Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on ned ruj 30, 2012 6:57 pm

    critical tinkerer je napisao/la:. ...Što se tiče slobode države da izdaje primrnu emisiju tu sam absolutno za to. Danas države u EU a ni HR nemaju tu slobodu. ALi ne samo kao jedina opcija, nego da i država i banke imaju tu opciju i koriste je.... Rezerve ne utiču na količinu kredita koje banke daju, ali tebale bi biti oko 10%


    Nažalost spoj dvije emisije novca, državne i privatne, nije moguć.
    Kao što danas privatizirani monetarni (EU) sustav unutar ESCB zabranjuje državama članicama tiskanje novca, tako isto društvo koje ima namjeru uvesti nekreditnu metodologiju stvaranja primarnog novca naprosto mora zabraniti bilo kojoj drugoj instituciji da stvara novac.
    Ako uz emisiju nekreditnog novca dozvolimo poslovnim bankama da i dalje vrše multiplikaciju depozita, sasvim sigurno završit ćemo u nekontroliranoj inflaciji.
    Poslovne banke stvaraju kreditni novac, odnosno iznajmljuju kapital, da taj privatni business nebi bio manipulacija s novcima kao danas, svi takvi privatnici, koji hoće profitirati na osnovu iznajmljivanja kapitala, moraju imati punu rezervu u odnosu na izdane kredite.
    Rezerva od 10% znači samo zapravo da se multiplikacija depozita odvija po koeficijentu 9 za kredite i 10 za depozite, banka stvara nominalni novac i to tako da na svaku novu transakciju aplicira kamatu, to u konačnici znači čista manipulacija s depozitima, gdje se depoziti dovode u sumnjiv vlasnički odnos jer jedan te isti realni novac postaje vlasništvo više pravnih ili fizičkih osoba. Takav nominalni novac se definira kao nekakav dug, gdje se nezna točno u čijem je on vlasništvu, tko ga je doista stvorio i deponirao.
    Mi smatramo da oni koji misle prosperirati iznajmljivanjem novca MORAJU imati pokriče za svaku posuđenu kunu. Novac mora postati realan, očišćen od svakog oblika "magije"...
    Nenadović je jednom rekao da se u budućnosti sposobni ljudi sasvim sigurno neće baviti bankarstvom.
    Zapravo, zar nije to jedno sustavno kockarsko ludilo u društvu koji 50% svojih profita ostvaruje unutar financijskoga sektora, na korist veoma malog broja ljudi, a kad je taj sektor u krizi, uvijek se iznađe novac za spašavanje...dok firme koje proizvode dobra ili vrše usluge...one mogu slobodno propadati...
    avatar
    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer on ned ruj 30, 2012 7:15 pm

    Teoretski je nemoguće da svi posluju sa profitom, ako nema dotoka novca bez duga.
    Kod kooperativa nema profita.
    DIonice koje se ne mogu prodati garantira da sav surplus ide u ruke radnika i da investiraju u mirovinu ili dio u nove pogone, amortizaciju ili u isplatu dividendi, sve po dogovoru. Ako naiđe period negativnog poslovanja opet se to može izravnati garancijom životnih prihoda od strane države koja bi samo dodavala dio do minimalca. Bolje to malo nego plaćat cijelu nadoknadu za nezaposlenost. A kao što se vidi iz našeg okruženja da su radnici sposobni raditi mjesecima i bez ikakvih primanja a kako bi tek bilo da je to još i njihova tvrtka, pristali bi i godinu dana samo da daju šansu da preživi. Naravno da bi dio "profita" išao i za osiguranje za crne dane.
    Naravno da sve to podrazumijeva primarnu emisiju izdavanja novca bez duga.
    Ja nikad nisam govorio protiv toga, Za mene se to podrazumijeva ali to je na državnom nivou. Samo kažem kako kooperativi preživljavaju čak i u slobodnom tržištu i to još uspješnije i sa manje nezaposlenosti. Danas je nezaposlenost u Španiji 25% a u Mondragon regiji samo oko 10%. Jednom zaposlen u Mondragon uvijek zaposlen. Radnici u vlastitoj tvrtki nikad neća izglasat da se tvornica preseli u drugu državu ili da se zatvori. Zato mora postojat odvojena organizacija za pokretanje bankrota.
    Mondragon je korporacija od 120.000 ljudi koju je pokrenuo svećenik sa 6 ljudi u 1950. Taj svećenik je prenijeo iskustva iz Barcelone tokom Španjolskog građanskog rata koja se bazirala na samorganizaciji radnika i totalnom samoupravljanju i koju je Staljin naredio da se uništi jer je on želio samo državni socijalizam, nije želio samoupravljanje. Vjerojatno je i Tito prenijeo to iskustvo nama ali je zadržao konačno upravljanje na državnom nivou tako da naše tvrtke nisu imale neovisnost od države. I tu je razlog propasti našeg načina samoupravljanja. Uvijek je postojao komesar iz CK bez čijeg odobrenja nisu radnici mogli provesti svoje odluke.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on ned ruj 30, 2012 7:35 pm

    Hvala Jung-Fu za komentar. Previdio sam uopće taj dio posta. Još kad je u Gospodarima novca utvrđeno da inflaciju ne pokreće država emisijom, nego banke multiplikacijom.

    MMT je opisan na http://en.wikipedia.org/wiki/Chartalism i očigledo je da ovako zamišljeno liči na dobar pokušaj da se spasi vladajući položaj financijskog sektora ili da se sabotira emisija novca države zbog pogrešnog koncepta i učini praktično neodrživom.

    @critical tinkerer, ako imate korporaciju koja je skoro samodostatna (velika porodica) tada ona može preživjeti teška vremena. Međutim, nama će biti najmanji problem gospodarstvo kada stvorimo uslove da može financijski funkcionirati. A u tu priču se ne mogu uklopiti banke sa multiplikacijom depozita ni u ludilu. A o dioničarstu se također treba napraviti rasprava i rješenje. Međutim, to je stvar od manjeg prioriteta i za sada nije aktualna.


    Zadnja promjena: Nostradurus; ned ruj 30, 2012 7:47 pm; ukupno mijenjano 1 put.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer on ned ruj 30, 2012 7:41 pm

    @Jung-fu
    Zapravo, zar nije to jedno sustavno kockarsko ludilo u društvu koji 50% svojih profita ostvaruje unutar financijskoga sektora

    Jeste ludilo. ALi mi moramo poslovati sa vanjskim svijetom i kao što vjerojatno znaš zbog situacije gdje je YU bila izvan svakih svjetskih normi oni nas nisu prihvatali i nisu prihvatali našu valutu. Zbog toga se ne može samo odbaciti sve kapitalističko i uvesti novo bez reakcije svijeta prema nama, čak mogućeg i rat. A nemamo šansi sami protiv USA. Ponašali bi se prema nama kao prema Iranu jer to je sustav sličan njihovom, po Kuranu nema kamata, ne smije se naplaćivat kamata.
    EMisija novca bez duga je i kod njih prisutna samo što se to krije od ljudi. Znači prihvatljivo. Kad bi mi uspjeli to promijeniti kod nas, da napokon se kuna odveže od eura, uvede klizni tečaj i da se zabrane valutne klauzule, ukine kazna na pretplatu nakod 2 godine trajanja kredita i da HPB ostane neprodana i preko nje se koristi TARGET2 od ECB i služi za kontrolu kamata svih ostalih banaka kroz ponudu poželjnih kredita ja bih bio sretan. A to ne bi izazvalo reakciju svijeta sem zabrane u EU. Mi bi bili na konju.
    Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni, niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
    Gledam kako sindikati jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

    @Nostrađurus
    MMT su isto za 100% rezerve ali ja vidim tu najveći otpor vladajuće klase. Ne vidim načina da se to dobije bez krvi i zato sam protiv toga, samo zato. A postoje drugi načini da se privatna banke kontroliraju i bez toga. Porez.
    avatar
    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer on ned ruj 30, 2012 7:48 pm

    MMT nije samo teorija, to je opis kako se novac kreće u zatvorenoj ekonomiji sad trenutno, još od kako je ukinut Bretton-Woods u 1971. To je samo opis stvarnosti koja se skriva od strane FED i samo rijetko potvrdila od Greenspana i Bernankea.
    To je ono što se uči u Biznis Menadžment departmanima dok se neoclasika uči u ekonomik departmanima na istim školama. To je samo opis knjigovodstva stvarnosti i potpuno je jednak vašim grafikonima, jednake implikacije, i puno detaljniji sa matematičkim modelima i matrixima.
    Warren Mosler ima dugo godina iskustva u knjigovodstvu banaka, tako i Hudson i Randall Wrey i oni samo opisuju šta su radili i kako djeluje, zato su i jedini uspjeli predvidjeti svjetsku krizu sa modelom koji je dokazan.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on ned ruj 30, 2012 8:02 pm

    critical tinkerer je napisao/la:Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni, niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
    Gledam kako sindikati jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

    Gledajte, ja i ljudi koji se bavimo tako reći iz hobija samo probali kontaktirati mnoge iz vlasti i sindikata te na kraju zaključili da se radi o profesionalnim oportunistima. Tu nema pomoći. To su plivači niz vjetar koji samo čekaju da brod zaplovi da bi se ubacili. Onda tu još imate tkz. nesvjesne sabotere. Biti će vam jasnije kad pročitate http://www.advance.hr/vijesti/narancaste-revolucije-pro-zapadni-profesionalni-aktivizam-i-otpor-protiv-takvih-tendencija/ . Dosta mladih je zavedeno idejama o slobodi. Oni stvaraju svoje grupe i vjeruju da su na pravom putu. A tu još treba dodati i ekonomiste koji bacaju samo kritike i ne nude ostvarivo rješenje, a koji su u većini slučajeva nezainteresirani za suradnju. Razlog je najčešće vlastiti oportunizam.

