Hrvatski ekonomski preporod

Foruma za novu ekonomsku politiku i blagostanje

Latest topics

» Komentari vijesti
sri oľu 15, 2017 10:45 am by Nostradurus

» Korupcija i kapitalizam
sub srp 23, 2016 2:00 pm by Nostradurus

» O poreznoj politici
uto oľu 15, 2016 9:41 pm by Nostradurus

» Reforma monetarnog i bankarskog sustava
pon pro 21, 2015 11:45 am by Nostradurus

» Knjige o ekonomiji i društvu
pon srp 20, 2015 10:52 am by Nostradurus

» Politička opcija
pet vel 06, 2015 11:16 pm by Nostradurus

» Video zapisi
pon pro 29, 2014 8:25 pm by Nostradurus

» Pravila foruma
pet lis 03, 2014 9:35 pm by Nostradurus

» Demokracija
ned kol 10, 2014 6:22 pm by Nostradurus

Navigation

Online

Ukupno je: 2 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 2 gostiju. :: 1 Bot

/


Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 43, dana pon pro 29, 2014 10:19 pm.

Top posting users this week


    prijedlog i pitanje

    Share

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pet stu 02, 2012 6:07 pm

    Ja sam napisao ovo:

    Filipusis je napisao/la:

    Procitao sam jednacinu koju st izneli na jednom mestu i koja kaze ovo: Deficit proracuna=Stednja+deficit platne bilance sa inostranstvom
    Pa posle dodao ovo:

    U stvari, nemoguce je imati rast stednje (a to je svakom cilj), a smanjivati d.p.b, ako pricamo o zemljama uvoznicama?
    Pogresio sam u ovom poslednjem citatu, jer rast stednje zahteva smanjenje d.p.b.
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on pet stu 02, 2012 6:13 pm

    Filipusis je napisao/la:Ja sam napisao ovo:

    Filipusis je napisao/la:

    Procitao sam jednacinu koju st izneli na jednom mestu i koja kaze ovo: Deficit proracuna=Stednja+deficit platne bilance sa inostranstvom
    Pa posle dodao ovo:

    U stvari, nemoguce je imati rast stednje (a to je svakom cilj), a smanjivati d.p.b, ako pricamo o zemljama uvoznicama?
    Pogresio sam u ovom poslednjem citatu, jer rast stednje zahteva smanjenje d.p.b.

    Ne zahtijeva jer je štednja imaginarna i može doći od kreditne ekspanzije koja nije uključena u deficit platne bilance.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pon stu 05, 2012 5:01 pm

    Nostradurus je napisao/la:
    Ne zahtijeva jer je štednja imaginarna i može doći od kreditne ekspanzije koja nije uključena u deficit platne bilance.

    Procitao sam neki vas clanak, gde ste izneli tvrdnju da se ne moze stedeti na unutrasnjem, vec na spoljasnjem planu!? Ono sto me zanim je sledece: kako stednja utice na bdp, kod zemalja uvoznica i izvnoznica?

    Drugo: Ako su banke privatizovane institucije, kako onda tumacite da i ja, kao pojedinac mogu da da postanem akcionar?

    Trece: Odnos Nemacke i Grcke. Zakljucili smo da Nemacka (npr, kao drzava izvoznica) pozajmljuje novac Grckoj i da ih drzi u zivotu tek toliko da bi imali kome da izvoze robu, prelivaju dugove. Koliki je to rizik za Nemacku i koliko joj je to zapravo u interesu (Nemackoj)?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on pon stu 05, 2012 7:59 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Nostradurus je napisao/la:
    Ne zahtijeva jer je štednja imaginarna i može doći od kreditne ekspanzije koja nije uključena u deficit platne bilance.

    Procitao sam neki vas clanak, gde ste izneli tvrdnju da se ne moze stedeti na unutrasnjem, vec na spoljasnjem planu!? Ono sto me zanim je sledece: kako stednja utice na bdp, kod zemalja uvoznica i izvnoznica?

    Štednja ili ostvarivanje zadržanog profita je normalna pojava u normalnom poslu. Ako se štednja povećava tako da se povećava ponuda roba na tržištu, mogla bi se postići konstantnost cijena. Štedna bi se morala postići nakon što odradi promet robom.

    Problem kod izvoznica je prevelika ponuda novca i kreditne ekspanzije. Sindikati tada znaju vršiti pritisak da se dižu plaće. Oni ne shvaćaju da se dotok novca izvana pretvara u kreditni novac. A da je iza toga još veći dug. Zna se razviti i nekretninski bum. Također, roba se izvozi i može doći do nestašica koje onda potpiruju dizanje cijena.

