Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 0 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju. :: 1 Bot

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    prijedlog i pitanje

    Share
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet lis 18, 2012 11:24 am

    Filipusis je napisao/la:Nesto mi je palo na pamet: Cesto slusam kako ljud kazu "Niko tebe ne prisliljava da uzmes kredit, ako to ne zelis". I to je tacno. Svakako, niko te fizicki ne prisiljava, ali danas je sav novac dug, tako da hteo-ne hteo radis sa dugom, na ovaj ili onaj nacin. Da li je ova tvrdnja tacna?

    Točno je. Teško je naći novac koji nije porijeklom kredit.

    Drugo, negde sam procitao da u Japanu rade sa negativnim kamatama, kada zapadnu u probleme ekonomske prirode, jer su pre nastanka problema imali dobre prihode, pa se tada imovina ne pleni, jer nema potrebe otezavati i ovako tesku situaciju. Kako to objasniti?

    Negativna kamata znači da vraćaš novac u cirkulaciju i priznaješ gubitak u tom poslu. To ne može rješenje. Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.


    Trece, da li je neko upoznat sa radom Kejnsa?

    Čitao sam na netu. Bit je da država velikim investicijama pokreće ubacivanje novca i time daje profitabilnost drugom biznisu u državi. Nedostatak je što je Keynes izgradio cijelu priču na novcu kao dugu. Stoga ga možemo smatrati ekonomskim diverzantom 20. stoljeća.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet lis 18, 2012 11:31 am

    Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.
    Ovaj deo mi nije najjasniji? Da li to znaci da banka ima gubitak?

    Kako to da se sa "novcem ne radi nista"? Ako banka gubi, to znaci da ja kao zajmoprimac imam dobitak (ustedu), zar ne? I obrnuto?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet lis 18, 2012 7:40 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Negativna kamata kod centralne banke potiče da se sa novcem ne radi ništa jer uz posudbu 100 moraš vratiti npr.98. Zarada je 2% i ako ništa ne radiš.
    Ovaj deo mi nije najjasniji? Da li to znaci da banka ima gubitak?

    Kako to da se sa "novcem ne radi nista"? Ako banka gubi, to znaci da ja kao zajmoprimac imam dobitak (ustedu), zar ne? I obrnuto?

    Negativna kamata kod centralne banke znači da ne plaćaš kamate kod povratka kredita, nego ti mali dio ostane.

    Negativna kamata kod komercijalne banke nema smisla jer bi to značilo da vraćaš manje nego si posudio. Time bi banka imala gubitak. Naravno ne bi ga imala, ako je kamata kod centralne banke -1%, a kod komercijalne -0.5%. Komercijalna banka bi imala zaradu od 0.5%. Poanta u svemu je da komercijalna banka u tom lancu može prisvojiti profit samo na ime manipulacije. Druga stvar je što privredi treba nekoliko postotaka novca za profit od rada. Ako toga nema, nastaju problemi sa održanjem proizvodnje zbog malog profita. Naime, strojevi, alati i prostor nisu vječni i potrebno je raditi akumulaciju radi kupnje novih.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pet lis 19, 2012 9:51 am

    Da li je dobra definicija profita koja glasi: razlika izmedju prihoda i rashoda, posle placenog poreza drzavi? Da li je ovo samo skolska definicija profita? Sve deluje ok, ali koliko vidim ona ne daje odgovor na problem novca kao duga, jer moj profit pravi nekom dug, zar ne?



    Drugo pitanje: Da li postoji nacin da drzava vrati dugove u sistemu kreditnog novca, opterecenog kamatom? Da li je to samo izvoz i stednja? Ako jeste, kako to da drzave koje imaju suficit gomilaju dugove?



    Trece: Sta se desava sa drzavama koje otplate dugove? Da li takvi slucajevi postoje?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on pet lis 19, 2012 12:58 pm

    Filipusis je napisao/la:Da li je dobra definicija profita koja glasi: razlika izmedju prihoda i rashoda, posle placenog poreza drzavi? Da li je ovo samo skolska definicija profita? Sve deluje ok, ali koliko vidim ona ne daje odgovor na problem novca kao duga, jer moj profit pravi nekom dug, zar ne?

    Profit ili štednja je zadržani novac nakon plaćanja svih poreza. Normalno da vaš profit dolazi od nečijeg kredita jer skoro sve valute imaju isti način ekspanzije.


    Drugo pitanje: Da li postoji nacin da drzava vrati dugove u sistemu kreditnog novca, opterecenog kamatom?

    Postoji: Samo jedna teoretska šansa da se dugovi u novcu vrate. A uslovi su slijedeći: Da svi koji imaju ušteđevinu (svi subjekti, banke i centralna banka) troše na robu i usluge kod onih koji imaju dugove te da se glavnica kredita smanjuje tokom otplate. I naravno zadnji novčić mora biti vraćen kreditoru i potrošena kamata i tako u nedogled. Ako zafali jedna lipa, dug neće biti vraćen?! Znači to je put u potpuno rješavanje od novca svih preko dužnika. To znači i potpuno povlačenje novca iz opticaja. To što je samo u teoriji moguće, nema veze sa praksom. Jer ovo nije film "Nemoguća misija". Samo je ta situacija kada bi se svi željeli riješiti novca i do kraja isprazniti svoje račune potpuno nevjerojatna. Koji je smisao toga? Ekonomski nikakav. Zbog toga ne možemo reći da je dugove moguće vratiti.


