Hrvatski ekonomski preporod

Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
 Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje


+15
critical tinkerer
darac11
inliner
wiz
veruda
dado7
Colonnello
Trenka
Veles
Nadahon
erdedi
jekadril
Frankopan
Jung-fu
BUBI
19 posters

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    avatar
    BUBI


    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI 04.09.12 13:25

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:Ako komercijalne banke ne bi davale kredite, jer uz rezervu od 50% to ne bilo tržišno isplativo niti za kupce niti za banku, od kuda bi ona novac stizao u ekonomiju, zar samo kroz deficit proračuna? Dakle svi poslvni subjekti bi bili državni, budući bi ih država osnivala(osnivački kapital bi doalzio putem nekreditne emisije), deficit proračuna bi se financirao opet nekreditno iz centralne banke. Kada bi se ukinuli porezi i prihodi proračuna bi iznosili nula kuna, a jedini prihod proračuna bi bila nekreditna emisija novca centralne banke, tada ne bi uopće postojala stavka deficit ili suficit proračuna. U takvoj ekonomiji bi veliki problem postavljao nepotrošen novac, odnosno ušteđen novac, jer štediša ne bi mogao putem banke proslijediti taj novac investitoru. Investitor bi bila država isključivo, jer se jedino ona može nedreditno domoći novca iz centralne banke, tada bi iznos neutrošene štednje na datu investiciju predstavljao višak novca, odnosno smanjenje vrijednosti novca, dakle ljudima se ne bi isplatio ne potrošiti svoj dohodak u cijelosti na kraju mjeseca. I kada bi cjeli dohodak na kraju mjeseca bio potrošen, zasigurno bi opet ostalo nešto neprodanih proizvoda(dodatne nepružene usluge ne postoje), a taj višak bi vjeroajtno država otkupljivala nekreditnom emisijom novca, i taj novac bi predstavljao višak novca, dakle tvrtkama se ne bi isplatilo ne prodati sve proizvode na kraju mjeseca. Teško kontrolirati ponudu novca, a da novac ne gubi na vrijednosti.

    Slušajte se: problem bi bio višak novca. Hajmo to dočekat, pa onda mlatiti o tome. O drugim stvarima ne bih jer to čista provokacija.

    Ono što ste zaboravili reći da bi svi imali posao, pokrili bi troškove i imali ušteđevinu. Zar to nije ono što želimo? cheers

    Ušteđevinu s kojom ne bi mogli je zamijeniti za dodatna dobra na tržištu. Ta ušteđevina bi bila višak, a ne vrijednost. Što bi napravili s tim viškom novca(novčanica i kovanica)?
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 04.09.12 13:33

    BUBI je napisao/la:

    Da nekreditni novac je od centralne banke u vlasništvu države, a država je u vlasništvu građana. Konstrukcija nije čudna, jer bi novac ulazio u sustav isključivo nekreditnom emisijom(poklanjanje) na inicijativu države, a to bi bilo jako neučinkovito jer država teško može biti dobar poduzetnik( primjerice ZET gubitaš itd) i također ne bi postojao kružni tok novca u ekonomiji, novac ne bi kružio, nego bi se samo ubacivao u sustav, tada bi se stalno trebala proizvoditi dodatna količina dobara, da se sav taj novac može konstatno zamjenjivati za ta dobra, inače postaje bezvrjedan, a dodatna dobra bi mogla proizvesti samo država, jer poduzetnici ne bi mogli doći do novca putem kredita, nego samo vlastitom štednjom.

    Koliko znam danas je najgori poduzetnik privatnik, a ne država, jer je financijski sektor definitivno privatiziran a uzrok je današnje krize.
    Vlastita akumulacija je daleko najbolji način proizvodnje, jer pozudetnicima omogućuje rast bez dizanja kredita.
    S druge strane emisija potrebitog nekreditnog novca može biti ostvarena i putem poticaja ili subvencija pojedinim ključnim granama privrede, a ne samo putem mirovinskog fonda ili socijalnih davanja, emisije tog novca vrši se i putem otpisa dugovanja i sl.
    Porezni sustav i dalje postoji a količina porezne presije umanjuje se za iznos nekreditne emisije novca.
    Novac cirkulira u daleko večem obimu nego danas.
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 04.09.12 13:36

    BUBI je napisao/la:

    Ušteđevinu s kojom ne bi mogli je zamijeniti za dodatna dobra na tržištu. Ta ušteđevina bi bila višak, a ne vrijednost. Što bi napravili s tim viškom novca(novčanica i kovanica)?

    kad bi se takav novac pojavio na tržištu uzokovao bi inflaciju, stoga bi ga regulator putem poreza koji se ne troše povukao iz opticaja, tu nema milosti.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 04.09.12 13:39

    BUBI je napisao/la:
    Da nekreditni novac je od centralne banke u vlasništvu države, a država je u vlasništvu građana. Konstrukcija nije čudna, jer bi novac ulazio u sustav isključivo nekreditnom emisijom(poklanjanje) na inicijativu države, a to bi bilo jako neučinkovito jer država teško može biti dobar poduzetnik( primjerice ZET gubitaš itd) i također ne bi postojao kružni tok novca u ekonomiji, novac ne bi kružio, nego bi se samo ubacivao u sustav, tada bi se stalno trebala proizvoditi dodatna količina dobara, da se sav taj novac može konstatno zamjenjivati za ta dobra, inače postaje bezvrjedan, a dodatna dobra bi mogla proizvesti samo država, jer poduzetnici ne bi mogli doći do novca putem kredita, nego samo vlastitom štednjom.