    Kod uvoznica je problem besparica. Da bi se održao uvoz mora se zaduživati izvana. Dio novaca se koristi i za novac u državi (štednju) te se iz toga razvija kreditna ekspanzija u lokalnoj valuti. Naravno, kada krediti dolaze na naplatu, jedino rješenje je daljnja kreditna ekspanzija. Ako izostane, kreće se u nelikividnost. Zbog manjka novca i visokih kamata, proizvodnja je skuplja, a inflacija je veća i tako prestiže troškove u zemljama izvoznicama. Privreda se jako teško može konsolidirati bez svijesti kupaca da ne kupuju stranu robu.

    Drugo: Ako su banke privatizovane institucije, kako onda tumacite da i ja, kao pojedinac mogu da da postanem akcionar?

    Kupite akcije te banke na tržištu.

    Trece: Odnos Nemacke i Grcke. Zakljucili smo da Nemacka (npr, kao drzava izvoznica) pozajmljuje novac Grckoj i da ih drzi u zivotu tek toliko da bi imali kome da izvoze robu, prelivaju dugove. Koliki je to rizik za Nemacku i koliko joj je to zapravo u interesu (Nemackoj)?
    Rizik postoji jer kada država bankrotira, dug će biti teško naplativ. Nije štos u dugu. Naime, ako 100 eura štednje iz Njemačke od u Grčku, a zatim Grčka time kupuje proizvode dobiveni novac zatim pokreće privrednu Njemačke te opet završi u štednji.

    To znači da njemačke banke imaju gomilu Grčkih papira u koje je uložena zarada njemaca i da bi njemačka štednja mogla biti izgubljena. Time su zeznuli i vlastite građane i grke.

    Interes Njemačke je bio: Privreda ima dotok novca, banke imaju zaradu, država može imati nizak deficit. Osim toga, na ime duga mogu tražiti da se učine stvari koje grci ne bi nikad htjeli (privatizacije, rasprodaje, itd.)


    Zadnja promjena: Nostradurus; pon stu 05, 2012 9:08 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pon stu 05, 2012 8:42 pm

    Kupite akcije te banke na tržištu.
    Mislio sam na to sto kod nas u Srbiji ni jedna banka nije privatna institucija, mislim da je tako i u Hrvatskoj? Zato sam doveo u vezu akcije i "privatnost" banki.

    Rizik postoji jer kada država bankrotira, dug će biti teško naplativ. Nije štos u dugu. Naime, ako 100 eura štednje iz Njemačke od u Grčku, a zatim Grčka time kupuje proizvode dobiveni novac zatim pokreće privrednu Njemačke te opet završi u štednji.
    poenta:

    Osim toga, na ime duga mogu tražiti da se učine stvari koje grci ne bi nikad htjeli (privatizacije, rasprodaje, itd.)
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Interesno stvaranje duga

    Postaj  Nostradurus on pon stu 05, 2012 9:36 pm

    Pročitajte članak o knjizi "Ispovijest ekonomskog plaćenog ubojice": http://www.4dportal.com/hr/zavjere/2685-john-perkins-bio-sam-ekonomski-placeni-ubojica


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    critical tinkerer

    Broj postova : 13
    Join date : 29.09.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  critical tinkerer on uto stu 06, 2012 2:40 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Juce sam potegao raspravu sa drugarom, ekonomistom, koji kaze da spoljnotrgovinska planta bilanca moze biti negativna, a da drzava ima suficit i da vazi i obrnut slucaj!? Nisam bio siguran, posto sam rekao da profit subjekata u drzavi trazi deficit proracuna, odnosno dalje zaduzivanje drzave koja ima uvoz veci od izvoza. Da li moze objasnjenje, posebno ovaj deo oko platne bilance!?
    Potegao je i ideju da deficit budzeta ne mora u osnovi da bude los, ako se sredtsva iskoriste na pravi nacin, kroz strane investicije i da ovakva politika moze da donosi profit u budzetu!? Da li moze objasnjenje?
    Hvala!

