Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 1:40 pm

    e]Ne, nažalost, ovdje ste potpuno u krivu. Socijala se treba održavati i dalje preko budžeta. Novac iz primarne emisije mora ići na pokretanje realne ekonomije i stvaranje novih vrijednosti. Jednom kada država zadobije kontrolu nad emisijom novca, može posve rasteretiti budžet od stavki potrebnih za velike infrastrukturne projekte, ulaganje u znanost i tehnologiju, te pokretanje novih industrija. Taj segment ekonomije mora doći od primarne novčane emisije. Ona mora otvarati nova radna mjesta i tjerati razvoj društva naprijed. Održavanje socijalne, zdravstvene i svih ostalih kategorije i dalje treba ići preko poreznih izdavanja u budžet. Primarnom emisijom novca sanirati socijalu, dok istovremeno realna ekonomija atrofira bila bi potpuna katastrofa.

    Nisam u krivu. Manji dio nekreditnog novca potrebno je u gospodarstvo "ubaciti" upravo ovako, preko socijalnih kategorija.
    Za drugi veći dio potpuno ste u pravu. Taj dio Bubiju ni ne pokušavam objasniti, jer ne razumije ni ovo.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 1:42 pm

    Veles je napisao/la:
    erdedi je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:Nije mi jasno kome bi direktno dostavili nekreditni novac? Socijalni krugovi? Primjerice ljudima svaki mjesec date nekreditni novac za otplatu rate(glavnica plus kamate) stambenog kredita, tada bi ljudi neto plaću trošili ili štedjeli, a nekreditni novac bi služio za otplatu stambenog kredita.

    Vi stvarno ovo ne razumijete
    Socijalne kategorije stanovništva su kategorije o kojima brine država, za što se izdvaja ogroman novac.
    Sada novac koji država troši na njih dolazi iz kredita. Ta kategorija stanovništva, taj novac dobiven od države
    potroši na kupnju roba koje ste proizveli vi. Vi ste na na prodaji svoje robe ostvarili profit.Vaš profit je u stvari dio
    državnog kredita
    .
    Taj isti državni kredit i kamatu na njega, vraćati ćete vi i vaša djeca. Profit koji ste ostvarili neće vam biti dovoljan.

    Taj novac mora biti otisnut i poklonjen djelu stanovništva o kojem govorim. Oni će kupovati vaš proizvod i dio tog novca kao
    profit završi kod vas, a drugi dio kod drugih poduzetnika Takav novac, vi i drugi poduzetnici dalje investirate u proširenje
    vašeg posla, i slijedeće godine još veći dio takvog novca, koji je država poklonila završi kod vas. Vi puno radite što znači
    da ste zaposlili više ljudi, plaćate više poreza, doprinosite društvu i usput se bogatite na pošten i častan način, a niste nikome dužni.

    Ne, nažalost, ovdje ste potpuno u krivu. Socijala se treba održavati i dalje preko budžeta. Novac iz primarne emisije mora ići na pokretanje realne ekonomije i stvaranje novih vrijednosti. Jednom kada država zadobije kontrolu nad emisijom novca, može posve rasteretiti budžet od stavki potrebnih za velike infrastrukturne projekte, ulaganje u znanost i tehnologiju, te pokretanje novih industrija. Taj segment ekonomije mora doći od primarne novčane emisije. Ona mora otvarati nova radna mjesta i tjerati razvoj društva naprijed. Održavanje socijalne, zdravstvene i svih ostalih kategorije i dalje treba ići preko poreznih izdavanja u budžet. Primarnom emisijom novca sanirati socijalu, dok istovremeno realna ekonomija atrofira bila bi potpuna katastrofa.

