Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Video zapisi
čet kol 24, 2017 7:29 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
ned kol 20, 2017 8:46 pm by Nostradurus

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 3 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 3 gostiju. :: 1 Bot

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Share

    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 6:06 pm

    Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 6:08 pm

    BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

    Ma dajte uključite mozak. Recimo da ja imam 1kg zlata. Ako to zlato prodam firmi A, napravio sam promet 150000kn. Ako firma A opet proda to zlato firmi B, ona je napravila 150000kn prometa. Ako se to zlato proda u lancu 100 puta, imamo 15 milijona kuna prometa. A ako ga na kraju ja kupim opet za isti novac, rezultat je 15 miljona kuna prometa u BDp-u i efektivan promet u robi nula. To znači da svaki posrednik u lancu trgovanja povećava BDP. Kaj je onda BDP? On je i mjerilo mlaćenja prazne slame.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:09 pm

    erdedi je napisao/la:Bubi, dobra vam je ova stvar s mostom.ha,ha,ha.

    Naravno da jest, jer je jedan gospodin tvrdio da BDP ne može kvantitativno rasti unedogled, vjerojatno tvrdeći da su prostorni resursi ograničeni.
    avatar
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 6:15 pm

    Jung-fu je napisao/la:GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.

    Ne možete planirati budući rast isključivo temeljem statistike. GDP ne indicira ništa što je ili nije potrebno, GDP vam naprosto govori o tome kakvom brzinom trenutno vozite, a ne o tome gdje idete, kamo bi trebali stići ili koliko vam goriva treba za to.

    Kak će vam GDP pokazati koje ceste treba izgraditi ili koja znanstvena istraživanja treba financirati? A za neke takve stvari treba više novaca nego za druge i prema tome ako čisto povećavate količinu novaca po nekom apstraktnom matematičkom algoritmu, opet neće biti dosta za stvari koje su zbilja nužne. Potrebe društva ne određuju se mehanički.

    Gospon Bubi, najiskrenije vam savjetujem da se ostavite ekonomije i primite motike.


    _________________
    http://nerez.blog.hr/
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 6:15 pm

    BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Da li shvaćate da ste sami sebi rekli istinu. Krediti imaju svrhu da se otplate krediti. Nema drugog smisla. Ali kako je svaki novi kredit veći od prijašnjeg, svrha je jedino dati sve veće bogatstvo u ruke davaocu kredita iz zraka.

    Posljedica je nakardna - rasprodaja svega realog za prevarni proizvod - kredit iz zraka.

    Dajte pročitajte ovo: HDZ i HSP dali u zalog Hypu sve nekretnine Grada Siska!.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:18 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:"BDP je mjerilo koje nema veze sa ničim. To sam već više puta rekao. Što imamo više usitnjenih firmi, imamo veči BDP. Ako se firme udružuju, tada BDP pada za iznos unutrašnjeg prometa."
    Ma kakvi to sigurno nije točno, odbitna stavka u BDP-u je jedino uvoz.

    Ma dajte uključite mozak. Recimo da ja imam 1kg zlata. Ako to zlato prodam firmi A, napravio sam promet 150000kn. Ako firma A opet proda to zlato firmi B, ona je napravila 150000kn prometa. Ako se to zlato proda u lancu 100 puta, imamo 15 milijona kuna prometa. A ako ga na kraju ja kupim opet za isti novac, rezultat je 15 miljona kuna prometa u BDp-u i efektivan promet u robi nula. To znači da svaki posrednik u lancu trgovanja povećava BDP. Kaj je onda BDP? On je i mjerilo mlaćenja prazne slame.

    BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

    U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

    Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.

    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on uto oľu 13, 2012 6:18 pm

    Objašnjenje za valutnu kalutulu, je da nema dovoljno depozita u kunama,
    te se zato krediti ne odobravaju u kunama. Zašto HNB ne prodaje kredite
    poduzetnicima po cijeni od 1%, zato jer bi to bila nelojalna
    konkurencija komercijalnim bankama, i zato jer je rizik naplate kredita
    visok i zato jer je cijena nabave novca visoka, budući ga nema dovoljno u
    depozitima.

    Kad bi HNB prodavala kredite po stopi od 1%, to
    znači da je hrvatski kreditni rejting AAA+, mali rizik naplate kredita,
    mala cijena nabavka depozita.




