Reforma monetarnog i bankarskog sustava

Da bi razumjeli poantu duga, morate razlikovati dospjeli i nedospjeli dug.

Primjerice imate ukupni dug s kamatom 6.000,00 kn, i taj dug dospjeva u 6 mjesečnih rata od po 1.000,00 kn. Vi imate mjesečnu neto plaću 3.000,00 kn. Ne možete reći da je dug od 6.000,00 kn neotplativ, samo zato jer je dohodak tek 3.000,000 kn. Zašto? Zato jer se ne uspoređuju kruške i jabuke. Dug od 6.000,00 kn je iznos za 6 mjeseci, a dohodak od 3.000,00 kn je iznos za 1 mjesec. Da bi uspoređivali dug i dohodak, morate imati isti nazivnik(ili dug podijeliti sa 6 ili dohodak pomnožiti sa 6). To je ono što svi neekonomisti ne razumiju. To neznanje rezultira izjavama o casino ekonomiji.Nerazumijevanje duga, dolazi, zbog uspoređivanja krušaka i jabuka, a to nije moguće. Shvaćate?

Što je casino? To je sustav u kojem 100 igrača igra i tek svaki stoti dobije, jer je tako kompjuterski programiran kasino aparat. Dakle nema veze s dugom. U kasinu 99 igrača gubi, a svaki 100.(stoti) dobiva, ali nitko ne zna je li on taj stoti koji će dobiti. Vjerojatnost dobitka je 1/100. Kakve veze ima vjerojatnost i dug? Nikakve, zato ne povezujte casino i dug. Shvaćate?

G. Bubi, ako vi podržavate financijski sadomazohizam u državi jer je tako zamišljen, to je vaša osobna stvar. Sa znanstvene strane ja to ne mogu podržati. Kako intelektualac i rodoljub dužan sam objaviti u čemu je problem države. A osim toga, treba razmišljati i za budućnost. Mi smo u stanju uništiti državu za 30 godina, a ne pitamo se kako je opstala 1000?

BUBI je napisao/la:Da bi razumjeli poantu duga, morate razlikovati dospjeli i nedospjeli dug.

Vi ne shvaćate da dug mora biti otplativ bez dizanja još većih kredita. Ako nije, to je dužničko ropstvo koje vodi u totalo uništenje na ime kamata. Uopće nije bitna ročnost.

Već sam vam rekao princip: Mi imamo manjak novaca danas i dižemo kredit. Sutra imamo opet manjak novaca i dug za kredit. Ako ne možemo imati višak novaca, ne možemo ni optlatiti dug. I tu činjenicu gledajte globalno. Sve ostalo je priča za naivne i malu djecu.

Slažem se s vama, narod kaže da će: "kat tad dugovi doći na naplatu"(time se u neznanju izjednačava dospjeli i nedospjeli dug, ali poslovica važi jer nisu svi ekonomisti u narodu) .

Dobro, ali ako (zaista objektivno) uzmemo u obzir da je bankama u interesu ovakav sustav, i da prodaju kredita za otplatu prethodnog duga, mogu zaustaviti jedino same banke, to bi značilo da se sustav urušava, tek kada banke prestanu odobravati nove kredite, a ti bi značilo da su same sebi otpilile granu na kojoj sjede, jer u tom trenutku će im realizacije nove prodaje kredita biti nula i istovremeno će im vrijednost potraživanja biti nula(neće se moći naplatiti), a to banke ne žele same sebi napraviti, barem teorijski. I sve ide u beskonačnost teoretski. Vidjet ćemo za 50 godina! Možda će dioničari banaka, jednog dana htjeti nešto drugačije.