    Imaš 3 sektora; privatni (mi svi), država i vanjska bilanca

    Privatni sektor nikad ne bi trebao/smio biti u deficitu. AKo je, to znači da mi gubimo novce koje idu državi ili van, više nego dobijamo i privatni deficit skoro obavezno znači skoru depresiju. AKo je vanjski deficit to država mora pokriti, privatni ne smije jer bi značilo smanjenje količine novca za poslovanje. Kod fixnog tečaja nema kontrole takvog izvoza likvidnosti van, izvoz novca koji će uzrokovati raspad kontrole tečaja. U stvari, pošto novac ne prelazi granicu (vani se ne kupuje za kune) to centralna banka razmjenjuje kune za eure koje dobija prodajom tvrtki, izvozom ili zaduživanjem vani da bi pokrila uvoz stranim valutama.

    STrana ulaganja se koriste samo za priliv stranih valuta za uvoz, ne mogu se trošit kod nas, kod nas se troše samo kune i kad tad će izvući te novce van koji će uzrokovat pad fixnog tečaja. STrana ulaganja ostaju u centralnoj banci HNBu za koje se daju kune za ulaganja. Znači da bi novotiskani novac to isto mogao uradit bez stranih ulaganja da nije fixiran tečaj. Naređeno je izvana da moramo fixirat tečaj. Novotiskani novac bi uzrokovao još više uvoza umjesto proizvodnje doma, za što bi bilo potrebno još deviza u HNBu. Novotiskani novac će izazvati inflaciju jer imamo fixni tečaj.

    Da je tečaj flexibilan, onda bi povećanje uvoza smanjilo kupovnu moć vani, zbog prevelike potražnje eura, pa bi se jako isplatilo proizvoditi doma.

    Država može imat suficit ali ako je vanjski suficit te time ne oduzima od privatnog sektora. AKo država ima suficit nauštrb privatnog sektora onda to obavezno izaziva krizu. Može trajati neko vrijeme ali pod uslovom da se privatno jako zadužujemo, koje se kasnije mora vratiti i dovesti do propasti duga i ekonomije.

    Po pravilu država nikad ne smije imati suficit, sem iz pozitivnog izvoza.

    USA '90ih je imala privatni deficit i izvozni deficit dok je država smanjivala dug. To se isplaćivalo velikim zaduživanjem privatnih osoba(smanjenjem štednje) koje je kasnije explodiralo i izazvalo ovu svjetsku krizu. Nešto je drugačije za konvertibilne i nekonvertibilne valute.

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pon stu 26, 2012 5:58 am

    critical tinkerer, hvala na odgovoru!

    Imam pitanje za sve, ako neko ima isustva: Ne znam koliko ste upoznati sa Lyoness-om? Koliko sam shvatio to je neka fora da pri kupovini neke robe, ako si clan Lyoness-a, imas mogucnost da dobijes neku robu jeftinije, odnosno da ti se novac vraca na racun?

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri stu 28, 2012 6:28 pm

    Da li neko ima iskustva sa forex tradeom? Koliko sam shvatio to je neka kombinacija, bukvalno ruleta i poverljivih informacija. Da bi se bavio ovim "poslom", trebaju ti tacne, zvanicne informacije o kolicini novca (a do toga je nemoguce doci), o kamatnim stopama, nezaposlenosti, trenutnoj proizvodnji podacima koje iznosi Bernanke itd...

    Zatim, trebaju podaci MMF-a o tacnoj kolicini stampanog novca, podaci o zlatnim rezervama, uvozu, izvozu. Na osnovu ovih podataka se potom, preko formula vrse kalkulacije o vrednosti neke valute itd

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on uto pro 11, 2012 10:02 am

    Nostradurus

    Kako investicije (novac i tehnologija) uticu na odrzanje valute neke drzave? Svakako je najbolje ulagati u izvoz, ali to se ne mzoe desavati u nedogled, zar ne? Opet, priliv stranog novca i deponovanje istog u banke, trazi ubacivanje vise domace valute u opticaj, kroz kredite, jer strana valuta vredi vise, ako ne gresim? Koje su posledice toga? Koliko ja vidim-inflacija....
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on uto pro 11, 2012 9:11 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Kako investicije (novac i tehnologija) uticu na odrzanje valute neke drzave? Svakako je najbolje ulagati u izvoz, ali to se ne mzoe desavati u nedogled, zar ne? Opet, priliv stranog novca i deponovanje istog u banke, trazi ubacivanje vise domace valute u opticaj, kroz kredite, jer strana valuta vredi vise, ako ne gresim? Koje su posledice toga? Koliko ja vidim-inflacija....

    Dotok stranog novca obično vodi u paralelni bum nekog lančanog biznisa. Tipično su to nekretnine. Cijena nekretnina mora rasti da bi se ulaganje isplaćivalo. Very Happy Dobar primjer je Crna gora.

