prijedlog i pitanje

[quote="Nostradurus"]

Filipusis je napisao/la:Nostradurus
Procitao sam negde tvoj stav o tiskanju novog novca. Rekao si da onaj ko poseduje tiskarnicu, poseduje i sav rad i novostvorene proizvode i da ga otkupi za cenu tiska i papira!? Zvuci neverovatno, moras priznati. Zar je moguce da se to dopusta, zar drzava, odnosno Narodne Banke (Evropska Centralna Banka) nije vlasnik tiskarnice?

Novca bi se trebalo tiskati toliko koliko se poveća trajne robe na ponudi. Time se održava odnos novca i roba tj. cijene. Promet roba je uvijek puno veći od porasta ponude roba. To znači da se novog novca ne tiska u iznosu svih usluga, nego sam u iznosu koji je povećao ponudu roba.

Drugo pitanje: Kako bi ti resio problem zaposlenosti, ako se troskovi ljudskog rada rezu automatizacijom?
Hvala!

Dokle god imate troškove za mašine, trebate i zaposlene i plaće. Ako kod proizvodnje nema troškova, nema potrebe ni za plaćama. Trebaju vam samo bodovi za usluge i proizvode (ograničenog trajanja da ih nitko ne može gomilati i stvarati poremećaje).

Zbog toga je ideja slobodne energije jako destruktivna za sadašnje kapitaliste.

Ali ko je vlasnik tih stamparija? Zar nije najveci deo novca u elektronskom obliku?

Filipusis je napisao/la:Ali ko je vlasnik tih stamparija? Zar nije najveci deo novca u elektronskom obliku?

Keš je samo nekoliko postotaka. Sve ostalo su brojke u računu. Međutim, netko je dužan te brojke na računu i to centralnim bankama koje su niskoprofitabilne (!) i zbog toga su neke države djelomično prepustile vlast bankama. Tako ispada da su banke djelom dužne same sebi. Primjer je FED i Talijanska centralna banka kao dio ECB-a koja je djelom u vlasništvu privatnih banaka.

Članak o tome: http://www.nacional.hr/clanak/130682/ludilo-na-djelu

Ako se sjećate, imao sam virtualni primjer gdje centralnu banku spajate sa bankama i dobivate firmu koja minimalno daje državi, a maksimalno radi dužne sve nas prema sebi.

Ludilo, perverzija....genijalno.

Da li novcu daje vrednost rad ili kamata ili zakoni trzista? Ili je to neraskidivo povezano? Shvatam da je igra sa kamatom samo nametnuti obrazac.

"Ako se sjećate, imao sam virtualni primjer gdje centralnu banku spajate sa bankama i dobivate firmu koja minimalno daje državi, a maksimalno radi dužne sve nas prema sebi."

Pa to je, koliko ja znam princip rada banki. Sve banke su povezane u celinu. Zato je i moguce nekoliko puta multiplicirati novac.

Filipusis je napisao/la:Ludilo, perverzija....genijalno.

Da li novcu daje vrednost rad ili kamata ili zakoni trzista? Ili je to neraskidivo povezano?

Prema definiciji koju sam vam već spomenuo, novac je simbol kupovne moći u državi (državama) koje ga korite kao službenu valutu. Prema tome vrijednost mu daje ponuda na tržištu (omjer novca i robe). Što bi značilo da u produktivnom društvu količina novca mora rasti sa robom, ali da kupovna moć (novac) ne može biti još veći dug prema nikome (novac kao dug - kredit). Jer to znači da smo dužni više nego što uopće imamo mogućnosti kupovati. A to je klasična kamatarska shema. Koliko god mu vratiš, on ti uvijek kaže da si još više dužan. Tj. dužni smo više nego što smo stvorili korištenjem kreditnog novca. Na tim načelima se nikakvim stvaranje ne može platiti dugove. Imate dobar članak Jung-fu-a: http://patriotpokret.com.hr/?page_id=1819

Pa to je, koliko ja znam princip rada banki. Sve banke su povezane u celinu. Zato je i moguce nekoliko puta multiplicirati novac.

Nemojte se zapetljavati ovom izjavom. Nije točna.

Nostradurus je napisao/la:
Nemojte se zapetljavati ovom izjavom. Nije točna.

