Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 0 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju. :: 1 Bot

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Share

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 4:16 pm

    Dakle ovako, da razmislim. Kupim kredit u eurima. Eure promijenim u kune u centralnoj banci, po srednjem tečaju HNB na dan transakcije, HNB drži te eure kod sebe, ja imam kune. HNB je kune prvotno pribavio emisijom kuna, a ja sam eure pribavio kupnjom kredita(očito u inozemstvu). Sada HNB ima eure, a ja imam kune i po tečaju to bi bila ista vrijednost. Ja s kunama organiziram proizvodnju na domaćem tržištu.

    Sada kažete da se otplatom kredita u eurima otplate devizne rezerve u eurima. Ali kredit otplaćujem ja(jer sam ja kupio kredit), a ne HNB, zar ne? Ja kredit u eurima otplaćujem sa svojim prihodom ostvaren u kunama na domaćem tržištu. Kakve veze ima HNB, s mojoj obvezom plaćanja kredita u eurima?

    A da sam kupio kredit u eurima u HNB, ali tada bi meni HNB prodao kredit po većoj kamati, nego po kojoj je pribavio eure.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto lis 04, 2011 4:29 pm

    BUBI je napisao/la:Dakle ovako, da razmislim. Kupim kredit u eurima. Eure promijenim u kune u centralnoj banci, po srednjem tečaju HNB na dan transakcije, HNB drži te eure kod sebe, ja imam kune. HNB je kune prvotno pribavio emisijom kuna, a ja sam eure pribavio kupnjom kredita(očito u inozemstvu). Sada HNB ima eure, a ja imam kune i po tečaju to bi bila ista vrijednost. Ja s kunama organiziram proizvodnju na domaćem tržištu.

    Sada kažete da se otplatom kredita u eurima otplate devizne rezerve u eurima. Ali kredit otplaćujem ja(jer sam ja kupio kredit), a ne HNB, zar ne? Ja kredit u eurima otplaćujem sa svojim prihodom ostvaren u kunama na domaćem tržištu. Kakve veze ima HNB, s mojoj obvezom plaćanja kredita u eurima?

    A da sam kupio kredit u eurima u HNB, ali tada bi meni HNB prodao kredit po većoj kamati, nego po kojoj je pribavio eure.

    Možda će vam ova slika pomoći:



    Cijeli članak je na: https://sites.google.com/site/financijskisustav/kreditni-sustav

    Još jednom:

    1. Vi dižete kredit u eurima
    2. Mijenjate eure u HNB-u i ona izdaje friške kune, a vaši euri idu u deviznu rezervu
    3. Vi radite što hoćete s tim kunama i ako možete zaradite ih za otplatu duga (glavnica + kamate)
    4. Vi mijenjate kune i dobivate devize kojima plaćate dug.

    Ima samo jedan mali ali:

    1. HNB mora imati devizne rezerve veće od vašeg pologa deviza upravo za kamate. A do njih možete doći samo ako je izvoz veći od uvoza ili ako se neke druge budale vani zadužuju pa ima eura u deviznim rezervama za vas. Ali neće biti za njih. HNB je tu mjenjačnica.

    Rješenje problema: Grčki model - stalno uzimati sve više kredita. Samo jednom to dođe na naplatu.

    Još jednom vam skrećem pažnju da u slučaju kada se glavnica deviza ne koristi (ne troši za uvoz), da je tada kunski kredit mogla izdati sama HNB i to u količini kojoj želi bez vanjskog duga. Unutrašnji dug je lako otpisati.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 4:46 pm

    Da razmislim: U 4.koraku ja dođem s kunama( sad imam više kuna , jer sam zaradio za dug i kamate prema koraku 3), ali HNB mi može zamijeniti samo za onoliko eura koliko ih ima od zadnje transakcije, preostale kune mi ne može zamjeniti za eure. Sada imam glavnicu u eurima i nešto kuna, koje bi trebal biti dostatne za kamatu, ovisno o tečaju koji ću postići u inozemstvu.

    "1. HNB mora imati devizne rezerve veće od vašeg pologa deviza upravo za kamate." Da slažem se.

    Može mi HNB zamjeniti samo kune u eure, do razine koje HNB ima u eurima, a ostale kune vratiti. Zašto ne?

    Zar HNB ne smije reći nemam toliko eura(bilo kojih drugih deviza)?

    S preostalim kunama(ako sam investirao glavnicu duga i zaradio za kamate i glavnicu), ja bi mogao otplatiti kamate, ovisno o tečaju koji ću postići u inozemstvu?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto lis 04, 2011 4:56 pm

    BUBI je napisao/la:
    S preostalim kunama(ako sam investirao glavnicu duga i zaradio za kamate i glavnicu), ja bi mogao otplatiti kamate, ovisno o tečaju koji ću postići u inozemstvu?