    Da bubi, konačno ste nešto shvatili. Upravo to je rješenje. Rješenje koje suverena država s svojim novcem uvijek može primjeniti.
    Zašto je rizik naplate visok. Upravo suprotno. Ja kao poduzetnik uvijek pristajem, ako već moram biti dužan, biti ću dužan svojoj državi.Ovog trenutka pristajem svu imovinu založiti kod svoje banke za hrvatske Kune. Ako kao poduzetnik nisam sposoban
    proizvoditi proizvod i vraćati kredit uz 1% kamata, kako bi vraćao kredit s kamatom od 10%. Sasvim je u redu da Država Hrvatska proda moju imovinu i naplati dug. Ma jebe mi se za kreditni rejting, koji određuje skupina idiota, zaposlena kod poslodavca,
    koji je i vlasnik duga države kojoj se procjenjuje rejting


    Zadnja promjena: erdedi; uto oľu 13, 2012 6:27 pm; ukupno mijenjano 1 put.
    avatar
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 6:20 pm

    BUBI je napisao/la:BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

    U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

    Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.

    Izvrsno. Sad još samo odgovorite otkud tih dodatnih 100 kuna kojima se povećava BDP? Odakle može doći čistih, okruglih 100 kuna kojima će netko biti u stanju platiti razliku u cijeni?

    Ak mi velite "iz banke", zadavit ću vas.


    Zadnja promjena: Veles; uto oľu 13, 2012 6:22 pm; ukupno mijenjano 1 put.


    _________________
    http://nerez.blog.hr/

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:21 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:"....jer ECB stvara novac iz ničega i po svojem ćefu nevezano za ponudu roba....."

    Gledajte, ako nekome treba novac da otplati kredit, a kredit je proizvod, zašto ECB ne bi dodatno emitirala novac za inos neotplaćenog kredita(kojeg gledamo kao proizvod), kako bi se otplatio prethodni kredit. Tako emitiran novac od ECB-a ima pokriće u proizvodu, jer se novac može iskoristiti za otplatu prethodnih kredita, a ne samo za kupnju proizvoda i usluga ili za investicije ili štednju. Imaš kredit znači imaš proizvod, koji moraš otplaćivati.

    Da li shvaćate da ste sami sebi rekli istinu. Krediti imaju svrhu da se otplate krediti. Nema drugog smisla. Ali kako je svaki novi kredit veći od prijašnjeg, svrha je jedino dati sve veće bogatstvo u ruke davaocu kredita iz zraka.

    Posljedica je nakardna - rasprodaja svega realog za prevarni proizvod - kredit iz zraka.

    Dajte pročitajte ovo: HDZ i HSP dali u zalog Hypu sve nekretnine Grada Siska!.



    Da nedavno sam pročitao taj članak iz grada Siska. Da ako grad Sisak sukladno javno privatnom partnertsvu s Hypo bankom ne unajmi jednom dovršenu dvoranu, banka uzima hipoteku na nekretnine grada Siska.

    Da krediti imaju svrhu da se otplate krediti, točno jer je i kredit proizvod. Kao da imate čašu u koju stalno trebate puniti vodu i sad vam kronično nedostaje voda. Tako i kredit trebate otplaćivati i za otplatu kredita vam treba novac, a novac se može dobiti iz novog kredita.

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  BUBI on uto oľu 13, 2012 6:26 pm

    Veles je napisao/la:
    BUBI je napisao/la:BDP je suma osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i neto izvoz(iznos - uvoz), gdje je neto izvoz najčešće negativna stavka, u određenom razdoblju.

    U vašem primjeru vi prodate drugom čovjeku zlato za 100kn, on vama opet proda zlato za 100 kn, vi na kraju opetovane istovjetne trgovine imate zlato, a drugi čovjek svojih 100 kn.

    Dakle BDP u vašoj ekonomiji je vrijednost osobne potrošnje vas i tog čovjeka u određenom razdoblju, ali nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost bi bila kad bi on od vas kupio zlato za 100kn, a prodao vam za 200kn, te bi se tada BDP povećao.