    Dobro, date poduzetnicima nekreditnu emisiju novca, koju bi oni trebali investirati u proizvodnju proizvoda i usluga, a ostavite poreze na plaće i dobit za financiranje socijale. Dakle svaki mjesec poduzetnik uzme nepovratno novac od države, umjesto da posudi kredit od komercijalne banke i tvrdite da bi poduzetnik tada išao s takvom glavnicom u poduzetnički pothvat, ako zna da je glavnica trajno njegova? Teško, budući imaš glavnicu i tvoja je, ne moraš je vratiti, naravno da se nema interes u poduzetništvu, kada znaš da opet možeš nekreditno dobiti novac od države. Takav dodatni novac nema pokriće u proizvodima i uslugama, te zbog ravnoteže treba doći do rasta cijena proizvoda i usluga ili do dodatne proizvodnje, ali teško da bi tehnologija brzo pratila porast nekreditne emisije novca. Nekreditni novac u startu nema vrijednost, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, bez obzira bio namijenjen penzićima, poduzetnicima ili socijali, ravonoteža se uspostavlja rastom cijena prozivoda i usluga na tržištu, a time novac je još manje vrijedan.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 2:14 pm

    BUBI je napisao/la:Dobro, date poduzetnicima nekreditnu emisiju novca, koju bi oni trebali investirati u proizvodnju proizvoda i usluga, a ostavite poreze na plaće i dobit za financiranje socijale. Dakle svaki mjesec poduzetnik uzme nepovratno novac od države, umjesto da posudi kredit od komercijalne banke i tvrdite da bi poduzetnik tada išao s takvom glavnicom u poduzetnički pothvat, ako zna da je glavnica trajno njegova? Teško, budući imaš glavnicu i tvoja je, ne moraš je vratiti, naravno da se nema interes u poduzetništvu, kada znaš da opet možeš nekreditno dobiti novac od države. Takav dodatni novac nema pokriće u proizvodima i uslugama, te zbog ravnoteže treba doći do rasta cijena proizvoda i usluga ili do dodatne proizvodnje, ali teško da bi tehnologija brzo pratila porast nekreditne emisije novca. Nekreditni novac u startu nema vrijednost, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, bez obzira bio namijenjen penzićima, poduzetnicima ili socijali, ravonoteža se uspostavlja rastom cijena prozivoda i usluga na tržištu, a time novac je još manje vrijedan.

    Prvo i prvo, tko je rekao da bi svaki mjesec poduzetnik dobivao pare od države? Odakle vam to? Vi imate posve krivu ideju o tome što se ovdje pokušava napraviti!

    Država mora preuzeti ulogu primarnog kreditora. Banke mogu biti okej i fajn, ali one su u konačnici poduzeća kao i svaka druga unutar ekonomskog ciklusa i ne mogu biti te koje će pokretati nacionalni razvoj (jer inače ni nemamo države, imamo banke pod čijom smo vlašću). Dakle država je ta koja mora moći davati početni kapital za pokretanje realne nacionalne ekonomije: istraživanje novih tehnologija, gradnja novih bolnica, škola, cesta, infrastruktura, pokretanje novih industrija, štogod. Poduzetnici onda ne vraćaju kredit državi niti plaća kamate na to, nego puni proračun preko poreza i davanja koja proizlaze iz dodatnih vrijednosti i novih radnih mjesta koje otvore. Ali u konačnici, zadržavaju više novaca - ergo, više vrijednosti - nego što ih moraju vratiti. Što je upravo suprotno sistemu koji je sad, gdje vi kroz kredit, kamate i u konačnici poreze državi ste uvijek dužni vratiti više novaca nego što ga dobijete za bilo što. I naravo da je takav sustav umobolan i neodrživ!