    To je i moja ideja - euro obveznice isplatimo u kunama. Neka stranci onda kupe robu kod nas i potroše kune na naše proizvode. Svaka čast.

    Jedino se pitam, kakav će tečaj biti.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on uto lis 04, 2011 7:18 pm

    BUBI je napisao/la:Dobro, a zašto tvrdite da za otplatu glavnice ne treba dodatni novac na tržištu, a samo za kamatu treba?

    Zar zato jer je glavnica kredita uložena u organizaciju proizvodnje, ne i kamata?

    U organizaciji proizvodnje kredit i njegova kamata su samo opterečenje, ništa drugo.
    To opterečenje je uračunato u cijenu proizvoda, dakle glavnica i kamata se kroz cijenu proizvoda vraćaju u banku.
    Da je taj isti novac nekreditni utoliko bi i cijene bile niže, a višak korisnosti nebi išao prema vlasnicima kapitala već bi ostao u društvenom sustavu na opću korist svih, a ponajprije onih najkreativnijih i najsposobnijih.

    Treba još i dodati da pošto se višak korisnosti izvlači iz sustava i ide prema elitnim pojedincima državi za zadovoljenje svojuh osnovnih potreba ne preostaje ništa drugo nego da smanjuje standard a to čini i povečanom poreznom presijom.
    Onoliko koliko višak korisnosti ostaje u društvenom sustavu toliko se smanjuje i porezna presija.
    Nekreditni sustav stvranja novca ima dakle dvojako blagotvorno djelovanje.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto lis 04, 2011 7:57 pm

    Kamata na kredit nije opterećenje, nego je trošak stjecanja novca.

    Kažete: "Da je taj isti novac nekreditni utoliko bi i cijene bile niže".

    Cijene proizvoda bi bile niže za kamatu, koje ne bi bilo. U početku bi emitirali novac bez kamate, kasnije bi novac u transakcijama se posuđivao bez kamata i cijene proizvoda bi bile niže jer bi se mijenjale za novac koji ne sadrži kamatu. Tako to nekako izgleda, jelda? Međutim, tko bi imao interesa proizvoditi i raditi za poslodavca da bi zaradio novac( proizvodnjom i radom), ako ga može jednostavno od komercijalne banke dobiti bez cijene(kamate)? Tu glavnicu ionako uvijek može namiriti novim kreditom(nema kamata, pa novi kredit nebi bio nominalno veći), dakle otplatu takve glavnice(bez kamate) ne bi nitko bio motiviran vraćati proizvodnjom ili radom. Osim kredita s kamatama, za očekivat je da bi propalo i poduzetništvo, a time bi nestali i proizvodi i usluge na tržištu, pa bi imali samo novac(bez kamate), koji uvijek možete vratiti novim kreditom(bez kamate), ali ne bi ništa mogli kupiti za takav novac, jer nitko ne bi želio išta proizvoditi. Razumijete negativne posljedice novca bez kamate?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto lis 04, 2011 8:21 pm

    BUBI je napisao/la:Kamata na kredit nije opterećenje, nego je trošak stjecanja novca.

    Kažete: "Da je taj isti novac nekreditni utoliko bi i cijene bile niže".

    Cijene proizvoda bi bile niže za kamatu, koje ne bi bilo. U početku bi emitirali novac bez kamate, kasnije bi novac u transakcijama se posuđivao bez kamata i cijene proizvoda bi bile niže jer bi se mijenjale za novac koji ne sadrži kamatu. Tako to nekako izgleda, jelda? Međutim, tko bi imao interesa proizvoditi i raditi za poslodavca da bi zaradio novac( proizvodnjom i radom), ako ga može jednostavno od komercijalne banke dobiti bez cijene(kamate)? Tu glavnicu ionako uvijek može namiriti novim kreditom(nema kamata, pa novi kredit nebi bio nominalno veći), dakle otplatu takve glavnice(bez kamate) ne bi nitko bio motiviran vraćati proizvodnjom ili radom. Osim kredita s kamatama, za očekivat je da bi propalo i poduzetništvo, a time bi nestali i proizvodi i usluge na tržištu, pa bi imali samo novac(bez kamate), koji uvijek možete vratiti novim kreditom(bez kamate), ali ne bi ništa mogli kupiti za takav novac, jer nitko ne bi želio išta proizvoditi. Razumijete negativne posljedice novca bez kamate?