    Izvrsno. Sad još samo odgovorite otkud tih dodatnih 100 kuna kojima se povećava BDP? Odakle može doći čistih, okruglih 100 kuna kojima će netko biti u stanju platiti razliku u cijeni?

    Ak mi velite "iz banke", zadavit ću vas.


    Znači prodavač je kupio prozvod za 100 kn i prodaje ga za 200, a čovjek ima samo 100 kn, koje je dobio od prodaje tog proizvoda. Do tih dodatnih 100 kn, čovjek može doći prodajom svog nasljedstva, imovine, štednjom, ili kredit banke. Ili se proizvod neće prodati po cijeni od 200 kn, jer nema ravnoteže na tržištu, nisu uravnotežene količina novca i vrijednost proizvoda na tržištu.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on uto oľu 13, 2012 6:31 pm

    Veles je napisao/la:
    Jung-fu je napisao/la:GDP kroz novčane jedinice pokazuje vrijednost usluga i dobara proizvedenih kroz jednu godinu, boljeg indikatora potrebna količine novca zapravo i nema.

    Ne možete planirati budući rast isključivo temeljem statistike. GDP ne indicira ništa što je ili nije potrebno, GDP vam naprosto govori o tome kakvom brzinom trenutno vozite, a ne o tome gdje idete, kamo bi trebali stići ili koliko vam goriva treba za to.

    Kak će vam GDP pokazati koje ceste treba izgraditi ili koja znanstvena istraživanja treba financirati? A za neke takve stvari treba više novaca nego za druge i prema tome ako čisto povećavate količinu novaca po nekom apstraktnom matematičkom algoritmu, opet neće biti dosta za stvari koje su zbilja nužne. Potrebe društva ne određuju se mehanički.

    Gospon Bubi, najiskrenije vam savjetujem da se ostavite ekonomije i primite motike.

    Stojan Nenadović je izvodio formule koje imaju veze sa GDP-om (BDP-om). Uopće nije važan toliko BDP, koliko da ako društo radi i zadovoljava svoje potrebe, treba u tom poslu ostvarivati mogući zadržani profit.

    Limit za povećanje ponude novca postoji. Prvi limit je da ima nezaposlenih. Dokle god nismo zaposlili sve, možemo povećavati ponudu novca. Drugi limit je kapacitet proizvodnje, Ako imamo maksimalnu zaposlenost, cijene ne trebaju mjenjati dok se ne postigne popunjenja kapaciteta. Treći limit je produktivnost. Povećanjem produktivnosti se oslobađa dio radnika koji sada mogu raditi druge proizvode. Time se postiže dizanje standarda. Što imamo veću produktivnost moći ćemo ići na smanjenje cijena i veću kupovnu moći novca. Druga mogućnost je zadržanje cijena i povećanje ponude novca. Plaće tada moraju rasti da bi se povećala kupovna moć.

    A u kom slučaju doazi do inflacije? Kada se želi ugrabiti više profita nego što se grabilo do sada - dizanje cijena jer je velika potražnja. Pa normalno da je potražnja, ako ljudi zarađuju. Ali zašto se dižu cijene, jer svatko misli da to što ima veliku navalu znači da je on nezamjeniv i da može početi dizati cijenu. E to nam je najveći problem u društvu. Svatko će htjeti dizati cijene i time za isti rad tražiti više novca - obezvređivanje valute.

    A sad se sjetite naših sindikatlija koji bez obzira na makroekonomske fakte razmišljaju o povećanju plaća - kupovne moći. Jel sad vidite o kakvim ovcama se ovdje radi?


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Veles

    Broj postova : 69
    Join date : 28.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Veles on uto oľu 13, 2012 6:40 pm

    BUBI je napisao/la: Ili se proizvod neće prodati po cijeni od 200 kn, jer nema ravnoteže na tržištu, nisu uravnotežene količina novca i vrijednost proizvoda na tržištu.

    Ukratko, desit će se ovo. Proizvod se jedino može šaltati naprijed-natrag kao u ping-pongu po prvotnoj cijeni od 100 kuna, dokle god netko u sistem naprosto ne stvori dodatnih 100 kuna koji će omogućiti povećanje vrijednosti koje vi opisujete. A to neće biti banka s kreditom jer će onda tih dodatnih 100 kuna rezultirati dugom s kamatom od 110 kuna, pa čovjek kojemu treba dodatnih 100 kuna neće završiti s 200 kuna, nego s 90 kuna. Ergo, ukoliko nema pritoka novca koji nije dug, sustav stoji na mrtvoj točki u kojoj se sve samo prelijeva iz šupljeg u prazno. Ili propada.