    Ova nesmotrena izjava da je država loš gospodar vam nije trebala. Dajte vi meni objasnite kako bi sva poduzeća mogla biti u plusu. Recimo da su sva državna.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 04.09.12 13:47

    BUBI je napisao/la:
    Ušteđevinu s kojom ne bi mogli je zamijeniti za dodatna dobra na tržištu. Ta ušteđevina bi bila višak, a ne vrijednost. Što bi napravili s tim viškom novca(novčanica i kovanica)?

    Dobro, a kad su svi željeli potrošiti sav ušteđeni novac? Jedino ako nemaju povjerenje u valutu. A to bi bilo kao da nemaju povjerenje u svoj rad i stvaranje.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    BUBI


    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI 04.09.12 13:47

    Da danas se tvrdi da poduzeća u državnom vlaništvu su loši gospodari, zato jer u tržišnom liberalnom kapitalizmu, sva poduzeća da bi bila uspješna bi trebala ostavirvati profit. Da kako svi ostvaruju profit istovremeno, ali isto tako možemo zaključiti da svi istovremeno teško mogu ostvariti gubitak. Zanimljivo svakako!

    Zanima me kako bi izračunali višak novca( ušteđevina novčanica koja nema mogućnost zamjene za proizvode i usluge) u ekonomiji, u sustavu nekreditne emisije i čemu porezni prihod, ako se deficit proračuna financira nekreditno, čemu izračunavati omjer poreza i nekreditne emisije z apotrebe financiranja deficita proračuna?
    avatar
    BUBI


    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI 04.09.12 13:51

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:
    Ušteđevinu s kojom ne bi mogli je zamijeniti za dodatna dobra na tržištu. Ta ušteđevina bi bila višak, a ne vrijednost. Što bi napravili s tim viškom novca(novčanica i kovanica)?

    Dobro, a kad su svi željeli potrošiti sav ušteđeni novac? Jedino ako nemaju povjerenje u valutu. A to bi bilo kao da nemaju povjerenje u svoj rad i stvaranje.

    U sutavu nekreditne emisije više bi se isplatilo potrošiti sav novac, jer ušteđen novac se ne može potrošiti, budući deficit se pokriva nekreditnom emisijom, ušteđevina predstavlja višak novca.
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 04.09.12 13:58

    BUBI je napisao/la:
    Zanima me kako bi izračunali višak novca( ušteđevina novčanica koja nema mogućnost zamjene za proizvode i usluge) u ekonomiji, u sustavu nekreditne emisije i čemu porezni prihod, ako se deficit proračuna financira nekreditno, čemu izračunavati omjer poreza i nekreditne emisije z apotrebe financiranja deficita proračuna?

    Instancu koja na znanstvenoj osnovi regulira novac u društvu ne zanimaju nikakve manipulacije s novcima, zanimaju ga jedino dokidanje inflacije i deflacije ekonomskog procesa, maksimalno moguća zaposlenost odnosno stabilnost cijena.
    To je orjentir regulacije novca u opticaju. Ništa ne ide iznad ove realnosti. Samo bolja racionalizacija i organizacija društvenog sustava omogućava bogatstvo i blagostanje sustava, ništa drugo.
    Nekreditni novac je realni novac, u opticaju ga ima onoliko koliko je društvo uspješno.
    Poštenje i povjerenje su temelji uspješnosti.
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 04.09.12 14:00

    BUBI je napisao/la:
    U sutavu nekreditne emisije više bi se isplatilo potrošiti sav novac, jer ušteđen novac se ne može potrošiti, budući deficit se pokriva nekreditnom emisijom, ušteđevina predstavlja višak novca.

    Ovo nije točno, ako se novac iz štednje počne trošiti u sustavu, manja će biti emisije potrebitog novca, ili će se čak povući iz opticaja.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 04.09.12 14:01

    BUBI je napisao/la:Da danas se tvrdi da poduzeća u državnom vlaništvu su loši gospodari, zato jer u tržišnom liberalnom kapitalizmu, sva poduzeća da bi bila uspješna bi trebala ostavirvati profit. Da kako svi ostvaruju profit istovremeno, ali isto tako možemo zaključiti da svi istovremeno teško mogu ostvariti gubitak. Zanimljivo svakako!

    Zanima me kako bi izračunali višak novca( ušteđevina novčanica koja nema mogućnost zamjene za proizvode i usluge) u ekonomiji, u sustavu nekreditne emisije i čemu porezni prihod, ako se deficit proračuna financira nekreditno, čemu izračunavati omjer poreza i nekreditne emisije z apotrebe financiranja deficita proračuna?

    Ne postoji višak. Vi aludirate da bi povećanje novca urodilo viškom koji nije pokriven robama i uslugama. Niti je sav novac uvijek aktivan, a niti treba biti. Taj višak novca može se pojaviti jedino kada bi imali zaposlenost 100%. Dakle svi radimo na 100% iskorištenja vremena i ne možemo stvoriti još veću ponudu robe ili usluga.

    A sad recite vi meni kada se to dogodilo? Kada smo to radili toliko svi do daske da nismo mogli za novac stvoriti robu ili uslugu? Pa mi imamo 300000 nezaposlenih, a vi trubite o problemu viška novca koji teoretski može biti višak samo u ovom uvjetu. Pa što da novac i izgubi koji postotak vrijednosti godišnje jer sve stvoreno ima vijek, pa bi i novac trebao gubiti vrijednost, a ne da bude vječan simbol iste vrijednosti.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 04.09.12 14:03

    deficit proračuna nije nešto bogomdato, može se stvoriti i suficit proračuna, samo se takav novac u nekreditnom sustavu ne troši.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 04.09.12 14:03

    Jung-fu je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:
    U sutavu nekreditne emisije više bi se isplatilo potrošiti sav novac, jer ušteđen novac se ne može potrošiti, budući deficit se pokriva nekreditnom emisijom, ušteđevina predstavlja višak novca.