    Dajte se već jednom zbrojite. Gdje je napisano da će se novac posuđivati bez kamate. Mi danas posuđujemo novac jer ga se ne može akumulirati. Probajte uštedjeti za stan dok vam se reže plaća, nezaposleni ste, plaćate liječenje i dobivate mizernu mirovinu. Inflacija koju stvaraju banke ekspanzijom novca bez pokrića i pohlepom za zaradom vam uništava štednju i diže cijene. Sve je izokrenuto naopako. Rad i štednja ne donose siguran uspjeh. Prave vrijednosti ne mogu opstati jer je prevara na novcu uništava sve i ostavlja samo beznađe. Rad i život u državi nema perspektive jer nema sigurnosti opstanka.

    Sav nekreditni novac se u pravilu treba zaraditi. Nema ležanja i dobivanja novca. Kamate na kredite ne mogu biti visoke, ali kredita neće biti koliko se želi već koliko ima mogućnosti. Velika ekspanzija novca vodi u inflaciju. Tu uopće nije važno da li je ta ekspanzija kreditna ili nekreditna.

    Novac koji će se ubacivati preko deficita proračuna ne može biti predmet političke odluke, nego znanstvene. Ono što treba biti ekonomija, a ne bubanje dogmi i šamaranje poluistinama. Ne mogu političari odlučiti da povećaju deficit proračuna. O tome mora odlučivati monetarni stup vlasti, a članovi tog znanstvenog vijeća će odgovarati svom imovinom, ako treba i životom kompletne familije za ispravnost svojih poteza. To nije posao sa razne Škegre, Rohatinske i Sanadere. To je posao za ljude koji znaju. A ako povedu državu u krivom smjeru, kazna je najgora. Nema olakotnih okolnosti. Život 4,5 miliona ljudi ovisi o njihovim potezima. Ta funkcija je važnija od predsjednika države ili vlade.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 7:45 am

    Odlična rečenica:"Gdje je napisano da će se novac posuđivati bez kamate. Mi danas posuđujemo novac jer ga se ne može akumulirati"

    Odlična rečenica, zato jer smo se napokon odmakli od prvotne teze da bi centralna banka (ili državna tiskara) trebala u "reformiranom monetarnom sustavu", emitirati novac bez duga i bez kamate na dug, jer se dug povećava zbog kamate na dug, a kamata tobože, predstavlja neotplativost ukupnog duga.

    Dakle novac će se posuđivati uz kamatu, kao i do sada, ali gdje je tu onda reforma monaternog sustava? Pa posudbu novca s kamatom osporave cijelo vrijeme (izjave tipa: zaraditi možemo samo za otpladu glavnice, a ne i kamate,kamate opterećuju proizvodnju,kamatu možemo otplatiti samo izvozom, ne možemo akumulirati novac za kamatu, novca za otplatu kamata jednostavno nema.... itd.)???

    Neki su čak pokušavali osporaviti bit posudbe novca( izjava tipa: zašto se kruh ne vraća pekaru, a novac se mora vratiti s kamatom), ali i to pada u vodu ovom rečenicom: "Gdje je napisano da će se novac posuđivati bez kamate..." Odlično, bravo!!!!!!!!!!!

    Neki su čak pokušavai osporaviti bankarsko kreditiranje( izjava tipa: banka može neograničeno isti novac ukamaćivati i multiplicirati ....) Ako se držimo odlične rečenice:"Gdje je napisano da će se novac posuđivati bez kamate..." , bankarski krediti nisu sporni, čak ni uz kamatu. Odlično, bravo!!!!!!!!!

    Končni zaključak(bez obzira na vrstu monetarnog sistema):

    Nema besplatnog ručka, pa niti novca. Novac se mora platiti, ili u kamati ili steći radom ili investiranjem.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 7:58 am

    BUBI je napisao/la:Odlična rečenica:"Gdje je napisano da će se novac posuđivati bez kamate. Mi danas posuđujemo novac jer ga se ne može akumulirati"

    Odlična rečenica, zato jer smo se napokon odmakli od prvotne teze da bi centralna banka (ili državna tiskara) trebala u "reformiranom monetarnom sustavu", emitirati novac bez duga i bez kamate na dug, jer se dug povećava zbog kamate na dug, a kamata tobože, predstavlja neotplativost ukupnog duga.

    Dakle novac će se posuđivati uz kamatu, kao i do sada, ali gdje je tu onda reforma monaternog sustava? Pa posudbu novca s kamatom osporave cijelo vrijeme (izjave tipa: zaraditi možemo samo za otpladu glavnice, a ne i kamate,kamate opterećuju proizvodnju,kamatu možemo otplatiti samo izvozom, ne možemo akumulirati novac za kamatu, novca za otplatu kamata jednostavno nema.... itd.)???