    _________________
    http://nerez.blog.hr/
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on sri oľu 14, 2012 10:54 am

    Nostradurus je napisao/la:E to nam je najveći problem u društvu. Svatko će htjeti dizati cijene i time za isti rad tražiti više novca - obezvređivanje valute.

    Cijene se zakonomjerno dižu i pravi se inflacija ako je potražnja veća od ponude, ali to samo zapravo znači da je višak novca u opticaju, taj višak društvo je dužno povući iz opticaja.
    Zato i treba imati neki uvid a GDP je čini se najreleventniji.
    Ne može kompletno društvo mjenjati npr. prozore na kući ma koliko novaca bilo jer toliko prozora društvo ne proizvodi.
    Novac u opticaju mora biti otprilike toćna refleksija produkcije i usluga, nekreditni novac je ljekovito sretstvo utoliko što smanjuje trošak proizvodnje i porezni namet poduzetništvu, ali to nije nikakva magija koja će u tren dignuti standard.
    Sposobnost pojedinca da vlastitim znanjem i radom dođe do novca uvijek će ostati pravilo sticanja.
    Ljudi su različiti, nekreditni novac ima sposobnost te različitosti ujediniti u istom poštenom izrazu, ali to ne znači da će svi imati isto ili da će se stvoriti gospodarska uravnilovka.

    jekadril

    Broj postova : 46
    Join date : 23.09.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  jekadril on sri oľu 14, 2012 11:27 am

    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on sri oľu 14, 2012 11:35 am

    jekadril je napisao/la:http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=guEI6bJPNaw#!


    možda će vas zanimati

    Jeste, mene zanima ali moj engleski kašlje...

    Može li koncizni komentar debate? Neutral

    jekadril

    Broj postova : 46
    Join date : 23.09.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  jekadril on sri oľu 14, 2012 11:47 pm

    Jung-fu je napisao/la:
    jekadril je napisao/la:http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=guEI6bJPNaw#!


    možda će vas zanimati

    Jeste, mene zanima ali moj engleski kašlje...

    Može li koncizni komentar debate? Neutral

    Britanski parlamentarac
    - europa je nedemokratska tvorevina koja samo što se ne raspadne. Potrebno je ponovno
    ispregovarati sve europske ugovore i kretati se prema manje europem a ne više gdje ju Njemačka gura.
    Također ne vidi problem u monetarnoj politici ECB-a, već u tome što Njemačka ne troši, a istodobno je
    previše povećala kompetitivnost u odnosu na druge članice.

    Profesor akademik
    - najviše je pričao ekonomiji. Kaže da ta razliku od Amerike, Europa nije prava monetarno/fiskalna
    unija jer nema solidarnosti. Naveo je primjer Amerike gdje postoje direktni transferi novca iz bogatih
    država u siromašne što nije slučaj u europi. Također se zalaže za promijenjeni mandat ECBa. Kaže da
    Španjolska plaća kamate na dug 250 bodova veće od Engleske isključivo zato jer nema svoju centralnu
    banku te ne može štampati novac. Kaže da inflacija nije problem, već deflacija, te zagovara neku
    vrstu Marshalovog plana koji bi povečao potražnju. Cijela europa tone u recesiju/deflaciju i povećanje
    konkurentnosti/štedljivost neće donjeti ništa dobra. Za razliku od britanca zalaže se za više europe, ali
    uzsroz promijenjenu ulogu ECB-a.

    Grk (europljanin) - nije rekao ništa pametno, podsjetio me na vesnu pusić.