    Poanta je da se sustav ustroji tako da ekspanzija novčane mase prati ekspanziju realne ekonomije i da taj proces bude pod javnom kontrolom demokratski izabrane vlasti, dakle da se nekakvim općim konsenzusom, kroz javne zakonske akte, može odlučivati o tome zašto nam uopće treba novac. A ne da se stalno govori: nema se novaca, mora se štedjeti! Ako se nema novaca da se održi dosadašnji novo ekonomskih i civlizacijskih dostignuća, država je onda dužna naprosot izmisliti novi novac koji će upuhati u sistem da se cijelokupno društvo održi i nastavi dalje ići naprijed! Mi sad živimo u svijetu koji je posve izvrnut na glavu, gdje realna ekonomija - dakle proizvodnja, infrastruktura, znanost, tehnologija, socijala, solidarnost sve, sve, sve što daje stvarnu vrijednsot ljudskom društvu - robuje bolesnoj fikciji monetarizma! U takvome sistemu, naravno da novaca nikada nema dovoljno zato što je bilo koja emisija opterećena kamatom i zato što je koncipirana dužnički (iako bih ja za prvu ruku bio dovoljno sretan da makar dobijemo primarnu emisiju bez kamate, to bi već bio dovoljno velik korak u pravom smjeru). Dakle na količinu od X novaca u opticaju na svijetu, postoji dug koji iznosi X*1.y i koji je naravno nemoguće otplatiti, zato što za bilo koju novu proizvodnju roba i usluga koja bi mogla stvoriti dodatnu vrijednost, automatski se mora vraćati vrijednost veća nego što će stvorena ikad biti!

    Postoji razlog zašto sve velike svjetske religije smatraju lihvu, dakle nabijanje kamate na dug, jednim od najvećih zala!


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto oľu 13, 2012 2:35 pm

    Emisija nekreditnog novca zamišljena je na formuli godišnje količine a ne na fiktivnim potrebama.
    Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.
    Emisija nekreditnog novca kroz mirovinski fond i socijalna davanja shvaćena je kao najbolja iz razoga što će sigurno završiti kod proizvođaća, a ne u štednji.

    To naravno ne znači da će svaki mjesec država pumpati novi novac u privredu, kroz godinu dodat će 3 ili 4 ili 5 ili više posto, ako rast GDP to traži, ako rasta nema neće se dodavato novi novac, ako GDP pada, novac će se povlačiti iz sustava dodatnim porezima u suficit koji se ne troši. Cilj je dokidanje inflacije i deflacije odnosno maksimalna zaposlenost.. Dokidanje tih ekonomskih devijacija zavisi o sposobnosti organizacije društva kao i njegove racionalizacije.
    Koliko vidim nema veće racionalizacije od ukidanja kreditnog novca i dužničkog ropstva.
    Porezi će ostati onoliko koliko treba da se zatvori godišnja financijska konstrukcija državnog proračuna.

    Nekreditni novac predviđa rast proizvodnje i bolju organizaciju, ali i veliku racionalizaciju odnosno reformu proračunskih prihoda i rashoda kao i poslova koje nudi država.
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 2:46 pm

    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima. Proučite si recimo ovo:

    http://condoroptions.com/2008/04/06/three-reasons-to-scrap-gdp/
    http://www.becker-posner-blog.com/2009/12/should-we-jettison-gdp-as-an-economic-measure-posner.html
    http://www.econlib.org/library/Columns/y2010/HendersonGDP.html#

    Ukratko, nemrete planirati temeljnu varijablu razvoja društva na apstraktnoj ekonomskoj statistici. To je suludo.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 3:12 pm

    "...Emisija nekreditnog novca zamišljena je na formuli godišnje količine a ne na fiktivnim potrebama.
    Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije...."

    Kako rast BDP-a može biti indikator potrebe za određenom količinom nekreditnog novca, kada je upravo nekreditna emisija novca prema poduzetnicima generator rasta BDP-a. Ne možete reći sad je rast BDP-a 1%, sad ćemo nekreditno emitirati novac i za taj iznos novca smanjiti poreze i tako dodatno potaknuti rast GDP-a. To je kao da kažete da banke trebaju izdati kredita, koliko je rastao BDP. Prvotno je rečeno da je iznos nekreditnog novca samo 5% ukupne novčane mase, ali nije poanta u količini nekreditnog novca, nego u tome što je nekreditni novac bezvrjedan, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 3:23 pm

    "....Poanta je da se sustav ustroji tako da ekspanzija novčane mase prati ekspanziju realne ekonomije ..."

    Ne može prvo biti gospodarski rast, pa teko onda ekspanzija dodatnog novca, nego je uvijek obrnuto. Osim ako je poduzetnik domogao se novog stroja( koji bi generirao dodatnu proizvodnju-gosp. rast) u zamjenu za nešto-trampa,natura.