    Malo izokrećete. Nisam ni napisao da će se novac stvarati i posuđivati sa kamatom. Ima jedan stara svakodnevna: "Ako ne ide, pročitaj uputstvo". Vi se uopće niste spremili za dijalog. Niste upoznali materiju o kojoj se ovdje priča. Ne možete samo vrtjeti svoj film i misliti da nema drugih rješenja.

    Končni zaključak(bez obzira na vrstu monetarnog sistema):

    Nema besplatnog ručka, pa niti novca. Novac se mora platiti, ili u kamati ili steći radom ili investiranjem.

    Zaključak je samo napola točan. Ako posuđujete novac, morate platiti rad banke, a ne novac. Kamata je tu da pokrije troškove rada i omogući zaradu od posla. Kamata ne može biti veća od profitabilnosti realnog gospodarstva jer tada imamo situaciju da se financijski sektor nameće kao krvopija i uništava to gospodarstvo svojim apetitima za zaradu. Da li je za vas to dobra ekonomska politika?

    Imate konkretan primjer: 80% novca je kredit. Kamata je 6%. Prema tome, treba iskopati 4,8 posto novca samo za kamate. Na osnovu čega i od kuda? I sve ostale države imaju takav slučaj. Pa dajte već jedno uključite mozak. Koji dio vam u ovom primjeru nije jasan ili je netočan.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 8:28 am

    Imate konkretan primjer: 80% novca je kredit. Kamata je 6%. Prema tome, treba iskopati 4,8 posto novca samo za kamate. Na osnovu čega i od kuda? I sve ostale države imaju takav slučaj. Pa dajte već jedno uključite mozak. Koji dio vam u ovom primjeru nije jasan ili je netočan.

    Da razmislim. Potavili smo pretpostavku da je u ekonomiji 80% novca kredit(moramo ga vratiti glavnicu uz kamatu), dakle 20% je novac(na koji ne treba paltiti kamatu i vratiti ga), ukupno je 100% novčane mase, koja odgovara virjednosti proizvoda i usluga na tržištu. Kamata je 6% na glavnicu od 80% ukupne novčane mase, to je 4.8% od ukupne(100%) novčane mase. Recimo da je to 4,80 kuna. Dakle moram vratiti 84,80 kn.

    Očito vi tvrdite da ta kamata(bez obzira na iznos kamatne stope) nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, koji su jednaki ukupnoj novčanoj masi od 100%. Dakle, prema vama tih 4,8% bi bilo samo povrh 100%ukupne novčane mase. Ta teza nije točna, jer i kredit je proizvod( kredit je proizvod banke) i kao takav, kredit ulazi u vrijednost svih proizvoda i usluga na tržištu(na tom tržišu imamo proizvođače proizvoda i usluga i jednu banku koja nudi kredit po stopi od 6% na glavnicu). Kada tih 6% kamata na dug ne bi ulazilo u 100% ukupne novčane mase, tada niti kamata na štednju ne bi ulazila u prvotnih 100% ukupne novčane mase. Zar ne?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 8:45 am

    BUBI je napisao/la:Imate konkretan primjer: 80% novca je kredit. Kamata je 6%. Prema tome, treba iskopati 4,8 posto novca samo za kamate. Na osnovu čega i od kuda? I sve ostale države imaju takav slučaj. Pa dajte već jedno uključite mozak. Koji dio vam u ovom primjeru nije jasan ili je netočan.

    Da razmislim. Potavili smo pretpostavku da je u ekonomiji 80% novca kredit(moramo ga vratiti glavnicu uz kamatu), dakle 20% je novac(na koji ne treba paltiti kamatu i vratiti ga), ukupno je 100% novčane mase, koja odgovara virjednosti proizvoda i usluga na tržištu. Kamata je 6% na glavnicu od 80% ukupne novčane mase, to je 4.8% od ukupne(100%) novčane mase. Recimo da je to 4,80 kuna. Dakle moram vratiti 84,80 kn.

    Očito vi tvrdite da ta kamata(bez obzira na iznos kamatne stope) nema pokriće u proizvodima i uslugama na tržištu, koji su jednaki ukupnoj novčanoj masi od 100%. Dakle, prema vama tih 4,8% bi bilo samo povrh 100%ukupne novčane mase. Ta teza nije točna, jer i kredit je proizvod( kredit je proizvod banke) i kao takav, kredit ulazi u vrijednost svih proizvoda i usluga na tržištu(na tom tržišu imamo proizvođače proizvoda i usluga i jednu banku koja nudi kredit po stopi od 6% na glavnicu). Kada tih 6% kamata na dug ne bi ulazilo u 100% ukupne novčane mase, tada niti kamata na štednju ne bi ulazila u prvotnih 100% ukupne novčane mase. Zar ne?