    Trece: Sta se desava sa drzavama koje otplate dugove? Da li takvi slucajevi postoje?

    Obično im se dogodi "narodna kontrarevolucija" i nastave po starom sa zaduživanjem: Rumunjska - Čaušesku, Libija - Gadafi.

    Da li je to samo izvoz i stednja? Ako jeste, kako to da drzave koje imaju suficit gomilaju dugove?

    Države koje imaju suficit vide priliku i da kako se kaže malo "ulažu". Time se dodatno povećava dotok novca i povećava globalni profit subjekata u sadašnjosti. Međutim tu nastupa problem banke mogu sav taj novac u državi pretvoriti u višestruko veću ponudu kredita. Na tu povećanu količinu novca sada ide kamata (koja može biti niska) i koja može čak i iznositi dobar dio ili prijeći realnu količinu novca koja je došla u sustav preko deficita. Problem sa kreditnim novcem je što svako povlačenje kredita vodi po pravilu u pad bdp-a, stagnaciju, recesiju, nezaposlenost, siromaštvo, itd. Dakle, u državi imate ogromnu masu kreditnog novca koje ne smijete povlačiti, nego ga morate dalje povećavati. Suficit od inozemstva može biti nedovoljan i država se mora dodatno zaduživati i povećavati dug.

    Samo država koja ima vlastitu emisiju monete i recimo uz to vanjskotrgovinski suficita, može bez problema rezati dugove na nulu. A takve države se onda obično nađu u "narodnoj kontrarevoluciji" koja tu idilu prekine.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet lis 25, 2012 2:03 pm

    Da li u praksi vazi pravilo da postoje dve vrste ustede (zarade)? Onu koju stavimo u slamaricu i onu koju stavimo na depozit u banku? Kod ove prve, mi raspolazemo sa tim novcem kako zelimo, a kod ove druge (bankovne), nas novac banka stavlja u dalji promet kroz kredtite. Medjutim, opet postoji manjak novca, jer jedan deo banka zadrzava novac na depozitu kao deo obavezne rezerve? Da li je ovo tacno?

    Drugo pitanje: Da li novac dolazi u sistem isljucivo od novca polozenog na depozit banke (odnosno kroz kredite) ili postoje i drugi nacini?

    Trece pitanje: Da li ima smisla izjednacavti drzavu i pojedinca, kada je otplata duga u pitanju? Mislim da nema, imam svoje vidjenje, ali me zanima malo dublja analiza?

    Cetvrto: Koliko vremena jos ostaje, pre nego sto priznaju da se cela stvar obemislila (da li uopste smeju da priznaju)? Mislim, sta ce se desiti kada dug npr Srbije bude 600 milijardi necega, a SAD-a 60 triliona necega?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet lis 25, 2012 2:38 pm

    Filipusis je napisao/la:Da li u praksi vazi pravilo da postoje dve vrste
    ustede (zarade)? Onu koju stavimo u slamaricu i onu koju stavimo na
    depozit u banku? Kod ove prve, mi raspolazemo sa tim novcem kako
    zelimo, a kod ove druge (bankovne), nas novac banka stavlja u dalji
    promet kroz kredtite. Medjutim, opet postoji manjak novca, jer jedan
    deo banka zadrzava novac na depozitu kao deo obavezne rezerve? Da li je
    ovo tacno?

    Da. Imate članak o tome: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izvori-novcanog-profitiranja

    Drugo pitanje: Da li novac dolazi u sistem isljucivo od
    novca polozenog na depozit banke (odnosno kroz kredite) ili postoje i
    drugi nacini?

    Od kredita koji se polažu kao depoziti i od
    vanjskotrgovinskog suficita koji također nakom promjene u lokalnu
    valutu dolazi ko depozit.

    Trece pitanje: Da li ima smisla izjednacavti drzavu i
    pojedinca, kada je otplata duga u pitanju? Mislim da nema, imam svoje
    vidjenje, ali me zanima malo dublja analiza?

    Pojedinac uvjek ima prihode na vanjskom tržištu (ne u
    svojem domu), a troškovi su mu uvijek vanjski. Država ima moguće
    prihode na oba tržišta, ali i troškove. Stvar koju ljudi smeću sa uma
    je da je unutrašnje tržište povezano. Unutrašnje tržište ne može
    stvarati profit državi, osim ako država nema dovoljan dotok novca iz
    inozemstva (suficit). Prema MMT teoriji, država je ta koja mora ubrati
    manje poreza od troškova i to nadoknaditi emisijom novca bez duga. Ta
    emisija daje profit na unutrašnjem, ali i na vanjskom tržištu koje
    priznaje tu valutu (npr. dolar).

    Kod vraćanja kredita se kod subjekata plaća sa
    njihovog depozitnog računa, a kod države sa njihovog računa. Međutim
    državni račun ne bi smio biti depozitni nego apsolutni. Novci koje
    posjeduje država na depozitu se ne bi smjeli koristiti za ekspanziju
    kredita jer kada država plaća rate duga za strani kredit sav taj novac
    mora biti u trezoru da bi se mogao promjeniti u valutu. Kod privatnih
    osoba i firmi to nije slučaj.