    @Nostrađurus
    MMT su isto za 100% rezerve ali ja vidim tu najveći otpor vladajuće klase. Ne vidim načina da se to dobije bez krvi i zato sam protiv toga, samo zato. A postoje drugi načini da se privatna banke kontroliraju i bez toga. Porez.

    Prema podacima za wikipedije to nije tako. Charatlizam (neochartalizam - MMT) ima vertikalno stvaranje novca - država i horizontalno - banke. Ta metoda vodi direktno u neotplative kredite. Emisija novca države ih ne može pokriti. Zbog toga je posljedica velika inflacija.

    Ovdje imate simulaciju zarade banke: https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer on ned ruj 30, 2012 8:21 pm

    U stvari se zove MMT-MCT jer MMT je opis vertikale i MCT horizontale koje i vi imate. I samo pokušavaju da otkriju stvarno kretanje novca u sustavu zatvorenog tipa (klizni tečaj i mogućnost tiskanja novca). To je samo opis stvarnosti, kjnigovodstveni opis stvarnosti. I sada rade na modelima koji bi trebali omogućiti korektno predvidjanje efekata monetarne i fiskalne politike za svrhu kontrole i postizanja 0% nezaposlenosti u sadašnjem sustavu. Oni ga ne žele mijenjati, samo žele objasniti ga da ne dolazi do pogeršnih poteza koji uzrokuju gore posljedice, a kao što se vidi da političari rade ka još težoj situaciji iz neznanja kako sustav djeluje (ili namjerno).
    Neoklasičeri uopće nisu primjetili dolazak svjetske krize dok oni jesu, razlika je što oni razumiju novac, baš kao i vi, ali koristite se različitim jezikom za iste stvari i vi opisujete ekonomije otvorenog tipa.

    I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
    10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on ned ruj 30, 2012 8:44 pm

    critical tinkerer je napisao/la:
    I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
    10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.

    Ne znam koliko je ovo istina. Naime, kada se radi izdavanje kredita tokom dana da se tek na kraju rješava depozit. Ali to je čisto praktična primjena koja ne odstupa od teorije multiplikacije. Naime, ako netko digne kredit od 100 kuna i potroši ga u drugoj banci, tada se to knjiži preko pologa u centralnoj banci. Novac se samo prebaci sa konta na konto. Tu nema mogućnosti da prevarite sustav.

    Mogućnost multiplikacije duga je nešto sasvim drugačiji problem i dobiva se tako da država prodaje obveznice (posuđuje novac) i troši ga. Tako je moguće da isti novac više puta potroši i stvori dug koji premašuje količinu novca.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer on ned ruj 30, 2012 9:24 pm

    Način narančaste revolucije mi je dobro poznat, ne i koliko mjesta su uspjeli shebat. Ništa novo za mene.
    ALi zanima me, kažete da radite ovo kao hobi, ja bi volio da se pridružim ali da radim samo na ovim ciljevima za sad, Suverenu HNB i kunu, ukidanje valutne klauzule i kazne na preplatu kredita, zabranu prodaje HPB i korištenje je za kontrolu kamata, uvođenje kliznog tečaja i Garanciju Zaposlenja. Pokušao bi i 90% marginalni porez. Ja konstantno radim na edukaciji poznanika i pokušaju na ujedinjenje radnika. Ultra-patriotizam koji vi promovirate nije za benefit ujedinjenja.
    Koliko vi imate želje za takvim radom i da li se širite?
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on ned ruj 30, 2012 9:36 pm

    critical tinkerer je napisao/la:
    este ludilo. ALi mi moramo poslovati sa vanjskim svijetom i kao što
    vjerojatno znaš zbog situacije gdje je YU bila izvan svakih svjetskih
    normi oni nas nisu prihvatali i nisu prihvatali našu valutu. Zbog toga
    se ne može samo odbaciti sve kapitalističko i uvesti novo bez reakcije
    svijeta prema nama, čak mogućeg i rat. A nemamo šansi sami protiv USA.
    Ponašali bi se prema nama kao prema Iranu jer to je sustav sličan
    njihovom, po Kuranu nema kamata, ne smije se naplaćivat kamata.
    EMisija
    novca bez duga je i kod njih prisutna samo što se to krije od ljudi.
    Znači prihvatljivo. Kad bi mi uspjeli to promijeniti kod nas, da napokon
    se kuna odveže od eura, uvede klizni tečaj i da se zabrane valutne
    klauzule, ukine kazna na pretplatu nakod 2 godine trajanja kredita i da
    HPB ostane neprodana i preko nje se koristi TARGET2 od ECB i služi za
    kontrolu kamata svih ostalih banaka kroz ponudu poželjnih kredita ja bih
    bio sretan. A to ne bi izazvalo reakciju svijeta sem zabrane u EU. Mi
    bi bili na konju.
    Dalji zahtjevi su jednostavno nemogući, Utopistni,
    niti je narod svjestan toga nit je spreman to prihvattit. Mi moramo
    radit još puno na širenju informacija i tek za godinu možda postići
    kritičnu masu da se narod ujedini i pokrene.
    Gledam kako sindikati
    jedan po jedan idu na demonstracije i još ni ne znaju za internacionalni
    znak radnika -stisnuta šaka, vidio sam kako smo daleko od cilja. Nema
    ujedinjenog sindikata nema ni uspjeha, policijska kontrola je još uvijek
    prevladavajuća, ja mislim da ste to osjetili prošle godine.

    Shvaćam da zahtjevi koji idu prema nekreditnom sustavu stvaranja primarnog novca mnogima nalikuju utopiji, i meni se to prije izvjesnog vremena činilo. Kapitalistički svijet nije prihvaćao YU valutu, ali taj isti kapitalistički sustav zapravo ne prihvaća ni našu kunu, naša kuna je u stvarnosti samo drugi oblik eura, zavezana je za euro, samo stoga je konvertibilna. Takva konvertibilnost kune dovela je zapravo do ove recesije, velike kontrakcije novca u opticaju pa onda i depresije koju imamo.
    Neznam sada odakle strah u ljudima od reforme monetarnog sustava?? Situacija je već sad prilično teška, za koju godinu će očito biti još teža, a za 4-5 godina ćemo ili biti u bankrotu kao Grčka, ili pokorni gladuši i bedaci bez države...
    Koji je to strah od SAD? Koji je to strah od rata? Upravo preko raznih oblika STRAHA ljudi se povinuju nemoralnom sustavu, tako je bilo u robovlasničkom sustavu, u feudalizmu, u komunizmu, u fašizmu, pa je tako i u kapitalizmu.
    Ali kako monetarna reforma ne čini nikome ništa nažao, naprotiv, društvene odnose vraća humanom moralu i pravdi, ubrzo će se naći mnogi ljudi koji će strahu od promjena suprostaviti hrabrost patriotizma.
    Kapitalizam nije samo kod nas u krizi, mi smo teška periferija, ta ideologija puca ne sve strane i na sve strane se zapravo traže alternativna riješenja.
    Problem je detektiran u privatiziranom centralnom bankarstvu i njihovim komercijalnim bankama, koje su od kreditnog novca napravile dogmu. Nigdje se u tim sustavima ne stvara novac bez duga. Novac je pravno definiran kao dug do te mjere da se na očigled svih ljudi cijele porodice izbacuju iz kuća na cestu. Posve nemilosrdno.


    ...
    critical tinkerer je napisao/la:
    I vi griješite da su banke ograničene rezervama, nisu. Ograničene su samo sa leverage a to oni sami određuju.
    10% rezervi ne znači da su ograničeni na 900 kredita od 100 depozita, nema ograničenja jer depoziti dolaze od samog kredita nakon kupoprodaje asseta. Banke prvo daju kredit, unesu dupli input u knjigovodstvo i onda traže depozite. AKo kredit koji je izdan od jedne banke i ode u drugu banku, ili če dobiti depozit od kredita koji je druga banka izdala ili će posudit od drugih banaka koji imaju viška za rezerve(LIBOR, EURIBOR), ili će posudit od Centralne banke tzv noćni depozit dok ne dobiju depozite koji će pokrit izdane kredite.

    Primarni novac kojeg centralne banke sa kompetencijom štampanja novca deponiraju u poslovne banke s apliciranom kamatom, a kojeg dalje poslovne banke multiplikacijom depozita nadalje posuđuju s kamatama koje zavise od kreditnog rejtinga, je ona osnova koja nas ovdje zanima.
    Ta radnja koju vrši centralno bankarstvo preko svojih poslovnih banaka je u suštini jedan poker aparat za kojeg je jasno da stvarnu zaradu možeinkasirati samo vlasnik, dok igrači mogu samo postati teški ovisnici.
    Kamata koja se stalno traži i to toliko neumoljivo da je to prihvatila i država, koja ponašajući se kao banka svojim dužnicima zaračunava kamatu, nikada nije stavljena u opticaj, u opticaju je samo posuđeni novac, odnosno dug koji traži interes u kamati, sredstva koja bi trebala predstavljati kamatu a koju svi lihvari traže, nikada nisu emitirana u ekonomski sustav.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on ned ruj 30, 2012 10:49 pm

    critical tinkerer je napisao/la:Način narančaste revolucije mi je dobro poznat, ne i koliko mjesta su uspjeli shebat. Ništa novo za mene.
    ALi zanima me, kažete da radite ovo kao hobi, ja bi volio da se pridružim ali da radim samo na ovim ciljevima za sad, Suverenu HNB i kunu, ukidanje valutne klauzule i kazne na preplatu kredita, zabranu prodaje HPB i korištenje je za kontrolu kamata, uvođenje kliznog tečaja i Garanciju Zaposlenja. Pokušao bi i 90% marginalni porez. Ja konstantno radim na edukaciji poznanika i pokušaju na ujedinjenje radnika. Ultra-patriotizam koji vi promovirate nije za benefit ujedinjenja.
    Koliko vi imate želje za takvim radom i da li se širite?