    Uopće nije važno da li proizvodi pokrivaju te kamate, nego što nema tog novca za plaćanje kamata. Možemo oduzeti i trošak kamata depozitorima (ako oni potroše svu kamatu) pa nam ostaje oko 2% novca za profit banke (bez troškova).



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 9:03 am

    "Uopće nije važno da li proizvodi pokrivaju te kamate, nego što nema tog novca za plaćanje kamata"

    Dakle vrijednost kredita s kamatom, ako gledamo kao proizvod s jedne strane, i novčanu masu(sve novčanice) s druge strane, ukupna novčana masa(sve novčanice) bi uvijek bila jednaka samo glavnici duga. Jeli to uistinu tako?

    Idem sve vratiti na početak.

    Tiskali smo sto novčanica. Sada je novčana masa 100. Centralna banka emitira novac uz dug i uz kamatu. Dakle centralna banka ima 100 novčanica, ali je emitiran taj novac uz 1%kamate na dug. Centralna banka mora u dospijeću vratiti tih 100 novćanica uz kamtu od 1%, dakle ukupno 101 novčanica. Zbog 1 novčanice koja fali, centralna banka će biti motivirana investirati glavnicu od 100 novčanica da bi zaradila tu 1 dodatnu novčanicu, ili više, pa ima štednju. Da nema obvezu vratiti kamatu, nebi niti se pokrenuo poduzetnički poduhvat.

    Kada bi bila emisija bez kredita i bez kamata, centralna banka bi imala 100 novčanica, koje ne bi morala vratiti i ne bi morala platiti kamatu. Da je tako, tada tvrdim, da nitko ne bi htio posuđivati novac uz kamatu, dakle nitko ga ne bi niti mogao prodati uz kamatu, i svako novo povećanje novca bi zahtjevalo novu emisiju.

    Bi li ljudi u takvoj ekonomiji htjeli raditi i zarađivati novac, kad ga mogu steći bez duga i bez kamate? To je bit problema, a ne juuupiiiiii: nema dugova i kamata, jer novac nemoramo vraćati niti plaćati kamate.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 9:13 am

    BUBI je napisao/la:"Uopće nije važno da li proizvodi pokrivaju te kamate, nego što nema tog novca za plaćanje kamata"

    Dakle vrijednost kredita s kamatom, ako gledamo kao proizvod s jedne strane, i novčanu masu(sve novčanice) s druge strane, ukupna novčana masa(sve novčanice) bi uvijek bila jednaka samo glavnici duga. Jeli to uistinu tako?

    Idem sve vratiti na početak.

    Tiskali smo sto novčanica. Sada je novčana masa 100. Centralna banka emitira novac uz dug i uz kamatu. Dakle centralna banka ima 100 novčanica, ali je emitiran taj novac uz 1%kamate na dug. Centralna banka mora u dospijeću vratiti tih 100 novćanica uz kamtu od 1%, dakle ukupno 101 novčanica. Zbog 1 novčanice koja fali, centralna banka će biti motivirana investirati glavnicu od 100 novčanica da bi zaradila tu 1 dodatnu novčanicu, ili više, pa ima štednju. Da nema obvezu vratiti kamatu, nebi niti se pokrenuo poduzetnički poduhvat.

    Kada bi bila emisija bez kredita i bez kamata, centralna banka bi imala 100 novčanica, koje ne bi morala vratiti i ne bi morala platiti kamatu. Da je tako, tada tvrdim, da nitko ne bi htio posuđivati novac uz kamatu, dakle nitko ga ne bi niti mogao prodati uz kamatu, i svako novo povećanje novca bi zahtjevalo novu emisiju.

    Bi li ljudi u takvoj ekonomiji htjeli raditi i zarađivati novac, kad ga mogu steći bez duga i bez kamate? To je bit problema, a ne juuupiiiiii: nema dugova i kamata, jer novac nemoramo vraćati niti plaćati kamate.

    A da malo prostudirate povijest nastanka centralnih banaka! Ovako pričamo na pamet.

    Centralna banka je dodatak na bankarski sustav koji omogućava beskonačnu emisiju kredita. Bez centralne banke to nije moguće. To je smišljeno prije 100 i nešto godina.

    A sad misaoni pokus. Spojite centralnu banku sa bankama i što dobivate?

    Dobivate firmu koja emitira X novaca i traži nazad x+Y. Y je manji od troškova. Gdje je tu održivost tog posla?

