to pogrešni model multiplikacije novca prikazuje.

    Uzmimo da nastane 800 jedinica kredita kao u vašem primjeru. Trenutni posjed banke je tada obećanje o vraćanju kredita od 800 jedinica te ona startna novčanica od 1000 jedinica. Obaveze su stvoreni depoziti od 800 i 1000 jedinica. Međutim, banka već mora imati dovoljno dobru strukturu postojećeg kapitala da bi ovakvo izdavanje kredita uopće bilo moguće. Omjer kapitala i posjeda mora biti dovoljno dobar. Također se gleda i omjer kapitala te posjeda težinski korigiranog po stupnju rizika. (vidite Basel II i III) O tome ne znamo ništa. To je ključna mana ovog modela, uopće ne uzima u obzir temeljno ograničenje za izdavanje kredita, adekvatnost i samo postojanje potrebnog kapitala.

    Uzmimo da klijent želi prebaciti svojih 800 jedinica u drugu banku. Prva banka gubi 800 jedinica rezerve (startna novčanica ili elektronski oblik), te joj kao posjed ostaje 200 jedinica rezerve i obećanje o naplati 800 jedinica kredita. Obaveze banke su samo 1000 jedinica prvotno stvorenog depozita jer je 800 jedinica obaveza izbrisano prebacivanjem u drugu banku.

    Tada ta druga banka od prve banke dobiva 800 jedinica u rezervama, te u toj drugoj banci kao na početku u prvoj nastaje novi zapis o depozitu od 800 jedinica kao obaveza te banke. Opet, kapital te 2. banke se time ne mijenja. Mora imati neki drugi kapital iz nekog nama nepoznatog izvora da bi temeljem njega mogla izdavati kredite. Dobivena rezerva ništa ne garantira.

    Dakle, vidite sad zašto taj mehanizam multiplikacije novca kojeg ste naveli u Wikipediji iz više razloga nema veze sa stvarnošću. Nisu dobro diferencirane različite vrste novca te pitanje posjeda i obaveza banke. Propisani postotak rezerve predstavlja se kao kauzalni faktor, a zapravo je tek sporedno ograničenje koje u nekim zemljama uopće niti nije propisano. Ključ svega je adekvatnost kapitala banaka i ona se mora uzeti u obzir. Dalje, taj mehanizam implicira da bazni novac stvara niži sloj kreditnog novca. Zapravo je točno suprotno, stvaranje tih nižih kreditnih slojeva novca endogeno je određeno unutar samog privatnog sektora. Centralna banka onda akomodira potrebni bazni novac tako da stvara nove rezerve u zamjenu za državne obveznice.

    Konačno, deficit državnog proračuna, vertikalno nadodavanje novca, daje ono temeljno ograničenje na sav financijski kapital koji privatni sektor uopće može skupiti. Ako toga nema dovoljno, niti banke neće imati dovoljno kapitala za obavljanje svojih aktivnosti. Kriminalno i umjetno napuhivanje vrijednosti kapitala nužno u takvoj situaciji dovodi do sloma. Pojedinci se obogate, a banke postanu nesolventne. Ponovno ću citirati prof. Mitchella:

    „The debt explosion that has brought the World economy to its knees was not the fault of endogenous money creation. It was the result of lax regulation; criminal activity; and a neo-liberal obsession that national governments had to run surpluses (and hence squeeze private sector liquidity and wealth).

    With this obsession dominating public policy over the last few decades, economies could only grow (mostly) if the private sector took on increasing debt levels. The rise of the financial engineering sector – with the elimination of regulations that might have reasonably controlled its errant tendencies – guaranteed that the households would take on this debt … on increasingly dubious grounds.”

    @ Nostradurus

    Morate uzeti u obzir detaljniji opis bankarstva, to onda mijenja zaključke. Kako bi uopće modelirali Kanadu ili UK gdje uopće nema propisane rezerve? Morate uzeti u obzir gore navedeno, pitanje kapitala je ključno.