    Nije poanta u količini nekreditne emisije, nego u tome što nekreditni novac je bezvrjedan, ne vrijedi ništa, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama. Kreditni novac u startu ima pokriće u proizvodu na tržištu, jer je kredit proizvod banke.

    Nekreditni novac bi očito bio proizvod države, koji se ne bi morao(ali se može?) vratiti državi, te kao takav ostaje zarobljen u ekonomiji, nema kružnog toka nekreditnog novca, novi nekreditni novac ulazi samo kroz novu emisiju, nema pokriće u proizvodima i uslugama i nastaje višak novca, ali višak novca ne znače veća kupovna moć novca, budući je veća količina i vrijednost novca na tržištu od vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu.
    Trenka
    Trenka

    Broj postova : 32
    Join date : 29.02.2012
    Age : 29
    Lokacija : Karlovac-Zagreb

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Trenka on uto oľu 13, 2012 3:39 pm

    Veles je napisao/la:
    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima. Proučite si recimo ovo:

    http://condoroptions.com/2008/04/06/three-reasons-to-scrap-gdp/
    http://www.becker-posner-blog.com/2009/12/should-we-jettison-gdp-as-an-economic-measure-posner.html
    http://www.econlib.org/library/Columns/y2010/HendersonGDP.html#

    Ukratko, nemrete planirati temeljnu varijablu razvoja društva na apstraktnoj ekonomskoj statistici. To je suludo.


    kako, dakle, odrediti što je nova vrijednost i za što treba postojati pokriće u novcu?
    što je realno, a što virtualno?


    _________________
    Tko smo mi? Što je ovaj svijet? Što će biti s nama?
    Veles
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 4:03 pm

    BUBI je napisao/la:Nije poanta u količini nekreditne emisije, nego u tome što nekreditni novac je bezvrjedan, ne vrijedi ništa, jer nema pokriće u proizvodima i uslugama. Kreditni novac u startu ima pokriće u proizvodu na tržištu, jer je kredit proizvod banke.

    Isusekristebože, pa dajte upotrijebite mozak! Nijedan novac nema sam po sebi nikakvu vrijednost, on tek mora naći pokriće u proizvodu i uslugama tako da se razmjenjuje za iste. Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu? Tako da se za njih razmjenjuje! Isto kao i novac koji bi emitirala država, a koji se ne bi morao vraćati ili bi bio opterećen kamatom! Što vam to znači, da je kredit proizvod banke? Što to banka proizvodi s kreditom? Što dobijete s kreditom? Eventualno bunt papira s nekakvim potpisima, ili, u današnje vrijeme, elektroničke impulse u vašem računalu. Što je tu itko u banci proizveo? A natrag za to se traži vrijednost u vidu kamate. Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća.

    BUBI je napisao/la:Nekreditni novac bi očito bio proizvod države, koji se ne bi morao(ali se može?) vratiti državi, te kao takav ostaje zarobljen u ekonomiji, nema kružnog toka nekreditnog novca, novi nekreditni novac ulazi samo kroz novu emisiju, nema pokriće u proizvodima i uslugama i nastaje višak novca, ali višak novca ne znače veća kupovna moć novca, budući je veća količina i vrijednost novca na tržištu od vrijednosti proizvoda i usluga na tržištu.

    Pa to je i poanta svega. Kako pobogu očekujete da dolazi do rasta realne ekonomije, to jest, kako očekujete veću vrijednost na tržištu, više proizvoda i usluga, ako prvo ne upušete - odnekud, bilo gdje - novac u sistem, koji će omogućiti razvoj, veću produktivnost, start svega? To je kao da mi velite da ne smijete dolijevati benzin u auto dok ne prevezete određenu količinu kilometara, inače se benzin rasipa. Kako će auto uopće početi voziti ikakvom brzinom ako ga prvo ne napunite benzinom? A emisija novaca iz bankarskog sustava opterećena kamatom vam je ekvivalenta rezervoaru koji je pun rupa, pa čim ga napunite, automatski curi i nemrete voziti više kako spada.