    Publika je bila dosta anti eurpski nastrojena, podsjetilo me to na neke panele o eu koju su održane
    u zagrebu. Najviše zamjerki je bilo na nedemokratske procese u europi.

    bilo je toga još ali se sada ne mogu sjetiti.
    avatar
    Jung-fu

    Broj postova : 285
    Join date : 12.04.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Jung-fu on sub oľu 17, 2012 11:38 am

    Hvala ti na kratkom pregledu debate, rasprave koje se vode po svijetu su dobre premda još nije sasvim doprjelo do svijesti akademske zajednice činjenica da je npr. Marshalov plan zapravo otpisani kredit, to jest nekreditni novac.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Zdravko Mršić - Hrvatsku treba vratiti narodu

    Postaj  Nostradurus on sub oľu 17, 2012 12:23 pm







    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    erdedi

    Broj postova : 138
    Join date : 06.09.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  erdedi on sub oľu 17, 2012 3:46 pm

    Pročitajte analizu srbina Miše Đurkovića koji poznaje rad g.Nenadovića o ovome što pokušava učiniti Viktor Orban.
    Ovdje sam prenio samo dvije stranice, inače cijeli tekst na linku: http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0025-8555/2011/0025-85551102297D.pdf




    Đurković M., Mađarska: Orbanov netipični pokušaj izlaska iz krize, MP 2, 2011
    (str. 297–319)
    Tokom leta 2010. vlada je ušla u oštar klinč sa Međunarodnim monetarnim
    fondom da bi se na kraju pregovori potpuno prekinuli. Orban je odlučio da se
    ne ulazi u nova zaduženja već da se suprotno preporukama MMF i Brisela
    rešenja potraže u sopstvenim izvorima. Osnovni problem Mađarske, videli smo
    to iz Đurčanjijevog govora, jeste gde pronaći novac koji je potreban za
    funkcionisanje sistema. Orban je ovaj problem pokušao da reši nizom mera
    koje su šokirale Zapad, ali su u domaćem javnom mnjenju dobile zapaženu
    podršku. Pogledajmo o čemu je reč.
    Da bi sproveo svoj ekonomski paket Orban je krenuo da podriva autonomiju
    Centralne banke i da je stavlja pod kontrolu svoje vlade. Forinta je dodatno
    devalvirana, a onda se krenulo na najveće finansijske igrače koje su optužili da
    profitiraju u vreme krize. Uveden je na rok od tri godine poseban krizni porez za
    poslovanje velikih firmi (uglavnom stranog porekla). Time se očekuje oko 1,3
    milijarde evra dodatnih prihoda za državnu kasu godišnje. Zatim je uveden
    poseban porez za banke i osiguravajuća društva koje je vlada javno oglasila
    najvećim krivcima za loše ekonomsko stanje u zemlji. Porez za banke je
    propisan po stopi od 0,45% njihovog ukupnog bilansa, a za osiguravajuća
    društva na 5,8 % od isplaćenih premija. Od ovih poreza se očekuje oko 700
    miliona evra godišnje.23 Suštinu ovog poteza kao i cele reforme usmerene −
    kako Freda s pravom primećuje − ka povratku suvereniteta i izvlačenju iz kandži
    međunarodnih bankarskih subjekata izneo je sam Orban prilikom obrazlaganja
    novih poreza: „Finansijske institucije moraju, makar privremeno, da preuzmu
    svoj deo da bi fiskalne obaveze bile pravednije raspoređene, tokom perioda koji
    je neophodan da se oporavi privreda i stabilizuje finansijska situacija. Porez
    raspisan bankama nužan je, pravedan i efikasan, i koristan je za interese države
    i osoba koji se nalaze u naročito teškim uslovima.”24
    Bankama je takođe zabranjeno odobravanje kredita uz valutnu klauzulu kao
    i poslovanje sa takozvanim derivatima. Time je obustavljeno davanje kredita u
    evrima i švajcarskim francima. Orban je posebno apostrofirao kredite sa
    valutnom klauzulom koji su po njemu neopravdano porasli maltene stavljajući
    građane u ropski položaj. Razumljivo, ovakve mere su donele široku podršku
    23 Veoma je zanimljivo da je i Angela Merkel najavila kako bi i Nemačka mogla da primeni
    slično rešenje od 2012. Postoji dosta spekulacija da upravo Nemačka daje jaku političku
    podršku Orbanovoj vladi za ovako radikalne i netipične poteze, uprkos tome što su i
    nemačke kompanije koje posluju u Mađarskoj pogođene nekim od ovih mera.
    24 Orban prema Gianluca Freda, La Rivolta di Ungheria, blog, 24.07.2010, http://blogghete.
    blog.dada.net/archivi/2010-07, pregledano 23.04.2011.
    313
    Đurković M., Mađarska: Orbanov netipični pokušaj izlaska iz krize, MP 2, 2011
    (str. 297–319)
    domaće javnosti, ali i ogromnu zabrinutost banaka kojima se smanjuju profiti,
    kao i država iz kojih one potiču.25
    Vlada je prihvatila da nastavi politiku smanjenja budžetskog deficita koji je
    za 2010. projektovan na 3,8%. Novost je da je Orban suprotno očekivanjima
    promenio stav o Južnom toku ohrabrujući ruske investicije u energetiku, ali je
    najavio i dva ozbiljna trgovinsko-poslovna aranžmana sa Kinom.
    Pitanje je da li će sve ovo biti dovoljno za zemlju koja ima tako visok
    spoljni i javni dug. Stoga je od samog početka vladavine Orban počeo da
    razmatra najkontroverzniju ideju do sada, projekat nacionalizacije privatnih
    penzionih fondova. U njima se nalazi oko 10,3 milijarde evra i vlada vrlo
    ozbiljno razmišlja da taj novac stavi pod svoju kontrolu i u slučaju potrebe
    iskoristi za vraćanje jednog dela međunarodnih dugova. Začudo, Brisel nije
    ispoljio previše zabrinutosti. Orban se u ovom slučaju vodi klasičnim državnim
    rezonom, primenjujući vrlo problematične mere u cilju spasavanja države od
    finansijskog bankrota.
    4. Kao vrhunac zamašnog posla koji je nova vlada uradila tokom prve
    godine došao je i novi Ustav. Parlament Mađarske izglasao ga je 17. aprila da
    bi, nakon što ga je predsednik potpisao, on i stupio na snagu krajem istog
    meseca. Iz svega rečenog razumljivo je da je i on doneo neka radikalna i
    kontroverzna rešenja, koja je nova vlast probala da predstavi kao ne previše
    veliko odstupanje od dosadašnjeg ustavno-pravnog sistema.
    Orban je još tokom predizborne kampanje nagoveštavao da širina zahvata
    reformi koje on namerava da sprovede neminovno traži i promenu Ustava. I
    zaista, prethodni Ustav Mađarske donet je još 1949. godine, a delimično je
    izmenjen 1989. Dakle, više od dvadeset godina čekalo se na novi savremeniji
    ustav države.26
    Već u junu 2010. u parlamentu je obrazovan komitet koji je inicirao proces
    izmene Ustava. U isto vreme premijer je oformio šestočlano konsultativno telo
    sastavljeno od eksperata. Zatim je otpočeo široki konsultativni proces koji je
    uključio slanje upitnika sa 13 pitanja na adrese više od osam miliona glasača u
    zemlji. Svoje odgovore poslalo je više od 920.000 njih i vlada je vrlo ozbiljno...