    @Jung-fu

    Mislim da ću i ja malo uzeti odmor od svih ovih bankarskih pitanja, ima i drugih stvari gdje čovjek može možda nešto više napraviti. Smile


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on pon tra 08, 2013 7:57 am

    Vi null8 ili ne želite ili nemožete shvatiti suštinu multiplikacije depozita, novac unutar bankarstva djelomične rezerve se multiplicira samom cirkulacijom s time da se multipliciranu obvezu prebacuje na one koji nešto realno rade. Ne treba netko prebaciti svoj novac iz banke u banku, novac se sam prebacuje cirkulirajući, ali kako cirkulira uglavnom nominalni novac, on stvara krize unutar realnosti.
    Banka poslući na taj način apriori stvara rizik, jer se u konačnici nezna tko je novac stvorio a tko deponirao, nezna se jer su vrijednosti izražene nominalno. Pritom ta ista banka iz realnog sektora stalno izvlaći ogroman profit za svoje vlasnike, koji zapravo fiktivnim novcem sjedaju na realne vrijednosti. Kad se kaže da je ona prevelika da propadne, to zapravo znači da su njeni unutrašnji odnosi prekomplicirani za otpetljavanje, stoga je "bolje" da vječiti manjak tog singulariteta plate građani...
    Full reserve je najelegentniji način otpetljevanje te beskonačne dubioze.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto tra 09, 2013 6:59 pm

    Slažem se sa izjavom Jung-fua. Bez obzira što banka radila, ona zadužuje nas imaginarnim novcem koji daleko prelazi primarni novac i time na način običnog lanca sreće stvara profit koji u većini slučajeva iznosi dobar dio od primarnog novca. Imate statististike HNB-a gdje možete vidjeti omjer primarnog novca i profita banka. Iza sebe banka ostavlja gomilu imaginarnih ušteda na svojim računima te ogromne dugove prema banci. To i sami znate i ne možete to preciznijim opisom uljepšati.

    Kao prvo, svi koji misle oročavati štednju, moraju znati da idu u rizik ulaganja (preporučeni rizik je gubitak do 50% novca i limitirana kamata). A kao drugo, banka ne bi smjela raditi lanac sreće sa novcima firmi i pojedinaca koji su im obrtna sredstva. Kao treće, banka ne smije stvarati privid veće ponude novca jer time za svoj račun (profita) stvara ogromne dugove. Tu se stvaraju kreditni bumovi koji se ne mogu naplatiti iz primarne emisije. To je u biti prevara depozitora, države (preko povećanog poreza), uzimaoca kredita jer se krediti ne mogu vratiti i naravno svih nas jer smo naivno povjerovali da je bankarski posao časan.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on čet tra 11, 2013 4:02 pm

    Gdje se to depozit multiplicira? To je trgovanje bankovnim potvrdama o dugu. Njihovim stvorenim novcem. A što bi bilo da nema tih dodatnih interakcija unutar ekonomije? Sve smo to već prošli. Ako hoćete za te dodatne interakcije čisti novi državni novac, zašto bi taj novac trebao biti samo jedne razine? Zašto bi trebao biti samo centralno stvaran, a ne i lokalno?

    Rizika će uvijek biti. Tko će procjenjivati za što bi se izdavao čisti novi državni novac kad netko hoće graditi kuću ili tvornicu?

    Odakle dolazi profit banke? Kako se povećava kapital? Da li bi naše banke mogle imati toliki profit da nam se država ne zadužuje izvana?

    Možda netko jednom i smisli pametne ideje za full rezerve banking. No ima tu više problema na koje nisam čuo odgovor. Kako ćete spriječiti ljude da trguju vlastitim potvrdama o dugu? Ako reformirate banke i napravite ih da budu državne, te preko njih lokalno nadodajete novi novac, zašto bi to bila samo jedna vrsta osnovnog novca?

    Vrtimo se tu u krug, a nisam siguran koliko me razumijete. Full reserve banking se predstavlja kao neko spasonosno rješenje, ali nije to tako jednostavno. Osim toga, ne vjerujem da je to optimalno rješenje.

    Uostalom, ja se slažem da banke treba reformirati i da im treba razdvojiti aktivnosti izdavanja kredita od skupljanja depozita. No morat ćete smisliti i vrlo razrađena rješenja za lokalizirano stvaranje novog novca jer će za tim uvijek postojati realna potreba.