    Cetvrto: Koliko vremena jos ostaje, pre nego sto priznaju da
    se cela stvar obemislila (da li uopste smeju da priznaju)? Mislim, sta
    ce se desiti kada dug npr Srbije bude 600 milijardi necega, a SAD-a 60
    triliona necega?

    Vrijeme je relativno. Možda bi se moglo reći da se
    namjerno izazivaju skokovi cijena da bi se raniji dugovi mogli učiniti
    manjima. Vrijeme do katastrofe možete predvidjeti preko stupnja
    zaduženosti po stanovniku slično ravijene države. Prema omjeru duga
    Grčke i RH sam izračunao da nam ostaje odo 3 do 4 godina do duga u
    kojem je Grčka upala u teške probleme. Dug države se duplicira
    svakih nešto godina te se može iz statistike vidjeti koliko je vremena
    potrebno za dupliciranje duga. Prema tome, ako je omjer dugova po glavi
    stanovnika 4, a dug se duplicira svakih 5 godina tada je jasno da je
    rok za postizanje istog duga po stanovniku 5 + 5 godina. 2 puta 2 = 4.
    To je samo gruba procjena. Mjere štednje smanjuju brzinu rasta duga,
    ali ubrzavaju rušenje gospodartsva. Tako u principu možete računati da
    se dug kod loših privreda duplira u periodu od 3 do 5 (6) godina.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet lis 25, 2012 4:43 pm

    Hvala na odgovoru.

    Unutrašnje tržište ne može
    stvarati profit državi, osim ako država nema dovoljan dotok novca iz
    inozemstva (suficit).

    Sta znaci "dovoljan dotok"?

    Znaci li to da profit drzavnih firmi uvek vuce drzavu u deficit proracuna? To ne vazi za privatne firme koje su bazirane na izvozu.
    Kako ja to gledam? Recimo, privatne firme koje imaju trgovinski suficit sa inostranstvom, pokrivaju deo proracuna drzave, kroz porez, a jedan deo ostavljaju u stednju (recimo na depozit banke, radnici firme primaju solidne plate i mogu da ustede). Pitanje koje se namece je: da li drzavni sektor trosi vise od onoga sto drzava dobije kroz porez? Ako drzavni sektor trosi vise, onda je drzava u problemu, u suprotnom se dug pravi samo kroz deponovan novac u bankama. Tako ja vidim to.


    Prema MMT teoriji, država je ta koja mora ubrati
    manje poreza od troškova i to nadoknaditi emisijom novca bez duga. Ta
    emisija daje profit na unutrašnjem, ali i na vanjskom tržištu koje
    priznaje tu valutu (npr. dolar).
    Da li je ovo princip funkcionisanja ekonomije nekreditnog novca?


    Imam jos jedno pitanje:
    Vidimo da se i banke medjusobno bore za klijente, kao i sve druge firme, bore se za profit. Naravno, banke rade multiplikaciju novca, sto druge firme ne mogu i tu je razlika. Zanima me, kako je moguce da se i banke, za koje mislimo da "dele" trziste na ravne cast, takodje imaju sukob unutar svog poslovanja? Zar nije citava prica zaokruzena pod kapom MMF-a i Svetske Banke? Zar nisu male banke samo deo jedne velike celine?



    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet lis 25, 2012 6:34 pm

    Filipusis je napisao/la:Hvala na odgovoru.

    Unutrašnje tržište ne može
    stvarati profit državi, osim ako država nema dovoljan dotok novca iz
    inozemstva (suficit).

    Sta znaci "dovoljan dotok"?

    Znaci li to da profit drzavnih firmi uvek vuce drzavu u deficit proracuna? To ne vazi za privatne firme koje su bazirane na izvozu.

    Profit bilo kojih firmi mora doći od nekuda. Izvori su vanjskotrgovinski suficit, državni deficit i krediti drugim subjektima. Dovoljan dotok je mjera koja omogućava da zanemariv broj firmi ide u bankrot, omogućava akumulaciju kapitala,i povećanje BDP-a iskorištavanjem kapaciteta i time dizanjem standarda.

    Kako ja to gledam? Recimo, privatne firme koje imaju trgovinski suficit sa inostranstvom, pokrivaju deo proracuna drzave, kroz porez, a jedan deo ostavljaju u stednju (recimo na depozit banke, radnici firme primaju solidne plate i mogu da ustede). Pitanje koje se namece je: da li drzavni sektor trosi vise od onoga sto drzava dobije kroz porez? Ako drzavni sektor trosi vise, onda je drzava u problemu, u suprotnom se dug pravi samo kroz deponovan novac u bankama. Tako ja vidim to.

    Moglo bi se i tako reći. Međutim, firme koje se tu bave izvozom djeluju kao mašine za stvaranje novca bez duga. Pri tome troše resurse zemlje. To je problem koji bi lako rješili da je država samodostatna.

    Problem trošenja države je u stvari mjera kojom državne službe zahtijevaju da im se proda roba i usluga. U toj cirkulaciji država ne štedi, a štednja ostaje kod firmi koje isporučuju te usluge. Zbog toga je važno da se shvati problem korupcije i nabijanja troškova. JPP je primjer koji je totalno negativan. Po mom mišljenju, za sve poslove koji su trajno potrebni državi, država mora imati svoje firme. I mora ih optimalno iskorištavati. To je način da se smanje i racionaliziraju troškovi. A također te firme mogu višak kapaciteta koristiti za davanje vanjskih usluga drugima.


