Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 1 korisnik/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 1 gost.

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    Isplativost ideje Nacionalne banke

    Share
    avatar
    Dan Tana

    Broj postova : 17
    Join date : 21.07.2012
    Lokacija : Sjeverozapad

    Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Dan Tana on čet sij 24, 2013 8:11 pm

    Nisam čovjek osobito potkovan ekonomijom,pa bih zamolio kolege ovdje da daju svoj obol kako bih razjasnio slijedeće.

    Ima li Hrvatska mogućnost da ima svoju banku i da ta banka ima mogućnost života.Ovdje mislim na Hrvatsku poštansku banku(HPB).

    Nerijetko čujem ljude koji se čude zašto državni novac ne ide kroz HPB?

    Pa eto,pitanje,zašto se privatne banke nalaze na prioritetnoj listi gdje se nalazi novac,a HPB životari?

    Zašto do sada nije bilo ozbiljne namjere da se regulira naš novac?Zašto je sve prepušteno strancima?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Nostradurus on čet sij 24, 2013 8:40 pm

    Dan Tana je napisao/la:Nisam čovjek osobito potkovan ekonomijom,pa bih zamolio kolege ovdje da daju svoj obol kako bih razjasnio slijedeće.

    Ima li Hrvatska mogućnost da ima svoju banku i da ta banka ima mogućnost života.Ovdje mislim na Hrvatsku poštansku banku(HPB).

    Nerijetko čujem ljude koji se čude zašto državni novac ne ide kroz HPB?

    Pa eto,pitanje,zašto se privatne banke nalaze na prioritetnoj listi gdje se nalazi novac,a HPB životari?

    Zašto do sada nije bilo ozbiljne namjere da se regulira naš novac?Zašto je sve prepušteno strancima?

    Da bi znali kada će biti banka isplativa trebate znati od kuda će doći mogući profit banke. U sustavu gdje se emisija novca provodi emisijom kredita, banke mogu imati profit isključivo kod stalne kreditne ekspanzije. Točnije, one moraju proširivati kapital da bi nastavili sa ekspanzijom novca i omogućili da se raniji krediti vrate.

    Neisplativost ideje je što takva nacionalna banka traži stalnu dokapitalizaciju (dok država nema dobar dotok kapitala - suficit platne bilance sa inozemstvom). Taj argument stalnog ulaganja (koje se provodi dizanjem kredita) obično postaje alibi za prodaju banke. Ako nešto nije jasno, mogu još pojasniti.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Dan Tana

    Broj postova : 17
    Join date : 21.07.2012
    Lokacija : Sjeverozapad

    Re: Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Dan Tana on sri svi 29, 2013 8:10 pm

    Koliko je ozbiljna ideja da se preko jedne državne banke(recimo da je to HPB)izvrše sva plaćanja državnim tj.javnom sektoru..?

    Da plaće državnim službenicima budu isplaćivne preko računa HPB?Koliko je to ustvari neozbiljna ideja ako uzmemo u obzir to da ljudi mogu birati u kojoj će banci imati račun,ali istovremeno i to da država ima pravo odabrati financijsku reprezentativnu instituciju?

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Filipusis on čet svi 30, 2013 5:38 am

    Nostradurus
    Da li kazete da ako drzava ima suficit platne bilance sa inostranstvom (inozemstvom) jos uvek moze da ima deficit proracuna, u slucaju da subjekti te drzave imaju veci profit od suficita platne bilance? Kako se deficit, nastao na ovaj nacin pokriva? Povecanjem izvoza ili kreditima? Ili kombinacijom ova dva?

    Koliko shvatam, najgora opcija za drzavu je da ima deficit platne bilance i deficit proracuna, jer to znaci da se taj deficit mora pokrivati kreditima (dugovima), zar ne?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Nostradurus on čet svi 30, 2013 11:17 am

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus
    Da li kazete da ako drzava ima suficit platne bilance sa inostranstvom (inozemstvom) jos uvek moze da ima deficit proracuna, u slucaju da subjekti te drzave imaju veci profit od suficita platne bilance? Kako se deficit, nastao na ovaj nacin pokriva? Povecanjem izvoza ili kreditima? Ili kombinacijom ova dva?