    Nema je. Nije ni bitno. Bitno je da se za Y-Trošak stvar dug kojim se dalje ucjenjuje sve u društvu i vlada. Ukamaćeni Y-T sa vremenom raste i zbraja se. Vrijeme radi za banke jer je rast duga veći i od inflacije. Sjetite se Isusa poduzetnika koji za 1 srebrenjak može imati sve bogatstvo svijeta. Samo mora poživiti dovoljno dugo.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 9:33 am

    "Bitno je da se za Y-Trošak stvar dug kojim se dalje ucjenjuje sve u društvu i vlada..."

    Da vi to nazivate ucjenom, ali upravo ta ucjena tjera pojedinca da radi i zaradi za otplatu duga s kamatom.

    Kad ne bi bilo te ucjene(kamate na dug), ne bi se dug niti vraćao, svi bi ismijavali vjerovnike, jer dužnici ne bi imali motiva vratiti dug u dospijeću,jer nema kamata na dug. S vremenom niti vjerovnici ne bi htjeli pozamljivati novac, pa niti dužnici ne bi imali od koga pozajmiti novac, tada novac ne bi kolao između subjekata. Sve skupa ne bi imalo smisla.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 9:45 am

    BUBI je napisao/la:"Bitno je da se za Y-Trošak stvar dug kojim se dalje ucjenjuje sve u društvu i vlada..."

    Da vi to nazivate ucjenom, ali upravo ta ucjena tjera pojedinca da radi i zaradi za otplatu duga s kamatom.

    Kad ne bi bilo te ucjene(kamate na dug), ne bi se dug niti vraćao, svi bi ismijavali vjerovnike, jer dužnici ne bi imali motiva vratiti dug u dospijeću,jer nema kamata na dug. S vremenom niti vjerovnici ne bi htjeli pozamljivati novac, pa niti dužnici ne bi imali od koga pozajmiti novac, tada novac ne bi kolao između subjekata. Sve skupa ne bi imalo smisla.

    Vi opet mora da se šalite. Y-T je novac koji ne postoji. To što vi zagovarate kao razlog za rad je čisto robovlasništvo bez kaveza. Da niste vi možda kamatar? Oni rade baš te metode da bi natjerali ljude da rade do besvijesti i onda im uzmu sve jer kamata raste brže od zarade.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 9:53 am

    Hoćete rći da je kamata na dug minus trošak, novac koji ne postoji, to je zarada banke.

    Ne nisam kamatar, samo hoću reći da kad ne bi bilo kamate, tada dužnici ne bi uoće imali interes vratiti dug verovniku, pa niti vjerovnik ne bi imao interes posuđivati novac dužnicima, pa time ne bi bilo novca u optjecaju, osim ako bi svi imali pristup tiskari novca da uzumamo novac bez duga i bez kamate, ali tada ne bi imali na pto novac potrošiti, jer ne bi bilo proizvedenih proizvoda i usluga na tržištu, zbog toga što nitko ne bi bio motiviran proizvesti ih. Razumijete li da upravo ta kamata na dug pokreće ljude da rade i zarađuju( doduše neki radije dugove vraćaju dugovima)? Inače nitko ne bi radio( novac mogu steći u tiskari bez duga i kamata)!

    Ne kaže se uzalud: novac pokreće svijet!
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 10:06 am

    Upravo tako. Kamata-trošak= novčani profit banke = novac koji ne postoji

    Na ime nepostojećeg novca za profit banke se vlada dugom.

    Nije problem u kamati, već u novcu koji će je platiti. Ako imamo zaradu od kamate, tada ona ne može preći emisiju nekreditnog novca. Točnije ta zarada ne smije preći 50% od emisije novca. 50% moraju zaraditi drugi. Win-win situacija.

    Ponavljam: ekspanzija novca ne može biti u privatnim rukama, a to se postiže visokom obaveznom rezervom na depozite (50%). U najgorem slučaju od 100% emitiranog novca, 100% ide u o.r., a 100% u kredit. Tada je jasno da uz emisiju od 5% nekreditnog novca kamata na 100% kredita ne može biti veća od 2.5%. Tj. profitabilnost cijele zemlje je samo 5%!!! Time je količina novca za kredit ograničena masom novca, a kamata polovicom godišnje emisije.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 10:51 am

    Uklonili bi kamatu na inicijalno emitirani novac, a ne biste uklonili kamatu na pozajmljeni novac u svakoj sljedećoj transakciji? Koja svrha. Imate institucionalnu nelojalnu konkurenciju u stjecanju novca!