    Prema MMT teoriji, država je ta koja mora ubrati
    manje poreza od troškova i to nadoknaditi emisijom novca bez duga. Ta
    emisija daje profit na unutrašnjem, ali i na vanjskom tržištu koje
    priznaje tu valutu (npr. dolar).
    Da li je ovo princip funkcionisanja ekonomije nekreditnog novca?

    To je princip emisije nekreditnog novca. MMT se ipak razlikuje od mojih ideja rješenja.

    Imam jos jedno pitanje:
    Vidimo da se i banke medjusobno bore za klijente, kao i sve druge firme, bore se za profit. Naravno, banke rade multiplikaciju novca, sto druge firme ne mogu i tu je razlika. Zanima me, kako je moguce da se i banke, za koje mislimo da "dele" trziste na ravne cast, takodje imaju sukob unutar svog poslovanja? Zar nije citava prica zaokruzena pod kapom MMF-a i Svetske Banke? Zar nisu male banke samo deo jedne velike celine?
    Pa plaćenici nikad ne znaju sve detalje. Oni samo rade svoj posao. Zbog zaštite od monopola, banke ne žele da se pretvore u jednu veliku banku. Međutim, pravila u bankarstvu mogu biti različita od veličine banke. Zbog toga manje banke ne mogu jednako pristupiti izvorima kapitala kao i velike.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on uto lis 30, 2012 6:49 am

    Nostradurus

    Sta mislite o Kubi? Kuba ima nezavisnu valutu, nije deo globalnog ekonomskog sistema, barem ne onako kako bi trebala da bude? Ima i novac kao dug....



    Kako bi nekreditni novac uticao na automatizaciju ljudskog rada? Danas, usled rezanja troskova, imamo situaciju da se poslovi gube, a populacija ljudi raste. To je samo jos jedan znak na uzbunu. Koliko ce to tako moci?



    Sta mislite o "stranim investicijama"?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on uto lis 30, 2012 9:44 am

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Sta mislite o Kubi? Kuba ima nezavisnu valutu, nije deo globalnog ekonomskog sistema, barem ne onako kako bi trebala da bude? Ima i novac kao dug....

    Da se Kuba ne sankcionira ekonomskim izolacionizmom situacija bi bila drugačija. I SFRJ je imala novac kao dug, ali su banke bile državne i to onda nije životni problem.

    Kako bi nekreditni novac uticao na automatizaciju ljudskog rada? Danas, usled rezanja troskova, imamo situaciju da se poslovi gube, a populacija ljudi raste. To je samo jos jedan znak na uzbunu. Koliko ce to tako moci?

    Stvar morate gledati filozofski. Što više imate veću produktivnost u osnovnoj djelatnosti, imate i više ljudi za druga područja bavljenja. Time se može podići standard svih. Populacijska politika je kamen spoticanja jer svaka obitelj želi da joj se uvećava familija. Milioni takvih težnji i evo globalnog problema.

    Sta mislite o "stranim investicijama"?

    Investicije su podvala. Podrazumjeva da je netko došao do početnog kapitala i da će sada da ga uveća preko investiranja. U principu to znači da će krajni rezultat biti da će se investitor bogatiti.

    Možete i sami razmotriti situaciju preko koga se možete bogatiti:

    1. Preko obične raje (domaće i strane)
    2. Preko sada bogatih
    3. Preko države

    Analiza:

    1. Obična raja vam je najbolji način. Samo ih trebate natjerati da se zaduže kod banaka.

    2. Bogati su vam skoro neupotrebljivi. Oni su selekcija onih koji uvijek imaju troškove manje od prihoda. Globalno ne možete biti bogatiji ako sa njima poslujete. Primjer: da Todorić preuzme sve u državi, kako bi se vi i on bogatili? _Jedino ako ste u talu protiv obične raje.

    3. Ovo je klasični način stjecanja početnog kapitala - poslovima za državu ili privatizacijom imovine države preko kredita. Dakle, to je razlog bavljenja politikom. Velika lova se tu vrti i lako se skrene u određene privatne ruke. Wink

    Javno privatno partnerstvo je oblik bogaćenja preko države.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on uto lis 30, 2012 12:19 pm

    Da se Kuba ne sankcionira ekonomskim izolacionizmom situacija bi bila drugačija. I SFRJ je imala novac kao dug, ali su banke bile državne i to onda nije životni problem.
    Da li to znaci da nekreditni novac mora biti globalni ekonomski sistem, da bi cela stvar funkcionisala? Meni je jasno da su glavni krivac za situaciju na Kubi ekonomske sankcije prema toj drzavi.

    Zar SFRJ nije dugovala stranim bankama? Zar nismo uzimali strane kredite?

    Stvar morate gledati filozofski. Što više imate veću produktivnost u osnovnoj djelatnosti, imate i više ljudi za druga područja bavljenja. Time se može podići standard svih. Populacijska politika je kamen spoticanja jer svaka obitelj želi da joj se uvećava familija. Milioni takvih težnji i evo globalnog problema.
    Tendencija je da u zadnjih 50-ak godina broj ljudi u proizvodnji opada, a proizvodnost raste kao nikad pre. Zar masovna proizvodnja ne pojeftinjuje proizvod do tacke kada on postaje besplatan?