    Mi nismo ultra desnica i nikad nećemo biti. Prije smo pokret zdravog razuma, nego ekstremisti. Nije nam cilj vladanje ljudima, nego usmjeravanje prema ostvarivom cilju za boljitak većine.

    Možete se prijaviti na forumu patriotpokret.com.hr. Za sada nema formalne udruge, nego je sve na bazi idejnog udruživanja. Kao i kod braka. Nije važan papir, nego dobra namjera. Na žalost, samo mali broj ljudi je za sada uspio shvatiti sve implikacije emisije novca bez duga. Gradivo je u biti jednostavno, ali kako na izgled potpuno drugačije od uobičajenog razmišljanja zbunjuje ljude.

    Trebaju nam ljudi koji će proširiti istinu o sadašnjoj situaciji i mogućem rješenju. Jer već nakon 9 mjeseci bi se moglo dogoditi da će nam cilj biti izmijenjen. I umjesto monetarne reforme, morati ćemo se boriti da izađemo iz EU.
    Ne znam, zašto vam je MMT toliko prirasla srcu. Čim sam je prvi puta pročitao, shvatio sam da je dobra ideja sabotirana uključenjem današnjih elemenata krize. Morate početi razmišljati svojom glavom. Većinu stvari sam čistom logikom zaključio, a matematička analiza je to samo dokazala. Tj. ako ste ekonomista po struci, biti će vam jako teško odbaciti naučene dogme.

    Ovdje imate forum tokom kojeg sam napredovao u razmišljanju (ali i griješio): http://www.forum.hr/showthread.php?t=494832 . Kasnije imate ozbiljniju temu: http://www.forum.hr/showthread.php?t=620347 . Bilo bi dobro da pročitate tih par stotina postova. Na kraju, danas znamo da smo 100% na pravom putu i da je to za sada jedni put koji je rješenje za sve države na svijetu u isto vrijeme. A od analize financijskog sustava se izvuklo dosta zaključaka o korupciji i demokraciji. A logika je pokazala da aktivisti koji se bore protiv korupcije u stvari ne žele riješiti korupciju. Tako se i ono što je radio Soros preko Otvorenog društva sada lako može vidjeti kao podvala koju mnogi još uvijek žive kao svoj ideal.

    Ako ste spremni pomoći ljudima da shvate uzroke i rješenje, dobro ste došli. Međutim, mi smo intelektualna avangarda bez pretenzija za vlašću. Cilj je idejama prosvjetiteljski djelovati na ljude, stranke, sindikate i udruge. A ideje nisu utopijske, već samo možda korak ispred stanja svijest prosječnog čovjeka.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto lis 23, 2012 5:54 pm

    critical tinkerer je napisao/la:Vjerujem da poznaš engleski pa ovdje su najvažnije pouke o MMT a omakle su se i neke vrlo značajne političko/diplomatske informacije. Ovo je samo prvi seminar na Columbia Law School od 7 ali jako važan i ja mislim najbolji od puno njih o MMT. Samo sat i pol videa sa najvažnijim teoretičarima MMTa Michael Hudson I Randall L Wray, tu će bit još i Warren Mosler I možda Steve Keen

    http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-1.html

    http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-2.html

    Tko zna engleski može pogledati 2. predavanje o MMT-u. Tema je deficit proračuna Amerike. A spominje se i korištenje eura u Europi. Premda se sa nekim stvarima ne slažem, dobro je poslušati predavanje o tome.

    Govornik je Warren Molser i Stephanie Kelton. Ključne teze su da Vlada ne može imati reći da joj fali novca. Vlada ne treba štedjeti nego ići na visoku zaposlenost. Povećanje poreza obično treba da znači da Vlada treba još zaposlenih jer tada ljudi moraju raditi za Vladu da bi mogli platiti poreze. Itd.

    Koliko je to drugačije od naše prakse. Vlada diže poreze i smanjuje zaposlenost u državnim službama?! Znači radi stvari koje su nepovezive.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on pon sij 14, 2013 2:20 am

    Ohoho...bit će ovdje prilike za razgovor. Wink


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    avatar
    wiz

    Broj postova : 526
    Join date : 05.09.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  wiz on uto sij 15, 2013 3:02 am

    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Katastrojka - dokumentarac o Grčkoj privatizaciji

    Postaj  Nostradurus on čet sij 31, 2013 11:06 pm



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Socijalna država

    Postaj  Nostradurus on pon oľu 04, 2013 7:45 am

    Socijalna država se mora brinuti o svim državljanima. Kako se kaže "i u dobru i u zlu". To znači da se ponašamo kao odgovorna zajednica. Faktori brige su: zdravstvo, socijalna pomoć raznih oblika, školovanje pa čak i stanovanje. A najvažnija stvar bi u stvari trebala biti zapošljavanje svih sposobnih. Jer ne može biti socijalna država ako sposobni ne rade dok za njih rade drugi. I tu se lome koplja. Jer oni koji primaju socijalu, a sposobni su, ne žele pridonositi jer se osjećaju iskorištenima. A ne vodi se briga o onima koji rade da bi ovi mogli primati socijalu.

    Cijela filozofija u stvari proizlazi iz definicije novca. Ako je novac kupovna moć za proizvode i usluge iz jedne države (koja emitira taj novac), tada je jasno da kupovna moć dolazi samo od proizvodnje (rada) i da socijalna pomoć u stvari otuđuje rad nekih da bi drugi imali pomoć. Pa se prema tome ona ne smije davati sposobnima! Tj. država mora imati pravo uposliti (na društveno korisnim poslovima - brigom o sugrađanima, itd.) svakog tko je sposoban, a prima novčanu pomoć.

    Primjer socijalizacije je i beneficirani radni staž. Ljudi koji rade na pogibeljnim poslovima idu u mirovinu ranije. Ostatak zajednice to nadoknađuje. Ali oni to mogu tek ako imaju uvijete za rad. A jedan od uvjeta je da rade proizvode i usluge koji su nam potrebni te da za to budu plaćeni. Znači, financijski aspekt je nužan. Ljudi ne mogu funkcionirati bez plaće ili sa nedovoljnom plaćom. Zbog toga bi element socijalne države morao biti postizanje dovoljne plaće za život. A tu dolazimo da ako svi imaju za pokriće svojih troškova i neku sitnu uštedu, da zbrojevi svih tih ušteda u godini daju potrebni višak novca koji se treba ubaciti u državu (bez duga). Tu računamo da nismo imali ni dotok ni odljev novca u inozemstvo jer je to FER prema ostalim državama (da svojim suficitom ne činimo problem drugima).

    Ovo je znači čisto logičko objašnjenje socijalne države i uloge novca u njoj. Primjetiti ćete da se ekonomisti uopće ne dotiču ove logike, nego pričaju o sasvim drugim ciljevima u društvu. A što uopće ne vodi u socijalu državu (zapisano u Ustavu RH). Pa bi iz toga mogli reći da nam većina ekonomista i političara prodaje protuustavnu propagandu i radi od nas majmune. A na kraju će sve to narod platiti.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Kapitalizam, socijalizam ili nešto treće?

    Postaj  Nostradurus on pon oľu 25, 2013 6:43 pm

    Evo teksta koji će uzburkati mnoge duhove. Tu sam usporedio monetarnu reformu u kapitalizmu i socijalizmu. To je sažetih 12 stranica teksta.
    http://www.scribd.com/doc/132285316/Kapitalizam-socijalizam-ili-nešto-treće


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on sri oľu 27, 2013 1:51 am

    Pozdrav Nostradurus.

    Kao što neki već znaju, pisao sam pred koji mjesec na Patriot forumu detaljnije o MMT teoriji s ciljem da ukažem na neka pogrešno postavljena pitanja. Nažalost, nisam dospio odgovoriti na sve što je trebalo. Prezauzetost vlastitim poslom te dodatnom edukacijom. Također, teško se boriti s ad hominem te napadima na strašilo (straw man). Kompletno brisanje teme isto ne pomaže.

    Ovdje se prije svega osjećam dužan odgovoriti na jedan takav napad na strašilo iz vašeg teksta:

    "MMT u svojoj implementaciji ne vodi računa o dosadašnjoj kreditnoj ekspanziji i ne preuzima nikakve mjere da se ta privatna emisija i kamata koja ide na nju stavi pod kontrolu."

    Također, na jednom drugom mjestu obećao sam usporedbu Positive Money programa, SP-a i Nenadovićeve teorije. Na ovom mjestu ne mogu zbog nedostatka vremena ulaziti u sve detalje i dugotrajne rasprave, ali navest ću nekoliko ključnih postavki.