Ocigledno da nisam dobro razumeo, posto sam citao vas sajt o ovoj temi: https://sites.google.com/site/financijskisustav/novac-kao-dug

Pogledacu ponovo.

Negde sam procitao, cini mi se u vezi nekog teksta za Busovu firmu Arbusto company, da je glavni razlog krize u Americi taj sto su mnoge firme uzimale kredite i pokrivale ga nekakvim zamisljeni rastom proizvodnje, koji nije postojao i tako se desavalo do 2008, kada je doslo sve na naplatu. Uzimani su krediti na kredite da se ekonomija ne bi totalno srusila. Naravno, to obezvredjuje novac, pa su poceli da vrse bail banki!? Ne znam, zbunjuje me

Sad meni nije jasno, sta sprecava banke da one s vremena na vreme regulisu kolicinu nivca u opticaju? Lepo, kupe sve prozivode u bescenje i posle se sve vrati u pocetno stanje?

Filipusis je napisao/la:Negde sam procitao, cini mi se u vezi nekog teksta za Busovu firmu Arbusto company, da je glavni razlog krize u Americi taj sto su mnoge firme uzimale kredite i pokrivale ga nekakvim zamisljeni rastom proizvodnje, koji nije postojao i tako se desavalo do 2008, kada je doslo sve na naplatu. Uzimani su krediti na kredite da se ekonomija ne bi totalno srusila. Naravno, to obezvredjuje novac, pa su poceli da vrse bail banki!? Ne znam, zbunjuje me

Sad meni nije jasno, sta sprecava banke da one s vremena na vreme regulisu kolicinu nivca u opticaju? Lepo, kupe sve prozivode u bescenje i posle se sve vrati u pocetno stanje?

Osnova problema je:

1.Nemoguće je smisliti primjer privrede i bez države koja bi funkcionirala sa novcem kao dugom bez stvaranja dužničke krize

2. Nemoguće je smisliti slobodnu međudržavnu trgovinu koja nije u balansu bez dugoročnih katastrofalnih posljedica na privredu država koje imaju deficit

3. Nemoguće je dugoročno financirati deficit državnog proračuna sa kreditima bez katastrofalnih posljedica (neki imaju ideju i da ukinu deficit - što je opet ima katastrofalne posljedice)
-----------------------------

Dakle, novac kao dug stvara inflaciju troškova prema eksponencijalnom modelu. Krediti se ne mogu vratiti jer je to bit kreditne ekspanzije. Ona ekspandira novac, a privreda mora stalno rasti i zaduživati se za taj rast. Kontrakcija kredita vodi u tešku besparicu i slom. Međutim, stalni rast privrede je nemoguće održati. Stoga je zamjena stalni rast cijene nekretnina. Što opet ne vodi nikuda jer se od kuće ne živi, nego su u njima živi. Tj. ako nema rasta privrede, nema smisla ni rast cijene nekretnina.

Moje misljenje je da su krediti dizani bez ikakvog smisla, da su gradjevinske firme pravile objekte, za koje se u napred znalo da nece imati kupce i da te iste kredite, gradjevinske firme nece moci da vrate. Uzimali su kredite "na slepo", na racun nekog zamisljenog progresa. Cisto kockanje.

Sta radi Obama danas? Hoce ponovo na mesto predsednika i obecava vece poreze za bogate, a manje za siromasne. Siromasnih u USA ima, kao sto znamo daleko vise i on igra na tu kartu. Naravno, stvari su dosta slozenije, ja na ovo gledam kao na neku pojednostavljenu situaciju. ZNamo da iza politike stoji velik biznis.

Zar nije realnost da bogatiji, koji pokusaju da otvore neku firmu ili udju u neki posao, placaju duplo, na pocetku i jos plus jedan deo poreza, mislim da je to u USA oko 20%? Dok siromasniji placaju samo porez?

Dakle, novac kao dug stvara inflaciju troškova prema eksponencijalnom modelu. Krediti se ne mogu vratiti jer je to bit kreditne ekspanzije. Ona ekspandira novac, a privreda mora stalno rasti i zaduživati se za taj rast. Kontrakcija kredita vodi u tešku besparicu i slom. Međutim, stalni rast privrede je nemoguće održati. Stoga je zamjena stalni rast cijene nekretnina. Što opet ne vodi nikuda jer se od kuće ne živi, nego su u njima živi. Tj. ako nema rasta privrede, nema smisla ni rast cijene nekretnina.