    Moje licno misljenje je da nove tehnologije, ne omogucavaju nikakva nova, masovna zaposljavanja. Pogledaj samo sektor usluga! Pa tu se moze bukvalno 85% radnih mesta automatizovati u roku od 2 radna dana, ali se to ne radi jer bi sistem doziveo strasan udar. Jedino sto ja vidim kao resenje, da svi rade je da se poslovi podele na "ravne casti". To bi znacilo da svako moze da radi 4-5 sati nedeljno i da zivi sasvim dobro.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on uto lis 30, 2012 9:48 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Da se Kuba ne sankcionira ekonomskim izolacionizmom situacija bi bila drugačija. I SFRJ je imala novac kao dug, ali su banke bile državne i to onda nije životni problem.
    Da li to znaci da nekreditni novac mora biti globalni ekonomski sistem, da bi cela stvar funkcionisala? Meni je jasno da su glavni krivac za situaciju na Kubi ekonomske sankcije prema toj drzavi.

    Zar SFRJ nije dugovala stranim bankama? Zar nismo uzimali strane kredite?

    Kako ćete kupiti strane strojeve za industrijalizaciju bez kredita? Logično je da uzmeš kredit i iz proizvodnje (prodajom na stranom tržištu) ga otplatiš. Kasnije se zakompliciralo kada je dignuta cijena nafte. Mnoge nerazvijene države su do tada imale dobar razvoj privrede.

    Tendencija je da u zadnjih 50-ak godina broj ljudi u proizvodnji opada, a proizvodnost raste kao nikad pre. Zar masovna proizvodnja ne pojeftinjuje proizvod do tacke kada on postaje besplatan?

    Mogao bi biti skoro besplatan kada bi energija bila besplatna. Eto razloga zašto treba dizati cijenu energije.

    Moje licno misljenje je da nove tehnologije, ne omogucavaju nikakva nova, masovna zaposljavanja. Pogledaj samo sektor usluga! Pa tu se moze bukvalno 85% radnih mesta automatizovati u roku od 2 radna dana, ali se to ne radi jer bi sistem doziveo strasan udar. Jedino sto ja vidim kao resenje, da svi rade je da se poslovi podele na "ravne casti". To bi znacilo da svako moze da radi 4-5 sati nedeljno i da zivi sasvim dobro.

    Treba uvijek ljude zaposliti da rade nešto na napretku znanosti. Zbog stalne konkurencije u robnoj proizvodnji između država nema mjesta za otpuštanje pedale gasa. Mora se juriti do maksimuma. Posljedice su da se ne smije raditi kvalitetna roba jer nećeš imati kome prodavati. Propasti će svatko tko radi kvalitetno. Ostati će bez posla. Tehnološki napredak radi velike probleme. Smanjuje se cijena robe, a često i namjerno smanjuje kvaliteta da se još pojeftini proizvodnja i ubije kvalitetnu konkurenciju.

    Dakle problem je što i bez tehnološkog napretka imamo problem u izradi kvalitetnih proizvoda jer će potražnja teoretski pasti na vrijednost porasti stanovništva (za osobne predmete). Samo proizvodnja hrane (potrošna roba) ostaje potrebita u nominalnom iznosu cijelo vrijeme.

    Evo primjera. Ako ja izrađujem nepoderive metle, tada nakon što svima prodam metle ostajem bez posla. Moj tehnološki napredak je izvrstan za zajednicu, ali štetan za mene. Hranu moram stalno kupovati, a da bi opstao moram smišljati novi proizvod. Proizvođači hrane to ne moraju. Oni mogu uvijek uzgajati ono što je potrebno jer se hrana troši. Proizvodnja hrane tako ispada više kao uslužna djelatnost kojoj se može parirati drugom uslužnom djelatnošću ili nekvalitetnim robama upotrebne vrijednosti.

    Ako bi se išlo na manje radno vrijeme, tada se ide automatski na smanjenje mogućeg standarda, ali i na smanjenje potrošnje resursa. Dakle, održivi razvoj mora voditi u manje radno vrijeme jer ćemo u intenzivnoj potrošnji resurse brže uništavati nego se obnavljaju (a neki se i ne obnavljaju).


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri lis 31, 2012 8:43 am

    Da se Kuba ne sankcionira ekonomskim izolacionizmom situacija bi bila drugačija. I SFRJ je imala novac kao dug, ali su banke bile državne i to onda nije životni problem

    Koliko znam, Kuba je samo u ekonomskoj izolaciji od strane SAD-a. Sa EU i zemljama Juzne Amerike imaju i dalje trgovinu. Pitanje: Zasto je Kuba u situaciji u kakvoj je? Mozda zbog nemogucnosti privatnih bankara da otvore svoje banke i na Kubanskom tlu ili ja nesto lose zakljucujem?

    Kako ćete kupiti strane strojeve za industrijalizaciju bez kredita? Logično je da uzmeš kredit i iz proizvodnje (prodajom na stranom tržištu) ga otplatiš. Kasnije se zakompliciralo kada je dignuta cijena nafte. Mnoge nerazvijene države su do tada imale dobar razvoj privrede
    Zar nismo zakljucili da je u sistemu kredit+kamata otplata drzavnih dugova nemoguca misija?

    niste mi odgovorili na pitanje: Da li nekreditni novac mora biti globalni, dominantni ekonomski model?