    U svakom slučaju izvozna privreda ima dva momenta:

    1. roba koja se stvara odlazi sa tržišta
    2. gomila se višak novca

    Logično je da se razvije nekretninski bum (da se profit dalje oplođuje). Osim toga, zbog povećanog dototka novca i manjka roba na tržištu, ali i gladi za zaradom se razvija inflacija. Pomognuta je i kreditima u lokalnoj valuti koji unose povećani trošak. Zbog toga je bitno da kamata ostane niska. Na prvi znak pada dotoka novca izvana, kamate se dižu i počinje ekspresno urušavanje. Otplata kredita postaje dvostruko otežana i pametniji počinju izvlačiti kapital iz banak jer će neke banke uskoro pasti u blokadu.

    Island je to prošao i morali su odbiti da pokriju uloge stranaca te su devalvirali valutu. Samo oni imaju prednost što ne uvoze struju (i jetina je) i imaju dobru ribarsku industriju.

    Sada imate primjer Brazila. Očekuje se naravno pad. Već se vide naznake problema zbog smanjenja rasta. Oni su se također strahovito zaduživali i prije ili kasnije će ih poklopiti dug.

    Strane investicije su dvosjekli mač koji može zavarati narod da je sve u redu. Rast stranih investicija i suficit u platnoj bilanci sa inozemstvom imaju obilježja emisije novca. Ali uz to se razvija i vešestruko veći unutrašnji (multiplikacija novca), a često i vanjski dug (zaduživanje za razvoj). To se mora slomiti. Nitko ne može u nedogled plaćati vaš rast proizvodnje zbog gomilanja vlastitih dugova.



    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on ned pro 16, 2012 7:19 pm

    Nostradurus

    Videh ovde da je, do pre 1 dan bila otvorena jedna nova tema, ne secam se naziva, poceo sam da je citam, pa sam sticajem okolnosti prekinuo, pa se pitam sta se desilo sa njom?

    Drugo pitanje: Da li se problem duga moze resiti tako sto se jedan deo ponistava/anulira kroz inflaciju? Koliko znam ECB pokusava da resi problem kroz tzv "ciljanu inflaciju". Zar nije problem pre svega tehnicke prirode, odnosno zamene ljudskog rada, kao i nemogucnosti beskonacnog rasta u konacnoj sredini?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on uto pro 18, 2012 2:25 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Videh ovde da je, do pre 1 dan bila otvorena jedna nova tema, ne secam se naziva, poceo sam da je citam, pa sam sticajem okolnosti prekinuo, pa se pitam sta se desilo sa njom?
    Tema je u bespuću spama. Nema nikakve veze sa sadržajem foruma. Poštovani forumaš Veruda ima svoj forum ka kojem me olajava i piše neistine te još bi da spama gluposti i otvara nepotrebno teme. E pa ne može. Ima jednu temu otvorenu pa neka po njoj drvi svoje gluposti.

    Drugo pitanje: Da li se problem duga moze resiti tako sto se jedan deo ponistava/anulira kroz inflaciju? Koliko znam ECB pokusava da resi problem kroz tzv "ciljanu inflaciju". Zar nije problem pre svega tehnicke prirode, odnosno zamene ljudskog rada, kao i nemogucnosti beskonacnog rasta u konacnoj sredini?

    Bankari ne žele inflaciju jer je to porez na njihovu imovinu - keš. Zbog toga financijski sektor inzistira na niskoj inflaciji. Osim toga, iz inflacije se lako prijeđe u hiperinflaciju, osobito ako se troškovi mogu podmiriti samo iz novih kredita.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri sij 16, 2013 7:32 am

    Nostradurus

    Vec sam vas pitao, da li je moguce da sistem nekreditnog novca zazivi samo u jednoj drzavi, bez obzira na druge drzave i njihovu ekonomsku politiku i odgovorili ste mi potvrdno! Ono sto sada pitam je: Kako bi se vrsila razmena novca i uopste sve ekonomske igre, uplitanjem dva nacina regulacije novca kreditnog i nekreditnog? Ok, shvatam da je novac isti bilo gde u svetu, ima odredjenu vrednost, ali kako bi se to odrazilo na saradnju domacih i stranih banki npr?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet sij 17, 2013 8:11 am

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Vec sam vas pitao, da li je moguce da sistem nekreditnog novca zazivi samo u jednoj drzavi, bez obzira na druge drzave i njihovu ekonomsku politiku i odgovorili ste mi potvrdno! Ono sto sada pitam je: Kako bi se vrsila razmena novca i uopste sve ekonomske igre, uplitanjem dva nacina regulacije novca kreditnog i nekreditnog? Ok, shvatam da je novac isti bilo gde u svetu, ima odredjenu vrednost, ali kako bi se to odrazilo na saradnju domacih i stranih banki npr?