    Kamata kao iznos novčanica ne postiji u toj prvoj i jedinoj transakciji, ali zato se ide u sljedeću transakciju ili emisiju, zato novac pokreće svijet. Vama smeta što je to u toj prvoj transakciji iznos nepostojećih novčanica?

    Ali kako bi se dužnik natjerao da vrati vjerovnku dug, ako nema kamate, time niti mogućnost da ga se kazni ako nije vratio dug u dospijeću? Tukli bi ga?

    Upravo ta kamata( izgleda zaista da nema pokriće u novčanicama) pokreće ekonomske procese. Novac pokreće svijet!

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 11:06 am

    "Na ime nepostojećeg novca za profit banke se vlada dugom.

    Nije problem u kamati, već u novcu koji će je platiti."

    Kako bi vi naveli dužnika da vjerovniku plati dug, ako bi bio dug bez kamate?

    Teoretski bi dužnik mogao vratiti kredit(bez kamate) isti čas ili za 10 godina, isti je iznos. Ako je uvijek isti iznos duga, zašto bi dužnik uopće investirao glavnicu da stvori proizvode i usluge? Kontinuirano bi stvarao štednju i s vremenom ne bi imao potrebu kupovati kredit od vjerovnika(pa makar bio kredit bez kamata). Budući i štednja nema kamatu na depozit, tada, da bi, vjerovnik uspio kokurirati, sad već nagomilanoj štednji(veća glavnica bez duga) potencijalnog dužnika, trebao bi mu prodati dug po nižoj cijeni od štednje, a to je samo manje od nula( budući je cijena kamate na štednju nula, a postojići kredit isto ima cijenu nula)! To tek nema smisla, vraćala bi se glavnica uz negativnu kamatu, kako bi kredit bio konkurentniji od štednje! Strašno! Tada bi ili nestali vjerovnici i funkcija posudbe novca, ili bi se novac vraćao po negativnoj stopi. Katastrofa! Dugoročno bi se ppotencijalni dužnici ugušili u vlastitoj štednji, a vjerovnici ne bi imali kome prodati kredit(badava je bez kamate)! Užas!!!!!

    To što je kamata dodatna, upravo to dodatno tjera dužnika da započne poduzetništvo ili rad ili novi kredit.

    Sumnjam da bi ljudi jednako dosljedno vraćali dugove bez kamata kao i sadašnje s kamatama. Kojim instrumentima bi se dugovi utjerivali, kad nema nočito niti zateznih kamata?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 11:14 am

    BUBI je napisao/la:Uklonili bi kamatu na inicijalno emitirani novac, a ne biste uklonili kamatu na pozajmljeni novac u svakoj sljedećoj transakciji? Koja svrha. Imate institucionalnu nelojalnu konkurenciju u stjecanju novca!

    Pa tako i treba biti. Samo država može stvarati novac. U školi ne uče prave stvari.

    Kamata kao iznos novčanica ne postiji u toj prvoj i jedinoj transakciji, ali zato se ide u sljedeću transakciju ili emisiju, zato novac pokreće svijet. Vama smeta što je to u toj prvoj transakciji iznos nepostojećih novčanica?

    Koja glupost. Pa naravno da mi smeta kad sustav vodi u beskonačan dug. Novac ne smije ići od centralne banke prema bankama kao lanac sreće. To je izmišljotina banaka. Proučite povijest bankarstva i novca. Banaka nije bilo na početku.

    Upravo ta kamata( izgleda zaista da nema pokriće u novčanicama) pokreće ekonomske procese. Novac pokreće svijet!

    Vi opet o krivom principu. Bič pokreće robove, a kamata ekonomsko roblje.

    Nama ne treba ekonomsko roblje. To je izmišljotina financijskog sektora koji se dosjetio kako da stvori prevaru na novcu i preko nje vlada naddržavno svijetom. Znači ne materijalnim kapitalom, nego brojkama u računalu. Genijalno, zar ne.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 11:20 am

    Zaista zanimljivo razmišljate, svaka čast!

    Ali kako bi vi tjerali ljude da ulože glavnicu(sve postojeće novčanice) u proizvodnju, ako to ne bi smjela biti kamata(novac nepostojećih novčanica). Ljudi bi vam uvijek rekli, da im je dug jednak glavnici, koju imaju i neka proizvode drugi. To je jako bitno pitanje, prije provedbe reforme!!!
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 11:21 am

    BUBI je napisao/la:

    Kako bi vi naveli dužnika da vjerovniku plati dug, ako bi bio dug bez kamate?

    To što je kamata dodatna, upravo to dodatno tjera dužnika da započne poduzetništvo ili rad ili novi kredit.