    Mogao bi biti skoro besplatan kada bi energija bila besplatna. Eto razloga zašto treba dizati cijenu energije.
    Da li znate da obnovljivi izvori energije zahtevaju odrzavanje 3-4 puta godisnje, uz totalno besplatnu energiju. Naravno, kada bi se novac za npr vojni budzet preusmeravao na izgradnju ovih objekata, a znamo koliki je vojni budzet npr SAD-a. Koliko kosta poreske obveznike transport, obezbedjivanje, logistika nafte i njenih nalazista....

    Posljedice su da se ne smije raditi kvalitetna roba jer nećeš imati kome prodavati. Propasti će svatko tko radi kvalitetno. Ostati će bez posla. Tehnološki napredak radi velike probleme. Smanjuje se cijena robe, a često i namjerno smanjuje kvaliteta da se još pojeftini proizvodnja i ubije kvalitetnu konkurenciju.
    Tacno. U momentu kada se neka roba nadje na rafovima u prodavnici, vec je pravazidjena. Sistem mora da trosi, da bi bdp rastao.

    Evo primjera. Ako ja izrađujem nepoderive metle, tada nakon što svima prodam metle ostajem bez posla. Moj tehnološki napredak je izvrstan za zajednicu, ali štetan za mene. Hranu moram stalno kupovati, a da bi opstao moram smišljati novi proizvod. Proizvođači hrane to ne moraju. Oni mogu uvijek uzgajati ono što je potrebno jer se hrana troši. Proizvodnja hrane tako ispada više kao uslužna djelatnost kojoj se može parirati drugom uslužnom djelatnošću ili nekvalitetnim robama upotrebne vrijednosti.
    Nekad je automobil bio luksuz, danas je skoro potrosna roba.

    pitanje koje se namece: Da li ima potrebe forsirati da 40 fabrika pravi npr cokolade, koje se sustinski razlikuju u nijansama, beznacajno ili imati 2-3 proizvoda pravog kvaliteta? Svakako, kada ne bi imali 40 fabrika, potrosnja bi opala, a to nikako ne godi "potrosackom drustvu".
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on sri lis 31, 2012 9:08 am

    Filipusis je napisao/la:
    Da se Kuba ne sankcionira ekonomskim izolacionizmom situacija bi bila drugačija. I SFRJ je imala novac kao dug, ali su banke bile državne i to onda nije životni problem

    Koliko znam, Kuba je samo u ekonomskoj izolaciji od strane SAD-a. Sa EU i zemljama Juzne Amerike imaju i dalje trgovinu. Pitanje: Zasto je Kuba u situaciji u kakvoj je? Mozda zbog nemogucnosti privatnih bankara da otvore svoje banke i na Kubanskom tlu ili ja nesto lose zakljucujem?

    Mislim da strane banke ne mogu poslovati na Kubi. I u Kini je do nedavno bilo tako.

    Kako ćete kupiti strane strojeve za industrijalizaciju bez kredita? Logično je da uzmeš kredit i iz proizvodnje (prodajom na stranom tržištu) ga otplatiš. Kasnije se zakompliciralo kada je dignuta cijena nafte. Mnoge nerazvijene države su do tada imale dobar razvoj privrede
    Zar nismo zakljucili da je u sistemu kredit+kamata otplata drzavnih dugova nemoguca misija?
    Pa znamo to i danas pa i dalje idemo u dugove. SFRJ u početku i nije htjela pomoć zapada. Da bi pokrenuli industriju morali su prvo napraviti tvornice. Kako, ako je industrija uništena?

    niste mi odgovorili na pitanje: Da li nekreditni novac mora biti globalni, dominantni ekonomski model?
    Nije neophodno. Problem je što financijske elite uništavaju sve koji su protiv novca kao duga.

    pitanje koje se namece: Da li ima potrebe forsirati da 40 fabrika pravi npr cokolade, koje se sustinski razlikuju u nijansama, beznacajno ili imati 2-3 proizvoda pravog kvaliteta? Svakako, kada ne bi imali 40 fabrika, potrosnja bi opala, a to nikako ne godi "potrosackom drustvu".

    Neracionalno je imati konkurenciju. Zbog toga je krajnji rezultat monopol ili oligopol. Računica je jednostavna. Da bi nekome konkurirao moraš imati kapacitet veći od konkurenta i nižu cijenu. Očigledno je da potrebni kapacitet teži da se duplicira.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    BUBI

    Broj postova : 196
    Join date : 03.10.2011

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  BUBI on sri lis 31, 2012 12:18 pm

    "....Neracionalno je imati konkurenciju."

    Ova rečenica gospon Nostradurus Vam zaista nije trebala!

    Ukinuti konkurenciju? Primjerice postoji samo proizvođač mercedesa i svi oni koji si ne mogu priuštiti tako skup auto, neće moći zadovoljiti svoju potrebu za individualnim osonim prijevozom, jer eto sustav zabranjuje proizvodnju drugih konkurentskih auta(jeftinijih ili čak skupljih). Smiješno!