    Ako država ima nekreditni novac, ona mora težiti da balansira trgovinsku razmjenu tako da u konačnici nema protoka novca, nego se protok novca kompenzira, kao i protok roba. U tom smislu ta država treba dogovoriti modalitete razmjene roba (novac nije faktor)!


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on pet vel 22, 2013 6:37 am

    Da li je NBS (Narodna Banka Srbije), kao i HNB u stvari menjacnica novca i koliko drzava ima ovakavu situaciju? Koliko sam shvatio, u Hrvatskoj je na snazi neka vrsta fiksnog tecaja, pa opet kuna oscilira, kako to? Ako je Centralna banka u stvari menjacnica, to onda pogoduje uvozu, jer se tezi ka tome da se odrzava nerealan kurs domace valute.

    Koliko sam shvatio, uzimaju se krediti u stranoj valuti, pa se pretvaraju u domacu valutu, a novac u stranoj valuti se deponuje u centralne banke. Kada se krediti trebaju vracati, ponovo se kune (npr) pretvaraju u stranu valutu, tako da se pravi nestasica kuna na domacem trzistu, a te kune uzimaju banke koje ih ponovo pustaju u opticaj kao dug. Ispravtite me ako gresim!

    Drugo, ako su kamate koje poslovne banke placaju Centralnim bankama suvise visoke, pa se zbog toga zaduzuju u inostranstvu (FED ili ECB), zbog cega se odrzava takva situacija osim ako ne poguduje necijim interesima?

    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on pet vel 22, 2013 9:14 am

    Filipusis je napisao/la:Da li je NBS (Narodna Banka Srbije), kao i HNB u stvari menjacnica novca i koliko drzava ima ovakavu situaciju? Koliko sam shvatio, u Hrvatskoj je na snazi neka vrsta fiksnog tecaja, pa opet kuna oscilira, kako to? Ako je Centralna banka u stvari menjacnica, to onda pogoduje uvozu, jer se tezi ka tome da se odrzava nerealan kurs domace valute.

    Štos je da privreda mora imati dotok novca da bi ostvarila globalni profit (štednju). Dakle, prvo bi morali imati suficit sa inozemstvom, a onda bi morali imati jednake kamate. Ako su kamate kod nas veće, tada je kod nas inflacija veća i nikako ne možemo konkurirati nižom cijenom i napraviti suficit u trgovanju. Dakle, fiksni tečaj koji jača valutu je financijsko samoubojstvo na duge staze.

    Koliko sam shvatio, uzimaju se krediti u stranoj valuti, pa se pretvaraju u domacu valutu, a novac u stranoj valuti se deponuje u centralne banke. Kada se krediti trebaju vracati, ponovo se kune (npr) pretvaraju u stranu valutu, tako da se pravi nestasica kuna na domacem trzistu, a te kune uzimaju banke koje ih ponovo pustaju u opticaj kao dug. Ispravtite me ako gresim!

    Kune koje su povučene zaboravite. One ne postoje. Banke stvaraju kune preko multiplikacije novca bankarstvom djelomične rezerve. Tj. novčana masa je opterećena kamatom i dolazi do krize u otplati dugova. Da se to spriječi mora se stalno ekspandirati sve više novca. A on se dobiva tako da se posude devize, promjene u kune i onda preko banaka još multipliciraju u još veće dugove. Ništa ne pomaže slabljenje valute jer se računskom analizom pokazuje da dug realno raste za kamatu banaka (dok se prihodi od te kamate ne troše). Normalno da u ovoj računici ne možete izvući iz neke države uložene devize i kamatu ako ih ne zadužite još više.