Dok ima nafte (realno niko ne zna koliko je ima), bice i ovakve ili pak slicne situacije.

Banke mogu da manipulisu kolicinom novca u opticaju stvaraju ili okoncavaju krize!! Tako ja to vidim.

Filipusis je napisao/la: Dok ima nafte (realno niko ne zna koliko je ima), bice i ovakve ili pak slicne situacije.

Banke mogu da manipulisu kolicinom novca u opticaju stvaraju ili okoncavaju krize!! Tako ja to vidim.

Nafte ima (iako sve manje) ali je postala preskupa i nitko ju vise ne kupuje. Upravo zato sto banke manipuliraju kolicinom novca u opticaju i na taj nacin su napravili da je nafta (benzin) preskupa.

What Recovery? Petroleum Deliveries Lowest Since September 2008; Weakest July Demand Since 1995

http://www.zerohedge.com/news/what-recovery-petroleum-deliveries-lowest-september-2008-weakest-july-demand-1995


I to je prvi znak da dolazi smrtni udarac ljudskoj civilizaciji kao sto je unaprijed najavio m rupert.

https://www.youtube.com/watch?v=WAyHIOg5aHk&t=1m1s

A to se upravo dogodilo. Cijene nafte su narasle i nitko nema novca da ju kupi. Sada se kolaps ubrzava....

Nafte ima (iako sve manje) ali je postala preskupa i nitko ju vise ne kupuje. Upravo zato sto banke manipuliraju kolicinom novca u opticaju i na taj nacin su napravili da je nafta (benzin) preskupa.

Realno, ko nama garantuje da rezervi nafte unutar Zemlje nema za jos 1000 godina? Isto tako, ko nama garantuje da ce je biti sledeceg meseca? Zapravo, mogu da ti kazu i da te ubede u sta god hoce, jer jednostavno, niko ne zna istinu. Sad cujem da na Aljasci ima nafte i gasa za sledecih 800 godina. Da li je to istina ili ne, ko to zna?

Manipulacija novcem ide kroz manipulaciju naftom. Banke mogu da urade sta im je volja, da povuku novac, pa ponovo vrate, da pokupuju sve, da prave krize, pa posle izvlace svet iz iste kao princ na belom konju itd.

Filipusis je napisao/la:

Nafte ima (iako sve manje) ali je postala preskupa i nitko ju vise ne kupuje. Upravo zato sto banke manipuliraju kolicinom novca u opticaju i na taj nacin su napravili da je nafta (benzin) preskupa.

Realno, ko nama garantuje da rezervi nafte unutar Zemlje nema za jos 1000 godina? Isto tako, ko nama garantuje da ce je biti sledeceg meseca? Zapravo, mogu da ti kazu i da te ubede u sta god hoce, jer jednostavno, niko ne zna istinu. Sad cujem da na Aljasci ima nafte i gasa za sledecih 800 godina. Da li je to istina ili ne, ko to zna?

Manipulacija novcem ide kroz manipulaciju naftom. Banke mogu da urade sta im je volja, da povuku novac, pa ponovo vrate, da pokupuju sve, da prave krize, pa posle izvlace svet iz iste kao princ na belom konju itd.

Priroda garantira. Ako imas casu i popijes pola...onda se ona ne napuni sama od sebe. Mi smo prosli pola...i crpimo dalje.

Nece se napuniti samo od sebe.

A garantirano smo prosli pola jer pumpamo koliko god ide a cijena raste....znaci, veca je potraznja od ponude

Barem na onim izvorima nafte koju kontroliraju bankari (koji i tiskaju novac). Zato i pokusavaju osvojiti druge zemlje kako bi mogli povecati (vise pumapati). Zato i pokusavaju osvojiti iran..sad ruse vlast u siriji i tako..


