Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 1 korisnik/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 1 gost.

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Share
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Tri sloja financijskih problema potvrđena od stručnjaka!

    Postaj  Nostradurus on pon ruj 14, 2015 9:18 am

    Da li se netko sjeća članka o 3 bitna financijska problema u državi ( https://xreforma.wordpress.com/2013/10/04/tri-sloja-financijskih-problema-u-drustvu/ )? Napisao sam ga krajem 2013. Godinu dana kasnije, imam potvrdu u intervju-u sa profesorom Lovrinovićem.

    U članku ( http://croative.net/?p=24745 ) od kraja prošle godine Ivan Lovrinović kaže:
    >> U razdoblju 1994 – 2001. državi je bilo dopušteno da se kod HNB-a zaduži do 5 posto visine tekućeg državnog proračuna. A upravo su te godine stranci dovršili preuzimanje našeg bankarskog sustava (92 posto), što je prilično uznemiravajuća koincidencija. Država se mora zaduživati isključivo kod banaka i emisijom vrijednosnica! Troškovi zaduživanja dramatično su počeli rasti. Kunski i devizni krediti banaka središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti u RH od kraja 2009. do sredine 2014. povećali su se sa 21 na 36 milijardi kuna. Lokalnoj državi s 1,8 na 4,4 milijarde kuna. Kamate na dug države s 5,2 u 2009. porasle su na 9,2 milijarde kuna. Radi se samo za kamate. Na servisiranje javnog duga danas odlazi 3,1 posto BDP-a. Znači, BDP mora rasti najmanje 3,1 posto da bi se dug samo održavao, a ne otplatio. To je stanje dužničke ekonomije i našeg društva, koje depresija pogoršava.

    Nadalje, ako središnja banka za otkup državnog duga kreira novu količinu novca, riječ je o monetizaciji javnog duga. Moguće su i druge vrste monetizacije, ali je ova definicija izvorna i najvažnija. Monetizacija dovodi u snažnu vezu monetarnu i fiskalnu politiku. Monetizacija je nadomjestak za neučinkovito prikupljanje državnih prihoda, ili pretjerane rashode. Monetizacija može biti korisna i štetna. Njena visina mora biti određena i prihvatljiva. Dio duga našeg javnog sektora trebalo bi monetizirati, čime bi se postigle značajne uštede na kamatama. Ali, sadašnji Zakon o HNB-u to onemogućuje. Propisi ECB-a također. Međutim, postoji rješenje, nagoviješta nam profesor Lovrinović. Monetizacija javnog duga napose je prihvatljiva u vrijeme recesije i deflacije. Istraživanje na uzorku 10 zemalja od 1962. do 1983. pokazalo je da monetizacija duga nije dovela niti do značajnog povećanja ponude novca niti značajnije inflacije. Je li od 2008. do danas prisutna monetizacija? Trebamo razlikovati staru, klasičnu monetizaciju od nove: nema izravne kupnje državnog duga od strane središnje banke, nego preko banaka na sekundarnom tržištu. <<

    => Defektira problem novca kao duga tj. izostanak financiranja deficita državnog proračuna bez duga prema privatnom kapitalu. - Problem 1

    Naravno, prof. Lovrinović ne vidi problem u multiplikaciji depozita jer je u doba socijalizma kreditna ekspanzija bila ograničavana da se ne bi razbuktala inflacija.
    -------------

    >>Ovdje dolazimo do činjenice da je problem suvremenih razvijenih ekonomija u raspodjeli bogatstva. Samo 5 – 10 posto stanovnika svake zemlje posjeduje 90-95 posto ukupnog bogatstva. Zbog toga se gasi srednji sloj, koji je glavni konzument i pokretač potrošnje i rasta. Morat će doći do nove ekonomsko-političke paradigme koja će zamijeniti sadašnji neodrživi model kapitalizma. Nužna je jedna nova vrsta formacijske “revolucije”, u smislu kombiniranja pravedne raspodjele i socijalno-tržišnog kapitalizma.<<

    => Defektira se problem raspodjele tj. društvenog uređenja tj. ekonomskih odnosa u društvu - Problem 2
    -------------

    Ostaje samo izostavljen 3. problem: trajno negativna vanjskotrgovinska bilanca. Ona je dodatni uzrok stvaranja vanjskog duga koji vodi također u ekonomsko ropstvo. Njega je spomenuo nobelovac Stigliz:http://www.index.hr/vijesti/clanak/nobelovac-stiglitz-upozorava-hrvate-ono-sto-hdzovi-bavarci-predlazu-nikome-nece-pomoci/822114.aspx

    Stigliz je napisao/la:"Ekonomska politika koja se providi u Njemačkoj, a promovira se i ovdje, je pogrešna jer Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta. Njemačka prijeti narušavanjem ravnoteže, zato što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani", kaže Stiglitz.




    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Najav promjena u monetarnoj politici

    Postaj  Nostradurus on pon pro 21, 2015 11:45 am

    U današnjem poslovnom tjednu na HR1-u napokon je otkriveno što se namjerava napraviti u monetarnoj regulaciji.
    Banke će čini se kunske državne obveznice prodati HNB-u za kune i time dobiti keš. HNB će dobiti obveznice koje će prije ili kasnije doći na naplatu.

    Koja je poanta? Banke dobivaju keš odmah i mogu ga konvertirati u devize i iznijeti van zemlje ili iskoristiti za davanje kredita . Što će učiniti, pogodite. HNB će dobiti bezvrijedne papire, a možda izgubiti devizne rezerve. Kome ovakav razvoj događaja ide u prilog? Pa ako očekujemo promjenu tečaja, očigledno je da ranije unovčenje kunskih obveznica prava stvar. HNB u tom slučaju radi kao agent banaka. Ili to ili mi se to samo učinilo?
    https://hrti.hrt.hr/#/linear/3124?program_id=79875


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

      Sada je: pet tra 28, 2017 8:00 pm.