    Drugo, ako su kamate koje poslovne banke placaju Centralnim bankama suvise visoke, pa se zbog toga zaduzuju u inostranstvu (FED ili ECB), zbog cega se odrzava takva situacija osim ako ne poguduje necijim interesima?
    Situacija se održava takvom jer paše onima koji imaju profit od toga. Oni drže financijski sustav u svijetu. Njihove ispostave su MMF, WB, WTO, SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA, itd. Protiv njih se može boriti samo dobrim argumentima i voljom da se radi za dobro svoje nacije. Naravno, pri tome se može stradati. http://www.advance.hr/vijesti/nekoliko-dana-prije-ubojstva-tuniskog-vode-chokrija-belaida-njegov-narodni-front-zestoko-se-suprotstavio-mmf-u/


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri oľu 06, 2013 6:39 am

    Štos je da privreda mora imati dotok novca da bi ostvarila globalni profit (štednju). Dakle, prvo bi morali imati suficit sa inozemstvom, a onda bi morali imati jednake kamate.
    Zar niste rekli da i zemlje sa suficitom u trgovini stvaraju dug, kroz pustanje novca iz suficita na depozit banaka?
    Najrazvijenije drzave su ujedno i najzaduzenije.

    Ako su kamate kod nas veće, tada je kod nas inflacija veća i nikako ne možemo konkurirati nižom cijenom i napraviti suficit u trgovanju. Dakle, fiksni tečaj koji jača valutu je financijsko samoubojstvo na duge staze.
    Cekajte, ako su kamate Centralne banke neke drzave visoke, tada se poslovne banke okrecu kreditima u inostranstvu (kod ECB ili FED), zaduzuje se u devizama, pa potom emituju domacu valutu kroz Centralnu banku, ali nije mi jasno zbog cega se u tom slucaju javlja visoka inflacija??
    Ako je tecaj fiksni, a drzava radi sa deficitom, to znaci da se mora zaduziti u stranoj valuti za koju je vezana...da li sam u pravu?



    Kune koje su povučene zaboravite. One ne postoje
    Sta se desava sa njima?

    Verujem da ste cesto u prilici da cujete ljude kako kazu da niko nas ne tera da se zaduzujemo u banci i da je sve stvar izbora, da su ovce za sisanje. Ali ti ljudi ne shvataju da je sav novac u opticaju kredit (dug) i da je zakonski onemoguceno da se novac pusta u opticaj ako nije dug. To znaci da bi vracanjem svih dugova opet bili u problemu, jer ne postoje kamate na sav taj novac, koje takodje treba vratiti. Cim se rodis ti si duzan, preko dugova drzave Suspect
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on sri oľu 06, 2013 6:03 pm

    Filipusis je napisao/la:
    Štos je da privreda mora imati dotok novca da bi ostvarila globalni profit (štednju). Dakle, prvo bi morali imati suficit sa inozemstvom, a onda bi morali imati jednake kamate.
    Zar niste rekli da i zemlje sa suficitom u trgovini stvaraju dug, kroz pustanje novca iz suficita na depozit banaka?
    Najrazvijenije drzave su ujedno i najzaduzenije.

    To je teorija seljaka - što ubaciš u vreću možeš i izvaditi. Banke su te koje najviše dobiti vade iz sustava, a pri tome ubačeni novac (dotok) pretvaraju u višestruki dug. Nisam napisao sve do kraja jer vjerujem da neke stvari i znate. Ako je nešto nejasno, uvijek možete pitati.

    Ako su kamate kod nas veće, tada je kod nas inflacija veća i nikako ne možemo konkurirati nižom cijenom i napraviti suficit u trgovanju. Dakle, fiksni tečaj koji jača valutu je financijsko samoubojstvo na duge staze.
    Cekajte, ako su kamate Centralne banke neke drzave visoke, tada se poslovne banke okrecu kreditima u inostranstvu (kod ECB ili FED), zaduzuje se u devizama, pa potom emituju domacu valutu kroz Centralnu banku, ali nije mi jasno zbog cega se u tom slucaju javlja visoka inflacija??
    Ako je tecaj fiksni, a drzava radi sa deficitom, to znaci da se mora zaduziti u stranoj valuti za koju je vezana...da li sam u pravu?

    Tu trebate shvatiti da zbog visoke kamate HNB-a banke imaju odriješene ruke da dižu kamate. Very Happy. Kamate su trošak gospodarstvu i time razlog za dizanje cijena. Razlog je u potrebi podmirivanja troškova. Na jednak način i država diže poreze.


    Kune koje su povučene zaboravite. One ne postoje
    Sta se desava sa njima?

    Ništa se ne dešava. Spremaju se za slučaj kada treba izdavati novčanice za nove konverzije deviza. Teoretski se mogu i uništavati. Samo nema smisla.