Pogledaj ovo

The Truth And Lies Of 911 - Michael Ruppert (2004)

Filipusis@
Ja sam prilično siguran da je nafta kao i voda neograničen resurs planeta zemlje. Vjerovanje da je nafta nastala kako je ovdje: http://hr.wikipedia.org/wiki/Nafta objašnjeno još kao klincu činila mi se prilično smiješnom čak suludom.

Puno mi je bliža i lakše shvatljiva ova teorija. Pročitaj ovu knjigu i biti će ti jasnije puno toga. Po pitanjima nekreditnog novca koja postavljaš biti će ti lakše shvatiti nostradurusove odgovore ako pročitaš priču o novcu.

@erdedi
Hvala za linkove. Pogledacu ih.

Znamo da se u prirodi sve obnavlja, kroz proces kruzenja materije. Kada kazemo da je nafta nepresusna, odnosno da je ima u izobilju, to bi po mom shvatanju trebalo da znaci da se brze stvara nego sto je mi trosimo. Ja zaista ne znam da li je to tako?

Teoretski, ako smo u pustinji, i ako zanemarimo odvajanje vode iz tela putem znojenja, i disanja mi mozemo iz nase mokrace izdvojiti vodenu paru, i pusttiti da se kondenzuje, pa je ponovo uneti u sebe u obliku vode, ali vremenom unosimo sve manje vode u sebe, na ovaj nacin, sve dok organizam ne ostane bez tecnosti. Tako ja na to gledam, slicno i za proces nastajanja nafte.

Ako smo zakljucili da se novac emituje tako sto prati pristizanje novonastale robe, kako onda mozemo govoriti o sistemu koji ima ogranicenu kolicnu novca? Zasto bi gubitak jednih bio dobitak drugih?

Mislim da je problem u losoj regulaciji ponude i potraznje, pohlepa. Ne znam, nisam siguran.

Filipusis je napisao/la:Ako smo zakljucili da se novac emituje tako sto prati pristizanje novonastale robe, kako onda mozemo govoriti o sistemu koji ima ogranicenu kolicnu novca? Zasto bi gubitak jednih bio dobitak drugih?

Mislim da je problem u losoj regulaciji ponude i potraznje, pohlepa. Ne znam, nisam siguran.

Zato jer profit u novcu može samo tako nastati. Stvar je jedino što gubitke jednih možete pokriti emisijom novca. Tj. gubitak će imati država (deficit u proračunu).

Sve može funkcionirati i sad uz uvjet da nitko ne štedi u novcu. Tada je nebitna količina novca. A to je nemoguće postići. Štednja je prirodna i očekivana.

Zašto ne tiskati knjigu o teoriji nekreditnog novca? Ili već ima neka literatura(na hrv jeziku) za preporučiti, osim interneta.

BUBI je napisao/la:Zašto ne tiskati knjigu o teoriji nekreditnog novca? Ili već ima neka literatura(na hrv jeziku) za preporučiti, osim interneta.

Tiskanje knjige košta. A da čak i naplaćujemo samo trošak tiska, problem je u sadržaju. Sadržaj je više znanstvenog logičkog pristupa. Zbog toga bi se sadržaj morao još proširiti tako da se uvede u pojmove koji se koriste. Trebalo bi se komparirati postojeće makroekonomsko učenje za ovim i pokazivati na greške. Tako se radi ozbiljna knjiga za široku publiku.

Tj. to djelo bi moglo biti diplomska radnja nekog studenta ekonomije. Samo je to do sada bilo zabranjeno. Tema za diplomski se nije mogla dobiti. Imam informaciju od čovjeka koji je pokušao napraviti diplomski dokazujući prevarnost radnje bankarstva djelomične rezerve. Tema mu je odbijena.

Marx i Engels su radili slično. Kritizirali su neke druge filozofe i tako stvarali ugled. Samo meni ne treba taj ugled. A za kritiku drugih, morao bih izučavati druge ekonomske teorije.

Neki su mi i predlagali da pročitam neke teorije i skretali me u libertarijarizam. Naravno, čim sam pročitao te knjige, shvatio sam da se na osnovi postavki koje nisu sasvim točne izvode krive teorije. A zanimljivo je da, baš kao slučajno, te teorije odgovaraju bogatašima.