    25 OTP, „domaća banka”, kontroliše četvrtinu tržišta dok ostale tri četvrtine drže uglavnom
    austrijske, italijanske i nemačke banke. Međutim čak tri četvrtine vlasništva OTP takođe
    pripada stranim investitorima. http://www.bankszovetseg.hu/bankszovetseg.cgi?p=
    otp_2010&r=&l=eng&v=8888277817, pregledano 24.04.2011.
    26 Najbliže tome bila je socijalističko-liberalna koalicija koja je vladala od 1994−1998 i
    imala potrebnu parlamentarnu većinu, no ni oni nisu uspeli da završe taj posao.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sub oľu 17, 2012 4:55 pm

    Čitao sam dijelove. Orban pokazuje veliku inicijativu, ali nema efikasnost. Ukidanje valutne klauzule ne rješava državne financije. Porezna presija na krupni kapital mu ne može stvoriti plus.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Nadahon

    Broj postova : 26
    Join date : 26.02.2012

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nadahon on uto oľu 20, 2012 10:22 am

    Imate jednu bačvu,napunjenu vodom (novac).U tu bačvu su svi učesnici na tržištu,
    ubacili svoju slamčicu i polako sisaju.Poskupljenje benzina,struje,vode,telefon,
    komunalije,porezi,proizvodi,usluge,kamate,itd,stalno pomalo povečava usisavanje,
    po svim slamčicama.Međutim,svatko na svojoj slamčici,VIDI SAMO SEBE i nije ga
    briga,ni za one do sebe,ni za generalno stanje,odnosno,NIVO VODE U BAČVI.