    Trenka je napisao/la:kako, dakle, odrediti što je nova vrijednost i za što treba postojati pokriće u novcu?
    što je realno, a što virtualno?

    Zdravim razumom. Ako imamo određen broj djece, a premalo vrtića, očito je da ih se mora napraviti još, te ujedno zaposliti još teta koje će ih čuvati. Ako nam treba bolnica, treba nam bolnica, itd.


    _________________
    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Nerez http://nerez.blog.hr/
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1451
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 4:51 pm

    BUBI je napisao/la:
    Colonnello je napisao/la:Imam upit: ne bi li se banke u ovom scenariju i same već povukle sa našeg tržišta. Imam dojam kako bi sve strane banke, a sve su strane u RH, osim jedne, već na samu procjenu o velikoj mogućnosti dolaska prohrvatske vlade, povukle, pri tomu izvukle sav novac koji im je dostupan, i prihvatile gubitak plasiranih kredita. Zašto mislite da bi banke ostale?

    Banke u RH, kada bi vidjele da po sili zakona mogu davati kredite samo od 50% oročenog depozita i 0% od sredstava na žiroračunima i tekućim računima i depozitima po viđenju, te da je maksimalna kamata na kredit 2,5%, tada bi počele ucjenjivati RH preko kreditnih agencija za procjenu kreditnih rizika, HUP(Hrvatska udruga poslodavaca) bi također prosvjedovala protiv Vlade RH, jer bi kreditni rejting RH pao, jačala bi takozvana antipoduzetnička klima, te bi porasle kamatne stope na kredite, tada bi se dodatno povećala nezaposlenost, a time i pad kupovne moći stanovništva, te bi i građani krenuli u prosvjed protiv Vlade RH. Banke bi zasigurno ostale u RH, jer tu imaju interes u naplati svojih hipoteka i danih kredita, samo bi smanjile broj zaposlenih, te dodatno doprijenjele nezaposlenosti stanovništva i smanjenju gospodarske aktivnosti poduzetnicima, jer bi neodobravale kredite.

    Pričate sve na pamet. Najviše mrzim poduzetnike pedalaše. Dižu kredite kupuju firme, pa opet dižu kredit i kupuju firme i samo nebo je granica. A nitko se ne pita zašto taj čovjek ne zaradi i od svog profita ne razvije svoje firme. Znači green field poduzetništvo. Ovo poduzetništvo tipa daj mi milijardu dolara da kupim sve vrijedno u državi je naopako i nepravedno prema ostalim u državi. Tko ovo ne kuži neka ni ne pita. Neće nikad ni skužiti.

    Dakle, čim mi spomenete poduzetnika koji diže kredit kod banke koja se kod ECB-a zaduži po simboličnoj kamati i onda to proda poduzetniku po 6%, to je samoj biti prevara. Iza tog novca ne stoji ništa.

    Osim toga, kad uvedemo svoju emisiju novca, kreditni rejtnig nam ne treba. Država u biti ne treba kredite. Jer tko će biti taj tko će državi dati kredit? Tko će izmisliti novac za nju? Sve je to prevara. Ako nešto treba kupovati iz inozemstva, treba se dogovoriti isporuka robe koju mi možemo proizvesti za razmjenu. Država koja nema što ponuditi zauzvrat ionako ne može uzimati kredite, zar ne.

    Kamata preko 2,5% bi se smatrala nedopuštenom. Ako država emitira 5% novog novca, nitko nema pravo zaraditi više na posudbi novca jer time uzima veći dio profita zajenice nego što smije. To su nova pravila u financijski održivom sustavu. Svatko može maštati da će nekoga kamatariti sa 25%, ali to vodi u destabilizaciju države i subjekata jer je samo 2.5% održivo. Svatko tko bi ostvario u sumi veću zaradu od financijske usluge bi trebao završiti u reštu na puno godina i zabranu bavljenja finacijskim uslugama. Znači, dalje samo zarada od vlastitog fizičkog rada.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:24 pm

    ".... Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu?..."