Dakle, prerada knjige traži dosta vremena. Samo, da li je cilj da se pišu knjige ili djeluje? Za ono što nama treba, dovoljan je kratki manifest. https://sites.google.com/site/financijskisustav/Manifest_Pokreta_Patriot_001.pdf

Pitanje do kog sam dosao: Ako ja uzmem kredit i stvorim biznis, prodaje televizora i tokom godine prodam 40 televizora, otplatim kredit banci, svoju zaradu stavim na bankovni depozit, da li se tu povecava kolicina novca ili ne? Ako je jedan deo novca u rezervi banke, zatim, banci sam dao vise nego sto sam uzeo, pa banka opet vrti moju stednju kroz kredite. Znaci, kolicina novca se povecava, brze od novostvorene robe. Ako ja prodam 40 televizora, a vratim banci 40 televizora + 1 televizor i jos ostvarim profit, kako sam ja u minusu?

Da bih ja zaradio, nekog sam primorao, po pravilima trzista da ode u minus ili bankrot, zar ne? Kako moze neka drzava sa spoljni deficiotm, da ima deficit drzavnog proracuna?

Izvinjavam se ako smaram, ali morao sam da pitam!

Filipusis je napisao/la:
Da bih ja zaradio, nekog sam primorao, po pravilima trzista da ode u minus ili bankrot, zar ne? Kako moze neka drzava sa spoljni deficiotm, da ima deficit drzavnog proracuna?

Izvinjavam se ako smaram, ali morao sam da pitam!

Upravo tako. Novac samo mijenja posjednika. Ako se troši na uvoz, tada nestaje iz države.

Normalno je da se pitate kako država ima deficit proračuna, ako ima deficit sa inozemstvom.

Deficit državnog proračuna = deficit vanjskotrgovinske bilance + štednja (deficit financiranja)

štednja (deficit financiranja ili profit)=Deficit državnog proračuna - deficit vanjskotrgovinske bilance

Ako želimo da u državi postoji globalni profit od stvaranja novih vrijednosti, tada deficit državnog proračuna, mora biti veći od deficita vanjskotrgovinske bilance.

Svaki pokušaj da se uništi globalni profit (štednja) u državi vodi u teške poremećaje u državi. Događaju se masovna propadanja firmi, nelikvidnost, otpuštanje radnika, itd.

Nostradurus, sta mislis o modelu ekonomije u islamskim zemljama? Koliko cujem, oni nemaju zaradu od kamati!? Nesto slicno se desava i u Libiji, krediti se finansiraju preko subvencija.

Drugo pitanje: U cemu je razlika izmedju spoljnog i unutrasnjeg duga neke drzave?

Trece pitanje: Ako drzava ima deficit u spoljnoj razmeni, to znaci da bi mogla subjektima u drustvu da omoguci profit, ona mora da uzima kredit od druge drzave i pokrije spoljnotrgovinski deficit, zar ne?

Cetvrto: Ako pojedinac uzme kredit od banke i u nekom periodu vremena vrati taj dug, zasto to isto ne bi mogla i drzava? Ako ekonomija vazi za pojedince, mora i za drzave?

Filipusis je napisao/la:Nostradurus, sta mislis o modelu ekonomije u islamskim zemljama? Koliko cujem, oni nemaju zaradu od kamati!? Nesto slicno se desava i u Libiji, krediti se finansiraju preko subvencija.

Zarad je zarada. Ako banka želi povećati kapital sa vremenom, mora imati troškove manje od prihoda. Znači, netko mora nadopunjavati taj manjak novca na neki način. U principu nema razlike. Postoje mnogi modeli kredita i različiti djeljeni rizici u tome.

Drugo pitanje: U cemu je razlika izmedju spoljnog i unutrasnjeg duga neke drzave?

Unutrašnji dug je prema domaćim kreditorima (kunski i devizni!). Vanjski je prema stranima (u devizama)

Trece pitanje: Ako drzava ima deficit u spoljnoj razmeni, to znaci da bi mogla subjektima u drustvu da omoguci profit, ona mora da uzima kredit od druge drzave i pokrije spoljnotrgovinski deficit, zar ne?

Taj manjak pokrivaju i drugi koji dižu strane kredite ili investiraju (iz vana). Može se pokrivati i iz domaće štednje, samo dok je ima.