    U bačvi smo mi,građani,oni koji sve to plačaju,u pokušaju vezivanja kraja sa krajem.
    Da nebi ta bačva presušila,odnosno da bi postojala cirkulacija novca,građanima moraš da
    napuniš đepove.Kako drugačije? Cjeli sustav je zasnovan,na proizvodnji roba i davanju usluga,
    a građanin je potrošač,preko kupovine roba i korisnik usluga.Da bi građanin mogao da obavi
    to što mu je u opisu"radnog mjesta",mora da ima novac.Međutim građanin to mora da zasluži,
    jasno svojim radom,kada bude nagrađen,jednom plačom (da ih je tri,nebi bile dovoljne).
    Građanin kaže,ok,ja se slažem,svi se slažemo,ali ja radim,a nemam plače,a i onoma koji rade,
    plače su sve tanje,bez plačenih prekovremenih,praznika,itd.Ja sam završija školu,
    a nemam radnog mjesta,pa opet nemam plaču.Mirovina,što više radiš,sve je manja,a i onima
    koji su je več ostvarili,sve je tanja.

    Sada se več bačva prazni eksponencijalnom brzinom.Iz linearne funkcije,prešli smo na logaritamsku,
    kada je,kako vrime odmiče,linija funkcije na sve večem kutu.
    Zašto? Jer dotok u bačvu,nije konstantan,on se stalno smanjuje,a usisavanje iz bačve se stalno povečava.
    To su dva procesa,koji su suprotni jedan drugom,sa poznatim krajnjim ishodom.
    BAČVA SE PRAZNI,DOK SE NEISPRAZNI!!!!!!!
    Mislim da nikakav dokaz nije potreban,ali sama priroda če nam reči,šta se dešava,u ljetnim
    sušnim periodima,sa barama i jezerima.
    Katastrofa je neizbježna.Da do nje nebi došlo,potrebna je intervencija na obe strane,ili stabilizirati cjene,sa tendencijom smanjenja cjena,ili povečati dotok novca na ulazu.
    U svrhu povečanja dotoka novca,inovacija je,stvoriti novi ulaz dotoka novca,jasno,preko građana,odnosno
    dižuči standard građana.

    Jasno,sve te aktivnosti,treba uskladiti i dovesti na funkcionalni nivo,visokog standarda,
    a to je netko tko dešavanja na tržištu,GLEDA GLOBALNO,a ne pojedinačno.
    Tu Država ulazi u igru,tj. onaj tko kontroliše platni promet,a to je HNB.

    To vam je opis,šta je i kako počinje recesija.To vam je mjesto na bačvi,linija,
    na kojoj se sataju,nestašica novca na tržištu,koji je uvjet,za sva ona neplačanja
    građana,sa nivoom siromaštva,koje je došlo na granicu pucanja.

    dado7

    Broj postova : 4
    Join date : 28.10.2011

    Privremena hiperinflacija

    Postaj  dado7 on sub tra 21, 2012 12:39 pm

    G. Nostradurus, ispričavam se ako je ovakvo pitanje već bilo, ako jest samo me uputite.

    Naveli ste kako smatrate da Pernarov prijedlog uvođenja hiperinflacije nije dobar već da bi trebalo ići na način koji ste predložili, godišnje puštanje od 4% (ako se dobro sjećam). Koje su po vama implikacije do kojih bi dovedo Pernarov prijedlog, tj. zašto se s time ne slažete.
    Drugo pitanje, da li mislite da se banke ukoliko im se "pojedu krediti" mogu na neki naćin izvući, tj. preračunati sve kredite, odnosno uvesti indeksaciju za stopu inflacije, po trenutnom sustavu.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1412
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Nostradurus on sub tra 21, 2012 1:08 pm

    dado7 je napisao/la:G. Nostradurus, ispričavam se ako je ovakvo pitanje već bilo, ako jest samo me uputite.