    Ovo nije točno, ako se novac iz štednje počne trošiti u sustavu, manja će biti emisije potrebitog novca, ili će se čak povući iz opticaja.

    Točno. Nekreditni novac trebamo baš zbog stvaranja štednje. Da nitko ne zadržava novca, ne bi ni trebalo mjenjati sustav. Kreditni sustav u kojem se ne zadržava novac bi mogao funkcionirati.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 29.09.12 9:01

    Zaboravljate na štednju u devizama. Devizna štednja nema negativnih posljedica na cirkulaciju novca. ALi devizna štednja je posljedica nepoštivanja kune od nas, ne vjerujemo u državu i njen novac, tj ne vjerujemo u sebe. Posljedica toga je da se devizna klauzula lako podmetnula.
    Imate jako puno dobrih viđenja na bankarski sustav ali imate i jako puno duplih mjera za isto kako bi riješili problem. Rekao bih da se to dešava iz nerazumijevanja svog vlastitog objašnjenja ili ne prihvaćanja što to sve prosljeduje.
    Recimo za jednu stvar. AKo se uvede klizni tečaj, potpuno je nepotrebno kontrolirati uvoz/izvoz, klizni tečaj to sam radi. Potrebno je samo poticati ili čak organizirati proizvodnju koja je potrebna da se podmiri potražnja iz uvoza. Što se uvozi je potrebno proizvoditi doma jer to će imat prođu.
    Tražiti 100% rezervu će imati iste posljedice kao i zlatni standard ali neće spriječiti inflaciju. Inflacija se kontrolira samo cijenovnikom državne potrošnje. Koliko država plaća usluge i proizvode. Ne koliko će potrošiti nego koliko će plaćat proizvode. Privatne banke su puno bolje u odlučivanju tko treba dobit kredit nego države a sa 100% rezervama banke postanu potpuno neisplative za rad. Bolje riješenje je uspostaviti internet market za direkno spajanje štediša i posuđivača ali tad dolaze troškovi rejtinga posuđivača ili procjene valjanosti kredita u igru. Neko to mora platit da bi se omogućili krediti.
    Druga stvar, računica za potrebni deficit je deficit= štednja u kunama+rast cijena dionica i nekretnina. Dionice i nekretnine isto zamrzavaju novac kao i štednja, razlika u cijenama tih je potrebno nadoknadit novim novcem.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 29.09.12 10:25

    Budite pozdravljeni critical tinkerer. cheers

    critical tinkerer je napisao/la:Zaboravljate na štednju u devizama. Devizna štednja nema negativnih posljedica na cirkulaciju novca. ALi devizna štednja je posljedica nepoštivanja kune od nas, ne vjerujemo u državu i njen novac, tj ne vjerujemo u sebe. Posljedica toga je da se devizna klauzula lako podmetnula.
    Slažem se sa vama. Devizna štednja je samo mjera kojom narod želi zadržati vrijednost svoje štednje. Naravno to vrijedi ako je valuta u kojoj se štedi stabilne kupovne moći.


    Imate jako puno dobrih viđenja na bankarski sustav ali imate i jako puno duplih mjera za isto kako bi riješili problem. Rekao bih da se to dešava iz nerazumijevanja svog vlastitog objašnjenja ili ne prihvaćanja što to sve prosljeduje.
    Recimo za jednu stvar. AKo se uvede klizni tečaj, potpuno je nepotrebno kontrolirati uvoz/izvoz, klizni tečaj to sam radi. Potrebno je samo poticati ili čak organizirati proizvodnju koja je potrebna da se podmiri potražnja iz uvoza. Što se uvozi je potrebno proizvoditi doma jer to će imat prođu.
    Ne bio toliko u to uvjeren jer klizni tečaj djeluje linearno na sve proizvode, a carine mogu biti diferencirane. Carina djeluje isto kao i oslabljeni tečaj jer je potrebno više novca za određeni strani proizvod.

    Tražiti 100% rezervu će imati iste posljedice kao i zlatni standard ali neće spriječiti inflaciju.
    Ovo jednostavno nije istina. 100% o.r. ima svrhu da se ukine multiplikacija novca. Zlatni standard to nije ukidao. Postojao je omjer između novca i pologa zlata koji je limitirao količinu novca. Ali nitko nije stvarao novo zlato bez troška. Stoga je i morao postojati faktor multiplikacije prema pologu zlata. Iza svega toga stoji da treba postojati određeni udio u rudarstvu zlata da bi stvar funkcionirala. Međutim, velika većina novca je bio kredit. A samim time je sustav išao na ruku bankara koji su multiplicirali novac na ime zlatnog pologa i potraživali kamatu. Naravno, vraćanje kredita znači povlačenje novca i bacanje privrede u krizu.

    Inflacija se kontrolira samo cijenovnikom državne potrošnje. Koliko država plaća usluge i proizvode. Ne koliko će potrošiti nego koliko će plaćat proizvode.
    Ne znam koliko ste o ovom razmišljali. Ali ispada da ako država treba puno usluga i proizvoda da će cijena rasti. Međutim, to je bez veze jer se radi o pohlepi. Cijena bi trebala padati što su veće potrebe sve dok se ne postigne maksimalna produktivnost. A država valjda zna koliki su realni kapaciteti privrede.

