Budite pozdravljeni critical tinkerer.
critical tinkerer je napisao/la:Zaboravljate na štednju u devizama. Devizna štednja nema negativnih posljedica na cirkulaciju novca. ALi devizna štednja je posljedica nepoštivanja kune od nas, ne vjerujemo u državu i njen novac, tj ne vjerujemo u sebe. Posljedica toga je da se devizna klauzula lako podmetnula.
Slažem se sa vama. Devizna štednja je samo mjera kojom narod želi zadržati vrijednost svoje štednje. Naravno to vrijedi ako je valuta u kojoj se štedi stabilne kupovne moći.
Imate jako puno dobrih viđenja na bankarski sustav ali imate i jako puno duplih mjera za isto kako bi riješili problem. Rekao bih da se to dešava iz nerazumijevanja svog vlastitog objašnjenja ili ne prihvaćanja što to sve prosljeduje.
Recimo za jednu stvar. AKo se uvede klizni tečaj, potpuno je nepotrebno kontrolirati uvoz/izvoz, klizni tečaj to sam radi. Potrebno je samo poticati ili čak organizirati proizvodnju koja je potrebna da se podmiri potražnja iz uvoza. Što se uvozi je potrebno proizvoditi doma jer to će imat prođu.
Ne bio toliko u to uvjeren jer klizni tečaj djeluje linearno na sve proizvode, a carine mogu biti diferencirane. Carina djeluje isto kao i oslabljeni tečaj jer je potrebno više novca za određeni strani proizvod.
Tražiti 100% rezervu će imati iste posljedice kao i zlatni standard ali neće spriječiti inflaciju.
Ovo jednostavno nije istina. 100% o.r. ima svrhu da se ukine multiplikacija novca. Zlatni standard to nije ukidao. Postojao je omjer između novca i pologa zlata koji je limitirao količinu novca. Ali nitko nije stvarao novo zlato bez troška. Stoga je i morao postojati faktor multiplikacije prema pologu zlata. Iza svega toga stoji da treba postojati određeni udio u rudarstvu zlata da bi stvar funkcionirala. Međutim, velika većina novca je bio kredit. A samim time je sustav išao na ruku bankara koji su multiplicirali novac na ime zlatnog pologa i potraživali kamatu. Naravno, vraćanje kredita znači povlačenje novca i bacanje privrede u krizu.
Inflacija se kontrolira samo cijenovnikom državne potrošnje. Koliko država plaća usluge i proizvode. Ne koliko će potrošiti nego koliko će plaćat proizvode.
Ne znam koliko ste o ovom razmišljali. Ali ispada da ako država treba puno usluga i proizvoda da će cijena rasti. Međutim, to je bez veze jer se radi o pohlepi. Cijena bi trebala padati što su veće potrebe sve dok se ne postigne maksimalna produktivnost. A država valjda zna koliki su realni kapaciteti privrede.
Privatne banke su puno bolje u odlučivanju tko treba dobit kredit nego države a sa 100% rezervama banke postanu potpuno neisplative za rad. Bolje riješenje je uspostaviti internet market za direktno spajanje štediša i posuđivača ali tad dolaze troškovi rejtinga posuđivača ili procjene valjanosti kredita u igru. Neko to mora platit da bi se omogućili krediti.
Izokrenuli ste logiku. Banke su servis u privredi. Npr, kao i čistačice. Da li zbog toga čistačica mora zarađivati bolje od privrede? Jer ona je jedna, a radnika puno. Morala bi biti dobro nagrađena. Ili možda ne?
Pokušavate se držati logike da se bez kredita ništa ne može. A osim toga, zašto vam treba kredit? Da povećate proizvodnju ili da je učinite jeftinijom. To bi trebali pokrivati iz vlastitih ušteda.
Cijela logika je izokrenuta tako da se vlastita ušteda ne ostvaruje i da se želi povećati proizvodnja ili efikasnost da bi su u buduće stvorila ušteda. A ne pitate se zašto je nema sada? To je osnovno pitanje.
Druga stvar, računica za potrebni deficit je deficit= štednja u kunama+rast cijena dionica i nekretnina. Dionice i nekretnine isto zamrzavaju novac kao i štednja, razlika u cijenama tih je potrebno nadoknadit novim novcem.
Da li znate zašto je nekad bio visok porez na promet nekretnina? Moje mišljenje je da se time željelo ubiti nekretninsku špekulaciju. Rast cijena nekretnina nema smisla ako su plaće konstantne. To bi značilo da moramo stalno oslabljivati novac. Osim toga, sasvim je logično da nekretnini cijena sa vremenom pada, a ne da raste. Jer sve ima svoj vijek nakon čega skoro ne vrijedi ništa. Da li vam je sada jasnije zašto je porez bio visok? Da bi se nekretnine kupovale za vlastito korištenje, a ne za špekulaciju.
Dionice su priča za sebe. Ima jedan primjer u kojem dioničarski fond može preuzeti koliko god želi firmi i prodavati uloge u svom fondu sa istom sumom novca u opticaju. Npr. Ulagač X1 ulaže 10 miliona kuna i fond kupuje firmu od X2. Ako prodavač X2 uloži novce u isti fond, operacija se može nastaviti bezbroj puta dok se za isti novac može kupiti nova firma. I na kraju imamo u vlasništvu fonda N firmi, a samo 10 milina kuna. Međutim X1 do XN vlasnika misli da ima vrijednost od 10 miliona. A Sad mi vi objasnite kolika vrijednost dionica, ako svi odluče da ih prodaju. Trebao bi se stvoriti novac da bi to ulozi bili bez gubitak. Koja je poanta iz svega? Ima tu još štošta za promišljanje što nisam rekao. Razmislite .... Vidim da znate razmišljati.
Pozdrav