    Najprije, cijelo pitanje kreditnog i nekreditnog novca pogrešno je postavljeno. Zamislite takozvani nekreditni novac pri čemu država tiska svoj novac, koliko već odluči da je potrebno. Taj novac država bi trošila na ono što odluči u procesu donošenja proračuna. Zavisno o tome na što se taj novac troši i na koji način, te o tome da li država ima uspostavljeno kvalitetno oporezivanje, postojat će ili neće postojati velika inflacija. Takva država nikad nije ograničena količinom novca jer ga sama tiska. Naravno, osnovna opasnost je inflacija.

    Dalje, zamislite sad da država umjesto da tiska takav novac bez interesa odluči tiskati dio novca uz obećanje da će vlasnik nakon godine dana dobiti nešto više nego što to ima na početku. Na primjer, dobijete državnu novčanicu od 100 jedinica, a država vam obeća nakon godine dana u zamjenu za tu novčanicu ispatu od 101 jedinice. Da li je ta kamata problem za državu? Država uvijek može tiskati još novčanica. Štoviše, država sama određuje koji će biti iznos kamate. Također, bilo kad može odustati od kamate te bilo kad može povećanim porezima povući eventualni višak novca. Postoje detaljni računi koji pokazuju da ako je kamata dovoljno mala te ako gospodarstvo raste dovoljno brzo, taj dug države nije nikakav problem. Dakle ne radi se o opterećenju za državu, već o financijskom boljitku za onog tko je u posjedu takvih novčanica koje donose interes.

    Ovo što je navedeno u zadnja dva odlomka nije prijedlog za neku novu hipotetsku državu. Svaka današnja monetarno suverena država funkcionira na takav način. Naravno, ovdje je opisana suština na maksimalno pojednostavljen način. U stvarnosti su mehanizmi dosta složeni, ali suština je i dalje ista. Državne obveznice zemlje poput Velike Britanije, Australije, Kanade, SAD-a, Turske, Japana itd. su samo drugi oblik državnog novca. Onaj koji donosi interes. Kad ih država prodaje, mogu se kupiti samo nekim drugim oblikom državnog novca: bankovnim rezervama, novčanicama ili kovanicama. Ono što se u osnovi događa je to da centralna banka posredno kupuje novonastalu obveznicu države ukucavanjem novog novca u obliku bankovnih rezervi. Država troši te rezerve na kupovinu realnih dobara i usluga. Višak tih rezervi u privatnom sektoru ima monetarni učinak da cijena rezervi na bankarskom tržištu pada te onda centralna banka vraća željenu cijenu prodajom državnih obveznica. Rezultat je da netko u privatnom sektoru drži novac države u obliku obveznice, a država je dobila što je već htjela.

    Moderna monetarna teorija (MMT) razjašnjava postojeće mehanizme koji su širokoj javnosti nepoznati. To ne znači da su postojeći mehanizmi optimalni i da ih MMT kao takve podržava. Jedan problem je da se u postojećem posrednom mehanizmu financiranja deficita kupci obveznica neopravdano bogate. Prof. Bill Mitchell to zove corporate welfare. Drugi problem je podilaženje centralne banke interesu privatnih banaka. Više o tome dalje u tekstu.

    Da podvučem, jedna poanta je u tome da nije osnovni problem postoji li interes na novac koji država stvara ili ne. Problem nastaje u konkretnim mehanizmima koji se koriste da bi se takav novac plasirao. Mogli bi isto tako imati sustav novca bez interesa u kojem bi neke posebne skupine imale neopravdani boljitak. Također treba reći da je termin nekreditni novac nazivno pogrešan. Fundamentalno, ne može postojati novac koji ne bi bio dug odnosno obaveza izdavača. Naime, novčanica s interesom ili ona bez interesa je na jednaki način obaveza države. Država je obavezana primiti natrag tu novčanicu. Moderne monetarno suverene države jedino obećaju zauzvrat istu takvu novčanicu. Osim toga, država je obavezana primiti vlastitu novčanicu u svim plaćanjima prema državi. To je fundamentalna obaveza kod svakog novca. Izdavač ga je obavezan primiti kao sredstvo podmirenja svih obaveza.

    Ovdje se još uopće nisam dotaknuo problema banaka. Uvodna citirana rečenica o tome kako se MMT ne bavi tim pitanjem nema nikakve veze sa stvarnošću. Postoji pregršt materijala o tome koji su točno problemi unutar postojećeg bankarskog sustava te o tome što bi se sve trebalo mijenjati. Ovdje opet treba naglasiti, svojim osnovnim dijelom MMT nije nekakva hipotetska teorija o tome što bi trebalo napraviti. To je jedina teorija koja točno opisuje postojeći sustav. Drugim dijelom, donosi široki spektar preporuka o potrebnim promjenama.

    No, idimo redom. Pitanje bankarstva je pogrešno predstavljeno kao pitanje kreditnog i nekreditnog novca. Kao što sam već naveo, sav novac je obaveza, s kamatom ili bez. Ovdje je centralno pitanje slojevitog novca nasuprot ideje o jednoj razini novca. Postojeći sustav novca je slojevit, postoje potpuno odvojene više i niže razine novca. Najvišu razinu novca čine državne obveznice, bankovne rezerve, novčanice i kovanice. To je državna razina novca koju može stvoriti samo država odnosno njena centralna banka. Privatne banke ne mogu stvarati tu razinu novca. Privatne banke stvaraju svoju, nižu razinu novca. Isto tako, mogu i ja stvarati svoju nižu razinu novca.

    Na primjer, zamislite da dobijete od mene potvrdu o dugu od 100 kn s mojim potpisom. Zamislite dalje da vas nakon godine dana tražim 105 kn. Prvo, tih 100 kn s mojim potpisom je obaveza za mene jer sam u svakom trenutku obavezan zamijeniti tih 100 kn za državnih 100 kn ako to netko od mene zatraži. Drugo, tih 100 kn s mojim potpisom kad su u mom posjedu nemaju za mene nikakvu vrijednost. Kad mi ih netko vrati, mogu ih slobodno poderati i baciti u smeće. Uvijek mogu napisati novu potvrdu. Treće, problem kamate. Tih 5 kn razlike u osnovi može doći samo od nekog izvora novca koji je viši po hijerarhiji pouzdanosti od mog vlastitog. Mogla bi to biti potvrda o dugu nekog poduzeća, ako je želim primiti. Na kraju dana, na vrhu piramide je novi državni novac koji se stvara deficitom. Što ako tog novca u sustavu nema dovoljno? Ili ako ima, ali moj dužnik jednostavno potrati sav novac te nije u mogućnosti platiti? Dužnik će platiti koliko može, a također će izgubiti i dio realne imovine. Moguće je i da ću ja kao izdavač niže razine novca propasti ako moj dužnik nije u mogućnosti platiti.

    Ovdje treba naglasiti nekoliko bitnih činjenica. Prije svega, banka ne može stvarati neograničenu količinu svog novca. Također mora paziti kome će izdati novac odnosno kredit. Tako u gornjem primjeru izdavanje 100 kn osobi A koja će sve potratiti predstavlja problem za izdavača jer će neka osoba B doći s tih 100 kn te će imati potraživanje prema izdavaču. U isto vrijeme, banka A neće moći dobiti dovoljno vrijednosti od takve osobe A. Kapital banke je po definiciji jednak razlici svih vrijednosti koje banka posjeduje i iznosa svih obaveza. U takvoj situaciji gdje osoba A ne plaća dug, kapital banke pada. Iznos kapitala je temeljno regulacijsko ograničenje za rad banke. Također i točna struktura postojećeg kredita ovisno o riziku. Ne količina rezerve, odnosno količina državnih novčanica koje ima u trezoru uz količinu novca na računu pri centralnoj banci. Dakle, nema govora da će banke nužno multiplicirati količinu baznog novca 10 puta koliko je postotak rezerve. Kao što je poznato, neke zemlje poput Kanade uopće nemaju propisani postotak obavezne rezerve. No, ovo su već neki tehnički detalji.

    Osnovna poanta koju ovdje želim naglasiti, postojanje slojevitosti novca nije problem samo po sebi. Neka privatna osoba ili poduzeće koja stvara svoj novac neće dovesti do sloma cijele ekonomije. Jednostavno, ako netko griješi u svojim procjenama o izdavanju niže razine novca ili ako ga izdaje previše, doživjet će propast kad obaveze dođu na naplatu. Problem koji postoji je u sprezi banaka i države. Centralne banke spašavaju privatne banke kad posao krene po zlu, a kontrolne prijevare se ne kažnjavaju. Prof. William Black, bivši bankovni regulator, ima mnogo radova o tome. Problem postojeće regulacije bazirane na količini kapitala ima za temeljni problem to što je vrlo teško u današnjim kompliciranim bankovnim aktivnostima razaznati kakav taj kapital stvarno jest. Još više, visoki bankovni službenici bili su odgovorni za kontrolne prijevare u kojima se umjetno napuhivao kapital banke kako bi oni dobili više provizije. Kad sve propadne, država je ta koja snosi trošak. Biznis za privatni profit i društveni rizik.

    MMT autori potanko analiziraju problematiku postojećeg bankarskog sustava te su također ponudili detaljne mjere kako taj sustav reformirati. Ovdje treba reći da uvođenje jedne razine novca, za što se zalažu razno razni pokreti, samo po sebi ništa ne bi riješilo. I dalje ostaje pitanje duga i kreditnog rizika. Tko će dobiti novac za svoje ideje, a tko neće? Tko će o tome i kako odlučivati? Kojim aktivnostima će se banke baviti? Također, postojanje kamate ne bi bilo uklonjeno. Banke mogu biti privatne i nacionalizirane u obje varijante, to nije sporno. Navedena pitanja su ona temeljna na koje treba dati odgovor.