    Privatne banke su puno bolje u odlučivanju tko treba dobit kredit nego države a sa 100% rezervama banke postanu potpuno neisplative za rad. Bolje riješenje je uspostaviti internet market za direktno spajanje štediša i posuđivača ali tad dolaze troškovi rejtinga posuđivača ili procjene valjanosti kredita u igru. Neko to mora platit da bi se omogućili krediti.
    Izokrenuli ste logiku. Banke su servis u privredi. Npr, kao i čistačice. Da li zbog toga čistačica mora zarađivati bolje od privrede? Jer ona je jedna, a radnika puno. Morala bi biti dobro nagrađena. Ili možda ne?
    Pokušavate se držati logike da se bez kredita ništa ne može. A osim toga, zašto vam treba kredit? Da povećate proizvodnju ili da je učinite jeftinijom. To bi trebali pokrivati iz vlastitih ušteda.

    Cijela logika je izokrenuta tako da se vlastita ušteda ne ostvaruje i da se želi povećati proizvodnja ili efikasnost da bi su u buduće stvorila ušteda. A ne pitate se zašto je nema sada? To je osnovno pitanje.

    Druga stvar, računica za potrebni deficit je deficit= štednja u kunama+rast cijena dionica i nekretnina. Dionice i nekretnine isto zamrzavaju novac kao i štednja, razlika u cijenama tih je potrebno nadoknadit novim novcem.
    Da li znate zašto je nekad bio visok porez na promet nekretnina? Moje mišljenje je da se time željelo ubiti nekretninsku špekulaciju. Rast cijena nekretnina nema smisla ako su plaće konstantne. To bi značilo da moramo stalno oslabljivati novac. Osim toga, sasvim je logično da nekretnini cijena sa vremenom pada, a ne da raste. Jer sve ima svoj vijek nakon čega skoro ne vrijedi ništa. Da li vam je sada jasnije zašto je porez bio visok? Da bi se nekretnine kupovale za vlastito korištenje, a ne za špekulaciju.

    Dionice su priča za sebe. Ima jedan primjer u kojem dioničarski fond može preuzeti koliko god želi firmi i prodavati uloge u svom fondu sa istom sumom novca u opticaju. Npr. Ulagač X1 ulaže 10 miliona kuna i fond kupuje firmu od X2. Ako prodavač X2 uloži novce u isti fond, operacija se može nastaviti bezbroj puta dok se za isti novac može kupiti nova firma. I na kraju imamo u vlasništvu fonda N firmi, a samo 10 milina kuna. Međutim X1 do XN vlasnika misli da ima vrijednost od 10 miliona. A Sad mi vi objasnite kolika vrijednost dionica, ako svi odluče da ih prodaju. Trebao bi se stvoriti novac da bi to ulozi bili bez gubitak. Koja je poanta iz svega? Ima tu još štošta za promišljanje što nisam rekao. Razmislite .... Vidim da znate razmišljati.

    Pozdrav


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 29.09.12 11:24

    Carina djeluje isto kao i oslabljeni tečaj jer je potrebno više novca za određeni strani proizvod.

    Ali tad se ostaje bez znanja o tome koja industrija je najpogodnija za nas u odnosu na stranu, koja će se najejftinije proizvesti zbog raznih povoljnih osobina svojstvene samo nama. I uvoziti se mora uvijek jer energija i neke sirovine nisu prisutne doma. Slobodna trgovina (naravno ako je slobodna u pravom smislu ) će uvijek poboljšati obe države koje sudjeluju.

    Ali ispada da ako država treba puno usluga i proizvoda da će cijena rasti
    A koji način povećanja i smanjenja deficita onda predlažete? nema tiskanja novca bez kupovine usluga i proizvoda od države. AKo cijene rastu potražnjom onda će bit inflacije. Nema izlaza iz ove zavrzlame koju ste stvorili. Čak i za nezaposlene koji dobijaju novac od države oni troše pa je to isto kao potražnja od strane države.
    Država postavlja cijenu i onda tržište to snabdije ili ne, ako ne postoje druge usluge ili proizvodi koje može tak kupit i to je kontrola inflacije.

    Pokušavate se držati logike da se bez kredita ništa ne može. Banke su servis u privredi.
    Ove dvije rečenice otkazuju jedna drugu. A bez kredita se ne može, ne "ništa ne može", nego ne može puno toga. Recimo izgradnja Pelješkog mosta, koliko štednje treba za to? Da li treba toliko novotiskanog novca da bi izazvalo inflaciju? Ili Radit toliko sporo koliko nijedna tvrtka ne može preživjeti. A povratom kredita se taj novac djelomično i uništi. Ostane samo prava vrijednost izgrađenog.
    Na drugu stranu, početak neke tvrtke zahtijeva kredit dok se vremenski razmak između troškova i prihoda ne prevaziđe, Niko nema toliko štednje da prevaziđe troškove kod velikih i zahtjevnih proizvoda. Recimo Brodogradnja. To je Marx vrlo dobro opisao.
    A što se tiče razlike u prihodima to se mora ograničit marginalnim porezom na osobe i tvrtke.

    A što se tiče dioničarskih fondova oni se baziraju na prihodima od dionica a prevazilazi se sa leverage (kreditom) i koji iskorištavaju moć količine novca koji posjeduju da manipuliraju vrijednost dionica i time zarađuju. Kad bi svi dioničari htjeli povući novac u isti mah to bi sve i uništilo, isto vrijedi i za banke i za novac. Zamisli da država povuče sav novac u opticaju koji je sama izdala i ima kontrolu nad tim. To je teoretski moguće ali i jednako vjerojatno kao i za dioničarske fondove sem ako se ne otkrije fraud i krađa u tom fondu. SVe se zasniva na povjerenju u novac ili banku ili fond. SVe je to Ponzi po vašem. A sve djeluje do jednom.

    Ja mislim da vi nemate matematički model koji bi mogao vršiti eksperimente da znate što se dešava. Pokušaj MMT model.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 29.09.12 19:58

    @critical tinkerer, U međunarodnoj trgovini se može koristiti razmjena pute npr. Bartera ili nekog drugog sustava koji kompenzirano radi razmjenu. Nije nepohodno uvijek uvoditi carine.