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet stu 01, 2012 6:00 am

    Nostradurus

    Juce sam potegao raspravu sa drugarom, ekonomistom, koji kaze da spoljnotrgovinska planta bilanca moze biti negativna, a da drzava ima suficit i da vazi i obrnut slucaj!? Nisam bio siguran, posto sam rekao da profit subjekata u drzavi trazi deficit proracuna, odnosno dalje zaduzivanje drzave koja ima uvoz veci od izvoza. Da li moze objasnjenje, posebno ovaj deo oko platne bilance!?



    Potegao je i ideju da deficit budzeta ne mora u osnovi da bude los, ako se sredtsva iskoriste na pravi nacin, kroz strane investicije i da ovakva politika moze da donosi profit u budzetu!? Da li moze objasnjenje?



    Hvala!
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet stu 01, 2012 12:25 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Juce sam potegao raspravu sa drugarom, ekonomistom, koji kaze da spoljnotrgovinska planta bilanca moze biti negativna, a da drzava ima suficit i da vazi i obrnut slucaj!? Nisam bio siguran, posto sam rekao da profit subjekata u drzavi trazi deficit proracuna, odnosno dalje zaduzivanje drzave koja ima uvoz veci od izvoza. Da li moze objasnjenje, posebno ovaj deo oko platne bilance!?

    Sve to može biti, ali sa kojim posljedicama? Pa i vi možete neko vrijeme imati troškove veće od prihoda (trošiti štednju), ali ne možete u nedogled. Pročitajte tekst o EMU: http://www.slobodnifilozofski.com/2011/02/ingo-schmidt-europska-monetarna-unija.html. Čovjek je analizirao platne bilance i posljedice.


    Potegao je i ideju da deficit budzeta ne mora u osnovi da bude los, ako se sredtsva iskoriste na pravi nacin, kroz strane investicije i da ovakva politika moze da donosi profit u budzetu!? Da li moze objasnjenje?

    Ovo je klasična neoliberalna teza. A da bi se država izvukla iz pogubnih posljedica morala bi uskoro postići dotok novca izvana (suficit platne bilance - bolja verzija, ili stalan dotok investicija - lošija verzija koja mora krahirati sama od sebe)

    Naime, u teoriji makroekonomije, ako se razvije rast bdp preko kreditne multiplikacije, država može iz poreza pokriti otplatu kredita i čak imati suficit u prihodima. Ali problem je što kreditni balon raste dok ima slobodnog novca i onda se zaglavi u nelikvidnosti i lošim kreditima (Španjolska). Novac završi u obaveznoj rezervi i na deficitu platne bilance sa inozemstvom. Da bi se ekspanzija novca nastavila mora postojati daljnji dotok novca. Bez toga nema puno mjesta za profit i dolazi do pada BDP-a, zapošljavanja i egzodusa stanovništva.




    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet stu 01, 2012 12:29 pm

    BUBI je napisao/la:"....Neracionalno je imati konkurenciju."

    Ova rečenica gospon Nostradurus Vam zaista nije trebala!

    Ukinuti konkurenciju? Primjerice postoji samo proizvođač mercedesa i svi oni koji si ne mogu priuštiti tako skup auto, neće moći zadovoljiti svoju potrebu za individualnim osobnim prijevozom, jer eto sustav zabranjuje proizvodnju drugih konkurentskih auta(jeftinijih ili čak skupljih). Smiješno!

    Nisam rekao da ne treba unaprijediti proizvodnju i uz istu kvalitetu je učiniti jeftinijom. To je razlika, zar ne? Znači, trebali bi imati više razvojnih timova koji bi se takmičili u razvoju, a najbolje projekte bi proizvodili. Morate priznati da je to bolja ideja.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet stu 01, 2012 12:41 pm

    Sve to može biti, ali sa kojim posljedicama? Pa i vi možete neko vrijeme imati troškove veće od prihoda (trošiti štednju), ali ne možete u nedogled. Pročitajte tekst o EMU: http://www.slobodnifilozofski.com/2011/02/ingo-schmidt-europska-monetarna-unija.html. Čovjek je analizirao platne bilance i posljedice.


    Nostradurus

    Link koji ste postavili ne radi!

    U cemu je sustinska razlika izmedju deficita platne bilance i deficita proracuna? I za jedno i za drugo, srljamo u kredite. Ovaj prvi pravi globalni profit u drzavi, a def. platne bilance je nekakav pokazatelj, rekao bih vise statisticki??

    Procitao sam jednacinu koju st izneli na jednom mestu i koja kaze ovo: Deficit proracuna=Stednja+deficit platne bilance sa inostranstvom

    Iz formule se jasno vidi da sto vise rsate deficit platne bilance, to vise uzimamo od deficita proracuna drzave. Znaci, da bi deficit proracuna drzave presao u suficit proracuna, moramo da zakinemo na stednji ili na d.p.b. ili i jedno i drugo. Pa sta je tu sad isplativije?



    Takodje ste rekli da se samo zbog deficita platne bilance drzava mora zaduzivati u kreditima, sto deluje logicno.



    p.s. Problem stranih investicija je takodje prica za sebe....ali drugi put.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet stu 01, 2012 1:06 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Sve to može biti, ali sa kojim posljedicama? Pa i vi možete neko vrijeme imati troškove veće od prihoda (trošiti štednju), ali ne možete u nedogled. Pročitajte tekst o EMU: http://www.slobodnifilozofski.com/2011/02/ingo-schmidt-europska-monetarna-unija.html. Čovjek je analizirao platne bilance i posljedice.