    Sve jasno iz jednakosti: Štednja = deficit proračuna + suficit platne bilance

    Ako državu vitualno novčano izoliramo i proglasimo da je platna bilanca zemlje jednaka nuli, tada dobivamo slijedeće:

    Štednja = deficit proračuna

    Međutim točnija formula bi bila

    Štednja onih koji štede = deficit proračuna + deficiti pojedinaca i firmi

    To je poker sistem koji vodi u besparicu. Štednja se postiže izuzimanjem dijela prihoda (iz prometa). To znači da štednja vodi u pad BDP-a i besparicu na drugoj strani. To ne znači kod svih drugih jer masa njim može raditi sa bilancom novčanika oko nule. Pad BDP-a vodi u pad prihoda države i probleme sa financiranjem. Rješenje ne može biti u štednji i otpuštanju jer to ne može pomoći slijedeće godine kada ovi profitabilni nastave izvlačiti novac. Slijedi daljnji pad BDP-a. A ovo što vam pričam tu se događa u praksi.


    Koliko shvatam, najgora opcija za drzavu je da ima deficit platne bilance i deficit proracuna, jer to znaci da se taj deficit mora pokrivati kreditima (dugovima), zar ne?

    Deficit proračuna bi teoretski mogli izbjeći ako imate dobar suficit u platnoj bilanci. Međutim struktura prihoda je upitna. Država bi tu djelovala potpuno pasivno i novac bi imala samo preko poreza. A izdavanje novca bi bilo na ime tuđe valute koju bi deponirali. O problemu izvoza kao metode ubacivanja novca sam već pisao. Najveći logički problem je što tu taj suficit u platnoj bilanci liči na metodu izdavanja novca sa zlatim pologom. Samo polog nije zlatno, nego strana valuta.

    A sad zaključak o pokrivanju deficita. Država ima veliki problem zbog stvaranja štednje i to bez obzira bila ona koncentrirana u rukama manjine ili u rukama većine. Normalno je da ljudi žele štedjeti, ali ne razmišljaju koje to posljedice stvara. Jedini izlaz za državu tj. nas kao zajednicu je da sami sebi ne možemo stvarati štednju tako da to bude dug. Može to biti iz suficita platne bilance, ali tada radimo problem državi koja ima deficit. Njoj taj novac nestaje iz opticaja.

    Kreditiranje iz vlastite štednje koje rade neke države je u biti put u zarađivanje bez rada. Možda je to dobro rješenje za MIO fondove. Međutim, ne završava sva štednja u MIO fondovima, a porezi ne mogu oduzeti svu preostalu štednju. Zbog toga se uvijek mora dodavati novog kredita. A taj kredit državi na kraju postaje opterećenje samoj privredi koja stalno mora rasti ili povećavati cijene. Na kraju se mora raditi devalvacija tečaja.

    Jedina dobra metoda je da se deficit proračuna financira iz emisije novca bez duga. On omogućava štednju koja ne stvara još veći dug. I to je bitno jer time prekidamo poker u društvu. Onaj tko nam daje novac kao dug ima sve što stvaramo pod hipotekom tog novca. A mi ne možemo prodajom stvorenog stvoriti više novca. To je protiv zakona ponude i potražnje i čisti perpetium mobile (stvaranje stalnog viška iz početne količine).

    Koje su zamke emisije bez duga? Zamke su da se može postići bilo koja cijena i plaća. Dizanje cijena i plaća je samo mjera kojom se želi uzeti veći kolač emisije novca, a da se ne povećava količina rada. To je obezvređivanje novca i vodi u inflaciju. Međutim, ako postoje velike razlike u primanjima te oni koji primaju više štede (ne troše) tada imamo kanalizaciju emitiranog novca koji je ujedno i kupovna moć za proizvode koje svi stvaramo.

    Međutim, što imamo na kraju. Novac ne može nestati. Ako imamo dotok novca u sustav, tada moramo razvijati štednju. Ako neki ne štede već troše maksimalno taj novac će negdje završavati. Za očekivati je da će to biti firme. Objašnjenje kako su nekad firme bili osnivači banaka je sad sasvim jasno. A postaje i jasno da banke nisu mogle postati vlasnicima firmi koje su ih osnovale. Zato smo u socijalizmu imali bogate i jake firme koje su gradile stanove i nisu ostale zbog toga bez novca jer je sva potrošnja opet završavala kod njih. cheers

    Na temu deficita proračuna je napisan danas komentar Nebojše Katića: http://nkatic.wordpress.com/2013/05/30/budzet-mmf-i-hor-beogradskih-decaka/ . Vjerujem da će se razviti zanimljiva rasprava nakon mog komentara.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content

    Re: Isplativost ideje Nacionalne banke

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: sri lip 28, 2017 12:19 am.