    Novac koji je deficit proračuna se plasira i preko besplatnog školovanja, zdravstva, socijale i mio osiguranja. Dakle, ne mora država ništa direktno trošiti.

    Ne navijajte toliko za kredite. Država može svu infrastrukturu graditi zapošljavanjem ljudi u vlastitim firmama. Naravno u svemu tome se trebaju znati prioriteti prema korisnosti. Ako ljudi pošteno dobivaju svoje plaće, tada oni dalje troše novac u državi i nema problema sa inflacijom. Moguće je ostvariti zatvaranje troškova.

    Uzmimo drugu situaciju. Radi se za izvoz. Roba nestaje sa tržišta, a pojavljuje se novac. Recite mi koja je razlika u izvozu i radu na domaćoj infrastrukturi? Samo u tome što se imaju devize za uvoz, zar ne. Druge razlike nema. To je sa novčane strane. A sa materijalne, ostao nam je objekt za zajedničko korištenje koji nam olakšava život (most, cesta, pruga, kanal za navodnjavanje, itd.)

    Dioničarstvo je prevara. Možete kupovati i prodavati dionice bez poreza?! Što je to? Zatim imamo mio fondove koji ulažu u dionice i pokaže se da je prosječna dobit na dionicama manja nego štednja u banci. A objašnjenje postoji. Kako možete očekivati globalnu akumulaciju u sustavu koji koristi kredit umjesto novca? Jednostavno ne postoji ni u teoriji. Suma novčanog bogatstva i dugova (-) je negativna. Nema šanse da se mirovine značajno povećaju od prinosa na dionice. A pri tome će upravljači sa fondom zaraditi silne novce. A to je čista majmunarija.

    MMT model je jako sličan ovome o čemu pričam. A nitko ga ne uzima ozbiljno jer je i dalje velika rupa u razmišljanju što se tiče multiplikacije novca u bankama, zaduživanju države, dioničarstvu i još koje čemu. Mnogi pokreti za novac bez duga su također nedorečeni i liče na saboterske akcije nekih interesnih grupa. Do ovih zaključaka možete i sami doći ako zbilja shvatite ono o čemu sam pisao: http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac . Istina o emisiji novca je uvod u filozofiju o demokraciji, korupciji i potrebnim promjenama u društvu. A to je tema koje se jako boje sadašnji financijski centri moći.

    I mislim da je došlo vrijeme da se shvati da nema potrebe podilaziti bogatašima. Društvo koje ima moć nad emisijom novca ih ne treba.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 29.09.12 21:31

    Mi govorimo jedan mimo drugog kad najvažnije stvari su suverenost države i potreba za tiskanjem novca bez kamata.
    Kao prva najvažnija je da se razumijemo oko šta je novac? Po meni novac je način mjerenja, baš kao metar, kilogram, litar itd.
    Novac nema vrijednost sam po sebi nego samo računa koliko ko kome duguje. Ako država ili bilo tko drugi unutar države prima novac koji je banka izdala kreditom isti je kao i onaj koji je država izdala, nema manju vrijednost ali može učinit da sav novac ima manju vrijednost (inflacija). Sam uticaj kreditnog novca na državni novac pokazuje da ima istu kvalitetu.
    Vrijednost primjene neke valute zasniva se samo na moći države da naplati poreze u valuti koju izdaje.
    Pročitaj samo 2 chapter o Colonijalnoj Africi i kako su prihvatili europski novac.
    http://www.epicoalition.org/docs/Pavlina_2007.pdf

    MMT je bitan upravo zato što uključuje kretanja novca i bankovnog sustava unutar države. Nasuprot neoclasical theory u kojoj novac nije važan jer po njima štednja=investicija jer banke ne stvaraju novac ni iz čega, i kretanja privatnog duga nisu bitna. I vi tu griješite misleći da su banke ograničene rezervama u izdavanju duga. Nisu. Banke prvo izdaju kredit pa polog je rezerva ili deposit tog istog kredita nakon razmjene dolazi nazad u banku. AKo kojim slučajem fali rezervi zato i služi noćne posudbe od strane banaka. LIBOR, EURIBOR Zbog toga znanja su MMT jedini koji su modelom predvidjeli krizu dok neoclasičari među njima i Dirk Krueger nisu.

    Za MMT glavni pokretač rasta ekonomije je akceleracija duga (kroz agregatnu potražnju) i svi chartovi potvrđuju corelaciju rasta duga sa nezaposlenosti i rastom ekonomije. Naravno oni većinom govore o suverenim državama koje nemaju zabranu tiskanja novca, kao USA, Kanada, Australija, Japan, UK, Turska, svi oni koji nemaju peg sa stranom valutom ili ne drže stranu valutu kao svi u eurozoni.
    Glavni zadatak MMT theorije je poništenje nezaposlenosti, što po vašim mjerama koje predlažete nije baš naj cilj.
    Po vašim mjerama vidim da predlažete nešto poput prošlog sustava gdje država sve kontrolira. Ja sam protiv toga, svaki ekstrem je ekstreman, ja sam za slobodno tržište roba i usluga a država mora održavat ono što ima velik moralni risk tj monopole. Znači infrastrukturu, banke, skolstvo, zdravstvo, sudstvo, policiju drži država i organizaciju novih tvrtki koje privatni sektor ne pokreće a potrebni su da zamijene uvoz. Novostvorene tvrtke bi bile samoupravne i samo radnici koji rade u njima bi imali dionice bez prava prodaje. Znači demokracija i na radnom mjestu/samoupravljanje.
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 29.09.12 21:47

    Vjerujem da poznaš engleski pa ovdje su najvažnije pouke o MMT a omakle su se i neke vrlo značajne političko/diplomatske informacije. Ovo je samo prvi seminar na Columbia Law School od 7 ali jako važan i ja mislim najbolji od puno njih o MMT. Samo sat i pol videa sa najvažnijim teoretičarima MMTa Michael Hudson I Randall L Wray, tu će bit još i Warren Mosler I možda Steve Keen

    http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-1.html
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 30.09.12 11:47

    critical tinkerer je napisao/la:
    Po vašim mjerama vidim da predlažete nešto poput prošlog sustava gdje država sve kontrolira. Ja sam protiv toga, svaki ekstrem je ekstreman, ja sam za slobodno tržište roba i usluga a država mora održavat ono što ima velik moralni risk tj monopole.