    Neki argumenti za slojeviti sustav novca nasuprot ideji o jednoj razini novca:

    1) Moguće su situacije da postojećeg novca nema dovoljno. Primjerice, netko želi raditi tvornicu koja će tek nakon 20g biti isplativa. Da li tada država treba preko deficita stvarati novi novac? Vidite, postojanje dugova i kredita nije uklonjeno jednoslojnim novcem. Dalje, ako taj projekt propadne, nastat će inflacijski efekti. Taj novac onda treba povlačiti posebnim porezima. S druge strane, projekt bi mogao biti financiran nekom nižom razinom novca. U slučaju propasti, inflacija novca niže razine znači propast izdavača tog novca. Taj niži novac u takvoj situaciji automatski nestaje. Papiri od 100kn s mojim potpisom u sekundi postaju bezvrijedni ako bankrotiram te ih prestajem prihvaćati kao svoju obavezu. Također kad se dug vrati, niža razina novca automatski nestaje. Prisjetimo se, novac je bezvrijedan za svog izdavača. Državna razina nestaje teže, jedino preko državnih poreza tj. preko suficita proračuna. Slojeviti novac je više decentralizirana opcija, s odgovornošću usmjerenu na dio populacije. U prvoj opciji, nema razlikovanja jednog novca od drugog te su onda posljedice više raširene.

    2) Najosnovnije, ne vidim da je moguće dokinuti privatno stvaranje niže razine novca u obliku razno raznih potvrda o dugu. To je nešto što samo po sebi nastaje u društvu. To bi bila jedna totalitarna mjera, ne bi ju bilo moguće održati.

    Dakle, hipotetski sustav jedne razine novca sam po sebi ne bi riješio suštinske probleme koji postoje u postojećem sustavu. Radikalni prijedlozi koji se zalažu za takvu promjenu potencijalno su vrlo opasni, tim više jer često nisu svjesni suštinskih problema koji bi bili prisutni u obje varijante te ih se uopće ne dotiču. U konačnici, adekvatno regulirani višeslojni novac korisnija je opcija za društvo u cjelini nego taj hipotetski novac jedne razine.

    Primjer jedne promjene za koju se zalažu MMT autori poput Billa Mitchella koju vrijedi ovdje spomenuti potpuno je ukidanje bankarskog bavljenja financijskim derivatima. Radi se o balonu u iznosu od 700 bilijuna dolara, 10 puta većem od cijele svjetske ekonomije. Nedavno sam pročitao zgodan članak o tome na Forbes.com, preporučam pogledati:
    http://www.forbes.com/sites/stevedenning/2013/03/17/three-essential-measures-to-make-banks-safe-again/

    Povijesno, kad novac hoće sam od sebe još više novca, bez veze sa stvarnom ekonomijom, nastaju teški kolapsi i ekonomske depresije. Ove današnje proporcije tog prenapuhanog financijskog sustava su veće nego ikad, a slom se još nije dogodio. Financijska kriza 2008. je prema ovom izglednom tornadu samo mali povjetarac.

    Ostali MMT prijedlozi i analize koje preporučam pogledati:

    http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/why-our-fundamental-appro_b_813822.html
    http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/the-two-documents-everyon_b_169813.html

    http://www.huffingtonpost.com/william-k-black/why-is-obama-championing_b_367540.html
    http://www.huffingtonpost.com/warren-mosler/proposals-for-the-banking_b_432105.html
    http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=7299

    Vrlo kratak osvrt na uratke Saveza za promjene, Positive Money pokret te na Nenadovićevu teoriju:

    Savez za promjene nema točan opis postojećeg bankarskog sustava. Nema razlikovanja različitih razina novca. Također, ne razlikuje da postoje monetarno suverene zemlje i one koje to nisu. Posve je drugačija situacija u jednoj Kanadi nego u jednoj Grčkoj ili u našoj zemlji.

    Mi smo se u procesu pridruživanja EU odrekli vlastitog financijskog suvereniteta. Umjesto da deficit posredno financira HNB, financiramo se zaduživanjem u stranoj valuti. Isto tako radi većina zemalja unutar EU. Međutim, euro zona je nepotpuno i defektno organizirana. Uveden je zajednički novac bez ostalih fundamentalnih integracija. U usporedbi sa zemljom poput Australije, Kanade ili SAD-om, nedostaje federalni proračun i federalni deficit preko kojeg bi se stvarao novi novac. ECB se vanredno i nelegitimno igra takve uloge i to pod krajnje ubojitim političkim uvjetima štednje koja produbljuje depresiju te drži visoku nezaposlenost diljem Europe. Takva hladnokrvna destrukcija ne bi bila moguća unutar neke jedinstvene nacije. Što nam to govori o temeljnim vrijednostima na kojima se EU zasniva? Inače, pravilo o 3% deficita je potpuno proizvoljno postavljeno unutar sat vremena bez ikakvih dubljih razloga. To samo ilustrira na koji način te strukture funkcioniraju i o kakvoj se ekonomskoj stručnosti tu radi. Radi se između ostaloga o neoliberalnoj ideologiji koja misli da se uloga države može najvećim dijelom izbaciti iz ekonomije. Uglavnom, ova depresija koja je potpuno svojstvena velikom EU eksperimentu trajat će do uspostave nekog oblika pune federacije ili do konačnog raspada eura. Ovo je sve potpuno neizvjesno, a mi na to nemamo praktički nikakv utjecaj. No, skrenuo sam s teme.

    Prijedlozi Saveza za promjene, slično kao i sama analiza problema, nedorečeni su i potencijalno opasni. U slučaju nagle ekspanzije domaćeg novca, došlo bi do velike navale na devize. Uvozna roba bi znatno poskupila. Osim toga, neprincipijelno je jednostavno otpisati postojeće dugove pomoću inflacije. Dajte onda i meni kredit od milijun eura pa da ga sutra vratim u 5 puta manjoj vrijednosti. Na takvim principima ni jedno društvo ne može opstati. Islandski primjer otplate dugova koji su bili vezani za stranu valutu na način da se reduciraju na neku razumnu mjeru puno je bolji. Iako se u MMT duhu naravno slažem s idejom napuštanja devizne klauzule te uspostavom financijskog suvereniteta, taj potez nije moguć tako jednostavno kao što SP misli. SP misli da je kontrola inflacije ili isto tako samog deficita proračuna nešto nad čim država ima kontrolu. Samo ukucavanje novog novca sasvim sigurno bi dovelo do nekontroliranih posljedica. Potrebno je imati jasno razrađene programe na što će se deficit proračuna potrošiti. Pitanje inflacije nije samo stvar količine novca, bitno je isto na što se novac upotrijebi. Također je nužno imati učinkovito oporezivanje te učinkovitu borbu protiv korupcije. Dalje je nužan vrlo striktan i vrlo temeljito razrađen odabir kadrova na temelju sposobnosti, za razliku od sveprisutne partijske politike biranja po principu podobnosti.

    MMT autori imaju razrađene prijedloge za male zemlje u situaciji poput naše. Neki primjeri:

    http://neweconomicperspectives.org/2012/04/mmp-blog-45-the-jg-and-affordability-issues-with-special-considerations-for-developing-nations.html
    http://www.nakedcapitalism.com/2012/04/philip-pilkington-mmt-functional-finance-and-dirigisme-sketch-of-an-alternative-economic-approach-for-developing-economies.html

    Kod nas, vrlo slično tome nudi Šturmova grupacija Zajedno. Međutim, presporo dobivaju podršku. Trebali bi se organizirati u stranku i početi izgrađivati lokalnu mrežu diljem zemlje, kao i druge stranke.

    Dalje, Positive Money http://www.positivemoney.org pokret bi mnogima ovdje mogao biti interesantan. Tamo je bankarstvo točno opisano, onako kako je opisano i unutar MMT teorije. Međutim, tom pokretu potpuno izmiče iz vida činjenica da Veliku Britaniju ne financiraju privatne banke kreditnim novcem. Naime, iako se državna obveznica unutar privatnog sektora može kupiti bankovnim kreditnim novcem, u interakciji s državom mora se dati najviša razina novca za državnu obveznicu. Isto tako, nije moguće platiti porez državi bankovnim kreditnim novcem. Inače, korisno je upoznati se s točnim procesima vezanim za bankovne rezerve, ovdje nisam ulazio u sve interesantne primjere. Preporučam http://www.academia.edu/206885/Kindergarten_Guide_to_Modern_Monetary_Theory_-_Day_2 za jezgrovit uvod.

    Positive Money zastupa ideju samo jedne, državne razine novca te imaju razrađena razmatranja o prijelazu na taj sustav. Neću sad ulaziti u sve detalje njihovih prijedloga već ću samo navesti da rade neke osnovne greške koje proizlaze iz nepotpunog poznavanja postojećeg sustava. Na primjer, pretpostavljaju da neko vanjsko tijelo može izregulirati koliko je novca potrebno ekonomiji. Tu zaboravljaju da država nema kontrolu nad vlastitim deficitom. Naime, postoje automatski stabilizatori: količina prikupljenih poreza koja pada ako je gospodarstvo slabo te količina doprinosa koji se isplaćuju nezaposlenima koja u takvim uvjetima raste. Ovu činjenicu da deficit države nije kontrolirana varijabla zaboravljaju i mnoge druge ekonomske struje, uključujući i one vladajuće poput MMF-a koje državama u depresiji propisuju još veće stezanje obruča pa se onda čude kako je deficit još veći nakon drastičnog pada BDP-a. Daljnji problemi s Positive Money prijedlogom su oni koje sam već naveo u odlomcima vezanim za pitanje slojevitosti novca. Suštinski problemi ne mogu se riješiti jednostavnim prijelazom na novac jedne razine, pri čemu postoje još dodatne teško sagledive opasnosti poput globalnog nedostatka kredita te prevelikog jačanja totalitarnog pristupa.