    Kreditni novac ima pokriće u proizvodu na tržištu jer je kredit proizvod banke. Primjerice banka proda 100 kn kredita uz kamatu 10%. dakle vrijednst proizvoda je 110 kn koji je na jednoj strani glavnica, a na drugoj kamata i sve štima. Banka ima potraživanje 110 kn, a dužnik ima dug 110 kn. Za razliku od nekreditnog novca, gdje bi 100 kn visilo u zraku, jer bi pokriće uslijedilo tek kada bi se povećala proizvodnja proizvoda ili uvoz proizvoda ili porast cijena postojećih proizvoda, ali u startu nema pokriće.

    "...Što vam to znači, da je kredit proizvod banke?..."

    To znači da banka prodaje kredite, prihod od prodaje proizvoda kod banke je prihod od prodaje kredita.

    "...Što to banka proizvodi s kreditom?..." Novac proizvodi, koji troši na plaćanje kamate na štednju, na vraćanje depozit, na pokriće svojih troškova i stvara svoj profit.

    "....Što dobijete s kreditom?..." Novac koji ima pokriće u startu u svom proizvodu, jer je i kredit proizvod.

    "...Što je tu itko u banci proizveo?.." Novac, a poduzetnici će taj novac konvertirati u proizvodnju proizvoda, a potrošači će novac konvertirati u potrošnju tih proizvoda.

    " Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća." Cool
    Da točno, ako recimo netko prepozna vrijednost te usluge. Dužnici su već prepoznali vrijednost bankarskih usluga.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:30 pm

    "... Ako nešto treba kupovati iz inozemstva, treba se dogovoriti isporuka robe koju mi možemo proizvesti za razmjenu. Država koja nema što ponuditi zauzvrat ionako ne može uzimati kredite, zar ne..:"

    Ne bih se baš složio, to rimjerice zanči da ne bi ništa uvozili s njemačkog tržišta, samo zato što nemamo im ništa za ponuditi. Mi uvozimo in njemačkog tržišta puno toga, a izvozimo uglavnom u BIH i Srbiju, ali ne pada nam napamet prestati uvoziti iz Njemačke, samo zato što im nemamo što za ponditi.

    Također ako zaista nemamo ništa za ponuditi u izvoz, ne znači da nećemo moći dignuti kredit iz inozemstva, da kupimo uvozne proizvode, primjerice možemo u zalog staviti nekretnine, otoke, državne komunalne tvrtke itd., ne mora izvoz biti jamstvo za otplatu kredita.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1451
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Novac - ključna stvar

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 5:30 pm

    Da još jednom pojasnim što je novac: To je kupovna moć u proizvodima/uslugama određene države.

    Tko ovu definiciju sada može povezati sa kreditima. Nitko, jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba. ECB je banka koja je tu da održi prevaru drugih banaka.

    A sad razmislite što je zamjena valute? To je zamjena kupovnih moći. Očigledno je da je to nemoguće. Svaka valuta se mora potrošiti u državi koja stvara robu-uslugu. Sad shvaćate valjda koji je problem kada se velika kolićina eura mijenja za neku drugu valutu. Npr. švicarski franak. I budali je jasno da švicarci ne mogu ponudom roba-usluga parirati tempom kojim se mijenja valuta. Trgovanje valutom zbog špekulacije je u stvari nedozvoljena radnja. Trgovanje valutom se treba obaviti radi poravnanja u robnoj razmjeni više država. Npr. ako se radi o prstenastom toku različite robe više država koje u sumi zatvara novčani tok u nulu. To znači da trgovanje treba obavljati centralna državna banka, a ne pojedinci i privatne firme.

    Kako su ljudi u stanju svojim radom stalno povećavati ponudu roba, ponuda novca se mora povećavati.

    BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa.