"Vi ne shvaćate da dug mora biti otplativ bez dizanja još većih kredita. Ako nije, to je dužničko ropstvo koje vodi u totalo uništenje na ime kamata. Uopće nije bitna ročnost"



Imate odlična razmišljanja, slaže se s vama. Ali kad se sutav jednom pokrene traje i traje. Mogu ga prekinuti samo oni koji prodaju kredite. Sam dužnik ne može prekinuti taj sustav, jer će ga smoći drugi oblici naplate: ovrha,zatezne kamate itd. Već sam prije objašnjavo, da ta kamata na dug, upravo baš ta kamata, ne i sam dug, pokreću čovjeka da ide raditi da stvori dodatnu vrijednost da plati kamatu,koja je dodatak dugu, pojačanom produktivnošću može radom stvoriti i štednju(akumulaciju novca), a sve pokrenulo kamatom na dug.

Definitvno je bankama u cilju da nam natovare dug. A razlog je više nego jednostavan. Preko ucjene na novom većem kreditu se dobivaju ustupci koji nikako drugačije ne bi mogli dobiti.

Sjetite se ovih riječi kada MMF dođe sa svojim zahtijevima. To se zove vladanje preko duga.

BUBI je napisao/la:"Vi ne shvaćate da dug mora biti otplativ bez dizanja još većih kredita. Ako nije, to je dužničko ropstvo koje vodi u totalo uništenje na ime kamata. Uopće nije bitna ročnost"



Imate odlična razmišljanja, slaže se s vama. Ali kad se sutav jednom pokrene traje i traje. Mogu ga prekinuti samo oni koji prodaju kredite. Sam dužnik ne može prekinuti taj sustav, jer će ga smoći drugi oblici naplate: ovrha,zatezne kamate itd. Već sam prije objašnjavo, da ta kamata na dug, upravo baš ta kamata, ne i sam dug, pokreću čovjeka da ide raditi da stvori dodatnu vrijednost da plati kamatu,koja je dodatak dugu, pojačanom produktivnošću može radom stvoriti i štednju(akumulaciju novca), a sve pokrenulo kamatom na dug.

Sve što je pokrenuto se može i zaustaviti. Zato smo mi tu. Pogledajte Wall Street prosvjednike. Oni se žale na posljedice. Kao i fancuzi, englezi, grci, španjolci, itd. Oni nemaju dovoljan IQ da shvate temeljni i zajednički uzrok. Za to smo tu mi, intelektualci, koji svoje intelektualne sposobnosti moramo iskoristiti za rješavanje problema (inženjerstvo) i to riješiti na zadovoljstvo svih u državi.

BUBI je napisao/la:
Već sam prije objašnjavo, da ta kamata na dug, upravo baš ta kamata, ne i sam dug, pokreću čovjeka da ide raditi da stvori dodatnu vrijednost da plati kamatu,koja je dodatak dugu, pojačanom produktivnošću može radom stvoriti i štednju(akumulaciju novca), a sve pokrenulo kamatom na dug.

Ovo je suludo razmišljanje koje "običnog" čovjeka, s pozicije vlastitog elitizma, tretira kao niže biće koje ne može stvarati bez prisile gospodara.
Kada gospodarima novca taj obični čovjek ne uspjeva više vraćati dugove, oni emitiraju s pozicija svoje totalitarističke vlasti novi dug.

I to je cijala psihologija čovjeka.

Pa kome vi to prodajete gospon Bubi?
Nije vam neugodno?

Vrlo jednostavno: kada posudite čovjeku 100 kuna i kažete mu vrati mi za godinu dana 100 kuna, najveća vjerojatnost je da će vam vratiti baš tu istu novčanicu, odnosno neće krenuti u investiciju, poduzetništvo ili rad.Bi li vi, pitajte se sami?

Ali ako mu kažete, vrati mi to uz bilo koju kamatu, tek tada će krenuti raditi. Na webu forum.hr(govore o ovoj temi), našao sam jednu odličnu rečenicu: ne radim za novac, radim za kamatu. To je način, kako čovjek razmišlja!!!!!!

BUBI je napisao/la:Vrlo jednostavno: kada posudite čovjeku 100 kuna i kažete mu vrati mi za godinu dana 100 kuna, najveća vjerojatnost je da će vam vratiti baš tu istu novčanicu, odnosno neće krenuti u investiciju, poduzetništvo ili rad.Bi li vi, pitajte se sami?