    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1456
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pet tra 12, 2013 7:26 am

    null8 je napisao/la:Gdje se to depozit multiplicira? To je trgovanje bankovnim potvrdama o dugu. Njihovim stvorenim novcem. A što bi bilo da nema tih dodatnih interakcija unutar ekonomije? Sve smo to već prošli. Ako hoćete za te dodatne interakcije čisti novi državni novac, zašto bi taj novac trebao biti samo jedne razine? Zašto bi trebao biti samo centralno stvaran, a ne i lokalno?

    Već sam vam rekao. Banke su tu samo da nas zaduže i izvuku profit. Nešto kao burzovni agenti. I kad sve propada, oni zarađuju.

    Rizika će uvijek biti. Tko će procjenjivati za što bi se izdavao čisti novi državni novac kad netko hoće graditi kuću ili tvornicu?

    Ne znam zašto bi unosili dodatni rizik i stvarali neotplative dugove? Cijenu toga plaćamo svi.

    Odakle dolazi profit banke? Kako se povećava kapital? Da li bi naše banke mogle imati toliki profit da nam se država ne zadužuje izvana?

    A ne pitate se zašto država ne može imati banke sa profitom? Ne ide u računicu ili što. Zašto su prodane banke?

    Možda netko jednom i smisli pametne ideje za full rezerve banking. No ima tu više problema na koje nisam čuo odgovor. Kako ćete spriječiti ljude da trguju vlastitim potvrdama o dugu? Ako reformirate banke i napravite ih da budu državne, te preko njih lokalno nadodajete novi novac, zašto bi to bila samo jedna vrsta osnovnog novca?

    Ljudi mogu posuđivati svoj novac. To se radilo i ranije. Problem je u kamati, zar ne? Ako bi banke bile državne, zašto bi stvarali neotplative dugove. To vodi u hiperinflaciju. Nemojte misliti da smo budale. Znamo kuda to vodi.

    Vrtimo se tu u krug, a nisam siguran koliko me razumijete. Full reserve banking se predstavlja kao neko spasonosno rješenje, ali nije to tako jednostavno. Osim toga, ne vjerujem da je to optimalno rješenje.

    Problem je pohlepa za zaradom. Ona je teško održiva, ako nema naglih ekspanzija novca.

    Uostalom, ja se slažem da banke treba reformirati i da im treba razdvojiti aktivnosti izdavanja kredita od skupljanja depozita. No morat ćete smisliti i vrlo razrađena rješenja za lokalizirano stvaranje novog novca jer će za tim uvijek postojati realna potreba.

    Zašto se onda ne zalažete za Chicago plan (http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2012/wp12202.pdf) On je sličan MMT-u, ali novac za horizontalnu ekspanziju (kredite) dolazi isključivo iz centralne banke. Kamatom na taj novac se regulira njegov obujam i nema buma. Problem je što je taj plan u biti jako paše postignutim pozicijama najbogatijih i bankama. U biti, kada i ako država preuzme banke, osnovne postavke chicago plana su više nego dobre. Međutim, kada je država vlasnik banaka, ona ne mora kamatom regulirati ponudu kredita, nego godišnjim fondom i dužinom otplate. Međutim tu onda imamo problem u kriteriju za dodjelu kredita. A tada imamo dilemu da li želimo kapitalizam ili socijalizam ( http://www.scribd.com/doc/132285316/Kapitalizam-socijalizam-ili-ne%C5%A1to-tre%C4%87e ). Ovu situaciju sa državnim bankama sam tamo opisao.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on pet tra 12, 2013 12:06 pm

    null8 je napisao/la:

    Kako ćete spriječiti ljude da trguju vlastitim potvrdama o dugu?