    Zadnje, Nenadovićeva teorija novca slično kao i Positive Money misli da država može točno regulirati koja je količina novca potrebna ekonomiji. Nenadović pri tome koristi stari monetaristički identitet MV = PQ gdje je M količina novca u opticaju, V brzina opticaja novca, P nivo cijena, a Q količina proizvedenih dobara. Nenadović za dani porast dQ traži potrebni dM/M tako da identitet i dalje vrijedi uz prepostavku da će P ostati isti. Ta pretpostavka je osnovna greška njegovog modela, ničim nije opravdana. Ništa ne garantira da će cijene ostati iste. To je samo jedan mogući način da identitet bude ispunjen, to jest ista dodana količina novca može imati sasvim različite efekte. Posve je iluzorno misliti da se jedan tako kompleksan sustav kao što je cjelokupna ekonomija može modelirati tako jednostavnim identitetom. Za usporedbu, Positive Money ne radi tu grešku već samo neodređeno tvrdi da se potrebna količina novca treba odrediti raznim znanstvenim metodama. Dalje, Nenadović se uopće ne bavi gore navedenim problemima koji bi i dalje postojali u sustavu jedne razine novca: problem određivanja tko će dobiti novac a tko ne, koji je potreban iznos kamate, koji je rizik, koje su aktivnosti kojima bi se banke trebale baviti, itd.

    Jedna zanimljivost vezana za Nenadovićevu teoriju je ta da on na više mjesta ističe da je postojeći sustav financiranja deficita u SAD-u u suštini prikriveni nekreditni novac. Točno tako, takozvani nekreditni novac već postoji. Fascinantno je da je mnogima ta tvrdnja i dalje teško shvatljiva. Pišem "takozvani" iz ranije navedenih razloga: i dalje je taj novac kao i svaki drugi nečiji dug, s kamatom ili bez. Naravno, vrijedi da postojeći sustav treba mijenjati, neopravdano je da posrednici dobivaju toliki profit. Isto tako, privatni bankarski sektor izmakao je svakoj kontroli te je narastao do destruktivno velikih razmjera.

    Konačno, vrlo kratko o osnovnoj tezi Nostradurusovog članka. Pitanje socijalizma i kapitalizma je puno šire pitanje od uskog pitanja mehanike novca. Ovdje najprije želim reći da je MMT u principu agnostična što se tiče takvih pitanja. MMT je samo jedan dio ekonomske teorije. Kao takva, primjenjiva je u svim sustavima, kapitalističkim i socijalističkim, s velikom državom i s malom državom. Osnova MMT je točan opis modernog novca. Ipak, dijelovi MMT koji propisuju mogu se okarakterizirati kao socijalistički.

    MMT polazi od osnovnog saznanja da novi novac na vrhu hijerarhije nastaje putem deficita državnog proračuna. To je jedini novac čija opterećenost dugom nije problematična. Naime, svaki novac je u isto vrijeme posjed i obaveza. Papiri od 100$ s potpisom su posjed za vlasnika i obaveza za izdavača. Jedino država nema problem izvršiti obvezu jer jedina obećaje plaćanje opet u svom vlastitom novcu. Putem deficita proračuna nastaje neto financijski posjed za privatni sektor. Sami privatni sektor ne može za sebe stvoriti neto financijki posjed, jer kao što sam naveo, za svaki financijski posjed stvoren unutar privatnog sektora postoji i financijska obaveza jednakog iznosa. MMT jasno demonstrira što se događa kad se neto financijski posjed privatnog sektora drastično smanjuje: uvijek je rezultat ekonomska depresija.

    Dakle, pitanje koje se nameće više nije ono lažno da li je potreban deficit države ili ne. Također je odbačena podmetnuta lažna teza da država u normalnim okolnostima treba balansirati proračun ili još gore, imati suficit. Suficit je potreban samo u izvanrednim situacijama u kojima država treba smanjiti količinu novca u privatnom sektoru radi kontrole inflacije. Pitanje postaje na što i kako potrošiti deficit. Unutar MMT, to pitanje se ostavlja redovnoj proceduri donošenja proračuna. Također treba reći da se unutar MMT ne cilja neka proizvoljna brojka potrebnog deficita, poput one od 3% koju je ad hoc izmislila EU birokracija. Osnovni cilj je uvijek maksimalna utilizacija realnih resursa, visoka nezaposlenost te mala inflacija. Deficit neka padne gdje već padne.

    MMT autori se zalažu da to trošenje i aktivnost države bude usmjerena na javno dobro (Public Purpose). To znači ulaganja u javnu infrastrukturu, znanost, školstvo, općenito bilo što društveno korisno. Sljedeće, jedna velika mjera za koju se MMT zalaže je uvođenje programa garantiranog zaposlenja (Job Guarantee). Ideja je da se umjesto postojećeg antiinflacijskog tampona nezaposlenih ljudi koristi antiinflacijski tampon ljudi zaposlenih uz fiksnu minimalnu plaću. Općenito, velika razina nezaposlenosti posljedica je sustavne krize monetarnog sustava. Država tu ima mogućnosti utilizacije koju prezaduženi privatni sektor nema. Dalje, MMT se protivi sveopćoj rasprodaji nacionalnih resursa koju zagovara postojeća neoliberalna doktrina.

    Osobno, moj stav u vezi socijalizma i kapitalizma je taj da je rješenje negdje između na cijelom spektru mogućnosti. To ne treba postavljati kao dihotomiju, jedno ili drugo. Osnovni problem socijalizma je opasnost razvoja pogrešnog mentaliteta, pristupa u kojem se ljudi ne trude dovoljno razvijati i davati nove vrijednosti već očekuju da će netko drugi sve umjesto njih napraviti. Opasnost kapitalizma je u mogućoj eksploataciji i rastu nejednakosti. Međutim, postoje metode protiv toga: jače oporezivanje bogatih, državno jamčenje radničkih prava te zadržavanje ključnih nacionalnih resursa u rukama države. Treba se ugledati u one zemlje gdje je taj balans dobro pogođen, npr. u skandinavske zemlje i Kanadu. Jasno, uvijek su moguća poboljšanja, to je otvoreni problem.

    Da zaključim, ponovno pozivam sve pretendente koji misle ponuditi neki izlaz i rješenje za našu tešku ekonomsku situaciju da se temeljito upoznaju s osnovama Moderne monetarne teorije. Točno poznavanje postojeće situacije je nužan uvjet da bi se mogla ponuditi kvalitetna rješenja. Ako to ne napravite, nećete dobro shvatiti tuđe prijedloge, niti ćete vidjeti zašto vaši prijedlozi nisu ostvarivi. Naravno, takva rascjepkanost samo koristi postojećem krivo postavljenom sustavu i zagovornicima takvog sustava da još duže provode svoju agendu.


    Neke reference:

    Jednostavan uvod u MMT:
    http://modernmoney.wordpress.com/

    Udžbenik prezentiran u blogovima:
    prof. Wray, http://neweconomicperspectives.org/p/modern-monetary-theory-primer.html

    Proširena verzija istog na Amazonu:
    http://www.amazon.com/dp/0230368891

    Debriefing 101, prof. Bill Mitchell:
    http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?page_id=1667

    Odličan kratki uvod, moguće najbolji za prvo čitanje:
    Dr. Ashe, http://www.academia.edu/206885/Kindergarten_Guide_to_Modern_Monetary_Theory_-_Day_2

    O multiplikaciji novca:
    http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=1623

    Ključno o monetarnom suverenitetu SAD-a:
    http://neweconomicperspectives.org/2011/11/mmp-blog-23-debate-about-debt-limits-us.html

    Modern Money and Public Purpose seminar:

    https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=0zEbo8PIPSc#t=280s


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Filipusis on sri oľu 27, 2013 7:13 am

    Meni licno, je neverovatno to sto se niko od skolovanih ekonomista ne bavi problemom automatizacije ljudskog rada, a mislim da je tu koren problema. Sve manje ljudi radi sve vise posla, a sve vise ljudi ostaje bez posla (kako vreme odmice, ovo ce postati pravilo, a ne izuzetak). To je apsurd! Slicno tome, niko od skolovanih ekonomista se ne bavi problemom trosenja resursa. Svi zamisljaju da je beskonacan rast u konacnoj sredini moguc, sto je potpuno luda stvar.

    Mislim da buducnost uopste nece biti ruzicasta. Koliko vidim, niko od "odgovornih" nije voljan da napusti stari sistem regulacija novca, a nova resenja dolaze presporo.
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on sri oľu 27, 2013 12:45 pm

    Filipusis je napisao/la:Slicno tome, niko od skolovanih ekonomista se ne bavi problemom trosenja resursa. Svi zamisljaju da je beskonacan rast u konacnoj sredini moguc, sto je potpuno luda stvar.