    BDP kao mjerilo nečega postaje važno tek kad država počinje mjeriti promet da bi kalkulirala koliko će porez ubrati. Ona ustvari zahvaća dio prometa i preusmjerava ga u zajedničke potrebe. Normalno je da kada u kruženju novca imamo štednju da se smanjuje količina novca koja nastavlja cirkulaciju i BDP pada. Eto jedostavo da ne može biti jednostavnije. A nije nam cilj tjerati ljude da stalo troše jer, ako netko štedi za kupovinu stana, on mora odvajati taj novac na stranu da bi ga kasnije potrošio. Ako bi se stalno forsirala potrošnja, rad ne bi imao isplativost u novčanom profitu, a štednja bi morala biti u nekoj drugoj robi. Npr. zlatu. Kako je zlato slabo prisutno, dosta je glupo razvijati cijelu industriju zlata da be se imala roba za štednju. Jednostavnije je dodavati novac u sustav da bi se pojavila štednja od rada i akumulacija kapitala.

    Sasvim je normalno da se emisija novca koristi za dotacije onima koji nisu radno sposobni. Time se omogućava rdno sposobnima da taj novac zarade preko svojih proizvoda i usluga. To znači da će se i invalidi koji su djelomično sposobni za rad moći uključiti u proizvodnju. Pravo i dužnost svakoga je da doprinosi koliko može. Neki invalidi ne žele besposličariti. Oni također žele biti aktivni. I tada neće biti besparice i oskudice.

    Ako se do novca uvijek dolazi vrijednim radom, a dobiva ga se kada si objektivno nesposoban (za pokriće troškova), tada novac ima vrijednost i pokriće.

    Danas je to sve izokrenuto da ni ministi financija ne znaju što je novac i tko ga treba emitirati. A obična raja samo razmišlja kako će kupiti novi Iphone, ako će ga trebati kupiti od razmjenen naših proizvoda na svjetskom tržištu. Briga njih što je dizanje deviznih kredita neotplativo. Ljudi će sve uništiti u državi da bi se dičili proizvodima koje se sada može kupiti jedino uz još veće zaduživanje svih u državi.

    Svijest o posljedicama deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci uopće ne postoji. Ne shvaćaju da to znači da živimo na kredit. Da smo ovisni o stranom novcu i proizvodima. Da smo banana država i ovce od ljudi.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:33 pm

    "BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1451
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 5:36 pm

    BUBI je napisao/la:".... Kako kreditni novac koji ima banka ima pokriće u proizvodima na tržištu?..."

    Kreditni novac ima pokriće u proizvodu na tržištu jer je kredit proizvod banke. Primjerice banka proda 100 kn kredita uz kamatu 10%. dakle vrijednst proizvoda je 110 kn koji je na jednoj strani glavnica, a na drugoj kamata i sve štima. Banka ima potraživanje 110 kn, a dužnik ima dug 110 kn. Za razliku od nekreditnog novca, gdje bi 100 kn visilo u zraku, jer bi pokriće uslijedilo tek kada bi se povećala proizvodnja proizvoda ili uvoz proizvoda ili porast cijena postojećih proizvoda, ali u startu nema pokriće.

    "...Što vam to znači, da je kredit proizvod banke?..."

    To znači da banka prodaje kredite, prihod od prodaje proizvoda kod banke je prihod od prodaje kredita.

    "...Što to banka proizvodi s kreditom?..." Novac proizvodi, koji troši na plaćanje kamate na štednju, na vraćanje depozit, na pokriće svojih troškova i stvara svoj profit.

    "....Što dobijete s kreditom?..." Novac koji ima pokriće u startu u svom proizvodu, jer je i kredit proizvod.

    "...Što je tu itko u banci proizveo?.." Novac, a poduzetnici će taj novac konvertirati u proizvodnju proizvoda, a potrošači će novac konvertirati u potrošnju tih proizvoda.