Ali ako mu kažete, vrati mi to uz bilo koju kamatu, tek tada će krenuti raditi. Na webu forum.hr(govore o ovoj temi), našao sam jednu odličnu rečenicu: ne radim za novac, radim za kamatu. To je način, kako čovjek razmišlja!!!!!!

Čovjek vam je samo svojim riječima opisao da je rob: radi za kamatu i ne uspijeva ništa uštedjeti. A ta misao "da dug (kao bič robovlasnika) pokreće čovjeka da radi" vam je dosta inventivna. Nešto kao "Arbeit macht frei" na konc logorima. U prijevodu - rad oslobađa. Imate li to negdje kao citat neke slavne ličnosti?

Čini se kako je senator Dennis Kuchnich ponovo (prije mjesec dana) predložio američkom Senatu monetarnu reformu i ukidanje FED-a.  Kucinich Proposes Landmark Jobs Plan.

Valjda će ovaj put barem doći do rasprave u Senatu.

Nostradurus je napisao/la:Čini se kako je senator Dennis Kuchnich ponovo (prije mjesec dana) predložio američkom Senatu monetarnu reformu i ukidanje FED-a. Kucinich Proposes Landmark Jobs Plan.

Valjda će ovaj put barem doći do rasprave u Senatu.

Gledajući jedan dokumentarac vidio sam da od prijedloga do prihvaćanja novog zakona, unutar američkog sustava, postoji gotovo nepremostivi ponor.
Zakon prije čitanja prolazi kroz bezbroj odbora i dovoljna je jedna luda glava da ga vrati na doradu iz najbanalnijih razloga.
To se može odgađati godinama, zapravo kažu da nema zakona koji nije proceduru prije čitanja prošao cirka 4 godine po odborima.

Da Kučinić ima jaču podršku vrijeme bi se skratilo, ali očito je on nažalost jedan prilično usamljen kongresnik.
Treba biti sretan što uopće postoji takav kongresnik, on i Ron Paul su svjetle točke američke politike.
Mi možemo biti ponosni što imamo valjda prvu i jedinu političku stranku u svijetu koja u svom programu zastupa teze istinske monetarne reforme... Jest da je to na političkim marginama, ali postoji.

Problem Kennedy-a je što nije nacija bila upoznata sa potezima. Iz istog razloga, danas je važno da narod zna o čemu se radi. Tada se neće moći muljati u monetarnoj politici. Zbog toga je opće znanje svih jako bitno. Znači širenje znanja iz baze prema vrhu je pravi put. Tada je vrh zamijenjiv i neće raditi kontra baze.

Slažem se, znanje je bitno i sa ljudima koji ZNAJU ne može se manipulirati. Problem monetarnog sustava, monetarne suverenosti, kreditnog i nekreditnog novca je jako kompleksna tema i mnogim učenim ljudima je potpuno apstraktna. I ti sam kažeš da nemaš kompletno rjesenje...

Zamisli sada ogromnu većinu hrvatskog stanovništva kojima bi mogao danima držati predavanje i nebi te ništa skužili...

Osobno mislim da bi u ovu priču trebalo uključiti npr prof. Slavka Kulića, onda bi to dobilo znatnu medijsku pažnju, to bi mogao lansirati na Savjetovanu Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji... tako bi ideja dobila momentum.

Treba se brzo raditi jer ako prođe referendum za EU, možeš deaktivirati site!

Tema o regulaciji novca je užasno dosadna jer traži intelektualni napor od slušatelja. Ne možeš nekome nešto objasniti, ako on nema volju da sluša. Kriza koja se zahuktala povećava interes, ali i dalje ljudi ne vjeruju svojim očima i matematičkoj analizi. Netko je rekao "Nevjerica najbolje čuva tajnu".

I ako uđemo u EU neću ni slučajno gasiti stranicu. Jasno je da će problem biti 100 puta veći jer rješenje problema dolazi tek izlazom iz EU, a onda reformom u regulaciji banaka i novca.