    Verujem da ste cesto u prilici da cujete ljude kako kazu da niko nas ne tera da se zaduzujemo u banci i da je sve stvar izbora, da su ovce za sisanje. Ali ti ljudi ne shvataju da je sav novac u opticaju kredit (dug) i da je zakonski onemoguceno da se novac pusta u opticaj ako nije dug. To znaci da bi vracanjem svih dugova opet bili u problemu, jer ne postoje kamate na sav taj novac, koje takodje treba vratiti. Cim se rodis ti si duzan, preko dugova drzave Suspect

    U pravu ste. Ovi što tvrde da vas nitko ne tjera da se zadužujete su u stvari bacači magle. Oni će globalni problem prebaciti na vas kao pojedinačnog subjekta. Tako možemo siromahu reći da je sam kriv što je siromašan. Bolesnom da je sam kriv što je bolestan i nezaposlenom da je sam kriv što je nezaposlen. Međutim, kada zatražite da vam stvore primjer koji bi funkcionirao sa novcem kao dugom, tada se ni doktori ekonomije ne mogu spasiti priznanja da to ne funkcionira. Jer sve funkcionira po sistemu sile - zakona ponude i potražnje. Ako nemaš novca i posla - skapaj. Ako netko ima monopol, može dizati cijenu koliko hoće. A ako netko ima monopol na ekspanziju novca, taj ima hipoteku na sve što postoji u državi.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri oľu 06, 2013 6:45 pm

    To je teorija seljaka - što ubaciš u vreću možeš i izvaditi. Banke su te koje najviše dobiti vade iz sustava, a pri tome ubačeni novac (dotok) pretvaraju u višestruki dug. Nisam napisao sve do kraja jer vjerujem da neke stvari i znate. Ako je nešto nejasno, uvijek možete pitati.
    "Teorija seljaka"? Hocete da kazete da ste laik? Ja mislim da spoznavanje problema u meri u kojoj ste vi to uradili i jos neki ljudi, nikako ne moze biti "metoda seljaka". To je moje licno misljenje.

    U prevodu, kazete da sve zemlje, bez obzira da li rade sa vecim uvozom, odnosno izvozom prave neotplativ dug, ali se taj dug formira na drugaciji nacin!?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on sri oľu 06, 2013 9:45 pm

    Filipusis je napisao/la:
    To je teorija seljaka - što ubaciš u vreću možeš i izvaditi. Banke su te koje najviše dobiti vade iz sustava, a pri tome ubačeni novac (dotok) pretvaraju u višestruki dug. Nisam napisao sve do kraja jer vjerujem da neke stvari i znate. Ako je nešto nejasno, uvijek možete pitati.
    "Teorija seljaka"? Hocete da kazete da ste laik? Ja mislim da spoznavanje problema u meri u kojoj ste vi to uradili i jos neki ljudi, nikako ne moze biti "metoda seljaka". To je moje licno misljenje.
    Samo sam dipl. ing. elektrotehnike. Makroekonomija i regulacija novca mi je društveno angažirani hobi. U makroekonomiji zbog međudjelovanja subjekata ne vrijedi pravilo od pojedinca prema cjelini. Tu vrijede ova pravila seljaka. Very Happy Primjer uvijek mora biti što jednostavniji. Zbog toga sam rekao da je to teorija seljaka.

    U prevodu, kazete da sve zemlje, bez obzira da li rade sa vecim uvozom, odnosno izvozom prave neotplativ dug, ali se taj dug formira na drugaciji nacin!?

    Svaka država razvija svoj kreditni balon. Da bi krediti bili uvjetno otplativi mora postojati održivi dotok novca izvana. Zbog toga se kod država sa dobrim suficitom platne bilance čini da su one uspješne. Mogu se plaćate kamate bankama, a nešto sitno ostane i za druge. Za one druge države koje imaju slab suficit u platnoj bilanaci ili ga nemaju, situacija je takva da to samo odgađanje bankrota. Što se duže uzimaju krediti to će krajnji račun biti veći. Jer zdrava seljačka logika kaže da ne možeš iz vreće stalno vaditi.

    Koliko vidite to nema nikakve veze sa rastom ili padom BDP-a. To je samo podatak prema kojem se može ocijeniti koliko će novaca završiti u proračunu. Međutim, BDP ne može skočiti, ako nema proizvodnje i trgovine. A to se neće dogoditi, ako nema profita od rada (onog globalnog). Taj višak se sada postiže stalnim uzimanjem sve većih kredita i suficitom u platnoj bilanci sa inozemstvom. Evo tu sam analizirao kako se stvara profit od uzimanja stranih kredita: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izvori-novcanog-profitiranja. Ovaj od suficita u platnoj bilanci ne treba posebno analizirati. Taj suficit je jednak globalnom profitu (ako se još doda privremeni profit od uzimanja kredita).