    Nostradurus

    Link koji ste postavili ne radi!

    http://www.slobodnifilozofski.com/2011/02/ingo-schmidt-europska-monetarna-unija.html - bila je točka viška


    U cemu je sustinska razlika izmedju deficita platne bilance i deficita proracuna? I za jedno i za drugo, srljamo u kredite. Ovaj prvi pravi globalni profit u drzavi, a def. platne bilance je nekakav pokazatelj, rekao bih vise statisticki??
    Deficit platne bilance je deficit u trgovanju sa inozemstvom, a deficit budžeta je manjak u budžetu. Razlika je što ovaj drugi morate nadomjestiti emisijom novca bez duga, a u slučaju nekonvertibilne valute ne možete deficit proračuna riješiti emisijom dodatne količine novca. To mogu ameri jer su druge prisilili da zarađuju u dolarima.

    Procitao sam jednacinu koju st izneli na jednom mestu i koja kaze ovo: Deficit proracuna=Stednja+deficit platne bilance sa inostranstvom

    Iz formule se jasno vidi da sto vise raste deficit platne bilance, to vise uzimamo od deficita proracuna drzave. Znaci, da bi deficit proracuna drzave presao u suficit proracuna, moramo da zakinemo na stednji ili na d.p.b. ili i jedno i drugo. Pa sta je tu sad isplativije?
    Ne možete zakinuti na štednji jer je to novčani profit i akumulacija firmi.

    Takodje ste rekli da se samo zbog deficita platne bilance drzava mora zaduzivati u kreditima, sto deluje logicno.

    To ćete moći zaključiti iz članka Ingo Schmidta. Države sa suficitom u vanjskoj trgovini mogu imati nizak deficit budžeta. To je Njemačka nametnula u EU, a budale ne kuže kako to njima uspjeva.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet stu 01, 2012 1:17 pm

    Ne možete zakinuti na štednji jer je to novčani profit i akumulacija firmi.
    Tako je. Dakle, ostaje nam da regulisemo deficit platne bilance, kako bi ustedeli u budzetu. I tu dolazi do problema, kod zemalja uvoznica. U stvari, nemoguce je imati rast stednje (a to je svakom cilj), a smanjivati d.p.b, ako pricamo o zemljama uvoznicama?



    Link je odlican.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet stu 01, 2012 1:54 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Ne možete zakinuti na štednji jer je to novčani profit i akumulacija firmi.
    Tako je. Dakle, ostaje nam da regulisemo deficit platne bilance, kako bi ustedeli u budzetu. I tu dolazi do problema, kod zemalja uvoznica. U stvari, nemoguce je imati rast stednje (a to je svakom cilj), a smanjivati d.p.b, ako pricamo o zemljama uvoznicama?

    Link je odlican.

    U stvari moguće je dok se subjekti zadužuju iz inozemstva. Npr. Agrokor i banke. Krediti su tu dotok novca dok se vanjski dug povećava. Very Happy Samo je pitanje vremena kada će se sve skršiti. Slovenci zbog dugova moraju sve rasprodavati strancima jer domaći subjekti nemaju novca za kupovinu firmi u dugovima.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pet stu 02, 2012 9:40 am

    Nostradurus

    Ako se pri uvozu (sa strane drzave) povecava strana spoljnotrgovinska bilanca (a povecava se), mi mozemo relano na taj nacin da punimo i prihod u budzetu od carina, zar ne? Znaci da drzava ima mogucnosti da kontrolise uvoz preko carina i kursa, na taj nacin da podstice uvoz ili izvoz, a mislim da je najbolje da se ovaj odnos drzi u ravnotezi!?



    Npr. Znamo da je danas potrosac u centru paznje (???) i da ne bi bilo fer da drzava u onim sferama, u kojima nije konkurentna stavlja ogromne carine, jer bi onda svi kupovali domace proizvode. Koliko je to dobro za uvoz....pa....
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on pet stu 02, 2012 1:16 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Ako se pri uvozu (sa strane drzave) povecava strana spoljnotrgovinska bilanca (a povecava se), mi mozemo relano na taj nacin da punimo i prihod u budzetu od carina, zar ne? Znaci da drzava ima mogucnosti da kontrolise uvoz preko carina i kursa, na taj nacin da podstice uvoz ili izvoz, a mislim da je najbolje da se ovaj odnos drzi u ravnotezi!?

    Carine i poticanje izvoza olakšicama su poznate mjere. Međutim, to je jedan način pogodovanja koji EU ne tolerira. Tj. sa njihovog stanovišta je to normalno kada imaju uhodanu proizvodnju i suficit (Njemačka).


    Npr. Znamo da je danas potrosac u centru paznje (???) i da ne bi bilo fer da drzava u onim sferama, u kojima nije konkurentna stavlja ogromne carine, jer bi onda svi kupovali domace proizvode. Koliko je to dobro za uvoz....pa....

    Uvoz je gubitak kapitala ako nije pokriven izvozom. To je najveći problem. Carinske brane su tu da se favorizira domaćeg proizvođača. Međutim, to nema smisla ako je slobodan tok kapitala, zar ne. A to je opet druga tema.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet oľu 23, 2017 10:17 am.