    Naveli ste kako smatrate da Pernarov prijedlog uvođenja hiperinflacije nije dobar već da bi trebalo ići na način koji ste predložili, godišnje puštanje od 4% (ako se dobro sjećam). Koje su po vama implikacije do kojih bi dovedo Pernarov prijedlog, tj. zašto se s time ne slažete.
    Drugo pitanje, da li mislite da se banke ukoliko im se "pojedu krediti" mogu na neki naćin izvući, tj. preračunati sve kredite, odnosno uvesti indeksaciju za stopu inflacije, po trenutnom sustavu.

    Hiperinflacija obezvređuje novac onih koji ga posjeduju. Ali istodobno kao rezultat imamo rast cijena. Time bi napravili jednu vrstu poreza na keš. Međutim, zar mislite da bi kamata kod banaka ostala na ovoj vrijednosti? Oni će htjeti raditi pozitivno i imaju mogućnost dizati kamate nekoliko poena iznad eskontne stope HNB-a. Međutim, prema moji zamislima, HNB nema više što posuđivati novac bankama. Ako banka treba novac neka posuđuje od drugih. Ako ne može ide u državno preuzimanje. Prema tome, eskontna stopa ne postoji, ali će postojati maksimalna kamata koju smije naplatiti banka. U tom slučaju opet nismo napravili ništa. Ako dignemo maksimalnu kamatu, opet će se otplata kredita slomiti na korisnicima.

    Moja ideja ide u drugom smjeru. Umjesto obezvređivanja rate, obezvrediti ćemo kamatu. Kada država preuzme većinske pakete banaka, može smanjiti kamatu na minimum. Kako kamata utječe na izos rate - ukamaćivanjem preostale glavnice, moguće je rate srušiti. A u isto vrijeme je moguće pokrenuti zaposlenost da ih ljudi mogu vraćati - skoro većinom državi. Nova zaposlenost će biti od investicija bez kredita. Direkto od države. I po mogućnosti sa angažiranje firmi koje ima država. To nije problem jer država može kupiti firme koje joj trebaju ili osnovati nove. Trebaju nam samo rukovodioci koji znaju posao. Novac u državi nije problem. Problem je samo u ubacivanju posrednika (firmi i korporacija) kao izvođača. To nam fakat ne treba. Umjesto natječaja za firme izvođače. Imati ćemo natječaje za rukovodioce izvođenja radova.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    veruda

    Broj postova : 29
    Join date : 04.11.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  veruda on ned tra 22, 2012 3:03 pm

    'Energetska Valuta - Prva Međunarodna Konferencija O Društvenoj
    Transformaciji' koja će se održati u Splitu od 10 do 12 srpnja na temu
    monetarna reforma i alternativne valute, događaj je u kojem je pozvana
    sudjelovati i Udruga Crom Alternativna Razmjena.


    Energetska Valuta – Međunarodna Konferencija O Društvenoj Transformaciji

    dado7

    Broj postova : 4
    Join date : 28.10.2011

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  dado7 on pon tra 23, 2012 9:06 am

    Nostradurus je napisao/la:

    Hiperinflacija obezvređuje novac onih koji ga posjeduju. Ali istodobno kao rezultat imamo rast cijena. Time bi napravili jednu vrstu poreza na keš. Međutim, zar mislite da bi kamata kod banaka ostala na ovoj vrijednosti? Oni će htjeti raditi pozitivno i imaju mogućnost dizati kamate nekoliko poena iznad eskontne stope HNB-a. Međutim, prema moji zamislima, HNB nema više što posuđivati novac bankama. Ako banka treba novac neka posuđuje od drugih. Ako ne može ide u državno preuzimanje. Prema tome, eskontna stopa ne postoji, ali će postojati maksimalna kamata koju smije naplatiti banka. U tom slučaju opet nismo napravili ništa. Ako dignemo maksimalnu kamatu, opet će se otplata kredita slomiti na korisnicima.


    Mislite da nema načina da se bankama od strane države odredi maksimalna kamatna stopa? Bilo kakvim izmjenama u zakonima? Bespuća zakona su stvar po kojoj mi se ne da toliko rondat pa i ne znam pravi odgovor, možda pričam gluposti.

    Sponsored content

    Re: Reforma monetarnog i bankarskog sustava

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: sri stu 22, 2017 7:56 pm.