    Mislim da se u ovom pitanju krije osnova vašeg nerazumjevanja nekreditnog sustava, nekreditni novac se ne definira kao dug, ljudi više ne trguju potvrdama o dugu, već vlastitim novcem.
    Mi smatramo da je izrazito važno i za ekonomski sustav i za opću dobrobit civilizacije, da se privatnom novcu stavi zabrana multiplikacije, to jest da se stvorenim dugom kroz iznajmljivanje novca istovremeno i ne stvara novi novac.
    Novac, koji kao ekonomska energija na svoj specifičan način gradi civilizaciju, mora biti pod javnom, transparentnom kontrolom i raspravom. Jer to je jedini način da se konstruktivno-analitički, odnosno planski izbjegnu civilizacijske anomalije i devijacije koje su danas na djelu.
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on pet tra 12, 2013 5:00 pm

    null8 je napisao/la:Gdje se to depozit multiplicira? To je trgovanje bankovnim potvrdama o dugu. Njihovim stvorenim novcem. A što bi bilo da nema tih dodatnih interakcija unutar ekonomije? Sve smo to već prošli. Ako hoćete za te dodatne interakcije čisti novi državni novac, zašto bi taj novac trebao biti samo jedne razine? Zašto bi trebao biti samo centralno stvaran, a ne i lokalno?

    Nostradurus je napisao/la:
    Već sam vam rekao. Banke su tu samo da nas zaduže i izvuku profit. Nešto kao burzovni agenti. I kad sve propada, oni zarađuju.

    Nisu li možda tu i radi procjene rizika i stvaranja dodatnih interakcija unutar ekonomije? Može se to i sasvim drugačije napraviti: da propadnu loše banke i da se kazne odgovorni za računovodstvene prijevare.

    null8 je napisao/la:Rizika će uvijek biti. Tko će procjenjivati za što bi se izdavao čisti novi državni novac kad netko hoće graditi kuću ili tvornicu?

    Nostradurus je napisao/la:
    Ne znam zašto bi unosili dodatni rizik i stvarali neotplative dugove? Cijenu toga plaćamo svi.

    Niste odgovorili na pitanje. Tko će u vašem modelu samo jedne vrste novca procjenjivati tko i za koje aktivnosti treba dobiti novac? Više se neće novac dobivati uz određene obaveze? Više pri tome neće biti rizika?

    null8 je napisao/la:Odakle dolazi profit banke? Kako se povećava kapital? Da li bi naše banke mogle imati toliki profit da nam se država ne zadužuje izvana?

    Nostradurus je napisao/la:
    A ne pitate se zašto država ne može imati banke sa profitom? Ne ide u računicu ili što. Zašto su prodane banke?

    Kad sam ja to rekao da država ne treba imati svoje banke? Naprotiv, više puta sam iskazao da MMT podržava državne banke. Kod nas je to sve bila jedna velika prijevara. Međutim, mi ovdje pričamo o malo općenitijim pitanjima.

    null8 je napisao/la:Možda netko jednom i smisli pametne ideje za full rezerve banking. No ima tu više problema na koje nisam čuo odgovor. Kako ćete spriječiti ljude da trguju vlastitim potvrdama o dugu? Ako reformirate banke i napravite ih da budu državne, te preko njih lokalno nadodajete novi novac, zašto bi to bila samo jedna vrsta osnovnog novca?

    Nostradurus je napisao/la:
    Ljudi mogu posuđivati svoj novac. To se radilo i ranije. Problem je u kamati, zar ne? Ako bi banke bile državne, zašto bi stvarali neotplative dugove. To vodi u hiperinflaciju. Nemojte misliti da smo budale. Znamo kuda to vodi.

    Argument o hiperinflaciji smo već otklonili ranije. Zašto nema hiperinflacije u Japanu? Kanadi? Australiji? Kini? Bilo kojoj monetarno suverenoj zemlji s horizontalno-vertikalnim sustavom? Nemam ništa protiv državnih banaka, što sam već sve rekao.

    null8 je napisao/la:Vrtimo se tu u krug, a nisam siguran koliko me razumijete. Full reserve banking se predstavlja kao neko spasonosno rješenje, ali nije to tako jednostavno. Osim toga, ne vjerujem da je to optimalno rješenje.

    Nostradurus je napisao/la:
    Problem je pohlepa za zaradom. Ona je teško održiva, ako nema naglih ekspanzija novca.
    Tu ne odgovarate na postavljena pitanja o problemima full reserve bankarstva. Što se tiče pohlepe, nemojte misliti da se ona isto tek tako može otkloniti. Niti je uopće jasno da ne bi bilo naglih ekspanzija novca, samo na nešto drugačiji način.

    null8 je napisao/la:Uostalom, ja se slažem da banke treba reformirati i da im treba razdvojiti aktivnosti izdavanja kredita od skupljanja depozita. No morat ćete smisliti i vrlo razrađena rješenja za lokalizirano stvaranje novog novca jer će za tim uvijek postojati realna potreba.