Već sam pokrenuo oglasnu kampanju "Nostradurusova pitanja" kod Googlea. Sa jednim malim fondom skrećem pažnju na rješenje problema. Ne smije se prestati u upoznavanju ostalih o problemu jer drugog izbora nemamo. Bankrot siguran 100%. A naše nedjelovanje će plaćati naša djeca i unuci. Podsjetite svakoga na to.

http://misterij-bankarstva.bloger.hr/ (članak o bankrotu RH star 2,5 mjeseca)

"..... I ti sam kažeš da nemaš kompletno rjesenje..."



Upravo tako. Problem nekontrolirane inflacije, koji bi nastao kontoliranim ili nekontroliranim tiskanjem novca, koji nema pokriće u proizvodu(i kredit je proizvod) se zanemaruje u stilu bitno je da tiskanjem novca podmirimo dugove novcem koji nema pokriće u kreditu.




"Problem monetarnog sustava, monetarne suverenosti, kreditnog i nekreditnog novca je jako kompleksna tema i mnogim učenim ljudima je potpuno apstraktna. Zamisli sada ogromnu većinu hrvatskog stanovništva kojima bi mogao danima držati predavanje i nebi te ništa skužili..."

Točno tako.



"Znači širenje znanja iz baze prema vrhu je pravi put."

Da, samo to znanje(alternativna ekonomija) predstavlja tezu da je novac srestvo koje služi da se jednokratno zatvori kredit(dug i kamate), nešto kao poklopac na lonac, koji bi stalno bio na tom loncu i ne bi ga morali nikad vratiti niti platiti nikome. Novac je sredstvo razmijene, nije sam po sebi svrha, novac ima i uvijek će imati svoj trošak stjecanja i trošak transakcije.

BUBI je napisao/la:"..... I ti sam kažeš da nemaš kompletno rjesenje..."

Upravo tako. Problem nekontrolirane inflacije, koji bi nastao kontoliranim ili nekontroliranim tiskanjem novca, koji nema pokriće u proizvodu(i kredit je proizvod) se zanemaruje u stilu bitno je da tiskanjem novca podmirimo dugove novcem koji nema pokriće u kreditu.

G. Bubi. Ako vidim da na nekoj kući temelji pucaju i da će se svi katovi srušiti, ne znači da znam zidati kući. Zar ne?

Ima ljudi sa dobrim znanjem ekonomije, porfesionalaca, koji mogu cijeli plan napraviti. Nisam ja tu Bog i batina, koji ima rješenje za sve.

Vi opet o novcu za razmjenu. Pa u školi se ne uči da je uloga novca samo razmjena. Nemojte se držati samo jedne teze jer nećete nigdje stići. Poluistine ne vode ka rješenju. Nema smisla da vam sad sve iz početka ponavljam. Novac mora biti u ravnoteži sa robom na tržištu. Kreditini sustav to ne radi dobro i svodi se na kamatarenje. A ono ima poznatu posljedicu. Okrenite se oko sebe i pogledajte koliko je radnih mijesta, stanova i kuća izgubljeno tim poslom. A da o ostalom ne govorim.

BUBI je napisao/la:"
Novac je sredstvo razmijene, nije sam po sebi svrha, novac ima i uvijek će imati svoj trošak stjecanja i trošak transakcije.

Novac ima svoj trošak kao što i proizvodnja ima svoj trošak, ali novac ima i svoju korisnost kao što to ima i proizvodnja. Ključni dio korisnosti proizvodnje se kroz kreditni novac izvalaći iz ekonomskog sustava, gotovo sav višak korisnosti ide vlasniku kapitala i dok on množi svoju dobit opća ekonomija upada iz krize u krizu. Vlasnik kapitala pritom inducira u društvo psihologijiu koju i ti zastupaš, on ponavlja mantru da je višak prihoda nad rashodima takođe trošak, te da je dug neminovan. Ali naravno to nije istina, postoji profit proizvođaća i profit potrošaća, svatko novac razmjenjuje tako da za manje dobija više i profitira, ali dok iza tog procesa ekonomske razmjene stoji rad, iza bankarskog sustava djelomične rezerve stoji potpuni nerad i prevara.
To je današnje stanje stvari i nikakva demagogija tu istinu više ne može sakriti.