Cetvrto: Ako pojedinac uzme kredit od banke i u nekom periodu vremena vrati taj dug, zasto to isto ne bi mogla i drzava? Ako ekonomija vazi za pojedince, mora i za drzave?

Zato što pojedinačni uspjeh ne stvara i globalni uspjeh. On može biti na račun drugih subjekata. Ako bi država radila profit na račun drugih subjekata - imala suficit, tada uopće ne bi trebala kredite, zar ne? Samo, kako će država stalno imati veće prihode od troškova. Tada mnoge firme i ljudi imaju novčane gubitke. Osim, ako ima vanjskotrgovinski suficit koji bi to kompenzirao. Što opet znači da je država zavisna od izvoza (pretvaranja robe u novac). A ipak se ne pitamo se od kuda njima novac?

Nesto mi je palo na pamet: Cesto slusam kako ljud kazu "Niko tebe ne prisliljava da uzmes kredit, ako to ne zelis". I to je tacno. Svakako, niko te fizicki ne prisiljava, ali danas je sav novac dug, tako da hteo-ne hteo radis sa dugom, na ovaj ili onaj nacin. Da li je ova tvrdnja tacna?

Drugo, negde sam procitao da u Japanu rade sa negativnim kamatama, kada zapadnu u probleme ekonomske prirode, jer su pre nastanka problema imali dobre prihode, pa se tada imovina ne pleni, jer nema potrebe otezavati i ovako tesku situaciju. Kako to objasniti?



Trece, da li je neko upoznat sa radom Kejnsa?

Filipusis je napisao/la:Nesto mi je palo na pamet: Cesto slusam kako ljud kazu "Niko tebe ne prisliljava da uzmes kredit, ako to ne zelis". I to je tacno. Svakako, niko te fizicki ne prisiljava, ali danas je sav novac dug, tako da hteo-ne hteo radis sa dugom, na ovaj ili onaj nacin. Da li je ova tvrdnja tacna?

Točno je. Teško je naći novac koji nije porijeklom kredit.

Drugo, negde sam procitao da u Japanu rade sa negativnim kamatama, kada zapadnu u probleme ekonomske prirode, jer su pre nastanka problema imali dobre prihode, pa se tada imovina ne pleni, jer nema potrebe otezavati i ovako tesku situaciju. Kako to objasniti?

Negativna kamata znači da vraćaš novac u cirkulaciju i priznaješ gubitak u tom poslu. To ne može rješenje. Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.

Trece, da li je neko upoznat sa radom Kejnsa?

Čitao sam na netu. Bit je da država velikim investicijama pokreće ubacivanje novca i time daje profitabilnost drugom biznisu u državi. Nedostatak je što je Keynes izgradio cijelu priču na novcu kao dugu. Stoga ga možemo smatrati ekonomskim diverzantom 20. stoljeća.

Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.

Ovaj deo mi nije najjasniji? Da li to znaci da banka ima gubitak?

Kako to da se sa "novcem ne radi nista"? Ako banka gubi, to znaci da ja kao zajmoprimac imam dobitak (ustedu), zar ne? I obrnuto?

Filipusis je napisao/la:

Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.

Ovaj deo mi nije najjasniji? Da li to znaci da banka ima gubitak?

Kako to da se sa "novcem ne radi nista"? Ako banka gubi, to znaci da ja kao zajmoprimac imam dobitak (ustedu), zar ne? I obrnuto?

Negativna kamata kod centralne banke znači da ne plaćaš kamate kod povratka kredita, nego ti mali dio ostane.

Negativna kamata kod komercijalne banke nema smisla jer bi to značilo da vraćaš manje nego si posudio. Time bi banka imala gubitak. Naravno ne bi ga imala, ako je kamata kod centralne banke -1%, a kod komercijalne -0.5%. Komercijalna banka bi imala zaradu od 0.5%. Poanta u svemu je da komercijalna banka u tom lancu može prisvojiti profit samo na ime manipulacije. Druga stvar je što privredi treba nekoliko postotaka novca za profit od rada. Ako toga nema, nastaju problemi sa održanjem proizvodnje zbog malog profita. Naime, strojevi, alati i prostor nisu vječni i potrebno je raditi akumulaciju radi kupnje novih.