    Nostradurus je napisao/la:
    Zašto se onda ne zalažete za Chicago plan (http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2012/wp12202.pdf) On je sličan MMT-u, ali novac za horizontalnu ekspanziju (kredite) dolazi isključivo iz centralne banke. Kamatom na taj novac se regulira njegov obujam i nema buma. Problem je što je taj plan u biti jako paše postignutim pozicijama najbogatijih i bankama. U biti, kada i ako država preuzme banke, osnovne postavke chicago plana su više nego dobre. Međutim, kada je država vlasnik banaka, ona ne mora kamatom regulirati ponudu kredita, nego godišnjim fondom i dužinom otplate. Međutim tu onda imamo problem u kriteriju za dodjelu kredita. A tada imamo dilemu da li želimo kapitalizam ili socijalizam ( http://www.scribd.com/doc/132285316/Kapitalizam-socijalizam-ili-ne%C5%A1to-tre%C4%87e ). Ovu situaciju sa državnim bankama sam tamo opisao.

    Neću sad ulaziti u analizu tog dokumenta, samo ću izraziti svoju skepsu prema svemu što dolazi od MMF-a. Prema tome što sam imao prilike vidjeti, obično rade teške greške poput onih procjena o rastu gospodarstva u Grčkoj nakon teških mjera štednje. Dalje, nisam vidio odgovore na brojna pitanja i probleme povezane s tim planom o 100% rezervi. Niti ovdje niti drugdje. Jedna stvar je ono što mislite da je u načelu idealno, a sasvim druga ono što je realno, provedivo i zapravo bolje od početne ideje.

    Potrebna količina novca će uvijek biti endogena, a centralna banka će se trebati prilagoditi tome. Ideje o vanjskoj kontroli potrebne količine novca su na klimavim nogama.

    Dakako, imate problem dodjele kredita. Nek banke budu državne. Opet onda ostaju mnoga stvarna suštinska pitanja.

    O kapitalizmu i socijalizmu sam isto pisao, pa mi se neda ponovno. Treba nam neka mješavina na tom spektru.


    @Jung-fu

    Mislim da sam na više mjesta demonstrirao da mi je jasno što mislite s tim pojmom nekreditnog novca i što želite postići. Vi imate ideju i nešto što smatrate idealnim. Opet, niste odgovorili na postavljeno pitanje. Kako znate da ljudi neće uz taj vaš nekreditni novac uvesti svoje niže razine novca? Kako znate da neće koristi novac neke strane zemlje? Zabranit ćete zakonom?

    ______________



    Uglavnom, ove rasprave mi više nemaju puno smisla. Potrošio sam mnogo vremena, ali nisam čuo dobre odgovore na izložene argumente i pitanja. Nije dovoljno imati ideal. Treba se uhvatiti konkretnih pitanja i problema. Uz to, često vas realnost iznenadi pa su neka bolja rješenja malo drugačija od onog što na početku smatrate da je idealno. Potrebno je malo više otvorenosti i prilagodljivosti.





    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on pet tra 12, 2013 5:48 pm

    null8 je napisao/la:
    @Jung-fu

    Mislim da sam na više mjesta demonstrirao da mi je jasno što mislite s tim pojmom nekreditnog novca i što želite postići. Vi imate ideju i nešto što smatrate idealnim. Opet, niste odgovorili na postavljeno pitanje. Kako znate da ljudi neće uz taj vaš nekreditni novac uvesti svoje niže razine novca? Kako znate da neće koristi novac neke strane zemlje? Zabranit ćete zakonom?


    nemoj te se ljutiti null8, koliko ja vidim vi pravite probleme tamo gdje ih nema i nisam unutar vašeg pisanja našao neka ozbiljnija pitanja, ako doista razumijete nekreditni sustav ovo pitanje koje postavljate u navedenom je nesuvislo, a sve mi se čini da se vi, što bi rekao Nenadović, ne možete zapravo oteti zabludi kreditnog novca.

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 15 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet kol 06, 2020 7:48 am.