    Ovdje se postavlja ono osnovno pitanje, što je to država?
    Ako država predstavlja sve njene stanovnike onda je dobro da vrši kontrlole, zbog općeg dobra. Danas mnogi shvaćaju državu kao vlasništvo stranke na vlasti... Tu percepciju treba iz korjena promjeniti.

    Mi ovdje, ipak, govorimo o nečem specifičnom, o kontroli nad emisijom i kontrakcijom novca.
    Ta je kontrola danas u privatnim (interesnim) rukama.
    Nekreditni sustav stvaranja primarnog novca nema značenje da će trenutna stranka na vlasti imati kontrolu nad emisijom novca, kontrola je posve javna a bazira se na lako razumljivoj znanstvenoj formuli.
    Formula emisije i kontrakcija novca ima za cilj spriječiti inflaciju novca s jedne, odnosno deflatorna kretanja koja su zapravo danas prisutna zbog velike kontrakcije, s druge strane.
    Tu dakle ne može više biti manipulacija, tko ne radi po formuli izazvat će inflaciju ili deflaciju ekonomskog procesa.

    Što se tiče slobodnog tržišta ono može doista slobodno funkcionirati samo unutar općeg nekreditnog sistema stvaranja novca, sa bankarstvo pune rezerve u odnosu na izdane kredite. Unutar kreditno-monetarnog sustava slobodno tržište izaziva anomalije kojima danas tako plastično svjedočimo.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 30.09.12 14:28

    critical tinkerer je napisao/la:Mi govorimo jedan mimo drugog kad najvažnije stvari su suverenost države i potreba za tiskanjem novca bez kamata.

    Ne znam gdje ste vi našli podatak da nismo za povećanje zaposlenosti? Problem maksimalne zaposlenosti je što tada nema prostora za povećanje standarda. Potrebno je povećati produktivnost da bi se oslobodio dio ljudi za proizvodnju drugih proizvoda.

    Pogledao sam seminar o MMT i tu još nema ništa spornog. Koleracija između kreditne ekspanzije i zaposlenosti je privremena jer vodi u neotplativi dug. Ne može se zaposlenost stalno graditi na kreditima.

    Vaše zalaganje za slobodno tržište van granica države je u redu dok se radi o kompenzirnoj trgovini. Druga stvar je tko posjeduje velika poduzeća. Nije samo cilj državu riješiti duga, nego i povećati jednakost raspodjele plodova rada u zajednici. Jer to je pitanje vlasti većine. Zašto bi većina donosila zakone koji pašu malobrojnim bogatima da postaju još bogatiji? Pa o tome je i govorio Michael Hudson ( https://www.youtube.com/watch?v=jiUFTxWHOaE ).

    Vi možda ne shvaćate da se ovdje ne radi samo o novcu, dugu i ekonomiji. Radi se i o demokraciji, korupciji i boljem društvu. A radničko upravljanje poduzećima neće biti dovoljno rješenje. Puštanje puno ovaca u šume kojima lutaju vukovi ne može završiti dobro. Svaki pastir to zna. Snaga društva je u zajedništvu, podpomaganju i zaštiti. A držati se možemo skupa samo ako smo poprilično jednaki i ne izrabuljujemo se međusobno.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 30.09.12 16:52

    @Jung-fu
    Ako država predstavlja sve njene stanovnike onda je dobro da vrši kontrlole, zbog općeg dobra.
    Ja sam za to u teoriji ali praksa pokazuje da vremenom se sve kvari pa tako i odabir onih koji odlučuju o tim stvarima. Nenadje.iva je sposobnost ljudi da varaju sistem i daj dovoljno vremena i sve se pokvari. AKo država ima veliku moć čak i mali odmak od idealnog odlučivanja može imati velike posljedice i poradi toga i samo toga sam za konkurenciju između slobodnog tržišta i državnog odlučivanja. Naravno da i tu vremenom jedna strana pobijedi ali daje više šanse i vremena da se korigira promjena nego u slučaju da jedna strana ima svu moć. Općenito govoreći. Što se tiče slobode države da izdaje primrnu emisiju tu sam absolutno za to. Danas države u EU a ni HR nemaju tu slobodu. ALi ne samo kao jedina opcija, nego da i država i banke imaju tu opciju i koriste je. Ali bankama ne smije biti dozvoljeno da to rade za kupnju dionica i nekretnina nego samo za potrošnju na robe i usluge i tvrtkama za tekuće troškove i investicije. Znači zabraniti kredite za spekulaciju ali dozvolit kredite za ostalo. Rezerve ne utiču na količinu kredita koje banke daju, ali tebale bi biti oko 10%