"da je višak prihoda nad rashodima takođe trošak, te da je dug neminovan. Ali naravno to nije istina, postoji profit proizvođaća i profit potrošaća, svatko novac razmjenjuje tako da za manje dobija više i profitira..."

Višak prihoda nad rashodima je naravno dobitak za proizvođača i potrošača. Višak prihoda je marža na proizvod ili kamata na dug, a dobit potrošača je proizvod, kojim zadovoljava svoju potrebu, kod kredita, potrošač dobije glavnicu s kojom može ići u investiciju ili potrošnju.

Dug je neminovan, zato jer se novac vraća, nije cilj nego sredsvo razmjene.

BUBI je napisao/la:

Dug je neminovan, zato jer se novac vraća, nije cilj nego sredsvo razmjene.

Tko ovo shvati, odmah može dobiti Nobela.

Nostradurus je napisao/la:

BUBI je napisao/la:

Dug je neminovan, zato jer se novac vraća, nije cilj nego sredsvo razmjene.

Tko ovo shvati, odmah može dobiti Nobela.

ja sam već odavno odustao o g. Bubija. Dvije su mogućnosti:

1. ili je trol koji radi za bankarski sustav i plaćen je da posta ovakve gluposti
2. ili ga boli k. i samo se zabavlja na ovakav način

Nostradurus je napisao/la:

BUBI je napisao/la:

Dug je neminovan, zato jer se novac vraća, nije cilj nego sredsvo razmjene.

Tko ovo shvati, odmah može dobiti Nobela.

Pa jeste, rečenica sama sebi skače u usta, jer novac se vraća gospodarima s kamatom pa onda gospodari novca ne radeći zapravo ništa mogu otuđivati tuđi rad. Novac tu jest cilj, takav novac je cilj kompletne današnje ekonomije, on nije obično sredstvo razmjene, sredstvo razmjene bio bi nekreditni novac, jer takav novac nema gospodara, on pripada svima onima koji ga zasluže radom, poduzetništvom, stvaralaštvom ili društvenim pravom. Kreditni novac pripada uglavnom bankarima. Kapitalizam je vlast kapitala, u tako postavljenom sustavu vrijednosti, novac je cilj a ne sredstvo razmjene.
To je svima jasno, Bubi nešto apstraktno spekulira, možda mu se budi potisnuti idealizam.

Uzmite na primjer slučaj da jedan čovjek osnuje dvije firme i da u jednoj radi u jutro, a u drugoj popodne. Ako trguje samo sa sobom, objasnite mi kako će se obogatiti! A sad zamislite da taj isti čovjek ima sve firme i radi sam u njima te trguje sa svojim firmama. Nije se ništa promijenilo. I dalje je mogao stvoriti robu, ali ne i novi novac. A sad zamislite da se taj isti čovjek razdvoji u 4,5 miliona jedinki. One mogu stvoriti robu, ali ne i novac. Tko će stvoriti novac? Dok nema novog novca, nema novčane isplativosti ulaganja.

Bez mogućnosti da se kapital uveća i razvija (i u novcu) cijeli sustav je samo jedna velika igra pokera.

Ovo je "prosto ko pasulj". Nema se tu šta dodati. Ovo bi trebalo učiti djecu u školi.

"One mogu stvoriti robu, ali ne i novac. Tko će stvoriti novac? Dok nema novog novca, nema novčane isplativosti ulaganja."

Zašto bi dodatno stvarao novac? Ako imaš zatvoren sustav u kojem su dva poduzetnika i svaki ima novaca točno vrijednosti proizvoda na tržištu. Za dodatni novac ne bi ništa mogao kupiti, morao bi ići u uvoz(ili u inozemstvu nešto kupiti), da bi potrošio taj dodatni novac. Novčana isplativost ulaganja je u tome što novac ima pokriće u proizvodima na tržištu.