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on čet oľu 14, 2013 1:58 pm

    Nostradurus

    Postoji ovde kod nas u Srbiji (jedna od milion) firma koja realno vredi neku sumu novca, a dugovi te firme (jedna banka u Srbiji je kreditirala tu firmu, sve je stavljeno pod hipoteku, jer je mislila da ce opstati) premasuju tu vrednost nekoliko desetina puta. Naravno, ti dugovi su nastali za vreme 90-ih, a kasnije se problem samo nadogradjivao. Ta firma ima poverioce, i sada se planira kupovina te firme od strane privatnika za njenu realnu (sadasnju) cenu, bez preuzimanja dugova (koji su nekako "nestali") i slicno. Trenutno je firma u vlasnistvu drzave.

    Sta mislite o ovome?
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on čet oľu 14, 2013 7:40 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus

    Postoji ovde kod nas u Srbiji (jedna od milion) firma koja realno vredi neku sumu novca, a dugovi te firme (jedna banka u Srbiji je kreditirala tu firmu, sve je stavljeno pod hipoteku, jer je mislila da ce opstati) premasuju tu vrednost nekoliko desetina puta. Naravno, ti dugovi su nastali za vreme 90-ih, a kasnije se problem samo nadogradjivao. Ta firma ima poverioce, i sada se planira kupovina te firme od strane privatnika za njenu realnu (sadasnju) cenu, bez preuzimanja dugova (koji su nekako "nestali") i slicno. Trenutno je firma u vlasnistvu drzave.

    Sta mislite o ovome?

    Što ti drugovi ne bi napravili sami svoju firmu? Ako imaju novce, mogu. Ako žele preuzeti baš tu firmu treba istražiti razloge. Ne vjerujem da su crveni križ koji spašavaju radnike iz milosti.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Filipusis

    Broj postova : 268
    Join date : 07.05.2012

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Filipusis on sri tra 03, 2013 1:55 pm

    Nostradurus,

    Na vasoj stranici: https://sites.google.com/site/financijskisustav/novac-kao-dug
    Opisujete princip po kom banke prave jedna drugoj nepostojece depozite? Razumem da se isti novac nalazi deponovan i kod zajmoprimca. Ono sto zelim da pitam je: da li pod stavkom "Plasirani kredit" podrazumevate kredit koji jedna banka uzme od druge banke, pa ga deponuje na svoj racun, pa potom vrsi isti postupak sa nekom trecom bankom!? Ili pocetni novac dolazi od strane Centralne banke?

    Palo mi je na pamet ovo pitanje, jer mi je nelogicno da privatno lice uzima kredit od jedne banke, pa ga deponuje kod druge (ne znam, mozda ima i takvih slucajeva).
    avatar
    Nostradurus
    Admin

    Broj postova : 1409
    Join date : 12.04.2011
    Lokacija : Hrvatska

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Nostradurus on sri svi 07, 2014 2:06 pm

    Filipusis je napisao/la:Nostradurus,

    Na vasoj stranici: https://sites.google.com/site/financijskisustav/novac-kao-dug
    Opisujete princip po kom banke prave jedna drugoj nepostojece depozite? Razumem da se isti novac nalazi deponovan i kod zajmoprimca. Ono sto zelim da pitam je: da li pod stavkom "Plasirani kredit" podrazumevate kredit koji jedna banka uzme od druge banke, pa ga deponuje na svoj racun, pa potom vrsi isti postupak sa nekom trecom bankom!? Ili pocetni novac dolazi od strane Centralne banke?

    Palo mi je na pamet ovo pitanje, jer mi je nelogicno da privatno lice uzima kredit od jedne banke, pa ga deponuje kod druge (ne znam, mozda ima i takvih slucajeva).

     Plasirani kredit je novac koji je iz depozita dodijeljen klijentu kao kredit i ostao u trezoru iste banke. Da je plasirani kredit deponiran kod druge banke, ona prva ne bi mogla dalje plasirati kredit iz depozita.


    _________________
    Istina će nas spasiti! Tražite li je na pravom mjestu?
    sites.google.com/site/financijskisustav/ => Prijedlog 1. ostvarivog programa za izlaz iz krize

    Sponsored content

    Re: prijedlog i pitanje

    Postaj  Sponsored content


      Sada je: čet oľu 30, 2017 10:40 am.