    @ Nostrađurus

    Koleracija između kreditne ekspanzije i zaposlenosti je privremena jer vodi u neotplativi dug. Ne može se zaposlenost stalno graditi na kreditima.
    To se upravo dešava danas kad je došao taj limit visine duga i sad dolazi do deleverage ili otplata duga čime se smanjuje količina novca u opticaju i time povećava nezaposlenost.Ali to se dešava jer rast duga nije pratio i rast prihoda većine stanovništva u stvarnim vrijednostima. U stvari ne da mora pratit samo nego rast prihoda mora biti trun brži od rasta duga i može ić u nedogled. Inflacija je ipak važna za korekcije sektorskih nejednakosti koje se mijenjaju tokom vremena.
    Korelacija nije samo kod kreditne ekspanzije nego i kod kreditne restrikcije. Zato se to zove acceleracija (duga), koja može biti i negativna dok ekspanzija je samo pozitivna i nezaposlenost uvijek prati acceleraciju duga, pozitivno i negativno. A MMT i MCT zagovaraju moderni oprost duga kao jedini način za brz izlazak iz krize: Novotiskanim novcem opslužiti svakog građanina sa jednakom količinom novca pod uvjetom da svatko tko ima dug prvo otplati svoj dug.
    Što se tiče nejdnakosti zarada, ja sam apsolutno za korekciju tih destruktivnih kretanja i preferiram marginalni porez od 90% recimo za dohotke preko 200.000 kuna. cifra je samo prijedlog, nisam baš znalac što se tiče HR situacije ali nek bude i 500.000HRK. Iskustvo USA iz '50 i '60 pokazuje da je to jako dobar motivator za mnogo toga, recimo za rast radničkih plaća, solventnost tvrtki, uništavanje spekulacija. Po meni puno bolje čak i psihološki na populaciju primjeniti konfiskatorni porez nego staviti zabranu na ogromne prihode. Istraživanja pokazuju da tek nakon 75% poreza bogati smanjuju trud na zaradu.
    Btw Još sam u toku čitanja Makroekonomike i Financijski sustav i Novac

    Nešto važno sam primjetio prošli tjedan, a to je da je HPB počela nuditi povoljnije kredite i još u kunama što bi mogao biti način da se deficit nastavi, samo da još Vlada ukine tako gadne preplatne kazne na kredite i može se reć da imamo monetarnu politiku i način smanjenja kamata.
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 30.09.12 17:13

    Problem maksimalne zaposlenosti je što tada nema prostora za povećanje standarda.
    Maksimalna zaposlenost je nemoguća zbog raznih ljudskih karakteristika a i zbog potrebe ljudi za štednjom. Sem ako se to ne korigira vremenom tj brojem radnih sati u tjednu.
    Naravno da će standard nekih ljudi opasti da bi svi mogli bit zaposleni to je neminovno ali na drugu stranu korisno čak i za njih.
    MMT predlaže Garanciju Zaposlenja. Svi koji žele mogu imati posao i raditi a država će obezbijediti što radit uz minimalac tako da tvrtke koje žele radnike moraju platit više da ih dobiju. Poslovi mogu bit razni: od lokalnih potreba za čišćenjem parkova i ulica, brige za starce i onemoćale do izgradnje infrastrukture (svi znamo kako nam je potrebna). To je i način za održanje standarda i za poboljšanje okoline a i ublažavač (automatic stabiliser) budućih kriza.

    Ja predlažem korekciju kapitalizma u puno pravedniji sustav ne potpuno radikalno ukidanje jer to se dešava samo kroz nasilnu revoluciju a kapitalizam se zasniva samo na uvijek rastućem dugu koji se podmiruje uvijek rastućim prihodima. Marx je dobro opisao da samo dug može premostiti vremenski jaz između početne proizvodnje i povrata ulaganja u kapitalizmu. Da prava konkurencija uništava profit i zadnja faza kapitalizma je financijski kapitalizam a to je danasnjica. Ali ja ipak vjerujem da je kapitalizam još uvijek premoćan da bi dozvolio radikalnu promjenu bez prolivene krvi.
    Još gora stvar je povijesna činjenica da čim krvaviji sukob manje se zna kakav sustav će niknuti nakon što se oružje stiša. Začetnici i nositelji originalnog znanja imaju manje šanse da prežive što sukob duže traje te je nemoguće organizirati naredni sustav sa znanjem kojim je započet sukob. To je i kod nas slučaj u Domovinskom ratu. Ono uvjerenje sa kojim se krenulo u odbranu nije uspjelo procvjetati i tako smo dobili ovo što imamo.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 30.09.12 18:11

    Oporezovanje bez obzira na postotak omogućava bogaćenje. Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva. Tj. treba dozvoliti sitno poduzetništvo kao oblik razvoja novih ideja i proizvoda, a limitirati mogućnost bogaćenja u nedogled. Jer imamo prirodnu selekciju psihopata kojima je bogatstvo na prvom mjestu, a društvo na drugom. Tu negativnu selekciju treba riješiti.

    Također, širenje znanja je jako teško, ako su vlasnici patenata korporacije. Ne možemo biti društvo znanja i napredovati, ako se znanost i tehnologija privatiziraju. I danas mi nije jasno zašto država ne plaća svoj tim programere da rade besplatna softverska rješenja za zajednicu? Mi mora da smo totalni kreteni,


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    critical tinkerer


    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  critical tinkerer 30.09.12 19:10

    Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva.