    Modern Monetary Theory and environmental sustainability – Part 1:
    http://bilbo.economicoutlook.net/blog/?p=22222

    Moglo bi vas onda ovo zanimati, vidite da nije baš tako da se nitko time ne bavi. Siguran sam da bi se moglo naći i o problemu automatizacije i o nadolazećim robotima, ali ovo o okolišu je nešto što vam mogu iste sekunde citirati jer sam već prije čitao taj članak.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    avatar
    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Filipusis on sri oľu 27, 2013 1:13 pm

    null8
    Hvala na linku. Mislio sam na cinjenicu da su sanse minimalne da se u meinstrim medijima raspravlja o ovim temama i stvarima o kojima pise Nostradurus i jos neki autori u vwzi regulacije novca. Ako se i potezu ove teme, to se uglavnom svodi na razgovore u cetiri oka, daleko od javnosti.

    Sve se svodi na pojedinacne slucajeve, ali mislim da ljudi polako otvaraju oci, ne znaju tacno sta je problem ali nesto definitivno nije u redu.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on čet oľu 28, 2013 4:41 pm

    null8 je napisao/la:Pozdrav Nostradurus.

    Kao što neki već znaju, pisao sam pred koji mjesec na Patriot forumu detaljnije o MMT teoriji s ciljem da ukažem na neka pogrešno postavljena pitanja. Nažalost, nisam dospio odgovoriti na sve što je trebalo. Prezauzetost vlastitim poslom te dodatnom edukacijom. Također, teško se boriti s ad hominem te napadima na strašilo (straw man). Kompletno brisanje teme isto ne pomaže. .....

    Hvala na sudjelovanju, ali me niste ničim uvjerili. Sve to je već bilo rečeno na forumu Patriotpokreta. Prije 3 godine sam proučavao positivemoney i odmah sam zapazio da rade po meni grešku sa rješavanjem dugova države koji su do tada nastali.

    Ne mogu se složiti sa vama da je vertikalano, horizonalni sistem koji je opisan u chartalizm-u dobar jer stvara multiplikaciju početne emisije novca za privatni račun. I o tome neću mijenjati mišljenje. Zbog toga sam i napisao jedan osvrt na kapitalistički i socijalistički model provođenja monetarne reforme i utjecaj na preraspodjelu bogatstva. Vi se možete možete neslagati oko mojeg mišljenja koliko hoćete, ali sam tu iznio teze koje točno objašnjavaju događanja u praksi. Da pače, mislim da je sva događanja u SFRJ u financijskoj sferi moguće lako objasniti. A SFRJ je upravo imala model koji vi zagovarate - primarnu emisiju i banke sa multiplikacijom. Rezultat je tipično visoka inflacija od 10 do 30% godišnje (pričam po sjećanju). Što bi zagovarao taj sustav, kad znam kuda vodi. Ne može obilje novca pokrenuti više nego što se može.

    Također mi je jasno da nekreditna emisija možda može imati kao problema sa razvijanjem, ako je target inflacija 0%. Zbog toga i ne mislim da je dobro imati stabilnu valutu, već sa nešto uvećanom emisijom treba financirati mogući rast (ne željeni).

    Moja prednost je što nisam proučavao druga rješenja, nego sam dokazanom odnosima između deficita i logikom održivosti financijskog sustava tražio koji uvjeti moraju zadovoljeni i da bude pravedan. Zbog toga sam lako mogao otkriti svaki otklon od toga. Do rješenja se neki puta može doći sa manje početnog znanja, ako se unaprijed postavi zadane ciljeve.

    Ako znamo na koje načine sustav može unositi nejednakost i raslojavanje, znati ćemo ga i dizajnirati da bude najbolji za većinu. Po svemu sudeći, teško će biti napraviti potpuno pravedan sustav jer postoji puno faktora koji to ometaju i mijenjaju utjecaj se sa vremenom, ali ne smijemo zbog toga odustati da napravimo najbolje što možemo. Za razliko od toga, vi sa implementacijom sadašnjeg MMT-a unosite ogromne nepravednosti u sustav te zbog toga MMT nije dobro rješenje za veliku većinu. On je dobro rješenja za bogatu manjinu.

    Vidjeti ćete da se sve događa i događati će se prema tezama u tom članku http://www.scribd.com/doc/132285316/Kapitalizam-socijalizam-ili-ne%C5%A1to-tre%C4%87e . U članku se nisam bavio poreznom politikom jer znamo da porezna politika ne može riješiti održivost državnih financija. Porezi su samo mjera zahvata svukupnog BDP-a u društveno potrebne djelatnosti. Visina poreza ovisi i o želi stanovnika da imaju određene javne usluge, o efikasnosti postizanja da se to izvrši te o produktivnosti rada svih. Mislim da je ta tema bitna tek kada se dogovorimo da trebamo monetarnu reformu.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    null8
    null8

    Broj postova : 48
    Join date : 14.01.2013

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  null8 on čet oľu 28, 2013 10:13 pm

    Nostradurus je napisao/la:

    Ne mogu se složiti sa vama da je vertikalano, horizonalni sistem koji je opisan u chartalizm-u dobar jer stvara multiplikaciju početne emisije novca za privatni račun. I o tome neću mijenjati mišljenje. Zbog toga sam i napisao jedan osvrt na kapitalistički i socijalistički model provođenja monetarne reforme i utjecaj na preraspodjelu bogatstva. Vi se možete možete neslagati oko mojeg mišljenja koliko hoćete, ali sam tu iznio teze koje točno objašnjavaju događanja u praksi. Da pače, mislim da je sva događanja u SFRJ u financijskoj sferi moguće lako objasniti. A SFRJ je upravo imala model koji vi zagovarate - primarnu emisiju i banke sa multiplikacijom. Rezultat je tipično visoka inflacija od 10 do 30% godišnje (pričam po sjećanju). Što bi zagovarao taj sustav, kad znam kuda vodi. Ne može obilje novca pokrenuti više nego što se može.


    Argument koji imate da vertikalno horizontalni sustav nužno vodi u hiperinflaciju očito je netočan. Sve monetarno suverene zemlje imaju taj model pa nisu završile u hiperinflaciji.

    SFRJ je iz više razloga specifičan slučaj. Wikipedija ima zanimljiv članka o tome: http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_the_Socialist_Federal_Republic_of_Yugoslavia Posebno je zanimljiv dio o tajnoj američkoj direktivi za ekonomski slom Jugoslavije:


    Despite Belgrade's non-alignment stance and its extensive trading relations with the European Community and the U.S., the Reagan administration targeted the Yugoslav economy in a 1984 National Security Decision Directive (NSDD 133) classified as Secret Sensitive, titled U.S. Policy towards Yugoslavia. A censored version declassified in 1990 elaborated on NSDD 54 issued in 1982 which dealt with Eastern Europe. The latter advocated "expanded efforts to promote a 'quiet revolution' to overthrow Communist governments and parties," while reintegrating the countries of Eastern Europe into a market-oriented economy.

    Western trade barriers dramatically reduced Yugoslavia's economic growth[citation needed]. In order to counter this, Yugoslavia took on a number of International Monetary Fund (IMF) loans and subsequently fell into heavy debt. (etc.)


    Ne mogu se složiti sa vama da je vertikalano, horizonalni sistem koji je opisan u chartalizm-u dobar jer stvara multiplikaciju početne emisije novca za privatni račun. I o tome neću mijenjati mišljenje.

    Što ako su banke nacionalizirane, kao što to Bill Mitchell predlaže? Ono o čemu bi trebali duboko razmisliti je moja tvrdnja da se samo po sebi niti jedno suštinsko pitanje ne rješava ako uvedete novac jedne razine. Niste odgovorili na taj dio mog argumenta u prošlom tekstu koji razmatra slojevit i neslojevit novac. Banke bi mogle itekako raditi za nečiji privatni račun i u sustavu samo s jednom razinom novca kojeg zagovarate.

    Zamislimo jednu takvu državnu banku gdje postoji novac samo jedne razine. Jedna opcija je da se kad je nekome potreban novac za graditi tvornicu iz te banke izda kredit koji dolazi direktno iz novog državnog deficita. Po čemu je to bolja opcija od postojećeg modela u kojem se umjesto toga stvori niža razina novog novca specifična za danu banku? Kao što sam vam ranije argumentirao, tvrdim da nije.

    Druga opcija je izdavanje nečijeg tuđeg prikupljenog novca iz te banke. Tu postoje dva pitanja: zašto mislite da će netko staviti novac u banku da mu bude nedostupan 30 godina dok netko ne vrati kredit i drugo s tim povezano pitanje, zašto mislite da će biti novca na raspolaganju za posuđivanje? Tvrdim da bi vas to vratilo na prvu opciju gdje bi opet novac morao doći direktno iz deficita.

    Prijelaz na jednu razinu novca nije nikakvo spasonosno rješenje. Nismo se time uopće dotakli pitanja kojim aktivnostima se banke bave, kome izdaju kredite, kako ih se regulira itd. S druge strane, MMT se detaljno bavi upravo tim pitanjima o čemu sam vam već naveo mnoge citate.


    Moja prednost je što nisam proučavao druga rješenja, nego sam dokazanom odnosima između deficita i logikom održivosti financijskog sustava tražio koji uvjeti moraju zadovoljeni i da bude pravedan. Zbog toga sam lako mogao otkriti svaki otklon od toga. Do rješenja se neki puta može doći sa manje početnog znanja, ako se unaprijed postavi zadane ciljeve.