    " Na isti način mogu ja početi lupati glavom u zid, tvrditi da je to rad i tražiti da me se za to plaća." Cool
    Da točno, ako recimo netko prepozna vrijednost te usluge. Dužnici su već prepoznali vrijednost bankarskih usluga.
    Dajte prestanite tvrditi da je kredit proizvod. To je isto kao da ja tvrdim da je prevara normalan posao, ako bi bila zakonom legalizirana. To što je ovakav bankarski sustav legaliziran, ne znači da nije prevara. Pa prema tome, ako branite bankarski sustav, trebate braniti i lopovski biznis svake vrste. Nema tu razlike. Imate uloženi rad i profit. Ne kužim u čemu je problem. I tu je netko na gubitku, kao i u radi sa bankama.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto oľu 13, 2012 5:37 pm

    Veles je napisao/la:
    Jung-fu je napisao/la:Rast GDP je ključan faktor koji određuje količinu nove emisije.

    To vam je poprilično blesavo zato što GDP nije objektivan prikazatelj realnog rasta ekonomije, nego je poprilčno ovistan o monetarnim stimulusima.

    Ova rečenica skaće sama sebi u usta...naravno da je GDP ovisan o navčarskim stimulansima, pa o tome i pričam ..
    GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.
    GDP bi se mogao i kvalitativno razmatrati, to je valjda budućnost makroekonomije, ne može se rasti kvantitativno u nedogled, ali za tako nešto je potrebna reorganizacija i racionalizacija i društvenog sistema a i same interesne ekonomije.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:41 pm

    "....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:43 pm

    Da kredit je uistinu proizvod, jer ljudima treba novac, a ne žele doći do novca: radom, prodajom, nasljedstvom, štednjom, nego eto kupnjom kredita.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:45 pm

    "ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto oľu 13, 2012 5:46 pm

    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Genijalno ... cyclops

    Stvarno neznam gospon Bubi tko je taj genijalac koji vam je mentorirao logiku...
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 5:49 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Genijalno ... cyclops

    Stvarno neznam gospon Bubi tko je taj genijalac koji vam je mentorirao logiku...

    Ljudi ne žele zaraditi novac za otplatu kredita, nego srljaju iz kredita u kredit. Ima ih takvih!tongue
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto oľu 13, 2012 5:52 pm

    BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

    ..nešto kao u Mostaru?
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 5:58 pm

    <blockquote>
    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako
    nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
    bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
    kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
    od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
    otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
    za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
    otplaćivati.

    Gospon Bubi,
    Uzmite nož i pokoljite nas, manje će boljeti, kraće trajati, nego što ovoliko davite.
    Ako već ne možete shvatiti, ako tvrdite da je kredit bankarski proizvod, zašto taj bankarski proizvod Hrvati poduzetnici nebi kupovali od svoje NBH u kunama uz kamatu od recimo 1% , već ga moramo kupovati od stranih banaka uz kamatu od10 % i još uz valutnu klauzulu.
    </blockquote>
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:01 pm

    [quote="Jung-fu"]
    BUBI je napisao/la:"ne može se rasti kvantitativno u nedogled"

    Točno, ali to se rješava tako da se primjerice sruiši postojeći stari most i na istom mjestu se napravi novi.

    ..nešto kao u Mostaru? Da primjerice. Dok su Maslenički most gradili na drugom mjestu novi i obnovili stari, ali za treći nema mjesta, što ne znači da se treći neće gradititi, može se graditi na mjestu postojećih, samo se postojeći sruši i napravi novi.
    avatar
    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:06 pm

    erdedi je napisao/la:
    <BLOCKQUOTE>

    BUBI je napisao/la:
    Gledajte, ako
    nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne
    bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo
    kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac
    od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za
    otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili
    za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš
    otplaćivati.

    Gospon Bubi,
    Uzmite nož i pokoljite nas, manje će boljeti, kraće trajati, nego što ovoliko davite.
    Ako već ne možete shvatiti, ako tvrdite da je kredit bankarski proizvod, zašto taj bankarski proizvod Hrvati poduzetnici nebi kupovali od svoje NBH u kunama uz kamatu od recimo 1% , već ga moramo kupovati od stranih banaka uz kamatu od10 % i još uz valutnu klauzulu.



    Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama, te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u depozitima.

    Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita, mala cijena nabavka depozita.

    </BLOCKQUOTE>
    avatar
    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 6:06 pm

    Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 9 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: sri srp 08, 2020 10:16 pm.