    Kooperativi/samoupravljanje/radničko vlasništvo dionicama bez mogućnosti prodaje bi sve to lako riješavalo. Radnici koji rade u tvrtkama bez obzira na veličinu odlučuju o preraspodjeli dobitka. Znači neće bit da menadžer zaradi 50 put prosjek. Iskustvo Mondragon kooperativa pokazuje da razlika između krajnjih plaća je oko 4x iako je limitirana na 6 po pravilniku kompanije. Znači ako radnici odlučuju o visini dohotka menadžera neće bit veća od 4x najniže plaće. Mondragon ima oko 120.000 uposlenih u oko 300 odvojenih kooperativa. Radi se od ponedjeljka do četvrtka a u petak se sjedi i odlučuje, znači demokracija i na poslu. Nemaju potrebu za poslovođama jer radnici profesionalci se dogovaraju o svemu pa i o kontroli rada. I nije zatvorena tvrtka nego je konkurentna na tržištu i uspješna je već preko 50 godina.
    Ako država kreira takve kooperative i predaje ih slobodnom tržištu tada bi to bilo jako uspješan primjer za druge radnike da preuzmu ostale korporacije u privatnom vlasništvu. U stvari sam načuo da naši sindikati rade upravo na tome da započnu kooperative.
    Hollande u Francuskoj radi na stvaranju zakona da ako tvrtka želi zatvorit i preselit u Kinu, mora prodati tvrtku radnicima koji bi je nastavili samoupravljati.
    Nostradurus
    Nostradurus
    Admin


    Broj postova : 1547
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus 30.09.12 19:20

    critical tinkerer je napisao/la:
    Naglasak treba biti na limitiranju pojedinačnog ili udruženog vlasništva.

    Kooperativi/samoupravljanje/radničko vlasništvo dionicama bez mogućnosti prodaje bi sve to lako riješavalo. Radnici koji rade u tvrtkama bez obzira na veličinu odlučuju o preraspodjeli dobitka. Znači neće bit da menadžer zaradi 50 put prosjek. Iskustvo Mondragon kooperativa pokazuje da razlika između krajnjih plaća je oko 4x iako je limitirana na 6 po pravilniku kompanije. Znači ako radnici odlučuju o visini dohotka menadžera neće bit veća od 4x najniže plaće. Mondragon ima oko 120.000 uposlenih u oko 300 odvojenih kooperativa. Radi se od ponedjeljka do četvrtka a u petak se sjedi i odlučuje, znači demokracija i na poslu. Nemaju potrebu za poslovođama jer radnici profesionalci se dogovaraju o svemu pa i o kontroli rada. I nije zatvorena tvrtka nego je konkurentna na tržištu i uspješna je već preko 50 godina.
    Ako država kreira takve kooperative i predaje ih slobodnom tržištu tada bi to bilo jako uspješan primjer za druge radnike da preuzmu ostale korporacije u privatnom vlasništvu. U stvari sam načuo da naši sindikati rade upravo na tome da započnu kooperative.
    Hollande u Francuskoj radi na stvaranju zakona da ako tvrtka želi zatvorit i preselit u Kinu, mora prodati tvrtku radnicima koji bi je nastavili samoupravljati.

    Samoupravljanje sada u poduzećima može uspjeti, ali zbog toga što uspjeh jednih dolazi od propasti drugih nije normalno da to bude rješenje. Tj. to nije rješenje za sve firme. Teoretski je nemoguće da svi posluju sa profitom, ako nema dotoka novca bez duga. Tj. moguće je na ime još većeg duga što u konačnici vodu u bankrot.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    Jung-fu
    Jung-fu


    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu 30.09.12 20:57

    critical tinkerer je napisao/la:. ...Što se tiče slobode države da izdaje primrnu emisiju tu sam absolutno za to. Danas države u EU a ni HR nemaju tu slobodu. ALi ne samo kao jedina opcija, nego da i država i banke imaju tu opciju i koriste je.... Rezerve ne utiču na količinu kredita koje banke daju, ali tebale bi biti oko 10%


    Nažalost spoj dvije emisije novca, državne i privatne, nije moguć.
    Kao što danas privatizirani monetarni (EU) sustav unutar ESCB zabranjuje državama članicama tiskanje novca, tako isto društvo koje ima namjeru uvesti nekreditnu metodologiju stvaranja primarnog novca naprosto mora zabraniti bilo kojoj drugoj instituciji da stvara novac.
    Ako uz emisiju nekreditnog novca dozvolimo poslovnim bankama da i dalje vrše multiplikaciju depozita, sasvim sigurno završit ćemo u nekontroliranoj inflaciji.
    Poslovne banke stvaraju kreditni novac, odnosno iznajmljuju kapital, da taj privatni business nebi bio manipulacija s novcima kao danas, svi takvi privatnici, koji hoće profitirati na osnovu iznajmljivanja kapitala, moraju imati punu rezervu u odnosu na izdane kredite.
    Rezerva od 10% znači samo zapravo da se multiplikacija depozita odvija po koeficijentu 9 za kredite i 10 za depozite, banka stvara nominalni novac i to tako da na svaku novu transakciju aplicira kamatu, to u konačnici znači čista manipulacija s depozitima, gdje se depoziti dovode u sumnjiv vlasnički odnos jer jedan te isti realni novac postaje vlasništvo više pravnih ili fizičkih osoba. Takav nominalni novac se definira kao nekakav dug, gdje se nezna točno u čijem je on vlasništvu, tko ga je doista stvorio i deponirao.
    Mi smatramo da oni koji misle prosperirati iznajmljivanjem novca MORAJU imati pokriče za svaku posuđenu kunu. Novac mora postati realan, očišćen od svakog oblika "magije"...
    Nenadović je jednom rekao da se u budućnosti sposobni ljudi sasvim sigurno neće baviti bankarstvom.
    Zapravo, zar nije to jedno sustavno kockarsko ludilo u društvu koji 50% svojih profita ostvaruje unutar financijskoga sektora, na korist veoma malog broja ljudi, a kad je taj sektor u krizi, uvijek se iznađe novac za spašavanje...dok firme koje proizvode dobra ili vrše usluge...one mogu slobodno propadati...

    Sponsored content


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava - Page 13 Empty Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content

      Similar topics

      -

      Sada je: 28.03.24 9:21.