    Možete poći kako želite, ali morat ćete dobro proučiti i druge pristupe i protuargumente ako mislite nešto postići. Nekoliko komentara na postavke iz vašeg zadnjeg teksta:


    Osnove postavke dobre emisije novca (u daljnjem tekstu nekreditnog novca) su:

    1) emisija novca ne treba stvarati dug državi

    2) ekspanzija novčane mase mora biti zadana emisijom novca

    3) novčana emisija mora biti u skladu sa povećanje ponude roba i usluga

    1) Kao što sam razložio, postojanje interesa samo po sebi nije problem. Ipak, svaka emisija novca vrsta je obaveze. Naravno, oko koncepta financijskog suvereniteta nema spora.

    2) Što je za vas ekspanzija novca u ideji nekreditnog novca? Nema ekspanzije novčane mase u starom smislu ako je novac jednoslojan. U vašem modelu, postoji samo emisija. Ta emisija mora u svakom trenutku pratiti realnu ekonomiju.

    Jedan problem koji imate u vašim razmišljanjima je taj da mislite da se to može pratiti iz jednog centra. Ekonomija je kompleksan sustav, a potrebna količina novca je vrlo lokalna i vrlo vremenski promjenjiva stvar.

    3) Da, realna ekonomija je ta koja određuje koliko je novca potrebno. To je tako i u sustavu višeslojnog novca, barem u načelu. Kao što sam naveo, problem je u ekspanziji novca koja nema stvarne veze s realnom ekonomiju uz nedozvoljavanje propasti takvih stvorenih balona. To je problem koji je jednako tako moguć i u jednoslojnom sustavu novca.


    Ako znamo na koje načine sustav može unositi nejednakost i raslojavanje, znati ćemo ga i dizajnirati da bude najbolji za većinu. Po svemu sudeći, teško će biti napraviti potpuno pravedan sustav jer postoji puno faktora koji to ometaju i mijenjaju utjecaj se sa vremenom, ali ne smijemo zbog toga odustati da napravimo najbolje što možemo. Za razliko od toga, vi sa implementacijom sadašnjeg MMT-a unosite ogromne nepravednosti u sustav te zbog toga MMT nije dobro rješenje za veliku većinu. On je dobro rješenja za bogatu manjinu.

    Nigdje MMT proponenti nisu na vlasti niti su MMT prijedlozi reforme implementirani. Vi mislite da višeslojnost novca sama po sebi uvodi ogromne nepravednosti u sustav. Moj argument je usmjeren da vam ukaže da to ne mora biti tako. Klasifikacije da MMT nije dobra za većinu su neutemeljene. Kao i sve drugo, možete tu teoriju primijeniti na mnogo različitih načina. Osnovni dijelovi koji vam govore što sve treba mijenjati vezano za konkretne aktivnosti banka i više su nego korisni. Nemojte također zaboraviti sve one silne socijalne programe koje MMT predlaže.

    Usput, nešto ne toliko direktno vezano za mehaniku novca, ali vezano za socijalizam. Pogledajte Ekvador.

    Predsjednik Rafael Correa je pravi heroj svoje zemlje. Uz reprogramiranje i otpis dijela dugova, preusmjerili su profit od nafte u izgradnju javne infrastrukture, zdravstvo i školstvo. Nekoliko isječaka iz nešto podužeg članka profesora Williama Blacka, jednog od MMT autora:

    "Ecuador is an oil exporter, but had benefited relatively little from this because of the high shares of oil sales that went to foreign oil companies. A new law in July 2010 dramatically changed the terms, increasing the government’s share from 13% to 87% of gross oil revenues."

    “In all, 5 million of Ecuador’s total population of 14 million have personally benefited in some measure from government largesse, researchers at the FLACSO graduate school calculate. Under Correa, the state has built homes for 30,000 families, plowed $8.5 billion into education and $5.3 billion into health care. It has rebuilt or improved nearly 3,400 miles (5,500 kilometers) of roads, nearly two-thirds of Ecuador’s highway system, spending $4.5 billion."

    http://neweconomicperspectives.org/2013/02/correas-and-ecuadors-success-drive-the-economist-nuts.html

    Ovo je sve potpuno u duhu osnovnih MMT progresivnih prijedloga, pri čemu bi se po MMT-u još dodatno koristio monetarni suverenitet. Ekvador ovdje još ima dodatni hendikep jer koristi USA dolar nad kojim nema nikakvu kontrolu.


    _________________
    "The difficulty lies, not in the new ideas, but in escaping from the old ones, which ramify … into every corner of our minds." JMK
    Jung-fu
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on pet oľu 29, 2013 10:28 am

    null8 je napisao/la:



    Zadnje, Nenadovićeva teorija novca slično kao i Positive Money misli da država može točno regulirati koja je količina novca potrebna ekonomiji. Nenadović pri tome koristi stari monetaristički identitet MV = PQ gdje je M količina novca u opticaju, V brzina opticaja novca, P nivo cijena, a Q količina proizvedenih dobara. Nenadović za dani porast dQ traži potrebni dM/M tako da identitet i dalje vrijedi uz prepostavku da će P ostati isti. Ta pretpostavka je osnovna greška njegovog modela, ničim nije opravdana. Ništa ne garantira da će cijene ostati iste. To je samo jedan mogući način da identitet bude ispunjen, to jest ista dodana količina novca može imati sasvim različite efekte. Posve je iluzorno misliti da se jedan tako kompleksan sustav kao što je cjelokupna ekonomija može modelirati tako jednostavnim identitetom. Za usporedbu, Positive Money ne radi tu grešku već samo neodređeno tvrdi da se potrebna količina novca treba odrediti raznim znanstvenim metodama. Dalje, Nenadović se uopće ne bavi gore navedenim problemima koji bi i dalje postojali u sustavu jedne razine novca: problem određivanja tko će dobiti novac a tko ne, koji je potreban iznos kamate, koji je rizik, koje su aktivnosti kojima bi se banke trebale baviti, itd.

    Jedna zanimljivost vezana za Nenadovićevu teoriju je ta da on na više mjesta ističe da je postojeći sustav financiranja deficita u SAD-u u suštini prikriveni nekreditni novac. Točno tako, takozvani nekreditni novac već postoji. Fascinantno je da je mnogima ta tvrdnja i dalje teško shvatljiva. Pišem "takozvani" iz ranije navedenih razloga: i dalje je taj novac kao i svaki drugi nečiji dug, s kamatom ili bez. Naravno, vrijedi da postojeći sustav treba mijenjati, neopravdano je da posrednici dobivaju toliki profit. Isto tako, privatni bankarski sektor izmakao je svakoj kontroli te je narastao do destruktivno velikih razmjera.



    Mnogo toga je napisano što bi se moglo replicirati ali osvrnuo bih se samo na ovo.
    Stabilnost cijena Nenadović dovodi u vezu sa zamjenom nominalnog novaca sa onim realnim, a realni novac je samo nekreditni novac. U zamišljenom trenutku kompletne zamjene nominalnog novca sa onim realnim, nestaje inflacija jer je pod kontrolom.
    A što je to nekreditni novac? To je novac koji ulazi u ekonomski sustav sa, rekao bi Nenadović, troškom =0.
    Obzirom da nekreditni novac u sređenom društvu ulazi u ekonomski sustav kao monetizacija progresa po formuli dM = kM ; k = (ponuda - potražnja)/potražnja on u sebi ne sadrži nikakve obveze. Regulator novca u nekreditnom sustavu samo slijedi zadatu formulu po kojoj vrši emisiju odnosno kontrakciju..
    Problem u glavama se javlja zbog današnjeg nesređenog monetarnog sustava gdje su vrijednosti izražene u svom nominalnom iznosu, pa nitko zapravo nezna što je financijska realnost.
    U nekreditnom sustavu postoji bankarska emisije novca, ali full reserve. Tko hoće živjeti od iznajmljivanja kapitala može,ali uz puno pokriče za izdani kredit. Tko smatra da u tome nema nekog velikog interesa, neka svoj kapital uloži u nešto pametniji posao.
    U međuvremenu, kao početnu operaciju prelaskana na nekreditni sustav, regulator novca u opticaju ulagat će novac u privredu, i vršiti potrebite kontrakcije sve dok se ekonomski sustav ne izbalansira s realnim novcem.
    Po mom sudu već za nekoliko godina bi se sustav mogao potpuno stabilizirati u transparentnim realnim veličiama.
    Na kraju, postoji stalni nesporazum po pitanju tko vrši emisiju nekreditnog novca pa se kaže da jeto'država'.
    Ovo je samo uvjetno točno. Točno je dakle samo pod uvijetom da pod pojmom države shvaćamo cjelinu njenih žitelja, dakle i djecu i poslodavce i poduzetnike i radnike i umirovljenike i nezaposlene i sve političkeiine organizacije.....ako državu gledamo kao entitet pod supervizijom aktualne političke partije, onda to nije ta država koja vrši emisiju nekreditnog novca.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1413
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on pet oľu 29, 2013 12:14 pm

    Null8, naletio sam i na ovaj tekst: http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/osnovi_makro_ekonomije/radovi/b-d/B-D-1.pdf

    Tu je pisano o monetizmu i regulaciji novca. Obratite pažnju na zaključke. Uzmite u obzir da su statistike rađene sa kreditnim novcem jer kreditnog novca nije nikad dosta. A vi bi baš htjeli taj novac uvesti.

    Sve drugo što vam govorim je ponavljanje. Vi me možete uvjeriti samo na jedan način: simulirajte ekonomiju sa minimalnim brojem učesnika pa da vidimo kako to izgleda. Preporučam XLS tablicu sa dvojnim knjigovodstvom. Evo primjera: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Profit_zajednice.xls?attredirects=0



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 14 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: sri tra 01, 2020 3:49 am.