    Sumnjam da bi ljudi jednako dosljedno vraćali dugove bez kamata kao i sadašnje s kamatama. Kojim instrumentima bi se dugovi utjerivali, kad nema nočito niti zateznih kamata?

    Početi ću vam brisati postove koje ponavljate! Završiće u bespućima spama.

    Još jednom kažem da banke mogu davati kredite, ali ne mogu stvarati veću ponudu novca. A nekreditni novca koji ulazi u sustav ne ulazi kao kredit i nema potrebe da se stvara dug. On ne ulazi sa kamatom nula nego je nepovratan.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 11:35 am

    "Još jednom kažem da banke mogu davati kredite, ali ne mogu stvarati veću ponudu novca. A nekreditni novca koji ulazi u sustav ne ulazi kao kredit i nema potrebe da se stvara dug"

    Dakle, razmišljam: banke bi davale kredit uz kamatu, koja bi bila ista po kojoj su novac stekle od države. Država bi bez duga i bez kamate novac uzimala od državne tiskare, ali bi uz kamatu posuđivala novac komercijalnim bankama.

    Dakle poduzetnici i građani ne bi mogli pozamljivati novac od komercijalnih banaka bez kamata.

    Novac za plaćanje kamata bi se dobivao od investicije u proizvodnju, koja bi stvarala dodatne vrijednosti. Nakon otplate duga i kamate, dio bi ostao za štednju.

    Nakon što bi poduzetnici i građani vratili dug s kamato bankama i banke državi, država bi imala novac i kamate. Što bi država radila s tom kamatom? To bi bila (kontinuirana)državna štednja. Banke ne bi imale štednju, jer bi posuđivale novac po istoj kamati po kojoj su ga pozajmile od države. Štednja bi se kumulirala kod poduzetnika(eventualno) i građana(evenutalno) i u državi(sigurno uvijek, nakon što bi banke joj vratile pozajmljen novac uz kamatu). Poduzetnici i građani bi kumulirali štednju, samo ako bi proizveli više nego što moralu platiti dug i kamatu na dug banci.

    Ne bi li bilo previše štednje u takvom sustavu?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sri lis 05, 2011 11:58 am

    BUBI je napisao/la:"Još jednom kažem da banke mogu davati kredite, ali ne mogu stvarati veću ponudu novca. A nekreditni novca koji ulazi u sustav ne ulazi kao kredit i nema potrebe da se stvara dug"

    Dakle, razmišljam: banke bi davale kredit uz kamatu, koja bi bila ista po kojoj su novac stekle od države. Država bi bez duga i bez kamate novac uzimala od državne tiskare, ali bi uz kamatu posuđivala novac komercijalnim bankama.

    Dakle poduzetnici i građani ne bi mogli pozamljivati novac od komercijalnih banaka bez kamata.

    Novac za plaćanje kamata bi se dobivao od investicije u proizvodnju, koja bi stvarala dodatne vrijednosti. Nakon otplate duga i kamate, dio bi ostao za štednju.

    Nakon što bi poduzetnici i građani vratili dug s kamato bankama i banke državi, država bi imala novac i kamate. Što bi država radila s tom kamatom? To bi bila (kontinuirana)državna štednja. Banke ne bi imale štednju, jer bi posuđivale novac po istoj kamati po kojoj su ga pozajmile od države. Štednja bi se kumulirala kod poduzetnika(eventualno) i građana(evenutalno) i u državi(sigurno uvijek, nakon što bi banke joj vratile pozajmljen novac uz kamatu). Poduzetnici i građani bi kumulirali štednju, samo ako bi proizveli više nego što moralu platiti dug i kamatu na dug banci.

    Ne bi li bilo previše štednje u takvom sustavu?

    Bilo bi kao na slici. Banke ne bi mogle uzimati novac od centralne banke. Centralna banka nije tu za banke već je to monetarni stup vlasti. Banke novac moraju steći od uloga. I to je greška koju ponavljate u nedogled. Banke nisu u lancu emisije novca nego kao zasebni subjekti koji posluju sa novcem i kao ostali žele uložiti X i dobiti X+Y-T tj. profit. Profit dolazi samo od stvorenog novca koji ima pokriće u radu (zarađen na stvaranju usluge ili proizvoda). Profit od posuđivanja ne može biti veći od 50% emisije novca. Jednostavno da ne može biti jednostavnije.





    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on sri lis 05, 2011 12:05 pm

    Da zaista jednostavno.

    Tko je u svijetu zagovaratelj ovakve ideje, kada se ona počela razvijati, primjenjuje li se igdje u svijetu ili se već negdje primjenjivala? ( U kojoj folder foruma da ova pitanja napišem?)

    Sponsored content

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet oľu 23, 2017 10:19 am.